<article>U Mostaru je 33-godišnji A. K. osumnjičen da je ubio svoju bivšu djevojku, 32-godišnju Aldinu Jahić iz Kalesije, nakon što joj je duže vrijeme upućivao prijetnje, javljaju mediji iz BIH.Dežurna tužiteljka HNK Vesna Pranjić, koja je rukovodila uviđajem nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru, potvrdila je da je žrtva već duže vrijeme primala prijeteće poruke od osumnjičenog, ali ih nažalost nije prijavljivala, prenosi „Hercegovina.info“.Prema riječima tužiteljke, u nedjelju uveče prvo je došlo do verbalnog, a potom i fizičkog sukoba između osumnjičenog i Aldine Jahić. U trenutku napada vraćala se iz teretane.- Aldina je pokušala pobjeći u objekt na platou Željezničke stanice kako bi se sakrila. Međutim, on ju je sustigao, pronašao i ubio - navodi „Hercegovina.info“ pozivajući se na izjavu tužiteljke.Osumnjičeni je ubrzo uhapšen, a tokom dana očekuje se da Tužiteljstvo HNK zatraži određivanje jednomjesečnog pritvora.Ubistvo se dogodilo na Trgu Ivana Krndelja, u neposrednoj blizini Autobuske stanice u Mostaru.</article>

U Mostaru je 33-godišnji A. K. osumnjičen da je ubio svoju bivšu djevojku, 32-godišnju Aldinu Jahić iz Kalesije, nakon što joj je duže vrijeme upućivao prijetnje, javljaju mediji iz BIH.
Dežurna tužiteljka HNK Vesna Pranjić, koja je rukovodila uviđajem nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru, potvrdila je da je žrtva već duže vrijeme primala prijeteće poruke od osumnjičenog, ali ih nažalost nije prijavljivala, prenosi „Hercegovina.info“.
Prema riječima tužiteljke, u nedjelju uveče prvo je došlo do verbalnog, a potom i fizičkog sukoba između osumnjičenog i Aldine Jahić. U trenutku napada vraćala se iz teretane.
- Aldina je pokušala pobjeći u objekt na platou Željezničke stanice kako bi se sakrila. Međutim, on ju je sustigao, pronašao i ubio - navodi „Hercegovina.info“ pozivajući se na izjavu tužiteljke.
Osumnjičeni je ubrzo uhapšen, a tokom dana očekuje se da Tužiteljstvo HNK zatraži određivanje jednomjesečnog pritvora.
Ubistvo se dogodilo na Trgu Ivana Krndelja, u neposrednoj blizini Autobuske stanice u Mostaru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Femicid

Mostar

Bosna i Hercegovina

Svijet

Ubijena žena u Mostaru: Ubica joj je mjesecima prijetio, ali ga nije prijavila

U Dobroj Vodi juče je sahranjen devetogodišnji dječak Amar Rašketić. U Baru nevjerica i tuga zbog smrti djeteta, piše Primorski portal.
Dječak je iznenada preminuo 15. novembra.
Prema pisanju tog medija tri dana prije kobnog dječak je dobio boginje, imao visoku temperaturu zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Primorskom portalu je potvrđeno da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između petka i subote.
Međutim, dežurni pedijatar je procjenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo za nekoliko narednih sati. U subotu ujutro dječak je preminuo.
Do posljednjih nekoliko dana kada je dobio boginje, Amar nije imao zdravstvene probleme.
Nalaz obdukcije bi trebalo da pokaže uzrok iznenadne smrti devetogodišnjeg dječaka.

U Baru iznenada preminuo dječak, imao boginje i visoku temperaturu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa ministrom vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke Johanom Vadefulom, sa kojim je razgovarao o aktuelnim reformskim procesima, evropskim integracijama i bilateralnim odnosima dvije zemlje. Tokom sastanka, predsjednik Milatović je istakao da su kompletiranje Ustavnog suda, puna transparentnost međunarodnih ugovora i pravosnažne sudske presude tri ključna preduslova za napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji. - Crna Gora je u prethodnom periodu uradila mnogo, ali kao najnaprednija država kandidat, koja je ušla u završnu fazu pregovora, mora staviti dodatni fokus na ključne reforme i ubrzati procese - poručio je Milatović. Ministar Vadeful je pohvalio reformske napore Crne Gore i lično zalaganje predsjednika Milatovića, istakavši da Njemačka ostaje snažan partner Crne Gore i da će nastaviti da pruža punu podršku njenom evropskom putu. On je, međutim, naglasio da je nastavak reformi u oblasti vladavine prava preduslov za dalji napredak ka članstvu u EU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101152_06f75c23731bf8593607a98b20fa89afcaf4231c58139f09faa7bb635d85c431.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117101152_06f75c23731bf8593607a98b20fa89afcaf4231c58139f09faa7bb635d85c431" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="milatović"> </figure>  Predsjednik Milatović je ukazao da je kompletiranje Ustavnog suda od presudne važnosti za funkcionisanje pravne države i dalji evropski napredak, podsjetivši da „Crnoj Gori trebaju ljudi od znanja i integriteta koji čuvaju institucije“. Podsjetio je i da je izvještaj Evropske komisije upozorio na zabrinutost zbog odlaganja u izboru sudija, što dovodi u pitanje nezavisnost i podjelu vlasti. - Predstojeći izbor biće test političke zrelosti i odgovornosti - &nbsp;naglasio je predsjednik. Poseban akcenat, kako je naveo, mora biti stavljen na vladavinu prava i pravosnažne presude, jer „bez njih nema ni pravde, ni povjerenja građana u institucije“. - Pouzdano, nezavisno i efikasno sudstvo jedan je od temelja evropskog puta Crne Gore - poručio je Milatović. Govoreći o međunarodnim obavezama, predsjednik je naglasio da netransparentni bilateralni ugovori, poput ugovora sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nijesu u skladu sa evropskom praksom, te da Crna Gora kao buduća članica EU mora primjenjivati najviše standarde transparentnosti i odgovornosti. Na kraju razgovora, predsjednik Milatović je poručio: - Moramo raditi više, ubrzati reforme i završiti ključne poslove u oblasti pravosuđa i vladavine prava. Uz jasnu volju svih aktera da sprovedu reforme, Crna Gora može i mora ostvariti svoj cilj – članstvo u Evropskoj uniji.

Milatović: Kompletiranje Ustavnog suda, transparentni ugovori i pravosnažne presude ključni za napredak Crne Gore ka EU

Ministar dijaspore Mirsad Azemović i v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Denis Martinović boravili su u radnoj posjeti Luksemburgu, povodom Festivala „15. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“, u organizaciji Zavičajnog kluba Bihor. Manifestaciji su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, univerzitetski profesori, kao i brojni kulturni stvaraoci i članovi dijaspore iz više evropskih zemalja. Tokom trodnevnog programa, publika je imala priliku da uživa u bogatom kulturnom sadržaju, među kojima su bile folklorne igre iz zavičaja, promocije knjiga i predstavljanje poezije afirmisanih autora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo dijaspore"> </figure>  U svom obraćanju, ministar Azemović je istakao da posebnu snagu vidi u radu Zavičajnog kluba Bihor i ljudima koji, kako je rekao, “iz godine u godinu potvrđuju da identitet nije stvar administracije, već srca”. “Domovina se nosi u srcu, a ne u pasošu. U Ministarstvu dijaspore uvijek ćete imati sagovornika — ne samo formalno, već iskreno. Nekoga ko želi da zajedno sa vama gradi veze koje će trajati: veze znanja, kulture, biznisa i identiteta”, poručio je Azemović. Ministar je posebno pohvalio predsjednika Udruženja Eska Halilovića, koji, kako je naveo, “ulaže ogromnu energiju da manifestacija svake godine bude na visokom nivou”, kao i rad saradnika i volontera koji su iznijeli najveći dio organizacionog posla. Na kraju programa, ministar Azemović je svečano otvorio Festival. Tokom boravka u Luksemburgu, delegacija Ministarstva dijaspore posjetila je i Bošnjački donatorski fond, gdje se ministar detaljnije upoznao sa aktivnostima i planovima ove organizacije. Predsjednik Udruženja Enver Korać zahvalio je ministru na posjeti i izdvojenom vremenu, istakavši da je članovima posebno značilo što su imali priliku da u otvorenom razgovoru iznesu pitanja i sugestije od važnosti za svoju zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo djaspore"> </figure>  &nbsp;

Ministar Azemović u posjeti Luksemburgu

Dokumenti Državne revizorske institucije o spornim ugovorima u Crnogorskoj kinoteci već su mjesecima u rukama tužilaštva - ali ne i u fokusu njegovog djelovanja. Iako je revizija ukazala na moguće sistemske zloupotrebe, isplate bez pokrića i nestanak ključne dokumentacije, nadležne institucije ostaju zapanjujuće neaktivne.
Vrhovno državno tužilaštvo, kako je zvanično saopšteno Pobjedi, predmet je proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali od SDT-a ni nakon dva mjeseca nema odgovora na novinarska pitanja: ne zna se da li je izviđaj pokrenut, da li su prikupljeni dokazi, saslušani akteri ili preduzete bilo kakve zakonom propisane radnje.
U međuvremenu, javnost ostaje bez ključnih informacija o tome da li će iko odgovarati za 17.850 eura isplaćenih po ugovorima čije izvršenje nije dokazano, za nestale ugovore koje Kinoteka „nema u arhivi“, kao ni za propuste zbog kojih je DRI izrekla jedno od najtežih mišljenja – negativno na oba segmenta revizije. Dokumenti pokazuju obrazac netransparentnog i neodgovornog rukovanja budžetskim novcem, ali institucije ćute – i to na svim nivoima.
<h2>Ugovori</h2>
Državna revizorska institucija, podsjetimo, uputila je inicijativu Vrhovnom državnom tužilaštvu nakon što je u aprilu 2025. utvrdila ozbiljne nepravilnosti u poslovanju Crnogorske kinoteke tokom 2023. godine.
“Obavještavamo vas da, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, postoji visoki rizik da je po osnovu zaključenih ugovora o dopunskom radu isplaćivan novac zaposlenima sa kojima su ugovori zaključivani a da isti nijesu obavili ugovorene poslove i da nijesu radili nakon završetka radnog vremena”, navodi se u inicijativi Državne revizorske institucije upućene Vrhovnom državnom tužilaštvu, u koju je Pobjeda imala uvid.
Posebno su problematični ugovori o dopunskom radu koje je tadašnji direktor Goran Bjelanović sklapao sa zaposlenima. Najsporniji su: ugovor br. 1179/1 sa Natašom Kovač-Martinović, ugovor br. 144 sa Naidom Nišić, sadašnjom ministarkom rada i socijalnog staranja, ugovori br. 145 i br. 817, koje Kinoteka nije dostavila revizorima uz tvrdnju da ih nema u arhivi, ali su isplate bile vidljive u bankarskim izvodima, te dodatna dva ugovora (784 i 1130/2), zaključenа krajem 2023. Revizija je utvrdila da ni za jedan od ovih ugovora nije prezentovana dokumentacija koja potvrđuje da je posao obavljen – iako je to izričito bilo obavezno. Prema nalazima DRI, ugovori su se odnosili na izradu planova, procedura, unapređenje administracije i superviziju programskih aktivnosti, ali: ni planovi, ni procedure, ni izvještaji o realizaciji poslova nijesu dostavljeni. Uz to, ugovori nijesu sadržali ni elementarne obaveze, poput tačno definisanog radnog vremena nakon redovnog posla - što je direktno suprotno Zakonu o radu. I pored toga, tokom 2023. isplaćeno je 17.850 eura na osnovu ovih ugovora.
Pobjeda je povodom ovih nalaza pitala Vrhovno državno tužilaštvo što je preduzeto. VDT je odgovorilo da je „izvještaj DRI proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu na nadležnost“, ali na pitanja o fazi postupka, eventualnom prikupljanju dokaza i planovima za informisanje javnosti - nije dalo konkretne odgovore. Još je indikativnije da Specijalno državno tužilaštvo već dva mjeseca ne odgovara na pitanja Pobjede - ni na inicijalni upit, ni na urgenciju. Nije poznato da li je SDT formiralo predmet, niti da li je ijedna radnja preduzeta. Ni akteri ove priče - bivši direktor Goran Bjelanović, Nataša Kovač-Martinović i Naida Nišić – nijesu odgovorili na pitanja Pobjede.
<h2>„Preduzeli mjere“</h2>
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je, nakon objavljivanja izvještaja DRI, tvrdila da je Ministarstvo 2023. godine „utvrdilo nepravilnosti i preduzelo mjere“. Međutim, dokumenti nastali nakon kontrole iz maja 2023. godine, do kojih je Pobjeda došla preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pokazuju da su službenici Ministarstva utvrdili određene propuste - ali bez ijedne konkretne sankcije koja bi spriječila nastavak tih praksi. Tada je zabilježeno da Savjet ustanove ne održava redovno sjednice i da izbor Nataše Kovač-Martinović za članicu Savjeta iz reda zaposlenih nije urađen u skladu sa procedurama. Naloženo je ispravljanje ova dva propusta, dok je direktor Bjelanović informisan da će dokumentacija o otkazu Andru Martinoviću biti proslijeđena Odsjeku za inspekciju rada, a finansijski izvještaj Kinoteke - Odjeljenju za unutrašnju reviziju Ministarstva kulture i medija.
Foto: Crnogorska kinotekaFotografija 1: SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav
Da stvar bude čudnija, u zapisniku sa ove kontrole, pored nabrajanja dokumentacije koja je zatražena od Kinoteke na uvid, opširno se opisuje o čemu su to direktor Goran Bjelanović i njegova poslovna sekretarka Naida Nišić ćaskali sa predstavnicima Ministarstva Dušicom Stanojević i Vladanom Glogovac. Našlo se tu prostora da se nabroje „važne teme kojima se Kinoteka bavi“, ali i za „novitete koji su uvedeni u administrativno-finansijsko poslovanje“, a uprava Kinoteke pohvalila se čak i da je bila „učesnik Podgoričkog sajma knjiga, na kojem je osvojila i Plaketu 'Posebno priznanje'“!? Na ovako sačinjen zapisnik, naravno, uprava Kinoteke nije imala primjedbi.
No, uprkos činjenici da su određene nepravilnosti konstatovane u drugom dokumentu, koji je nakon kontrole MKM upućen Goranu Bjelanoviću, nije bilo smjene rukovodstva, niti bilo kakve ozbiljne mjere osim formalnog dopisa i sugestije da isprave nepravilnosti. I sporne isplate su se nastavile.
<h2>Smjena i zaštita</h2>
Međutim, Ministarstvo kulture i medija razriješilo je direktora Bjelanovića u junu 2024. godine - 13 mjeseci nakon kontrole i deset mjeseci prije objave izvještaja DRI, pa se smjena nije odnosila na revizorske nalaze. Ali nije se odnosila ni na nepravilnosti koje je Ministarstvo utvrdilo tokom kontrole iz 2023. Rješenje o razrješenju otkriva da je Bjelanović smijenjen isključivo jer nije blagovremeno dostavio Program rada Kinoteke?! Drugim riječima: nije razriješen zbog nepravilnosti, nije razriješen zbog ugovora bez izvještaja, nije razriješen zbog nesređenih evidencija, niti zbog načina trošenja budžetskog novca. Makar je tako Ministarstvo kulture i medija željelo da javnost povjeruje. Dakle, čak ni tada, kontrolisane nepravilnosti Ministarstvo nije pomenulo kao razlog - iako su bile poznate i dokumentovane.
To može da znači samo jedno: da Ministarstvo kulture i medija štiti ustanove koje je osnovala država, a nadasve štiti pojedince koji rukovode ustanovama, budući da se postavljaju po „političkom ključu“, odnosno po pripadnosti jednoj ili drugoj partiji, pa makar se ta pripadnost manifestovala samo kroz ideološke simpatije i kakvu javnu podršku izbornoj listi ili personalnoj kandidaturi na izborima. Štiti ih i onda kada postoje svi preduslovi za utvrđivanje odgovornosti ili reakciju tužilaštva. Najgore što rukovodiocima može da se desi jeste smjena, odnosno da tiho odu sa čela ustanova, bez ikakvih drugih posljedica, a Ministarstvo će za javnost već pripremiti neki banalan razlog, poput neblagovremenog dostavljanja Programa rada!? Sve dok se u poslovanje ne umiješa Državna revizorska institucija, pa prljav veš postane javan, a Ministarstvo odjednom progovori šturim i neodrživim saopštenjem: znali smo i preduzeli mjere! Ako je mjera ćutanje i prikrivanje, onda - aferim!
<h2>Hronični problem</h2>
Slučaj Crnogorske kinoteke, dakle, otkriva hronični problem: institucije djeluju selektivno, sporo i često samo formalno. Revizori su ukazali na moguće zloupotrebe, Ministarstvo je konstatovalo nepravilnosti, ali konkretne mjere izostaju. Tužilaštvo je primilo predmet, ali nije javno saopštilo ni osnovne informacije o njegovom statusu. Istovremeno, važni ugovori su nestali iz arhive, isplate su izvršene bez dokaza o radu, a kontrolni mehanizmi nijesu zaustavili praksu koja se nastavila i nakon kontrole Ministarstva.
Ostaje da se vidi da li će Specijalno državno tužilaštvo - kada i ako se oglasi - pokrenuti postupak koji bi razjasnio ko je, kako i zašto godinama trošio novac građana van okvira propisa. Do tada, Crnogorska kinoteka ostaje ogledni primjer onoga što se dešava kada institucije nadzora postoje samo na papiru, a odgovornost se razvodnjava u tišini administracije.
<h2>Direktor koji je obećao transparentnost, a isporučio kršenje zakona i tišinu</h2>
Postupanje aktuelnog direktora Crnogorske kinoteke Pavla Simonovića najbolje oslikava stanje u kojem se institucija nalazi - između formalnih obećanja o transparentnosti i praktičnog odbijanja da dostavi dokumenta koja je dužan da dostavi po zakonu.
Simonović je na dužnost stupio u junu 2024. godine, a u tom trenutku već je bio aktivan Pobjedin zahtjev za slobodan pristup informacijama upućen preko MANS-ovog servisa „Pitajte institucije“. Već u oktobru 2024, nakon žalbe MANS-a zbog ćutanja uprave, na snazi je bilo i Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kojim se Kinoteci izričito nalaže da dostavi tražene ugovore o dopunskom radu. Simonović je imao više od godinu da postupi po Rješenju Agencije, ali to nije učinio.
Umjesto toga, kada je Pobjeda u maju ove godine upitala zašto se Rješenje Agencije ignoriše, Simonović je odgovorio dvosmislenim obavještenjem da će „biti donijeto rješenje“, pozivajući se na „prelazni period“ i činjenicu da je zahtjev podnesen u vrijeme prethodne uprave. Time je pokušao da odgovornost prebaci na one prije sebe - iako su nekoliko mjeseci nakon njegovog stupanja na dužnost sve obaveze po Rješenju Agencije već bile aktivne, jasne i pravno obavezujuće. Drugo, Simonović je u maju ove godine primio i prijedlog MANS-a za administrativno izvršenje Rješenja, upravo zato što Kinoteka, pod njegovim rukovodstvom, nije izvršila staro, pravosnažno Rješenje Agencije.
Treće, Simonović je odbio da odgovori na pitanja o spornim ugovorima o dopunskom radu, uz poruku da se „sva pitanja adresirana na rad prethodne uprave“ treba uputiti bivšem direktoru. Takva logika nije samo pogrešna - nego i apsurdna. Institucija se ne vodi na daljinsko upravljanje, a direktor koji preuzme funkciju preuzima i odgovornost za čuvanje, dostavljanje i transparentnost svih službenih dokumenata, bez obzira kada su nastali.
Foto: Crnogorska kinotekaFotografija 2: SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav
Četvrto, kada je Pobjeda u maju ove godine poslala novi zahtjev za slobodan pristup informacijama i tražila bankarske izvode br. 22 i 110 - jedini način da se utvrdi kome je i po kom osnovu novac isplaćivan - Simonović je ponovo ćutao. Bez odgovora, bez obrazloženja, bez poštovanja zakonskih rokova. Sada se, zbog njegovog nepostupanja, vodi žalbeni postupak pred AZLP-om.
I na kraju, direktor Kinoteke je u ranijem odgovoru pokušao da se pozove na „internu reviziju Ministarstva“ i „reviziju DRI“, kao da ga to oslobađa obaveze da postupa po zahtjevima javnosti. Naprotiv: baš zato što su revizije obavljene i što su konstatovani ozbiljni propusti, njegova zakonska obaveza da bude transparentan je još veća, a ne manja.
Sve u svemu, uprkos obećanju da će postupiti po zahtjevu i konačno otvoriti dokumenta, Simonović u praksi radi suprotno. Njegovo uporno neodgovaranje, izbjegavanje zakonskih obaveza i ignorisanje Rješenja Agencije ostavljaju više nego dovoljno osnovа da se zaključi da sadašnja uprava Kinoteke - baš kao i prethodna - koristi tišinu i kršenje zakona kao mehanizam upravljanja, a ne kao privremenu administrativnu smetnju. Drugim riječima: dok javnost traži odgovore, Simonović bira da ne odgovara. Dok zakon traži postupanje, on bira nepostupanje. Zato Simonovićevo nepostupanje otvara realnu mogućnost da se ne radi o previdu, već o prikrivanju - bilo nasljeđa prethodne uprave, sadašnjih ili bivših kolega, bilo propusta nastalih pod njegovim rukovodstvom.

SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Ubijena žena u Mostaru: Ubica joj je mjesecima prijetio, ali ga nije prijavila

Tagovi

U Baru iznenada preminuo dječak, imao boginje i visoku temperaturu

Milatović: Kompletiranje Ustavnog suda, transparentni ugovori i pravosnažne presude ključni za napredak Crne Gore ka EU

Ministar Azemović u posjeti Luksemburgu

SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav

PRATITE TVe UŽIVO