Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon što su ruske snage rano jutros izvele veliki napad dronovima i raketama na Kijev. U napadu je ranjeno desetine osoba uključujući djecu i trudnicu.
Zelenski je istaknuo da su hitne i spasilačke službe na terenu od jutros.
- Nažalost, četiri osobe su poginule. Moje saučešće njihovim porodicama i voljenima. U udaru je korišteno oko 430 dronova i 18 raketa, uključujući balističke i aerobalističke rakete - naveo je Zelenski.
Istakao je da je ovo bio namjerno proračunat napad s ciljem nanošenja maksimalne štete ljudima i civilnoj infrastrukturi. Dodao je da je samo u Kijevu oštećeno je desetine stambenih zgrada.
Takođe, u napadu je pogođena i ambasada Azerbejdžana dok je glavna meta bio Kijev. Udari su pogodili i Kijevsku, Harkovsku i Odesku oblast.
Prema preliminarnim podacima, Rusi su jutros koristili raketu Cirkon u Sumskoj oblasti.
- Ukrajina odgovara na ove udare dalekometnom snagom, a svijet mora zaustaviti ove napade na živote sankcijama. Rusija je i dalje u stanju prodavati naftu i graditi svoje sheme. Svemu ovome se mora stati na kraj. U toku je veliki posao s partnerima na jačanju naše protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno. Potrebno nam je pojačanje dodatnim sistemima i raketama presretačima. Evropa i Sjedinjene Američke Države mogu pomoći. Računamo na stvarne odluke. Hvala svima koji pomažu - zaključio je Zelenski.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U velikom ruskom napadu na Kijev poginule četiri osobe, među desetinama ranjenih djeca i trudnica

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o odnosima Srbije i Ukrajine, evropskim integracijama i "međunarodnoj agendi za naredni period."
- Saglasili smo se da postoji prostor za međusobnu podršku na kojoj ćemo nastaviti zajednički da radimo- objavio je Vučić na Instagramu bez navođenja detalja.
Dodao je da su se dogovorili da održavaju otvorene kanale komunikacije i u narednom periodu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQrmp7IiHt0%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić razgovarao sa Zelenskim o 'međunarodnoj agendi'

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će tokom narednih sedam ili deset dana ta zemlja sa liderima evropskih zemalja pripremiti kratak plan prekida vatre.
- Plan treba da bude kratak, bez nepotrebnih detalja. Nekoliko kratkih tačaka. Na primjer, plan prekida vatre. Odlučili smo da ćemo na tome raditi tokom naredne nedjelje ili 10 dana - rekao je Zelenski u intervjuu za Aksios, prenosi Ukrinform.
Zelenski je nazvao svoj sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući "konstruktivnim", priznajući da nije bio lak.
- Moji razgovori sa predsjednikom Trampom bili su o vršenju pritiska na Rusiju. Mislim da je želio da izvrši pritisak na njih, ali nije želio da eskalira sukob ili da zatvori prozor... za diplomatiju - naveo je on.
Prema riječima ukrajinskog lidera, tokom razgovora on i Tramp su se "razumjeli".
- Predsjednik Tramp je rekao da treba da zamrznemo trenutnu situaciju i pregovaramo - rekao je Zelenski.
Takođe je napomenuo da razgovor između američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova "nije bio pozitivan".
- Koliko ja znam, razgovor između Rubija i Lavrova nije bio pozitivan. Isto su uradili i poslije sastanka Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u septembru na Aljasci. Ovo je treći ili četvrti put da Putin i njegovi ljudi odbacuju ono što Tramp govori - naveo je Zelenski.
On je odbacio nedavne tvrdnje da Rusija napreduje na frontu. Rekao je da je Trampu jasno stavio do znanja da to nije istina, rekavši da su američke obavještajne službe takođe pokazale da "niko trenutno ne pobjeđuje na bojnom polju".
Zelenski je napomenuo da se, prema podacima ukrajinske obavještajne službe, Putin privatno hvalio saveznicima da će Rusija okupirati cio Donbas do 15. oktobra, ali da je taj rok prošao.
- Rusija ne može ovo da uradi. On (Putin) nema dovoljno ljudi. Njegovi jaki bataljoni su uništeni. Danas na bojnom polju uglavnom ostajemo tamo gdje smo bili posljednja dva ili tri mjeseca - dodao je ukrajinski lider.
Nakon sastanka predsjednika SAD Donalda Trampa sa Zelenskim u Bijeloj kući 17. oktobra, premijer Velike Britanije Kir Starmer predložio je iznošenje mirovnog prijedloga po uzoru na plan američkog lidera za Gazu.
Zelenski je prošle nedjelje razgovarao o tom pitanju sa britanskim premijerom i drugim evropskim liderima. Rekao im je da su situacije u Gazi i Ukrajini drugačije, dodajući da je spreman da radi na tome.
Dodao je da je skeptičan u pogledu spremnosti ruskog predsjednika da prihvati bilo kakav mirovni plan.

1250x600

Zelenski: Ukrajina i EU će pripremiti plan prekida vatre

Evropska komisija trebalo bi u sljedećih nekoliko sedmica da razmotri pravne opcije za korištenje zamrznute ruske imovine za finansijsku pomoć Ukrajini.
Čelnici država članica su se složili da će raditi na rješavanju finansijskih potreba Ukrajine u sljedeće dvije godine, ali nisu eksplicitno podržali korištenje ruske zamrznute imovine za reparacijski zajam, te je to pitanje odgođeno za sljedeći samit u decembru.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je na konferenciji za medije da će "Ukrajina imati finansijska sredstva koja su joj potrebna za odbranu od ruske agresije".
- Potrebno je da se još poradi na tehničkim, pravnim i finansijskim aspektima evropske podrške, a na ovo pitanje vratit ćemo se u decembru na Evropskom savjetu - rekao je Košta.
"Dodaje da je Evropski savjet poslao važnu poruku.
- EU je predana rješavanju hitnih finansijskih potreba Ukrajine u sljedeće dvije godine, uključujući podršku njenim vojnim i odbrambenim naporima - naveo je Košta.
Evropska unija je zamrznula oko 200 milijardi eura sredstava iz ruske centralne banke nakon što su tenkovi ušli u Ukrajinu 2022. godine. Do sada je EU koristila samo kamate s tih sredstava za podršku Ukrajini u njenoj odbrani protiv Rusije.
Moskva je 23. oktobra upozorila da će svi postupci vezani za ruska sredstva bez pristanka Rusije biti "ništavni s pravnog i ugovornog aspekta". te će izazvati "bolne odgovore".
Evropska unija je razvila šemu zajmova nakon što se našla pod pritiskom da pruži dodatnu pomoć Kijevu kad je američka podrška usporila pod predsjednikom Donaldom Trampom.
Prema šemi, za koju Evropska komisija kaže da ne bi dirala rusku suverenu imovinu, EU bi posudila sredstva od Eurocleara koja su dospjela u gotovinu. Taj novac bi zatim bio posuđen Ukrajini, koja bi ga trebala vratiti samo ako Rusija plati štetu koju je prouzrokovala u Ukrajini.
Imovina ruske centralne banke nalazi se u belgijskoj kompaniji Euroclear, pa se vlada Belgije pribojava da bi na nju možda pao teret u slučaju pravnih problema sa zajmom za Ukrajinu na temelju tih sredstava.
Za korištenje zamrznute ruske imovine za zajam Ukrajini trebaće naći osigurače koji će uvjeriti Belgiju da će sve zemlje članice EU solidarno snositi eventualnu odgovornost za otplatu duga ako do toga ikada dođe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prisustvovao samitu kao gost, rekao je da je sastanak u Briselu donio "dobre rezultate."
- Evropska unija je osigurala da će finansijska pomoć Ukrajini biti održana ne samo sljedeće godine, već i 2027. godine - rekao je Zelenski na mreži Iks (X).
Ovo je, kako dodaje, važna jednoglasna odluka. 
- Osigurali smo političku podršku u vezi s zamrznutim ruskim sredstvima i njihovim maksimalnim korištenjem za odbranu protiv ruske agresije - dodao je Zelenski.
Njemački kancelar Fridrih Merc, jedan od zagovarača šeme, rekao je da očekuje da Evropska komisija predstavi različite opcije prije sljedećeg samita EU.
- Pojačavamo pritisak kako bi ruska strana pristala na pregovore, kako bi oružje konačno prestalo zveckati u Ukrajini. Ukrajina treba pouzdane izglede, naročito kada je riječ o vojnoj opremi. Mi Evropljani moramo da pošaljemo ovaj signal snage – sada - istakao je Merc.
Pregovori EU održavali su se dan nakon što je Unija dogovorila 19. paket sankcija Rusiji i nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama.
Zelenski je pohvalio sankcije SAD-a kao "snažnu i vrlo potrebnu poruku" Rusiji.

EU bez dogovora o korištenju zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, Belgija bila protiv

U Briselu je danas počeo samit lidera zemalja članica Evropske unije, koji će biti posvećen ključnim političkim, bezbjednosnim i ekonomskim pitanjima. U fokusu sastanka, na kojem učestvuje i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, nalazi se pokušaj preuzimanja političke inicijative od krajnje desnice, čiji uticaj u Evropi posljednjih godina značajno raste.
Lideri država EU razgovaraće o ratu u Ukrajini, troškovima odbrane, rastućim cijenama stanovanja, zelenoj i digitalnoj tranziciji, kao i o migracijama, dešavanjima na Bliskom istoku, regulaciji društvenih mreža i sankcijama Rusiji.
Iako je dnevni red izuzetno obiman, dio evropskih diplomata postavlja pitanje da li su ovi samiti uopšte potrebni, s obzirom na to da se većina dogovora među članicama sve češće postiže prije samog okupljanja lidera.
Kako navodi izvor iz diplomatskih krugova, tokom prvogodišnjeg mandata predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, primjetna je praksa da se zajednički stavovi i zaključci usaglase ranije, što umanjuje značaj samih sastanaka.
„Mnogo toga se sada rješava unaprijed, posebno pod Koštom. A liderima se to dopada jer ne moraju da ostaju još jednu noć“, izjavio je jedan evropski diplomata za medije.
Prema dostupnim informacijama, zajedničko saopštenje o većini tema već je usaglašeno, dok tekst o Ukrajini podržavaju sve članice osim Mađarske, koja zadržava rezervu prema pojedinim odredbama.

U toku Samit lidera EU u Briselu: Fokus na jačanju političkog centra i razgovorima sa Zelenskim

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovaće u petak u Londonu sastanku saveznika Ukrajine poznatih kao Koalicija voljnih, rekao je danas predsjednik Francuske Emanuel Makron.
- Ovog petka imaćemo u Londonu sastanak koalicije voljnih koji će delimično biti virtuelni. Zelenski će biti u Londonu- rekao je Makron novinarima na marginama samita grupe zemalja MED9 u Portorožu, prenosi Rojters.
&nbsp;Zelenski je u objavi na mreži X naveo da će ove sedmice biti "veliki broj sastanaka i pregovora u Evropi".
&nbsp;Briselski portal Politiko je ranije objavio da bi Zelenski mogao da prisustvuje sastanku na visokom nivou sa evropskim saveznicima ove nedelje nakon neuspeha pregovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, a sastanak u Briselu bi vjerovatno mogao biti oržan tokom samita EU u četvrtak, prenio je Tanjug.
&nbsp;Koalicija voljnih, koju su u februaru okupile Francuska i Velika Britanija, više mjeseci vodi razgovore na različitim nivoima kako bi pokušala da definiše planove o tome šta bi moglo vojno da doprinese Ukrajini i da odvrati Rusiju od ponovnog napada kada se postigne konačno primirje.

Zelenski će prisustvovati sastanku saveznika u Londonu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je tokom zajedničke konferencije za novinare s australijskim premijerom Entonijem Albaneseom u Bijeloj kući da Ukrajina "još uvijek može pobijediti u ratu", ali da on lično ne vjeruje u takav ishod. Govorio je i o američkim napadima na Iran, koje je opisao kao "jednu od najvećih vojnih operacija svih vremena", te o velikom broju poginulih vojnika u ratu u Ukrajini.
<h3>"Još bi mogli pobijediti, ali ne mislim da hoće"</h3>
Na pitanje novinara o njegovoj ranijoj izjavi da Ukrajina "može pobijediti u ratu", Tramp je rekao:
- Pa, mogli bi. Još uvijek bi mogli pobijediti. Ne mislim da hoće, ali mogli bi još uvijek pobijediti. Nikad nijesam rekao da će pobijediti, rekao sam da bi mogli pobijediti. Sve se može dogoditi. Znate, rat je vrlo čudna stvar. Dogodi se mnogo loših stvari, dogodi se i mnogo dobrih stvari- kazao je Tramp.
Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, dodao je da SAD ne bi mogao sklopiti nedavni dogovor da nije sproveo napad na iranska nuklearna postrojenja.
- Ako pogledate Bliski istok, rekao bih da prije nego što smo tako jako udarili po Iranu, nikad ne bismo mogli sklopiti taj dogovor jer bi nad Bliskim Istokom bila tamna sjena. Kad smo uklonili njihovu nuklearnu sposobnost, što je bila jedna od najvećih vojnih operacija svih vremena, bez greške. Vidjeli ste to. Oni veličanstveni B-2-ovi. To je bio bezgrešan potez koji su izveli vrlo talentovani ljudi, pod vođstvom Pita i svih ostalih i naših velikih generala, a posebno generala Raisin Kanea. Odlično smo odradili posao i kad se to dogodilo, sve je postalo drugačije i uspjeli smo postići dogovor- rekao je Tramp.
<h3>"Pet do sedam hiljada mrtvih nedjeljno, to je krvoproliće"</h3>
Na dodatno pitanje o ruskim napadima na civilna područja u Ukrajini, američki predsjednik je odgovorio da je o tome razgovarao, ali da većinu poginulih čine vojnici obje strane.
- Jesam. Jesam. Ali kao što znate, većina ljudi koji umiru su vojnici. Ti vojnici koji umiru u Rusiji i Ukrajini, nevjerovatno je. Pet do sedam hiljada nedjeljno. Možete li vjerovati? I ja to gledam i kažem - prilično je nevjerovatno. Ali uz to, postoje napadi na Kijev i na neka druga mjesta. Radi se o ljudskim životima, ali veliki broj ljudskih života su vojnici koji bivaju ubijeni na frontu. Od pet do sedam hiljada, ponekad i više od toga, svake nedjelje. To je pokolj. Najgore od Drugog svjetskog rata- rekao je Tramp.
<h3>Albanese o saradnji s SAD-om</h3>
Australijski premijer Entoni Albanese posjetio je Vašington radi razgovora o bezbjednosnoj saradnji, snabdijevanju kritičnim mineralima i savezništvu unutar pakta AUKUS. Tramp je sastanak opisao kao "iznimno uspješan" te naglasio važnost australijsko-američkog partnerstva u indo-pacifičkoj regiji.

Tramp: Ukrajina još može pobijediti u ratu, ali ja lično u to ne vjerujem

Evropske vlade danas su stale u obranu Volodimira Zelenskog i požurile da dogovore plan o korištenju zamrznute ruske imovine nakon što je ukrajinski predsjednik, prema pisanju Fajnenšel Tajmsa (Financial Times), bio pod pritiskom Donalda Trampa da prihvati zahtjeve Vladimira Putina za okončanje rata.
- Vidimo napore predsjednika Trampa da donese mir u Ukrajinu, svi ti napori su dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija želi mir - &nbsp;upozorila je danas Kaja Kalas, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove.&nbsp;
- Razgovaramo o tome što još možemo da učinimo - dodala je Kalas.
Kalas je to izjavila nakon izvještavanja Fajnešel Tajmsa o "napetom sastanku" u Bijeloj kući u petak, na kojem je Zelenski pokušao da iznese protivargumente na Putinove maksimalističke zahtjeve, uključujući teritorijalne ustupke.
Tramp je, prema istom izvoru, upozorio Zelenskog da je Putin zaprijetio "uništenjem" Ukrajine ako ne pristane na njegove uslove, te je insistirao da je mirovni sporazum "na dohvat ruke" kada se američki i ruski predsjednik sastanu u Budimpešti.
Evropski čelnici u četvrtak će u Briselu održati samit, na kojem bi trebao učestvovati i Zelenski, sa ciljem dogovora o korištenju blokirane ruske imovine kao garancija za zajam Ukrajini od 140 milijardi eura. Njemački kancelar Fridrih Merc predložio je da se taj novac koristi isključivo za naoružavanje Kijeva.
Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Luksemburgu danas je ponovno data podrška Ukrajini. Ministri su poručili da Unija mora hitno dogovoriti korištenje zamrznute ruske imovine te pripremiti novi paket sankcija protiv Moskve.
- EU mora Ukrajini osigurati snažnu početnu poziciju – pružanjem vojne pomoći i pronalaskom načina da se iskoriste financijska sredstva za ublažavanje pritiska, kako bi imala što bolje karte za pregovaračkim stolom - izjavio je nizozemski ministar vanjskih poslova David van Vel.
Zvaničnici EU-a uvjereni su da će samit u četvrtak dati zeleno svjetlo Evropskoj komisiji da predloži mehanizam za kreditiranje Ukrajine u obrocima, od kojih bi svaki bio namijenjen za kupovinu oružja.
Mađarski premijer Viktor Orbán, koji ima bliske odnose s Moskvom, neće prisustvovati početnom dijelu samita jer će obilježiti nacionalni praznik, što bi moglo omogućiti ostalim čelnicima da postignu dogovor bez njega.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je novinarima da će predviđeno finansiranje Ukrajini “dati sredstva da se može braniti najmanje tri godine”.
Zelenski je u izjavi novinarima objavljenoj danas, rekao da su mu evropski partneri poručili da imaju "punu potporu". “Sastat ćemo se ove sedmice”, rekao je. “Evropljani će imati jedinstveno stajalište s Ukrajinom - i to je vrlo važno.”
Belgija, u čijem se centralnom depozitaru Euroclear nalazi najveći dio ruske zamrznute imovine, upozorila je da neće odobriti korištenje tih sredstava dok ne dobije garancije da će druge članice snositi trošak ako Moskva uspije u pravnim postupcima.
Kremlj je ranije oštro osudio ideju o korištenju ruske imovine za pomoć Ukrajini, nazvavši to “nezakonitim prisvajanjem ruske imovine - ili, jednostavno rečeno, krađom”, te zaprijetio tužbama.

EU staje u odbranu Zelenskog nakog napetog sastanka s Trampom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ideja o mogućem sastanku s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Budimpešti ne bi bila pozitivna za Ukrajinu, jer Mađarska blokira sve inicijative koje idu u korist Ukrajine i dodao da je u planu nabavka 25 sistema "patriot".
Zelenski je tokom razgovora s novinarima, rekao da je tu poruku prenio i specijalnom izaslaniku američkog predsjednika Stivu Vitkofu, prenio je javni servis Ukrajine Suspilne.
- Bilo je mnogo dostojnih opcija - Švajcarska, Austrija, Vatikan, Saudijska Arabija, Katar, Turska. Jer ovdje govorimo o miru u Ukrajini, a ne o izborima u Mađarskoj. Ne vjerujem da premijer koji nas svuda blokira može donijeti bilo šta pozitivno ili makar uravnoteženo - rekao je ukrajinski predsjednik.
Dodao je da mađarski premijer Viktor Orban promoviše prorusku retoriku, uključujući tvrdnje o "bezuslovnoj prednosti Rusije u ovom ratu", prenosi Tanjug.
- Kada govorimo o posredovanju, ne mislim da mađarski premijer ima adekvatan pristup toj ulozi. Želim da podsjetim da, kada je putovao u Rusiju, Kinu i SAD pokušavajući da ojača svoj politički uticaj, mi smo jasno rekli da mu nismo davali nikakva ovlašćenja. Njegovi pokušaji nisu dali rezultate, što je od početka bilo jasno - rekao je Zelenski.
Podsjećamo, Orban je s oduševljenjem pozdravio najavu da će se Donald Tramp i Vladimir Putin sastati u Budimpešti kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini.
Orban je u četvrtak na društvenoj mreži X poručio kako je planirani sastanak američkog i ruskog predsjednika "sjajna vijest za miroljubive ljude svijeta" te dodao: "Spremni smo!".
Govoreći o Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, kojim su velike sile garantovale teritorijalni integritet Ukrajine u zamjenu za odustajanje od nuklearnog oružja, Zelenski je podsjetio da taj dokument nije bio efikasan i dodao da je na to podsjetio i Trampa.
Ipak, Tramp, prema Zelenskom, vidi "mađarski format" kao mogući naredni korak koji bi, kako vjeruje, mogao donijeti rezultate, uključujući prekid rata.
- Dijelimo optimizam s predsjednikom Trampom, ako to vodi ka okončanju rata. Poslije više od dva sata razgovora s njim i njegovim timom, moj utisak je da je njegov stav da linija fronta ostaje tamo gdje jeste, što može biti pozitivan signal, ukoliko sve strane to razumiju - rekao je Zelenski.
Zelenski je takođe naglasio i da je tokom posjete Vašingtonu razgovarao o mogućnosti potpisivanja ugovora za nabavku 25 američkih sistema protivvazdušne odbrane "patriot", koje bi Ukrajina dobijala u etapama tokom narednih godina.
Kako je naveo, taj broj sistema tražile su Vazduhoplovne snage Ukrajine, ali isporuke neće biti trenutne zbog velike potražnje i postojećih narudžbina drugih zemalja.
Dodao je da u ključnim zemljama članicama NATO postoje "patriot" sistemi koji formalno pripadaju SAD i da Ukrajina može dobiti te sisteme ako postoji politička podrška Vašingtona.
Planirano je da sredstva za nabavku 25 sistema budu obezbijeđena dijelom iz korišćenja zamrznute ruske imovine, a finansijska osnova za ovaj plan je, kako je rekao, već pripremljena.
Komentarišući najavljeni sastanak američkog i ruskog lidera u Budimpešti radi rješavanja "ukrajinskog pitanja“ Zelenski je upitao: "Kako mogu da postoje bilo kakvi dogovori bez nas o nama".
- Ako zaista želimo pravedan i trajan mir, potrebne su obje strane ove tragedije - rekao Zelenski u intervjuu za NBC News.

Zelenski: Budimpešta nije dobra lokacija za sastanak o Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se u Bijeloj kući sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, gdje su razgovarali o budućnosti rata u Ukrajini.
Zelenski je poručio da sve strane trebaju sjesti za pregovarački sto kako bi se dogovorile o prekidu vatre. Dodao je da Ukrajina želi mir, ali da ruskog predsjednika Vladimira Putina treba "prisiliti" da okonča rat.
U razgovoru s novinarima, Zelenski je izjavio da je Ukrajina spremna Sjedinjenim Američkim Državama ponuditi dronove u zamjenu za korištenje dalekometnih raketa Tomahawk.
- Ukrajina može SAD-u osigurati hiljade dronova ako Vašington dopusti njihovo korištenje raketa Tomahawk. Zato tamo gdje možemo sarađivati, gdje možemo ojačati američku proizvodnju. Imamo veliku ponudu koja se tiče naših dronova - rekao je Zelenski.
Na pitanje novinara da li bi ga taj dogovor zanimao, Tramp je odgovorio: "Da, zanimalo bi nas. Trenutno imamo mnogo dronova. Gradimo naše, ali takođe kupujemo dronove od drugih, a oni (Ukrajinci) proizvode vrlo dobre dronove."

Zelenski: Putina treba prisiliti da okonča rat

Program „Hod kroz vjekove – korak do nasljeđa“ održan je danas povodom obilježavanja Dana opštine Kotor, u organizaciji Opštinske javne ustanove „Muzeji“. Današnji ,,Hod kroz vjekove’’ okupio je brojne građane i poveo u nesvakidašnji obilazak tri značajne kotorske crkve, Svetog Mihaila, Svetog Luke i Svete Ane. Okupljanje je bilo u devet sati ispred Crkve Svetog Mihaila na Pjaci od kina, a obilazak je predvodila konzervatorka–restauratorka Jasminka Grgurević, stručnjakinja s više od 35 godina iskustva u zaštiti kulturne baštine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131136_dbc1f8b8feaba1d7b6789ddbe3f9f245e647b97e42325b864218f6d0831a6330.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115131136_dbc1f8b8feaba1d7b6789ddbe3f9f245e647b97e42325b864218f6d0831a6330" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Hod kroz vjekove-korak do nasljeđa"> </figure>  Urednica programa u OJU ,,Muzeji’’ i moderatorka događaja, Jelena Vukasović, istakla je da je cilj ovakvih programa da se sugrađanima približi bogato nasljeđe grada, ali i da se podstakne odgovorniji i emotivniji odnos prema njemu. - Odabrali smo Jasminku Grgurević, slikarku i konzervatorku izuzetnog iskustva, koja decenijama radi na obnovi zidnog slikarstva u kotorskim crkvama. Ona je najpozvanija da svojim znanjem i iskustvom prenese priču o bogatstvu i slojevitosti našeg kulturnog nasljeđa - kazala je Vukasović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131136_385ccd103a245ca39993d79170c7d173ec2ec5cadae1ffaff006159ce8718006.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115131136_385ccd103a245ca39993d79170c7d173ec2ec5cadae1ffaff006159ce8718006" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Hod kroz vjekove-korak do nasljeđa"> </figure>  Dodala je da se kroz program „Korak do nasljeđa“ planira organizovanje sličnih tematskih tura i u narednom periodu. - Građanima preporučujemo da prate naše naredne obilaske, jer će uz Jasminku Grgurević u budućnosti učestvovati i druge kolege iz muzejske ustanove. Želja nam je da stvorimo tradiciju, da "hodanje kroz vjekove" postane način da upoznamo i zavolimo svoj grad još više - napominje ona. Na pitanje o interesovanju javnosti, istakla je da je odaziv bio iznad očekivanja. - Danas smo imali oko četrdeset učesnika, što je za ovakav tip kulturnog programa, koji počinje rano ujutru i tokom praznika, izuzetno dobar odaziv. Ljudi su željni znanja o svom gradu i žele da ga razumiju dublje, ne samo kao turističku destinaciju, već kao prostor trajne vrijednosti i identiteta - zaključila je Vukasović. Vodič kroz današnji „Hod kroz vjekove“, Jasminka Grgurević, kazala je da je obilazak bio zamišljen kao put kroz vrijeme, od najstarijeg sakralnog objekta do onih koji svjedoče o slojevitosti kotorske istorije i vjerske tolerancije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131136_30f487d419b38545d5fafe01616e05e165228ed0f82f140887f19480297e4ac4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251115131136_30f487d419b38545d5fafe01616e05e165228ed0f82f140887f19480297e4ac4" data-rendition-name="original" width="600" height="800" loading="lazy" alt="Hod kroz vjekove-korak do nasljeđa"> </figure>  - Krenuli smo od Crkve Svetog Mihaila, jednog od najstarijih objekata u Kotoru, u kojem su pronađeni fragmenti najstarijeg zidnog slikarstva. Potom smo posjetili Crkvu Svetog Luke, jedinstveno mjesto u kojem su se u jednom periodu služili i istočni i zapadni obredi. Zidovi su ukrašeni fragmentima fresaka iz 12. vijeka i ikonama bokeške slikarske škole. Na kraju smo obišli Crkvu Svete Ane, malu, ali izuzetno vrijednu crkvicu u kojoj je stvarao poznati gotičko-renesansni slikar Lovro Marinov Dobričević - navela je Grgurević. Prema njenim riječima, kulturni objekti zahtijevaju stalnu brigu i pažnju. - Crkve su živi organizmi. Iako su obnovljene osamdesetih godina, prošlo je više od 40 godina od tada, pa je neophodno redovno održavanje. U Starom gradu ima još objekata koji čekaju obnovu, poput crkve Svetog Josipa i franjevačkog samostana, gdje su radovi u toku. Kultura očuvanja podrazumijeva stalni dijalog između struke, institucija i građana - napominula je Grgurević. Ona je dodala da je broj učesnika i interesovanje pokazalo da građani Kotora žele nove kulturne sadržaje. - Danas smo pokazali da postoji istinsko interesovanje. Ljudi traže način da kroz ovakve ture dožive grad iznutra, kroz njegove slojeve, priče i tragove prošlih vremena. Mislim da je to i najbolji put da se razvija svijest o značaju baštine i njenoj ulozi u savremenom životu - zaključuje ona. Program „Hod kroz vjekove – korak do nasljeđa“ održan je povodom obilježavanja Dana opštine Kotor, a organizatori najavljuju da će slične šetnje biti nastavljene i u budućnosti, kao spoj edukacije, kulture i ljubavi prema gradu koji traje već vijekovima.

Hod kroz vjekove-korak do nasljeđa: Kotorani prošetali stazama istorije

Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče NIS-a i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtjev kompanije da žele kompletnu promjenu vlasništva ruskih akcionara, ali da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara.
- Tokom noći po našem vremenu, obavijestili su američki partneri odnosno Vlada SAD sa lošim vijestima i sa teškom porukom koja se tiče NIS. Na zahtjev advokata NIS-a, koji su uputili američkoj vladi i kojim su ponudili ugovor o promjeni upravljanja u NIS-u, po prvi put je američka administracija jasno i nedvosmisleno rekla i to napisala da želi kompletnu promjenu vlasništva ruskih akcionara, odnosno da zahtijeva izlazak ruskog vlasništva iz kompanije NIS-a - rekla je ministarka na vanrednoj konferenciji za medije u vladi.
Ona je istakla da su poručili da ne smije biti skrivanja iza toga ili ruskih saradnika Gasproma ili ruske vlade.
Đedović Handanović je rekla da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara, ali ne i da NIS i Rafinerija mogu da nastave da posluju.
Agencija Tanjug je objavila da je imala uvid u dokument u kome se navodi da je Ministarstvo finansija SAD (OFAC) nakon dodatnih konsultacija sa Stejt departmentom utvrdilo da bi bilo nesaglasno sa važećom politikom izdavanja licenci da se NIS-u odobre transakcije koje se odnose na nastavak održavanja poslovanja. 
Vijest da su stigle loše vijesti iz SAD po pitanju sankcija objavile su Novosti, a nedugo zatim Rojters je dao vijest da je Srbija dobila tromjesečno odlaganje sankcija za NIS.
OFAC je utvrdio, kako je navedeno u dokumentu, da bi bilo nesaglasno sa važećom politikom izdavanja licenci da se odobre transakcije koje se odnose na nastavak održavanja poslovanja i unapređenje promjena u korporativnom upravljanju NIS-a i aktivnosti vezane za dezinvestiranje koje uključuju bugarsku filijalu i druge ne-srpske filijale NIS-a, kako je opisano u zahtjevu.
- Konkretno, takve transakcije ne bi dalje doprinosile spoljnopolitičkom interesu SAD da se prekine rusko vlasništvo nad NIS-om. Shodno tome, taj dio Vašeg zahteva se ovim odbija - navodi se u dokumentu.
Taj odgovor je dobijen na zahtjev koji su ruski vlasnici Naftne industrije Srbije poslali 11. novembra američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, a koji je država Srbija zvanično podržala.
U molbi je navedeno da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu.
SAD su uvele punu primjenu sankcija NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva 9. oktobra.

SAD odbile zahtjev NIS-a, traže kompletan izlazak ruskih akcionara

Brojne odluke Ustavnog suda koje su donešene u posljednjem periodu, posebno odlučujući o ustavnim žalbama, pokazuju da se ostvarenje ideje ljudskih prava ne može zamisliti bez djelovanja Ustavnog suda, poručila je predsjednica suda Snežana Armenko na Trećem balkanskom forumu ustavnih sudova u Antaliji. Govoreći na temu “Standardizacija ljudskih prava i uloga ustavnog sudstva”, Armenko je istakla da demokratija jeste nužan, ali ne i dovoljan preduslov za vladavinu prava i, stoga je potrebno imati i zaštitni mehanizam. Na tom putu je, kaže, posebno značajna uloga ustavnog sudstva i odluka međunarodnih organa, u prvom redu presude Evropskog suda za ljudska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131116_ff13d6c709003bded7ba19033cf021221adf0873ef40eff109c34cf509c94223.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115131116_ff13d6c709003bded7ba19033cf021221adf0873ef40eff109c34cf509c94223" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Treći balkanski forum ustavnih sudova"><figcaption>Treći balkanski forum ustavnih sudova(Photo: Ustavni sud)</figcaption></figure>  - Najplemenitiji zadatak koji imaju pravni poredak i organi koji ga sprovode jeste zaštita slabijeg, zaštita manjina, što je u posebnoj mjeri i zadatak Ustavnog suda koji mora aktivno da sankcioniše povrede Ustava koje učini zakonodavna, izvršna i sudska vlast, i ne smije da izbjegava aktivističke odluke kada su ugrožene osnovne ustavne vrijednosti ili dolazi do narušavanja tih vrijednosti zbog nepoštovanja odluka iz stavova Ustavnog suda - kazala je Armenko. Predsjednica Ustavnog suda je podsjetila da Sud u posljednjem periodu donosi odluke koje značajno doprinose zaštiti ljudskih prava. Tako je Ustavni sud prvi put ispitao povrede prava na život zbog smrti pacijenta u bolnici, ukinuo sudske odluke zbog povrede usljed loše kaznene politike u slučaju mučenja, ukinuo sudske odluke zbog propusta sudova u građanskom postupku da valjano istraže navode o mobingu, te ukinuo dvije presude jer je utvrdio da crnogorski sudovi ne mogu dopisivati uslove za odgovornost države za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom državnih organa, pored onih propisanih zakonom. Armenko je zaključila da vjeruje da je upravo Ustavni sud Crne Gore institucija koja gradi integritet na autoritetu svojih utemeljenih i dobro obrazloženih odluka, i koja usmjerava crnogorski pravni put u pravcu dostizanja evropskih pravnih standarda.

Armenko: Zaštita ljudskih prava se ne može zamisliti bez Ustavnog suda

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,76 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Kroz Sozinu prošlo 3,76 miliona vozila

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Šćekić: Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legalno ni legitimno, suprotno ne mogu tvrditi ni srpski izvori

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

Tag: volodimir-zelenski