Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će rodno motivisano ubistvo žena - femicid - biti uvedeno u Krivični zakonik kao poseban oblik teškog ubistva. Kako je kazao za <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/806216/femicid-ce-biti-poseban-oblik-teskog-ubistva.html">Portal RTCG</a>, ova izmjena predstavlja odgovor na alarmantne podatke o ubistvima žena i rodno zasnovanom nasilju.
- Propisivanjem femicida kao posebnog krivičnog djela jasno se prepoznaje motiv i obezbjeđuje precizan i stroži okvir za sankcionisanje - rekao je Božović.
Prema njegovim riječima, predlog izmjena Krivičnog zakonika upućen je Evropskoj komisiji u junu 2025. godine, a po dobijanju komentara planira se okončanje zakonodavne procedure i upućivanje predloga u parlament.
Božović ocjenjuje da je u proteklom periodu ostvaren značajan napredak u unapređenju pravnog okvira za borbu protiv nasilja.
- Najvažnija promjena odnosi se na stupanje na snagu izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore u decembru 2023. godine, kojima je izmijenjen član 220, koji propisuje krivično djelo nasilja u porodici i porodičnoj zajednici. Pooštrene su kazne za ovo krivično djelo, a ključna promjena je to što se svaki oblik nasilja sa posljedicom, bilo fizičkom ili psihičkom, sada tretira kao krivično djelo, a ne kao prekršaj - istakao je ministar.
Time se, kako je naveo, jasno poručuje da je nasilje u porodici i porodičnoj zajednici ozbiljno krivično djelo koje zahtijeva odlučnu i adekvatnu reakciju države.
Izmjenama je izvršeno i usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, čime je proširen pojam člana porodice. To je, prema riječima Božovića, omogućilo procesuiranje šireg kruga slučajeva i efikasniju borbu protiv nasilja.
<h2>Ograničavanje ublažavanja kazni za povratnike</h2>
Ministar pravde najavio je i dalji rad na izmjenama Krivičnog zakonika koje se odnose na opšte odredbe o izricanju kazni.
- Predloženim izmjenama nastoji se ograničiti mogućnost ublažavanja kazni ispod zakonskog minimuma u slučajevima ponavljanja krivičnih djela, što je od posebnog značaja u oblasti nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja - kazao je Božović.
Sve navedene aktivnosti, prema njegovim riječima, predstavljaju dio sistemskog jačanja krivičnopravnog okvira, koje podrazumijeva povećanje krivične odgovornosti za nasilje, sužavanje prostora za ublažavanje kazni i uvođenje novih krivičnih djela radi efikasnije i strože zaštite žrtava.
Božović naglašava da strože kazne same po sebi nijesu dovoljne da obezbijede potpunu zaštitu žrtava.
- Zato je u fokusu Ministarstva pravde i rad na izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, koje su usmjerene na praktičnu zaštitu žrtava u samom postupku, gdje danas najčešće dolazi do njihovog odustajanja - rekao je on.
Ključna novina je uvođenje pojma žrtve kao posebne procesne kategorije.
- Nova rješenja predviđaju pravo žrtve na pravovremeno, potpuno i kontinuirano informisanje o toku krivičnog postupka, pravo na prisustvo lica od povjerenja u svim fazama postupka, pojedinačnu procjenu potreba žrtve, jasno definisane procedure medicinskih pregleda, zabranu sekundarne viktimizacije, kao i mjere zaštite od pritisaka, zastrašivanja i odmazde - istakao je Božović.
Posebno je značajno i pravo žrtve da podnese pritužbu u slučajevima kada nije obaviještena o postupanju nadležnih organa ili donesenim odlukama.
Ministar je podsjetio da je usvojena Strategija za zaštitu prava žrtava za period 2025–2029, kojom se obezbjeđuje usklađivanje nacionalnog sistema sa međunarodnim standardima i preporukama, kao i ispunjavanje obaveza države u okviru Poglavlja 23.
- Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje sekundarne viktimizacije i unapređenje postupanja institucija u svim fazama krivičnog postupka. Operativni ciljevi Strategije dodatno su razrađeni kroz Akcioni plan, sa jasno definisanim mjerama, rokovima i nosiocima aktivnosti - naveo je Božović.
On je naglasio da su ova rješenja od ključne važnosti jer upravo nedostatak informacija, osjećaj nesigurnosti i strah od ponovnog izlaganja traumatičnim iskustvima najčešće dovode do odustajanja žrtava od prijave ili povlačenja iz postupka.
Božović je podsjetio da je nadležnost Ministarstva pravde prije svega normativna i da ono ne odlučuje u pojedinačnim predmetima niti utiče na konkretne odluke sudova i tužilaštava.
- Naša odgovornost je da obezbijedimo jasan, kvalitetan i primjenjiv normativni okvir, usklađen sa međunarodnim standardima - kazao je on.
Svaka izmjena zakonodavstva prolazi provjeru usklađenosti sa standardima Evropske unije i Savjeta Evrope, a paralelno sa tim radi se i na institucionalizaciji primjene zakona. U tom kontekstu, Državno tužilaštvo donijelo je obavezujuća uputstva za postupanje u predmetima nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, dok je Vrhovni sud izradio smjernice za izricanje krivičnih sankcija u ovim predmetima.
Na taj način, iako je uloga Ministarstva pravde normativna, kroz stabilna i sa međunarodnim standardima usklađena zakonska rješenja i saradnju sa pravosudnim institucijama stvaraju se temelji za strožu, dosljedniju i predvidiviju praksu u zaštiti žrtava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović: Femicid će biti poseban oblik teškog ubistva

Ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore, Milutin Butorović, kazao je u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na RTCG, da u potpunosti podržava inicijativu za uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela.
- Femicid kao posebno krivično djelo ili kao jedan oblik krivičnog djela teško ubistvo svakako podržavam i mislim da je to potreba našeg društva i jedan civilizacijski iskorak da se odužimo svim našim ženama. One to zaslužuju i mislim da smo kao društvo danas mnogo bolji nego što smo bili prije - kazao je Butorović.
On je podsjetio da je Crna Gora 2023. godine Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika dobila jedan od najstrožijih zakona o nasilju nad ženama, kao i da se nasilje više ne tretira kao prekršaj, već kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
Upitan o mogućnosti uvođenja kazne doživotnog zatvora za ovo krivično djelo, Butorović je kazao da postoje argumenti za i protiv, ali i da je 40 godina zatvora dovoljno dug period.
- Ono što bi možda bilo bitno je ukinuti mogućnost ublažavanja kazne nakon određenog perioda. Dakle, ako se izvršilac krivičnog djela osudi na 40 godina da nema mogućnost pomilovanja u bilo kom periodu -predložio je ministar.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti smanjena granice za dobijanje biračkog prava od navršenih 16 godina života, Butorović kaže da je u praksi sve moguće.
- Pravo da biramo i budemo birani jedno od temeljnih političkih prava koja su zagarantovana Ustavom Crne Gore. Dakle, da bi jednu takvu izmjenu imali moramo imati dvotrećinsku većinu u Skupštin - istakao je Butorović.
Kada je u pitanju praksa evropskih država, on je kazao da takva praksa postoji jedino u Austriji.

Butorović: Podržavam uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela

Italijanski parlament je zvanično uvrstio zločin femicida – namjernog ubistva žena i djevojaka zbog njihovog pola – u krivični zakonik uz kaznu doživotnog zatvora.
Prijedlog zakona je jednoglasno usvojen u utorak, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao znak „političke kohezije protiv varvarske prirode nasilja nad ženama“, prema navodima italijanskog javnog servisa RAI.
Parlament takođe razmatra prijedlog zakona koji zabranjuje seksualni odnos bez „slobodne i stvarne saglasnosti“.
- Udvostručili smo sredstva za centre protiv nasilja i skloništa, promovisali hitnu telefonsku liniju i sproveli inovativne obrazovne i kampanje podizanja svijesti. Ovo su konkretni koraci napred, ali ovdje nećemo stati. Moramo nastaviti da radimo još mnogo, svakoga dana - rekla je Meloni, prema navodima agencije AP.
Glasanje se poklopilo sa Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama Ujedinjenih nacija.
Italija je prošle godine zabilježila 106 slučajeva femicida, od kojih je 62 počinio partner ili bivši partner, navodi AP, pozivajući se na italijansku statističku agenciju.
Ove brojke su u skladu sa globalnim trendovima koji pokazuju da je skoro dvije trećine ubistava žena počinio partner ili član porodice, prema podacima UN Women koje prenosi Al Džazira.
Uporno prisutan problem nasilja nad ženama skrenuo je pažnju italijanske javnosti u novembru 2023. godine, kada je 22-godišnju studentkinju Đuliju Čeketin izbo nožem njen dečko. On je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
Grupe za ljudska prava u Italiji, poput feminističkog pokreta „Non Una di Meno“ (Ni jedna manje), tvrde da se vlada Meloni previše fokusira na kazne, a premalo na prevenciju nasilja.
Italija je jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja nema obavezno seksualno obrazovanje u javnim školama, a mnogi programi zahtijevaju saglasnost roditelja.
„Non Una di Meno“ je ove nedjelje poručio da se vlada mora fokusirati i na „seksualno i emotivno obrazovanje“, kao i na „ekonomsku dobrobit žena“.

Femicid u Italiji biće kažnjiv doživotnom robijom

U Mostaru je 33-godišnji A. K. osumnjičen da je ubio svoju bivšu djevojku, 32-godišnju Aldinu Jahić iz Kalesije, nakon što joj je duže vrijeme upućivao prijetnje, javljaju mediji iz BIH.
Dežurna tužiteljka HNK Vesna Pranjić, koja je rukovodila uviđajem nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru, potvrdila je da je žrtva već duže vrijeme primala prijeteće poruke od osumnjičenog, ali ih nažalost nije prijavljivala, prenosi „Hercegovina.info“.
Prema riječima tužiteljke, u nedjelju uveče prvo je došlo do verbalnog, a potom i fizičkog sukoba između osumnjičenog i Aldine Jahić. U trenutku napada vraćala se iz teretane.
- Aldina je pokušala pobjeći u objekt na platou Željezničke stanice kako bi se sakrila. Međutim, on ju je sustigao, pronašao i ubio - navodi „Hercegovina.info“ pozivajući se na izjavu tužiteljke.
Osumnjičeni je ubrzo uhapšen, a tokom dana očekuje se da Tužiteljstvo HNK zatraži određivanje jednomjesečnog pritvora.
Ubistvo se dogodilo na Trgu Ivana Krndelja, u neposrednoj blizini Autobuske stanice u Mostaru.

Ubijena žena u Mostaru: Ubica joj je mjesecima prijetio, ali ga nije prijavila

Šest žena izgubilo je život od 2021. do juna ove godine u slučajevima femicida, pokazuju podaci Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Neda Radović, direktorica NVO Sistem za Portal ETV upozorava da jasno izdvajanje femicida kao posebnog krivičnog djela predstavlja ključan korak ka ranijem prepoznavanju i snažnijoj zaštiti žena od nasilja. <h2>Crna statistika</h2> Kako je za Portal ETV saopšteno iz Višeg tužilaštva, u pet od šest navedenih slučajeva predmet je formiran zbog krivičnog djela teško ubistvo, a jedan zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici sa smrtnom posljedicom. Iz VDT-a za naš portal navode da su četiri od šest predmeta formirana po prijavama Uprave policije, a dva su im proslijedili Osnovno državno tužilaštvo u Baru i ODT Podgorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Radović objašnjava da je femicid ubistvo motivisano rodno zasnovanim nasiljem, mržnjom, kontrolom, posjedovanjem ili zbog činjenice samog ženskog identiteta, te da ga je važno izdvojiti iz kategorije ubistava iz više razloga. - Krivično djelo je važno izdvojiti iz kategorije ubistava jer jasno ukazuje na rodni motiv i sistemsku prirodu problema, omogućava posebnu, kako pravnu tako i statističku evidenciju, pomaže društvu da prepozna i suzbije obrasce koji vode od nasilja nad ženama do smrtnog ishoda — drugačije tretiranje od “običnog ubistva” – ističe Radović. Ona dodaje i da femicidi često nastupaju nakon eskalacije partnerskog nasilja (fizičkog, seksualnog, psihičkog). - Najčešće je nasilnik trenutni ili bivši partner ili blizak član porodice. Najčešće prethodi intenzivna kontrola, izolacija, ekonomsko nasilje, prisvajanje ili otuđenje dokumenata ili novca – rekla je Radović za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4" data-rendition-name="original" width="741" height="605" loading="lazy" alt="Neda Radović"><figcaption>Neda Radović(Photo: NVO Sistem)</figcaption></figure>  Kao ključne društvene, kulturne i ekonomske faktore koji doprinose ovom zločinu, Radović najprije navodi patrijarhalne norme koje normalizuju mušku dominaciju i kontrolu nad ženama i njihovom životu i tijelu i legitimišu nasilje kao “privatnu stvar”. Izdvaja i stigmu prema žrtvama (okrivljivanje žrtve, sram) koja obeshrabruje prijave, te dodaje i slabu institucionalnu zaštitu — neadekvatne policijske procedure, sporost tužilaštva i sudova, neefikasne mjere protiv nasilnika... - Neravnomjeran pristup uslugama (sigurne kuće, psihološka i pravna pomoć), posebno u ruralnim područjima... Normalizacija toksičnih muškosti kroz medije i kultura koja glamurizuje agresivno ponašanje – podvukla je Radović. <h2>Senzacionalističko izvještavanje doprinosi normalizaciji nasilja</h2> Iako pojedinci počine zločin, Radović naglašava da obrazac femicida proizilazi iz sistemskog problema: društvene norme, institucionalni propusti i ekonomske strukture koje omogućavaju i ne sankcionišu adekvatno nasilje nad ženama. - Rješavanje samo “najopasnijih pojedinaca” bez mijenjanja institucija i normi neće dugoročno smanjiti femicide – smatra Radović, dodajući da mediji mogu ili normalizovati ili osuditi nasilje. Prema njenim riječima, senzacionalističko izvještavanje koje “krivicu traži u žrtvi” i romantizuje nasilne partnere, doprinosi normalizaciji nasilja. - S druge strane, odgovorno izvještavanje (naglašavanje konteksta, korištenje termina “femicid”, fokus na prevenciju i zaštitu) podiže svijest i pritisak usmjeren na promjene. Ključno je izbjegavati jezike koji glorifikuju nasilnika i uvijek dati informacije o dostupnoj pomoći – poručuje Radović za Portal ETV. <h2>Rupe u sistemu</h2> Direktorica NVO Sistem mišljenja je da su takozvane rupe u sistemu zaštite svuda prisutne u institucijama koje bi trebalo da budu prve na liniji odbrane žrtve. - Kod policije imamo nepotpuno razumijevanje rodno zasnovanog nasilja, nedovoljna istrajnost u provođenju hitnih mjera zaštite. U pravosuđu i tužilaštvu spori postupci, neadekvatne naredbe za udaljavanje, slabe sankcije ili nesprovedene sudske mjere. Servisi za žrtve: manjak sigurnih kuća, manjak sposobno obučenog kadra, nedovoljno besplatne pravne i psihološke pomoći a posebno izvan velikih gradova - pojašnjava Radović. Kao „rupu“ u sistemu smatra i nedostatak sistematskog praćenja i razmjene informacija između službi (policija, centri za socijalni rad, tužilaštva, sudovi, zdravstvo, NVO...), ali i nepostojanje dovoljne pomoći za ekonomsko osamostaljivanje žrtava. Da bi se smanjio broj femicida, Radović pojašnjava da prvo treba uvesti i primijeniti rodno osjetljivu politiku u policiji i hitnim službama. - Potrebna je hitna i efikasna pravna zaštita (odmah dostupne mjere udaljavanja, zabrane prilaska i njihova stroga kontrola i nadzor). Povećanje kapaciteta servisa za žrtve (besplatna pravna i psihološka pomoć, krizne linije dostupne 24/7) – objasnila je Radović, dodajući i već pomenutu ekonomsku podršku za izlazak iz nasilja u vidu jednokratnih pomoći, programa zapošljavanja ali i stambena podrška. Radović kao prioritet navodi i podizanje svijesti i promjena normi kroz obrazovanje u školama, kampanje za muškarce, obavezne edukacije za profesionalce ali i bolja evidencija i analiza podataka o femicidima. <h2>Poziv kao spas</h2> Ženama koje trpe nasilje, ali oklijevaju da ga prijave, Radović poručuje da nijesu same, da se ono ne dešava njihovom krivicom i da imaju pravo na sigurnost. - Ako si u neposrednoj opasnosti, pozovi hitne službe, policiju, centar za socijalnu rad, pozovi nas, kao prvo licencirano sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u primorskoj regiji sa sjedištem u Baru. Zapiši ili sačuvaj dokaze (poruke, slike povreda). Pokušaj imati plan sigurnog izlaska (đe bi otišla, koga bi pozvala). Ukoliko ne možeš prijaviti odmah, potraži podršku povjerljivo (NVO, krizne linije, zdravstvo). Pravni i socijalni servisi postoje upravo da bi te zaštitili – apeluje direktorica NVO Sistem na žrtve nasilja. Kako je istakla, organizacija na čijem je čelu, pruža sigurno utočište ženama i njihovoj djeci koje trpe nasilje u vidu Sigurne ženske kuće (sklonište za žene i djecu žrtve nasilja). U sklopu nje NVO Sistem ima stručan i obučen kadar, kako psihologe, socijalne radnike, tako i pravnike koji su sa entuzijazmom spremni da daju sve od sebe da zaštite žrtvu i njihovu djecu. - Pored toga, NVO Sistem radi i na polju edukacije i obuka (i stojimo na raspolaganju za otvorenu saradnju za policiju, tužilaštvo, sudstvo, škole ali i javne kampanje kada je u pitanju tema nasilje u najširem smislu te riječi – zaključila je Radović u odgovorima Portalu ETV. <h2>ODT bez precizne evidencije</h2> Portal ETV je i od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zatražio informacije o slučajevimaOsnovno državno tužilaštvo saopštilo je za Portal ETV da ne vodi preciznu evidenciju o prijavama nasilja nad ženama jer zakonski nije propisano da se nasilje u porodici ili slično krivično djelo posebno evidentira prema polu žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4" data-rendition-name="original" width="1200" height="698" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ODT Podgorica</figcaption></figure>  - Pristup traženoj informaciji – koliko prijava nasilja nad ženama je u prethodnih godinu dana rezultiralo podizanjem optužnice, koliko slučajeva je u istom periodu odbačeno i iz kojih razloga, kao i koliko puta su tužioci tražili izricanje privremenih mjera zaštite za žrtvu podrazumijevao bi sačinjavanje nove informacije – pojasnili su iz podgoričkog ODT-a. Na osnovu toga, zahtjev za ovakve podatke odbijen je kao neosnovan, kako se navodi, shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama. - S obzirom da u evidenciji koju vodi ovaj državni organ, kao i u javno dostupnim izvještajima o radu, nije precizirano da li je nasilje (kao u krivičnom djelu nasilje u porodici i sl.) izvršeno konkretno u odnosu na žene, niti je zakonom propisano kao posebno krivično djelo, pa je pomenuti zahtjev odbijen kao neosnovan, shodno navedenoj odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama – zaključuje se iz ODT-a Podgorica.

Vjera Ljuljđuraj

VDT: Od 2021. šest femicida; Radović: Uvođenje posebnog krivičnog djela ključno za sprečavanje nasilja nad ženama

Srpski državljanin Dušan Ramić jutros je odbio da iznese odbranu u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u odnosu na sumnje da je njegova partnerka Alma Ćosović preminula u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) nakon brutalnih povreda koje joj je nanio.
To je Portalu ETV potvrdila rukovoditeljka i portparolka VDT-a Lepa Medenica.
Ramić je, inače, zbog nasilja u porodici već uhapšen sredinom juna i tada mu je određen pritvor. Iz Uprave policije je 11. juna saopšteno da mu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa posljedicom teške tjelesne povrede, u sticaju sa krivičnim djelom omogućavanje uživanja opojnih droga, na štetu A.V. Takođe je, kako su tada kazali, podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog zanemarivanja djeteta partnerke A.V, po članu 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
VDT je, nakon smrti Ćosović, preuzelo predmet od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. Oni će, kako nam je saopštila Medenica, predložiti da mu se pritvor produži.
Javnost je za ubistvo Ćosović saznala nakon objave Centra za ženska prava (CŽP) u kojem je precizirano da ju je Ramić pretukao pred očima maloljetnog djeteta.
Kako je kasnije izjavio njen brat Demir Ćosović, Ramić je nakon napada pobjegao, a Alma je pronađena tek 30 sati kasnije, sa teškim povredama. U stanu je, kako je rekao, zatečeno i njeno dijete sa posebnim potrebama - u stanju iscrpljenosti.

Anja Ivanović

Ramić odbio da iznese odbranu na sumnje da je na smrt pretukao Almu Ćosović

U Crnoj Gori se nasilje nad ženama i dalje shvata olako, kaznena politika je blaga i često se nalaze opravdanja za počinioce, ocijenila je direktorica SOS Telefona Podgorica Biljana Zeković, dodajući da izmjenama Krivičnog zakonika femicid treba uvesti kao posebno krivično djelo. 
 
U Kliničkom centru Crne Gore u nedjelju je preminula 43-godišnja Alma Ćosović nakon što ju je, prema navodima Centra za ženska prava, brutalno pretukao partner Dušan Ramić. 
 
Zeković je za Radio Crne Gore kazala da ni nakon tog slučaja ne očekuje hitnu reakciju države. 
 
- Jer ono što se obično uradi nakon što se ovakve stvari dese jeste da se analizira situacija, da se daju neke preporuke, a u suštini se u konačnici ništa ne dešava. Ovdje je problem zaštite žena tokom nasilja i nakon toga- navela je Zeković. 
 
Ona smatra da se u Crnoj Gori još olako uzimaju takve situacije i da zato dolazi do ovolikog broja femicida, odnosno ubistava žena kao posljedica nasilja u porodici. 
 
- Mislim da je kaznena politika još blaga, da se nalaze opravdanja za počinioce nasilja- rekla je Zeković, prenosi Portal RTCG. 
 
Ona očekuje da se femicid uvrsti kao posebno krivično djelo u novom Krivičnom zakoniku. 
 
Zeković je ukazala da se prijetnje često ignorišu, ili shvataju olako. 
 
- U tom dijelu država mora da reaguje, jer apsolutno nikada ne znamo kakav će biti ishod tih prijetnji. U svakom slučaju, kada bi se to adekvatno kažnjavalo, onda bi i počinioci nasilja vodili računa kada će da prijete i da li će da prijete- navela je Zeković. 
 
Psihološkinja Aida Perović Ivanović upozorila je da djeca koja svjedoče nasilju, posebno ona sa smetnjama u razvoju, prolaze kroz teške psihološke traume. 
 
- Dakle, to zahtijeva neke specijalizovane vrste pomoći, pogotovo psihološke pomoći, a nijesam sigurna da mi imamo dovoljne kapacitete u javnom traumatskom sektoru da se to pruži. U svakom slučaju, govorimo o traumi koja će tu djecu sigurno obilježiti za cijeli život, ali ono što im treba jeste da im se pruži podrška- kazala je Perović Ivanović za Radio Crne Gore. 
 
Iskustvo iz prakse, kako je rekla, pokazuje da nijesu dovoljni mehanizmi koje Crna Gora ima za pomoć žrtvama nasilja.

Zeković: Femicid uvrstiti kao posebno krivično djelo

Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Ženski klub Skupštine Crne Gore izrazio je tugu i užasnutost zbog tragične smrti Alme Ćosović, koja je preminula nakon što ju je brutalno pretukao Dušan Ramić. 
- Ovaj gnusni čin nasilja, u kojem je počinilac pokazao ekstremnu brutalnost, nije samo krivično djelo— to je i društveni šamar vrijednostima ljudskog dostojanstva i rodne ravnopravnosti - navedeno je u saopštenju za javnost Ženskog kluba Skupštine.
Oštro su osudili svaki vid rodno zasnovanog nasilja i poručili da basilje nad ženama predstavlja najgrublje kršenje osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa.
- Ni jedan društveni ni privatni razlog ne može opravdati fizički napad koji je doveo do smrti Alme Ćosović - istaknuto je u saopštenju.
Ženski klub Skupštine pozvao je nadležne institucije da bez odlaganja: sprovedu temeljnu i hitnu istragu svih okolnosti ovog zločina, obezbijede da počinilac bude procesuiran u skladu sa zakonima Crne Gore, garantuju da će pravda biti zadovoljena i da će kazna biti primjerena težini djela.
- Zalažemo se za sistemski odgovor: potrebno je ojačati kapacitete policije, tužilaštva i sudstva za prepoznavanje i blagovremeno reagovanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja — od preventivnog djelovanja do adekvatne zaštite žrtava - naglašeno je u saopštenju.
Ženski klub je izrazio iskreno saučešće porodici i prijateljima Alme Ćosović, uz obećanje da će kao Klub ostati posvećeni borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i zalaganju za sistem u kojem ovakve tragedije više neće biti moguće.
- Želimo da ovo saopštenje bude jasna i odlučna poruka: nijedan čin nasilja prema ženama neće biti ignorisan, opravdan ili tolerisan. Pravda mora biti zadovoljena, a društveni sistem obavezno reformisan kako bi zaštitio svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz Ženskog kluba Skupštine.

Ženski klub Skupštine nakon smrti Alme Ćosović: Nadležni da sprovedu temeljnu istragu i garantuju da će pravda biti zadovoljena

Poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović, reagovala je povodom tragičnog slučaja u kojem je žena preminula od posljedica brutalnog nasilja koje je doživjela pred očima svog djeteta. Kako je istakla, ovaj slučaj još jednom nas suočava s dubokim propustima u prepoznavanju i sprječavanju nasilja nad ženama.
- Nažalost, ovo nije izolovan incident. Ovo je još jedan u nizu slučajeva u kojima nasilje nije prepoznato, zaustavljeno niti adekvatno sankcionisano na vrijeme - poručila je Pejović.
Ona naglašava da femicid ne dolazi iznenada, već predstavlja tragičan ishod dugotrajnog ignorisanja upozoravajućih signala i nedostatka ozbiljnog institucionalnog odgovora.
- Femicid je krajnja posljedica neprepoznavanja nasilja u partnerskim i porodičnim odnosima, nedjelotvorne zaštite i neodlučne reakcije sistema. Zbog toga više nije dovoljno govoriti o važnosti djelovanja – vrijeme je da jasno identifikujemo svaki propust - kazala je.
Pejović upozorava da svaka ignorisana prijava, svaki poziv u pomoć koji ostane bez odgovora, ima svoje posljedice – često tragične.
- Zakon mora biti strog i efikasan, kao što je nasilje brutalno. Nasilnici moraju znati da će za svoje zločine odgovarati – brzo, pravedno i bez izuzetaka. Sigurnost žena ne smije biti sporedna tema, već prioritet. Ovo jeste borba za život – u najdoslovnijem smislu. I izgubiće se ako ostane samo na riječima - &nbsp;istakla je ona.
Na kraju, Pejović je apelovala da se ova tema ne smije prepustiti zaboravu.
- Ovo nijesu statistike niti vijesti koje ćemo zaboraviti do kraja dana. Ovo su životi izgubljeni zbog sistemskih propusta i porodice koje će se godinama nositi s posljedicama. U ime svake žene kojoj je uskraćeno pravo na život, i u ime odgovornosti koju svi nosimo – moramo govoriti, slušati i saosjećati -zaključila je Pejović.

Pejović: Životi žena i njihova sigurnost moraju biti prioritet a ne sporedna tema

Zemlje u regionu imaju manji broj dana za očeve nakon rođenja djeteta, osim Hrvatske koja je tu normu već uskladila sa EU zakonodavstvom, dok se pretpostavlja da će u skorijoj budućnosti to uraditi i ostale zemlje iz okruženja poštujući EU direktivu o ravnoteži između privatnog i poslovnog života - rekao je predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore Filip Lazović.
On je, gostujući u jutarnjem programu na Televiziji E, ukazao da se izmjenama Zakona o radu uvodi obaveznih deset dana očinskog odsustva nakon rođenja djeteta, što je dio usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa direktivama EU. Zbog zatvaranja poglavlja 19, kaže Lazović, utvrđen je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu i sa setom sličnih normi biće, dodaje on, usvojen u Skupštini Crne Gore do kraja marta.
Podsjeća da trenutno u Crnoj Gori shodno Opštem kolektivnom ugovoru &nbsp;svaki zaposleni ima pravo na tri dana odsustva kada dobije prinovu, dok je nekima kolektivnim ugovorima taj broj dana povećan.
- Ova izmjena koja se predviđa drastično uvećava broj dana, tri puta uvećava taj minimalni broj i vidjećemo kako će se to odraziti. Ne očekujemo da će izazvati neke stašne potrese u smislu otežavanja poslovanja poslodavcima. Moglo se polemisati da li je postojao neki drugi model, međutim, svjesni smo da je ovo jedno od pravila koje nam donosi naša želja da postanemo kao država članica Evropske unije. Ovo je nešto što je na neki način prepisano odnosno implementirano iz odgovarajuće direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Jeste, tačno je da zemlje u regionu imaju manji broj dana, Hrvatska nema, ona je kao članica EU morala da uvede ovo pravilo, a ostale države regiona, pretpostavlja se, u narednih godinu, dvije, pet, će isto morati da uvedu to pravilo - istakao je Lazović.
To je, kaže, jedna od novina novog Zakona o radu.
- I tiče se te ravnoteže između poslovnog i privatnog života, a osim toga imamo i ovo obavezno odsustvo roditeljsko od strane oca djeteta, odnosno zaposlenog muškarca i to će biti jedna novina, malo je u suprotnosti sa našim mentalitetom, sa nekim običajima u Crnoj Gori - rekao je Lazović.
Podsjeća da je izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2020. godine uvedena izmjena da i muškarac može koristiti roditeljsko odsustvo, što se nije, kako kaže, previše primjenjivalo u praksi.
Kaže da u Zakonu o radu postoji norma kojom se propisuje da za rad iste vrijednosti zaposleni mora biti jednako plaćeni i ne samo u kontekstu rodne komponente, već se to odnosi na sve zaposlene.
- U praksi to vrlo često izaziva neke dileme i sporove. Kao neko ko dolazi iz Unije poslodavaca moram kazati da su ta pravila nedovljno tržišna, dakle svaki funkcionište na nekom tržištu, a tržište rada je takođe tržište i tim pravilima da za rad iste vrijednosti vi morate nekoga jednako da platite na papiru zvuči u redu. Međutim u praksi vrlo teško da ćete pronaći dva zaposlena čiji rad ima istu vrijednost za poslodavca, jer dva čovjeka nijesu ista pa ni dva zaposlena ne mogu biti ista i zbog toga su uvedeni neki kriterijumi koji će &nbsp;razlikovati nekoga zaposlenoga koji ima određenu radnu performansu i nekoga ko ima bolju ili lošiju - zaključio je Lazović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Lazović: Obavezno roditeljsko odsustvo od 10 dana za muškarce je malo u suprotnosti sa našim mentalitetom

Danas su u Budvi v. d. direktorice JU ,,Grad teatar" Ivana Lazović i direktor Kraljevskog pozorišta ,,Zetski dom" Luka Radović potpisali sporazum o saradnji, potvrđujući partnerstvo dvije značajne kulturne institucije, saopšteno je iz Teskog doma, a kako ističu, saradnja podrazumijeva koprodukcionu realizaciju predstave ,,Kjara Zorzi" po tekstu Ljubomira Đurkovića, a u režiji Ane Vukotić.
&nbsp;,,Kjara Zorzi" je drama o pretpostavljenim počecima pozorišnog života u Budvi koju je Ljubomir Đurković pisao sa idejom da bude izvedena na sceni između crkava u Starom gradu.
. Ovim projektom potvrđuje se zajednička opredijeljenost i JU ,,Grad teatar" i Kralįevskog pozorišta ,,Zetski dom" ka afirmaciji domaćeg dramskog stvaralaštva i njegovo snažnijoj institucionalnoj podršci- navodi se u saopštenju.
Premijerno izvođenje predstave ,,Kjara Zorzi" planirano je za 23. jul, na Četrdesetom jubilarnom festivalu ,,Grad teatar", dok će na sceni ,,Zetskog doma" predstava biti premijerno izvedena krajem septembra ove godine.

Zetski dom: Potpisan sporazum o koprodukciji predstave ,,Kjara Zorzi" sa ,,Grad teatrom" Budva

STEGA, neformalna asocijacija građana, dostavila je Sudu za prekršaje u Podgorici više podneska 13.02.2026. godine koja su potpisali preko 20 građana, sa zahtjevom da im se omogući, prisustvo na zakazanim ročištima i postupcima protiv 35 građana koji su iskazali nezadovoljstvo postupkom i načinom dodjele Trinaestojulske nagrade, saopšteno je iz ove organizacije.
Oni to traže saglasno procesnom zakonu kojim se uređuje vođenje sudskog postupka i članu 120 Ustava Crne Gore koji jamči javnost rasprava pred sudom, da prisustvuju zakazanim ročištima i postupcima protiv 35 građana koji su iskazali nezadovoljstvo postupkom i načinom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Pravo javnosti da bude informisana o toku i sadržaju sudskog postupaka je pored činjenice da ju ustavno zagarantovano i od izuzetnog društvenog značaja jer čini temelj demokratskog poretka i pravne sigurnosti- poručili su iz STEGE.
I pored činjenice da transparentnost sudskih procesa doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije, prevashodno sudsku vlast i vladavinu prava, iz STEGE ističu da do danas nijesu obavješteni da li je dozvoljen pristup javnosti naznačenim ročištima.
- Takođe, želimo da obavijestimo javnost da je prvi sledeći postupak zakazan za srijedu u 11:30. pred sudom za prekršaje i zbog toga će STEGA podnijeti nove zahtjeve za obezbjeđenje javnosti naznačenih postupaka- poručili su iz ove organizacije.

STEGA: Sud za prekršaje da dozvoli zainteresovanima prisustvo na ročištima i postupcima protiv 35 građana

Cetinjska policija uhapsila je ruskog državljanina V.Z. (32) zbog sumnje da je počinio krivično djelo vanbračna zajednica sa maloljetnikom, u sticaju sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i krivično djelo protivpravno lišenje slobode, na štetu maloljetne ruske državljanke.
V.Z. se sumnjiči da je, u kontinuiranom vremenskom periodu dužem od šest mjeseci, na teritoriji Cetinja, živio u zajednici sa maloljetnicom. Kontrolom ostvarivanja njenih kontakata, kretanja i komunikacije, te primjenom nasilja, narušio je njen duševni i tjelesni integritet.
Takođe se sumnja da je u jednom navratu oštećenu protivpravno držao zaključanu u prostoriji stana u kojem su prethodno boravili.
- Osumnjičeni je, nakon sprovedene kriminalističke obrade, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, lišen slobode zbog osnovane sumnje da je izvršio navedena krivična djela, nakon čega mu je određeno zadržavanje u zakonom propisanom roku - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Tag: femicid