U Mostaru je 33-godišnji A. K. osumnjičen da je ubio svoju bivšu djevojku, 32-godišnju Aldinu Jahić iz Kalesije, nakon što joj je duže vrijeme upućivao prijetnje, javljaju mediji iz BIH.
Dežurna tužiteljka HNK Vesna Pranjić, koja je rukovodila uviđajem nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru, potvrdila je da je žrtva već duže vrijeme primala prijeteće poruke od osumnjičenog, ali ih nažalost nije prijavljivala, prenosi „Hercegovina.info“.
Prema riječima tužiteljke, u nedjelju uveče prvo je došlo do verbalnog, a potom i fizičkog sukoba između osumnjičenog i Aldine Jahić. U trenutku napada vraćala se iz teretane.
- Aldina je pokušala pobjeći u objekt na platou Željezničke stanice kako bi se sakrila. Međutim, on ju je sustigao, pronašao i ubio - navodi „Hercegovina.info“ pozivajući se na izjavu tužiteljke.
Osumnjičeni je ubrzo uhapšen, a tokom dana očekuje se da Tužiteljstvo HNK zatraži određivanje jednomjesečnog pritvora.
Ubistvo se dogodilo na Trgu Ivana Krndelja, u neposrednoj blizini Autobuske stanice u Mostaru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ubijena žena u Mostaru: Ubica joj je mjesecima prijetio, ali ga nije prijavila

Šest žena izgubilo je život od 2021. do juna ove godine u slučajevima femicida, pokazuju podaci Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Neda Radović, direktorica NVO Sistem za Portal ETV upozorava da jasno izdvajanje femicida kao posebnog krivičnog djela predstavlja ključan korak ka ranijem prepoznavanju i snažnijoj zaštiti žena od nasilja. <h2>Crna statistika</h2> Kako je za Portal ETV saopšteno iz Višeg tužilaštva, u pet od šest navedenih slučajeva predmet je formiran zbog krivičnog djela teško ubistvo, a jedan zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici sa smrtnom posljedicom. Iz VDT-a za naš portal navode da su četiri od šest predmeta formirana po prijavama Uprave policije, a dva su im proslijedili Osnovno državno tužilaštvo u Baru i ODT Podgorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Radović objašnjava da je femicid ubistvo motivisano rodno zasnovanim nasiljem, mržnjom, kontrolom, posjedovanjem ili zbog činjenice samog ženskog identiteta, te da ga je važno izdvojiti iz kategorije ubistava iz više razloga. - Krivično djelo je važno izdvojiti iz kategorije ubistava jer jasno ukazuje na rodni motiv i sistemsku prirodu problema, omogućava posebnu, kako pravnu tako i statističku evidenciju, pomaže društvu da prepozna i suzbije obrasce koji vode od nasilja nad ženama do smrtnog ishoda — drugačije tretiranje od “običnog ubistva” – ističe Radović. Ona dodaje i da femicidi često nastupaju nakon eskalacije partnerskog nasilja (fizičkog, seksualnog, psihičkog). - Najčešće je nasilnik trenutni ili bivši partner ili blizak član porodice. Najčešće prethodi intenzivna kontrola, izolacija, ekonomsko nasilje, prisvajanje ili otuđenje dokumenata ili novca – rekla je Radović za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4" data-rendition-name="original" width="741" height="605" loading="lazy" alt="Neda Radović"><figcaption>Neda Radović(Photo: NVO Sistem)</figcaption></figure>  Kao ključne društvene, kulturne i ekonomske faktore koji doprinose ovom zločinu, Radović najprije navodi patrijarhalne norme koje normalizuju mušku dominaciju i kontrolu nad ženama i njihovom životu i tijelu i legitimišu nasilje kao “privatnu stvar”. Izdvaja i stigmu prema žrtvama (okrivljivanje žrtve, sram) koja obeshrabruje prijave, te dodaje i slabu institucionalnu zaštitu — neadekvatne policijske procedure, sporost tužilaštva i sudova, neefikasne mjere protiv nasilnika... - Neravnomjeran pristup uslugama (sigurne kuće, psihološka i pravna pomoć), posebno u ruralnim područjima... Normalizacija toksičnih muškosti kroz medije i kultura koja glamurizuje agresivno ponašanje – podvukla je Radović. <h2>Senzacionalističko izvještavanje doprinosi normalizaciji nasilja</h2> Iako pojedinci počine zločin, Radović naglašava da obrazac femicida proizilazi iz sistemskog problema: društvene norme, institucionalni propusti i ekonomske strukture koje omogućavaju i ne sankcionišu adekvatno nasilje nad ženama. - Rješavanje samo “najopasnijih pojedinaca” bez mijenjanja institucija i normi neće dugoročno smanjiti femicide – smatra Radović, dodajući da mediji mogu ili normalizovati ili osuditi nasilje. Prema njenim riječima, senzacionalističko izvještavanje koje “krivicu traži u žrtvi” i romantizuje nasilne partnere, doprinosi normalizaciji nasilja. - S druge strane, odgovorno izvještavanje (naglašavanje konteksta, korištenje termina “femicid”, fokus na prevenciju i zaštitu) podiže svijest i pritisak usmjeren na promjene. Ključno je izbjegavati jezike koji glorifikuju nasilnika i uvijek dati informacije o dostupnoj pomoći – poručuje Radović za Portal ETV. <h2>Rupe u sistemu</h2> Direktorica NVO Sistem mišljenja je da su takozvane rupe u sistemu zaštite svuda prisutne u institucijama koje bi trebalo da budu prve na liniji odbrane žrtve. - Kod policije imamo nepotpuno razumijevanje rodno zasnovanog nasilja, nedovoljna istrajnost u provođenju hitnih mjera zaštite. U pravosuđu i tužilaštvu spori postupci, neadekvatne naredbe za udaljavanje, slabe sankcije ili nesprovedene sudske mjere. Servisi za žrtve: manjak sigurnih kuća, manjak sposobno obučenog kadra, nedovoljno besplatne pravne i psihološke pomoći a posebno izvan velikih gradova - pojašnjava Radović. Kao „rupu“ u sistemu smatra i nedostatak sistematskog praćenja i razmjene informacija između službi (policija, centri za socijalni rad, tužilaštva, sudovi, zdravstvo, NVO...), ali i nepostojanje dovoljne pomoći za ekonomsko osamostaljivanje žrtava. Da bi se smanjio broj femicida, Radović pojašnjava da prvo treba uvesti i primijeniti rodno osjetljivu politiku u policiji i hitnim službama. - Potrebna je hitna i efikasna pravna zaštita (odmah dostupne mjere udaljavanja, zabrane prilaska i njihova stroga kontrola i nadzor). Povećanje kapaciteta servisa za žrtve (besplatna pravna i psihološka pomoć, krizne linije dostupne 24/7) – objasnila je Radović, dodajući i već pomenutu ekonomsku podršku za izlazak iz nasilja u vidu jednokratnih pomoći, programa zapošljavanja ali i stambena podrška. Radović kao prioritet navodi i podizanje svijesti i promjena normi kroz obrazovanje u školama, kampanje za muškarce, obavezne edukacije za profesionalce ali i bolja evidencija i analiza podataka o femicidima. <h2>Poziv kao spas</h2> Ženama koje trpe nasilje, ali oklijevaju da ga prijave, Radović poručuje da nijesu same, da se ono ne dešava njihovom krivicom i da imaju pravo na sigurnost. - Ako si u neposrednoj opasnosti, pozovi hitne službe, policiju, centar za socijalnu rad, pozovi nas, kao prvo licencirano sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u primorskoj regiji sa sjedištem u Baru. Zapiši ili sačuvaj dokaze (poruke, slike povreda). Pokušaj imati plan sigurnog izlaska (đe bi otišla, koga bi pozvala). Ukoliko ne možeš prijaviti odmah, potraži podršku povjerljivo (NVO, krizne linije, zdravstvo). Pravni i socijalni servisi postoje upravo da bi te zaštitili – apeluje direktorica NVO Sistem na žrtve nasilja. Kako je istakla, organizacija na čijem je čelu, pruža sigurno utočište ženama i njihovoj djeci koje trpe nasilje u vidu Sigurne ženske kuće (sklonište za žene i djecu žrtve nasilja). U sklopu nje NVO Sistem ima stručan i obučen kadar, kako psihologe, socijalne radnike, tako i pravnike koji su sa entuzijazmom spremni da daju sve od sebe da zaštite žrtvu i njihovu djecu. - Pored toga, NVO Sistem radi i na polju edukacije i obuka (i stojimo na raspolaganju za otvorenu saradnju za policiju, tužilaštvo, sudstvo, škole ali i javne kampanje kada je u pitanju tema nasilje u najširem smislu te riječi – zaključila je Radović u odgovorima Portalu ETV. <h2>ODT bez precizne evidencije</h2> Portal ETV je i od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zatražio informacije o slučajevimaOsnovno državno tužilaštvo saopštilo je za Portal ETV da ne vodi preciznu evidenciju o prijavama nasilja nad ženama jer zakonski nije propisano da se nasilje u porodici ili slično krivično djelo posebno evidentira prema polu žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4" data-rendition-name="original" width="1200" height="698" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ODT Podgorica</figcaption></figure>  - Pristup traženoj informaciji – koliko prijava nasilja nad ženama je u prethodnih godinu dana rezultiralo podizanjem optužnice, koliko slučajeva je u istom periodu odbačeno i iz kojih razloga, kao i koliko puta su tužioci tražili izricanje privremenih mjera zaštite za žrtvu podrazumijevao bi sačinjavanje nove informacije – pojasnili su iz podgoričkog ODT-a. Na osnovu toga, zahtjev za ovakve podatke odbijen je kao neosnovan, kako se navodi, shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama. - S obzirom da u evidenciji koju vodi ovaj državni organ, kao i u javno dostupnim izvještajima o radu, nije precizirano da li je nasilje (kao u krivičnom djelu nasilje u porodici i sl.) izvršeno konkretno u odnosu na žene, niti je zakonom propisano kao posebno krivično djelo, pa je pomenuti zahtjev odbijen kao neosnovan, shodno navedenoj odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama – zaključuje se iz ODT-a Podgorica.

Vjera Ljuljđuraj

1250x600

1084x550

VDT: Od 2021. šest femicida; Radović: Uvođenje posebnog krivičnog djela ključno za sprečavanje nasilja nad ženama

Srpski državljanin Dušan Ramić jutros je odbio da iznese odbranu u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u odnosu na sumnje da je njegova partnerka Alma Ćosović preminula u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) nakon brutalnih povreda koje joj je nanio.
To je Portalu ETV potvrdila rukovoditeljka i portparolka VDT-a Lepa Medenica.
Ramić je, inače, zbog nasilja u porodici već uhapšen sredinom juna i tada mu je određen pritvor. Iz Uprave policije je 11. juna saopšteno da mu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa posljedicom teške tjelesne povrede, u sticaju sa krivičnim djelom omogućavanje uživanja opojnih droga, na štetu A.V. Takođe je, kako su tada kazali, podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog zanemarivanja djeteta partnerke A.V, po članu 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
VDT je, nakon smrti Ćosović, preuzelo predmet od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. Oni će, kako nam je saopštila Medenica, predložiti da mu se pritvor produži.
Javnost je za ubistvo Ćosović saznala nakon objave Centra za ženska prava (CŽP) u kojem je precizirano da ju je Ramić pretukao pred očima maloljetnog djeteta.
Kako je kasnije izjavio njen brat Demir Ćosović, Ramić je nakon napada pobjegao, a Alma je pronađena tek 30 sati kasnije, sa teškim povredama. U stanu je, kako je rekao, zatečeno i njeno dijete sa posebnim potrebama - u stanju iscrpljenosti.

Anja Ivanović

Ramić odbio da iznese odbranu na sumnje da je na smrt pretukao Almu Ćosović

U Crnoj Gori se nasilje nad ženama i dalje shvata olako, kaznena politika je blaga i često se nalaze opravdanja za počinioce, ocijenila je direktorica SOS Telefona Podgorica Biljana Zeković, dodajući da izmjenama Krivičnog zakonika femicid treba uvesti kao posebno krivično djelo. 
 
U Kliničkom centru Crne Gore u nedjelju je preminula 43-godišnja Alma Ćosović nakon što ju je, prema navodima Centra za ženska prava, brutalno pretukao partner Dušan Ramić. 
 
Zeković je za Radio Crne Gore kazala da ni nakon tog slučaja ne očekuje hitnu reakciju države. 
 
- Jer ono što se obično uradi nakon što se ovakve stvari dese jeste da se analizira situacija, da se daju neke preporuke, a u suštini se u konačnici ništa ne dešava. Ovdje je problem zaštite žena tokom nasilja i nakon toga- navela je Zeković. 
 
Ona smatra da se u Crnoj Gori još olako uzimaju takve situacije i da zato dolazi do ovolikog broja femicida, odnosno ubistava žena kao posljedica nasilja u porodici. 
 
- Mislim da je kaznena politika još blaga, da se nalaze opravdanja za počinioce nasilja- rekla je Zeković, prenosi Portal RTCG. 
 
Ona očekuje da se femicid uvrsti kao posebno krivično djelo u novom Krivičnom zakoniku. 
 
Zeković je ukazala da se prijetnje često ignorišu, ili shvataju olako. 
 
- U tom dijelu država mora da reaguje, jer apsolutno nikada ne znamo kakav će biti ishod tih prijetnji. U svakom slučaju, kada bi se to adekvatno kažnjavalo, onda bi i počinioci nasilja vodili računa kada će da prijete i da li će da prijete- navela je Zeković. 
 
Psihološkinja Aida Perović Ivanović upozorila je da djeca koja svjedoče nasilju, posebno ona sa smetnjama u razvoju, prolaze kroz teške psihološke traume. 
 
- Dakle, to zahtijeva neke specijalizovane vrste pomoći, pogotovo psihološke pomoći, a nijesam sigurna da mi imamo dovoljne kapacitete u javnom traumatskom sektoru da se to pruži. U svakom slučaju, govorimo o traumi koja će tu djecu sigurno obilježiti za cijeli život, ali ono što im treba jeste da im se pruži podrška- kazala je Perović Ivanović za Radio Crne Gore. 
 
Iskustvo iz prakse, kako je rekla, pokazuje da nijesu dovoljni mehanizmi koje Crna Gora ima za pomoć žrtvama nasilja.

Zeković: Femicid uvrstiti kao posebno krivično djelo

Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Ženski klub Skupštine Crne Gore izrazio je tugu i užasnutost zbog tragične smrti Alme Ćosović, koja je preminula nakon što ju je brutalno pretukao Dušan Ramić. 
- Ovaj gnusni čin nasilja, u kojem je počinilac pokazao ekstremnu brutalnost, nije samo krivično djelo— to je i društveni šamar vrijednostima ljudskog dostojanstva i rodne ravnopravnosti - navedeno je u saopštenju za javnost Ženskog kluba Skupštine.
Oštro su osudili svaki vid rodno zasnovanog nasilja i poručili da basilje nad ženama predstavlja najgrublje kršenje osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa.
- Ni jedan društveni ni privatni razlog ne može opravdati fizički napad koji je doveo do smrti Alme Ćosović - istaknuto je u saopštenju.
Ženski klub Skupštine pozvao je nadležne institucije da bez odlaganja: sprovedu temeljnu i hitnu istragu svih okolnosti ovog zločina, obezbijede da počinilac bude procesuiran u skladu sa zakonima Crne Gore, garantuju da će pravda biti zadovoljena i da će kazna biti primjerena težini djela.
- Zalažemo se za sistemski odgovor: potrebno je ojačati kapacitete policije, tužilaštva i sudstva za prepoznavanje i blagovremeno reagovanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja — od preventivnog djelovanja do adekvatne zaštite žrtava - naglašeno je u saopštenju.
Ženski klub je izrazio iskreno saučešće porodici i prijateljima Alme Ćosović, uz obećanje da će kao Klub ostati posvećeni borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i zalaganju za sistem u kojem ovakve tragedije više neće biti moguće.
- Želimo da ovo saopštenje bude jasna i odlučna poruka: nijedan čin nasilja prema ženama neće biti ignorisan, opravdan ili tolerisan. Pravda mora biti zadovoljena, a društveni sistem obavezno reformisan kako bi zaštitio svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz Ženskog kluba Skupštine.

Ženski klub Skupštine nakon smrti Alme Ćosović: Nadležni da sprovedu temeljnu istragu i garantuju da će pravda biti zadovoljena

Poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović, reagovala je povodom tragičnog slučaja u kojem je žena preminula od posljedica brutalnog nasilja koje je doživjela pred očima svog djeteta. Kako je istakla, ovaj slučaj još jednom nas suočava s dubokim propustima u prepoznavanju i sprječavanju nasilja nad ženama.
- Nažalost, ovo nije izolovan incident. Ovo je još jedan u nizu slučajeva u kojima nasilje nije prepoznato, zaustavljeno niti adekvatno sankcionisano na vrijeme - poručila je Pejović.
Ona naglašava da femicid ne dolazi iznenada, već predstavlja tragičan ishod dugotrajnog ignorisanja upozoravajućih signala i nedostatka ozbiljnog institucionalnog odgovora.
- Femicid je krajnja posljedica neprepoznavanja nasilja u partnerskim i porodičnim odnosima, nedjelotvorne zaštite i neodlučne reakcije sistema. Zbog toga više nije dovoljno govoriti o važnosti djelovanja – vrijeme je da jasno identifikujemo svaki propust - kazala je.
Pejović upozorava da svaka ignorisana prijava, svaki poziv u pomoć koji ostane bez odgovora, ima svoje posljedice – često tragične.
- Zakon mora biti strog i efikasan, kao što je nasilje brutalno. Nasilnici moraju znati da će za svoje zločine odgovarati – brzo, pravedno i bez izuzetaka. Sigurnost žena ne smije biti sporedna tema, već prioritet. Ovo jeste borba za život – u najdoslovnijem smislu. I izgubiće se ako ostane samo na riječima - &nbsp;istakla je ona.
Na kraju, Pejović je apelovala da se ova tema ne smije prepustiti zaboravu.
- Ovo nijesu statistike niti vijesti koje ćemo zaboraviti do kraja dana. Ovo su životi izgubljeni zbog sistemskih propusta i porodice koje će se godinama nositi s posljedicama. U ime svake žene kojoj je uskraćeno pravo na život, i u ime odgovornosti koju svi nosimo – moramo govoriti, slušati i saosjećati -zaključila je Pejović.

Pejović: Životi žena i njihova sigurnost moraju biti prioritet a ne sporedna tema

Još jedna žena u Crnoj Gori je umrla od posljedica teških tjelesnih povreda koje su nastale usljed brutalnog prebijanja. Još jedna žrtva femicida pokazuje da se crni talas ne zaustavlja, a da država uporno ne daje adekvatan odgovor na polju zaštite žena od nasilnika, ocijenile su poslanice Demokratske partije socijalista (DPS).
U saopštenju dostavljenom javnosti poslanice DPS-a su kazale da je smrt Alme Ćosović alarm za buđenje cijelog društva, koje treba da primora državu da konačno počne da djeluje.
- Jer, niko ne zna koliko je Almi još u Crnoj Gori, koliko žena se budi i zaspiva sa strahom za sopstveni život, koliko je muškaraca – nasilnika koji su uzrok tog straha - napomenule u saopštenju.
Dodaju da se postavlja pitanje zašto uporno izostaje reakcija sistema koji bi polovini stanovništva – ženama trebalo da pošalje poruku da nijesu same, da uživaju apsolutnu podršku i zaštitu. Umjesto toga, kako ističu, žrtve nasilja, usljed svega što se dešava, često osjećaju da su prepuštene same sebi, a to je nedopustivo.&nbsp;
Poslanice DPS-a pozvale su pravosuđe da da odgovor na ovaj zločin koji će biti ekvivalentan težini počinjenog krivičnog djela i koji će značiti adekvatnu kaznu za počinioca koji je monstruozno, brutalno, nemilosrdno, do smrti prebio ženu u prisustvu njenog maloljetnog djeteta, a državu da se pobrine da uspostavi sistem zaštite i brige o djeci žrtava femicida.&nbsp;
- Zaključno, sramotno je oko čega se sve diže prašina u javnosti, dok se ćuti o ovakvoj strašnoj, prestrašnoj stvarnosti žena u Crnoj Gori. Ne smijemo ćutati i ne smije da nas se ne tiče dok god i jedna žena u ovoj državi brine hoće li sljedeće jutro dočekati živa, jer se sama ne može zaštiti od monstruma s kojima se, a da ni ne znamo, vjerovatno svi svakodnevno susrećemo - poručile su poslanice DPS-a.

Poslanice DPS-a: Pravosuđe da adekvatno odgovori na strašan zločin, crna statistika femicida upućuje na izostanak odgovornog odnosa države

Još jedan femicid. Još jedno dijete ostalo bez majke. Još jedno nasilje koje nije zaustavljeno na vrijeme. Do kada, upitala je predsjednica Foruma žena SDP Podgorica Danijela Brajović.
 - Dok se ministarke javno brane zbog komentara o torbama i kaiševima, žene u ovoj zemlji svakodnevno strahuju za vlastiti život. Dok se u parlamentu vodi rasprava o procentima ženske zastupljenosti u politici, majke, sestre, kćerke trpe nasilje, i često — ne dočekaju pomoć. Ovo nije izolovani incident. Ovo je obrazac. Ovo je alarm koji već odavno zvoni, ali ga nadležni odbijaju čuti- ističe Brajović.
 Brajović poziva sve institucije, bez izuzetka, da prestanu s formalnostima i statistikom. 
 - Tražimo: hitnu reakciju zakonodavne i izvršne vlasti; efikasniju zaštitu žena kroz sudstvo, policiju i centre za socijalni rad; obaveznu obuku svih službenika koji rade na slučajevima nasilja; veća ulaganja u skloništa i podršku žrtvama; edukaciju mladih o nenasilju i rodnoj ravnopravnosti. Femicid nije „privatna tragedija“ - to je društvena sramota. I svi koji ćute - saučesnici su- naglašava Brajović.
 Forum žena SDP, dodaje Brajović, neće prestati da govori, da zahtijeva, da se bori. 
 - Zbog onih koje više ne mogu. Zbog onih koje sjutra mogu biti sledeće. U ovoj borbi ne tražimo privilegije. Tražimo osnovno pravo - da živimo- zaključila je Brajović.

Brajović: Femicid nije „privatna tragedija“ - to je društvena sramota, tražimo hitnu reakciju zakonodavne i izvršne vlasti

Alma Ćosović, koja je duže od mjesec bila u komi, svirepo je ubijena, pri čemu joj nasilnik nije dao ni najmanju šansu da preživi, kazao je brat žrtve Demir Ćosović.
Centar za ženska prava objavio je večeras obraćanje brata Alme Ćosović, koja je prekjuče podlegla povredama koje joj je nanio Dušan Ramić.
- Kada je počinio ovaj monstruozni čin u njenoj kući, nije našao za shodno da pozove hitnu pomoć, da bar malo pokaže trunku kajanja i ljudskosti. Umjesto toga, pobjegao je iz njene kuće i ostavio je bez svijesti u tom stanju više od 30 sati - tvrdi Ćosović.
Napominje da je Alma Ćosović imala dijete sa posebnim potrebama.
- Imala je dijete koje je invalid i koje ne može ni da pije vodu bez majčine ljubavi i pomoći. Sve to je taj monstrum zanemario. Dijete je bilo iscrpljeno do iznemoglosti jer je majka bila u dubokoj komi i nije mu mogla pružiti ni osnovnu pomoć – hranu, pelene, njegu - dodao je on.
Ćosović je uputio apel svima iz Crne Gore i regiona da pomognu svakome ko je ugrožen – ovako ili na bilo koji drugi način.&nbsp;
- Moji roditelji su veoma lošeg zdravstvenog stanja, a usljed ove tragedije dodatno su oboljeli i fizički i psihički. Kako narod kaže – najteža je muka kada roditelj ispraća svoje dijete na onaj svijet. Nadamo se da ćete razumjeti našu bol, koja je ničim izazvana, a nanijeta nam je tako da se od nje nikada nećemo oporaviti - dodao je on.
Nadaju se, kaže, da će tužilaštvo i sudovi imati dovoljno razumjevanja da to nije bio slučaj porodičnog nasilja, niti da su živjeli zajedno – "što je porodici potpuno nepoznato".
- Samim tim da se pominje kontekst porodično onda bi vjerovatno mi bili bliski, vjerovatno bismo se čuli telefonom, obilazili se na slave, rođendane, veselja, tada bi i mi, ljudi koji nisu iz pravne struke, shvatili da je to porodično nasilje. Ali, ovo je za nas svirepo ubistvo koje nikad neće biti oprošteno. Imamo potpuno povjerenje u tužilaštvo i sudove. Naš advokat je uključen u cjelokupan slučaj, kao i Centar za ženska prava - kazao je Ćosović.
Ćosović se zahvalio ljekarskom osoblju koje je, kako je rekao, imalo human pristup.
- Želio bih da se zahvalim Kliničkom centru Crne Gore, prvenstveno direktoru bolnice, gospodinu dr Saši Radoviću, zbog humanog i ljudskog gesta. Takođe se zahvaljujem doktoru Slavku Đuraškoviću koji je operisao moju sestru, kao i Odjeljenju intenzivne njege, Odjeljenju neurologije i načelnici dr Sandri Vujović - kazao je Ćosović.

Brat Alme Ćosović: Smrt moje sestre svirepo ubistvo, nasilnik joj nije dao ni najmanju šansu da preživi

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Direktorat za vanredne situacije Uprave policije preuzeo je ručne bombe koje su pronađene prošle nedjelje u blizini Željezničke stanice pored rijeke Cijevne, potvrđeno je Portalu Pobjede iz Uprave policije.
- Policija je preuzela slučaj, radimo na deaktivaciji - rečeno je iz UP.
Kako je prenio Gradski portal, mještani tog djela kazali su da su djeca našla eksploziv, te da strahuju za bezbjednost.

Policija preuzela ručne bombe pronađene kod Cijevne

NVO Ekološko društvo „Breznica“ pozvala je nadležne organe da hitno reaguju povodom sve učestalijih i ozbiljnih ekoloških incidenata na području sjeverne i sjeveroistočne Crne Gore, postavljajući ključno pitanje: da li su Specijalno odjeljenje za suzbijanje ekološkog kriminala i posebna jedinica policije za otkrivanje i procesuiranje ekoloških krivičnih djela zvanično počeli sa radom. Iz organizacije poručuju da, ukoliko jesu, ove specijalizovane jedinice moraju odmah biti uključene u sve slučajeve koji, kako navode, ukazuju na elemente ozbiljnog ekološkog kriminala, koji prevazilaze domete standardnog inspekcijskog nadzora. NVO je Ekološkoj inspekciji uputila hitan zahtjev za koordinisanu, sveobuhvatnu i intersektorsku institucionalnu intervenciju, navodeći više slučajeva koji već duže predstavljaju ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu, zdravlje građana i pravni poredak. 1. Mojkovac – hitno angažovanje ekološke i građevinske inspekcije a) Deponija otpada Usaopštenju se upozorava da se na privatnom zemljištu, pored spomenika Junacima Mojkovačke bitke, formira divlja deponija na kojoj se nekontrolisano odlaže komunalni, građevinski, kabasti i klanični otpad. Kako navodi „Breznica“, riječ je o trajnom izvoru kontaminacije vazduha, zemljišta i vodotokova: - psi lutalice i ptice raznose životinjske ostatke - postoji opasnost od širenja zaraza - otpad dovoze kamioni izvođača radova na rekonstrukciji trga i Komunalnog preduzeća Ovo, tvrde iz NVO, predstavlja direktno kršenje Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti životne sredine. b) Radovi na rekonstrukciji trga Iz organizacije navode da se radovi izvode: - bez istaknute projektne dokumentacije, - bez utvrđenih ekoloških uslova, - bez kontrolisanog odlaganja otpada, - uz nekontrolisanu emisiju prašine i čestica. Posebno se ističe problem nepropisnog skladištenja materijala na privatnom imanju, kao i izostanak zaštitnih ograda, čime se ugrožavaju građani, privrednici i posjetioci centra Mojkovca. 2. Bijelo Polje – dramatično aerozagađenje i ekološki kriminal NVO upozorava da se Bijelo Polje tokom zimskog perioda suočava sa „tradicionalno dramatičnim nivoima zagađenja“, usljed: - spaljivanja guma, plastike, tekstila, - korišćenja otpada kao goriva, - spaljivanja rabljenog ulja u automehaničarskim radionicama i ložištima, - spaljivanja otpada iz zanatskih i proizvodnih pogona. Takve radnje, upozoravaju iz „Breznice“, predstavljaju krivično djelo ekološkog kriminala, jer se oslobađaju dioksini, furani i teški metali koji ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi. Traže se: - pojačane noćne kontrole policije, - hitan inspekcijski nadzor, - trenutno procesuiranje svih počinilaca. 3. Berane – spaljivanje otpada na buvljoj pijaci Ekološko društvo „Breznica“ navodi da se na prostoru buvlje pijace u Beranama redovno pale plastika, sintetika, tekstil i elektronski otpad, pri čemu se oslobađaju izuzetno opasne materije. Organizacija zahtijeva: - hitnu intervenciju komunalne i ekološke inspekcije, - uključivanje policije i jedinice za ekološki kriminal, - identifikovanje počinilaca i izricanje maksimalnih kazni. - Pitanja nadležnim institucijama NVO „Breznica“ zahtijeva hitno i javno objašnjenje: Da li su specijalizovane jedinice za ekološki kriminal zvanično počele sa radom? Ako jesu – zašto nisu angažovane u ovim slučajevima? Ako nijesu – ko odgovara za kašnjenje u njihovom formiranju i kada će biti operativne? Zahtjev za hitnu institucionalnu reakciju Organizacija poziva sve nadležne institucije – inspekcije, policiju, tužilaštvo i lokalne samouprave – da bez odlaganja preduzmu zakonom propisane mjere: - zaštite javnog interesa, - spriječe dalje uništavanje prirode, - sankcionišu počinioce, - obezbijede transparentno informisanje javnosti. „Ovo su slučajevi koji ne trpe odlaganje. Svaki dan nečinjenja znači novu štetu po zdravlje ljudi, ekosisteme i buduće generacije“, poručuju iz NVO Ekološko društvo „Breznica“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47" data-rendition-name="original" width="1920" height="1920" loading="lazy" alt="ekološki incident"></figure>

NVO "Breznica": Sjever Crne Gore pogođen ozbiljnim ekološkim incidentima, potrebno uključivanje specijalnih jedinica za ekološki kriminal

Povodom Svjetskog dana televizije, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) uputila je čestitke svim novinarima, urednicima, producentima, kamermanima i drugim profesionalcima koji svakodnevno doprinose razvoju televizijskog medija u Crnoj Gori.
Iz AMU ističu da ovaj datum podsjeća na činjenicu da televizija, uprkos promjenama u navikama publike i snažnom usponu digitalnih platformi, i dalje predstavlja jedan od najuticajnijih i najpouzdanijih izvora informacija. Televizija je, kako navode, jedinstven prostor u kojem se spajaju slika, riječ i emocija, stvarajući most između događaja i građana i dajući neophodan kontekst društvenim procesima.
U saradnji sa Fakultetom političkih nauka, AMU je organizovala razgovor sa studentima na temu „Šta danas predstavlja televizija?“. Gošća tribine bila je glavna i odgovorna urednica Nove M, Jelena Ćorluka, ujedno i bivša studentkinja ovog fakulteta. Njeno dugogodišnje iskustvo u informativnom programu studentima je pružilo uvid u dinamiku savremenog televizijskog novinarstva.
Tokom susreta, Ćorluka je govorila o transformacijama koje televizija prolazi, ali i o njenoj sposobnosti da zadrži kredibilitet i poziciju pouzdanog medija u eri brzih i fragmentisanih sadržaja.
– Televizija se mijenja, ali suština ostaje ista – publika traži provjerenu informaciju, jasan kontekst i profesionalan pristup. Drago mi je što sam se vratila na fakultet na kojem sam napravila svoje prve profesionalne korake. Ovakvi susreti uvijek su podsjetnik koliko je važno ulagati u nove generacije koje će oblikovati medijski prostor, poručila je Ćorluka.
Razgovor je otvorio i brojna aktuelna pitanja – od uticaja digitalnih platformi i izazova u kreiranju informativnog programa, do toga kako se mladi novinari mogu pripremiti za rad u dinamičnoj televizijskoj redakciji.
AMU je poručila da televizija i dalje ima ključnu ulogu u pružanju pouzdanih informacija i oblikovanju javnog mnjenja, te izrazila zahvalnost svim televizijskim profesionalcima čiji rad doprinosi kvalitetu i razvoju medijskog prostora u Crnoj Gori.

AMU obilježila Svjetski dan televizije: Televizija ostaje ključni izvor provjerenih informacija

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Tag: femicid