Ukrajina klizi ka diktaturi: Da li je Zelenski krenuo putem autokratije usred rata s Rusijom?
Nakon što je munjevito potpisao zakon kojim se gasi nezavisnost ključnih antikorupcijskih institucija, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s valom domaćih protesta i oštrim kritikama iz Evropske unije i G7, koje upozoravaju na ozbiljno demokratsko nazadovanje zemlje.
Kao demokratska država, Ukrajina je izložena napadima s dvije strane. Prvi i najočigledniji neprijatelj je Moskva, koja odavno želi da zemlju vrati u status igračke Kremlja i običnog ruskog satelita. Međutim, neki tvrde da postoji još jedan, podmukao i razarajući neprijatelj iznutra - vlastita poluautokratska vlast.
To već mjesecima tvrde opozicioni zastupnici i aktivisti civilnog društva, upozoravajući da predsjednička administracija sve više koncentrira vlast u svojim rukama, slabi druge državne i regionalne institucije, uključujući parlament, te zastrašuje kritičare, pokušavajući ih ušutkati kampanjama linča i etiketiranjem kao ruske agente.
Kažu da je razmjer ovog demokratskog nazadovanja postao još jasniji ove sedmice, kada je predsjednik Volodimir Zelenski odlučio oslabiti dvije ključne antikorupcijske institucije, koje su se približavale istragama visokih zvaničnika. Taj potez izazvao je prve masovne proteste od početka ruske invazije 2022. godine.
U Kijevu su se stotine demonstranata okupile ispred predsjedničkog kompleksa, dok su se okupljanja veterana, vojnika i građana desila u desetinama gradova, uključujući Lavov, Odesu i Dnjipro. Uprkos protestima, Zelenski je potpisao novi zakon koji daje značajna ovlaštenja nad Nacionalnim antikorupcijskim biroom (NABU) i Specijaliziranim antikorupcijskim tužilaštvom (SAP) politički imenovanom generalnom tužiocu.
Donald Tramp, američki predsjednik i dugogodišnji "prijatelj-neprijatelj" Zelenskog, možda je nehotice bio saveznik u ovom napadu na antikorupcijske institucije.
- Zna da ga SAD neće pritiskati - rekao je bivši ministar Zelenskog koji je želio ostati anoniman zbog straha od odmazde. Odluka da se oslabe agencije rezultat je "spoznaje da se NABU približavao ljudima iz samog vrha vlasti", rekao je, navodeći istragu o zemljišnim malverzacijama bivšeg zamjenika premijera Oleksija Černišova kao primjer koji je "prestravio unutrašnji krug".
- Ovo je logična kulminacija stezanja obruča kod kuće. Nova mantra je jednostavna: Ili si s Zelenskim, ili si ruski agent - dodao je.
Stiv Benon, bivši glavni strateg Trampa i voditelj podkasta "War Room", smatra da je Zelenskijeva odluka možda bila mudra.
- Zna da MAGA želi da ga optuži za krađu milijardi. Bolje je da Mardžori Tejlor Grin i War Room kukaju o korupciji, nego da postoje kancelarije i ljudi koje on ne kontroliše i koji nešto stvarno rade - rekao je za POLITICO.
Pod pritiskom javnosti i EU, Zelenski je u srijedu naveče pokušao ponuditi ustupak, najavljujući da će predložiti novi zakon kojim će osigurati da "sve norme za nezavisnost antikorupcijskih institucija budu ispunjene".
Međutim, ostaje nejasno šta je tačno mislio pod tim, a to nije ublažilo javni bijes zbog zakona koji je potpisao u tolikoj žurbi.
Dvije sporne institucije uspostavljene su 2015. godine na insistiranje EU i međunarodnih partnera, uključujući administraciju tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obame. Vašington i Brisel tražili su stvarnu borbu protiv duboko ukorijenjene korupcije u Ukrajini, uz formiranje nezavisnih agencija koje bi mogle istraživati i najviše funkcionere.
No, Zakon br. 12414, koji je Zelenski ekspresno potpisao nakon što je munjevito prošao parlament, sada ukida tu nezavisnost. Novi zakon daje generalnom tužiocu moć da izdaje naloge NABU i SAP-u i da preusmjerava slučajeve drugim tužiocima, čime se efektivno ukidaju mehanizmi zaštite od političkog uplitanja.
Zelenski negira optužbe
U obraćanju naciji, Zelenski je tvrdio da ne želi ugroziti rad ovih tijela, sugeriršući da su promjene potrebne kako bi se zaštitile institucije od ruskog uticaja.
- Antikorupcijska infrastruktura će funkcionisati, ali bez ruskog uticaja, potrebno ju je očistiti. I treba biti više pravde - objavio je on.
Međutim, ni on ni njegov moćni šef kabineta Andrij Jermak, koji djeluje kao svojevrsni supredsjednik, nisu objasnili kako je tačno Moskva imala utjecaj na agencije.
Lesija Vasilenko, opoziciona zastupnica iz proevropske stranke Holos, nazvala je ovu odluku "lošom i pogrešnom". Za POLITICO je izjavila: "Ponosna sam na Ukrajince koji su izašli na ulice i ustali za ono što je ispravno i za Ukrajinu kakvu žele".
Istovremeno je upozorila: "U vrlo smo teškom trenutku. Posljednje što nam treba jeste revolucija usred rata".
Rukovodioci NABU i SAP-a takođe vide Zakon br. 12414 kao prijetnju.
- Antikorupcijska infrastruktura je efektivno demontirana glasovima 263 zastupnika - rekao je direktor NABU-a Semen Krivonos na zajedničkoj pres-konferenciji s glavnim antikorupcijskim tužiocem Oleksandrom Klimenkom.
- Dvije nezavisne institucije sada su potpuno zavisne - dodaje on.
Lokalni mediji navode da je 18 zastupnika koji su glasali za zakon osumnjičeno u istragama NABU-a.
Kritike iz EU
Iako Zelenski tvrdi suprotno, to je i stav evropskih zvaničnika i diplomata. Mjesecima su u privatnim razgovorima izražavali frustraciju zbog sve izraženijeg autoritarizma predsjednika. Bili su nezadovoljni kadrovskim čistkama i smjenama nezavisnih ministara, poput bivšeg ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe i šefa državne energetske mreže Volodimira Kudrickog.
Takođe su izrazili zabrinutost zbog smjene generala Valerija Zalužnog, koji se sukobio sa Zelenskim oko strategije rata i potrebe za mobilizacijom dodatnih trupa, kao i zbog misterioznog utjecaja Jermaka. Zvaničnici EU takođe strahuju da je potraga za "izdajnicima" i "ruskim saradnicima" sve više postajala politički motivirani lov na vještice usmjeren protiv kritičara.
Ipak, do sada su te brige izražavali samo privatno, kako ne bi dali Moskvi propagandni materijal ili narušili podršku Zapada ukrajinskoj odbrani.
Međutim, ovaj put je drugačije.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je, prije nego što je zakon odobren, upozorila da će situacija negativno utjecati na pristupne pregovore Ukrajine s EU.
- Nezavisne institucije poput NABU-a i SAP-a ključne su za EU put Ukrajine - napisala je ona.
Ambasadori G7 zemalja u Kijevu su u zajedničkom saopštenju izrazili "ozbiljnu zabrinutost".
Neodobravanje su izrazili i drugi visoki zvaničnici u Briselu, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, koja je zatražila objašnjenje od Zelenskog.
Zašto su EU zvaničnici tek sada javno izrazili zabrinutost?
Djelimično zato što je napad na antikorupcijske agencije bio toliko otvoren. Prema službenim zapisima i izjavama zvaničnika koji su govorili anonimno, NABU je otvorio istrage koje su doticale ljude iz samog vrha vlasti. Istovremeno, predsjednička administracija počela je targetirati antikorupcijske aktiviste poput Vitalija Šabunina, šefa nevladine organizacije Centar za borbu protiv korupcije.
Šabunin je na društvenim mrežama upozorio: "Zelenskijev tužilac zaustaviće sve istrage protiv predsjednikovih prijatelja".
Žestina reakcije javnosti vjerovatno je dodatno potaknula EU. Medij The Kyiv Independent, koji se pomno prati u Brisleu, objavio je oštar urednički komentar pod naslovom: "Zelenski je upravo izdao ukrajinsku demokratiju i sve koji se za nju bore".
Opozicioni zastupnik Mikola Knjažickij slaže se da je okidač za razbijanje agencija bila činjenica da su došle do predsjednikovih ljudi.
- NABU se približio optužbama protiv nekoliko ekstremno utjecajnih osoba, i vlast ih je morala hitno zaštititi - rekao je za POLITICO.
On takođe sumnja da su Zelenski i Jermak vjerovali da mogu oslabiti nezavisnost agencija bez posljedica.
- Vjeruju da EU i SAD više nisu toliko zainteresovane za antikorupcijska tijela kao ranije, jer će ih ionako morati podržavati - rekao je Knjažickij.