Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, pozivajući se na izvještaje ukrajinskih bezbjednosnih i obavještajnih agencija, kazao da Kina isporučuje oružje Rusiji, ali i da su kineski predstavnici uključeni u proizvodnju oružja na ruskoj teritoriji.
- Spremni smo da razgovaramo detaljno o tome - rekao je Zelenski, dodajući da očekuje kako će ukrajinske institucije sljedeće sedmice objaviti dokumentaciju koja će podržati te tvrdnje.
Zelenski ističe da je saradnja te dvije države vidljiva.
- Konačno smo dobili informaciju da Kina isporučuje oružje Ruskoj Federaciji. Vjerujemo da se kineski predstavnici bave i proizvodnjom nekog oružja na ruskoj teritoriji. Vidimo saradnju između ove dvije zemlje u ovoj oblasti i moramo priznati da se to dešava - &nbsp;rekao je Zelenski.
Peking je ranije stalno poricao da naoružava Rusiju protiv Ukrajine, ali se još nisu oglasili nakon posljednjih tvrdnji ukrajinskog predsjednika.
Zelenski je još govorio o stanju na ratištu navodeći da je Rusija smanjila broj udara na energetske objekte u Ukrajini, ali da je zato pojačala napade na civilnu infrastrukturu.
- Smanjili su svoje udare na energiju. To je činjenica. Međutim, ja sam htio da obratimo pažnju na ovo - Rusija nije smanjila ukupni broj udara, to je bila strategija - kazao je Zelenski.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski: Kina naoružava Rusiju i proizvodi oružje na njihovoj teritoriji

Rusija priprema nove napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu prije i poslije pravoslavnog praznika Vaskrsa, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Znamo za šta se Rusija sprema. Sada, uoči Vaskrsa i nakon njega, mogući su novi ruski napadi - rekao je Zelenski na sastanku s energetskim zvaničnicima, pozivajući se na dojave ukrajinske obavještajne službe.
Zelenski je pohvalio rad energetskog osoblja za održavanje elektrodistributivne mreže u Ukrajini tokom zime uprkos kontinuiranim napadima, prenosi Anadolija.
Ministar energetike Ukrajine Herman Halušenko rekao je da je Rusija izvela 13 velikih napada bespilotnim letjelicama i projektilima na ukrajinski energetski sistem od početka 2024.godine, što je dovelo do nestanaka struje u cijeloj zemlji.
Djelimični prekid vatre zbog udara na energetsku infrastrukturu najavile su Rusija i Ukrajina nakon tehničkih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u Rijadu krajem marta.
Međutim, zvaničnici obje zemlje od tada se međusobno optužuju za kršenje primirja.

Zelenski upozorio na moguće ruske napade na energetske ciljeve oko Vaskrsa

Donald Tramp još je jednom otvoreno optužio Volodomira Zelenskog i "pokvarenog Džo Bajdena" da su započeli rat u Ukrajini.&nbsp;
Tramp je dodao kako ga je Putin poštovao tokom prvog mandata.
- Rat između Rusije i Ukrajine je Bajdenov rat, ne moj. Ja sam tek stigao, i tokom četiri godine mog mandata nije bilo problema u sprječavanju da se dogodi. Predsjednik Putin, i svi ostali, poštovali su vašeg predsjednika! Nisam imao nikakve veze s ovim ratom, ali marljivo radim da zaustavim smrt i uništenje. Da predsjednički izbori 2020. nisu bili namješteni, a jesu, na toliko načina, taj užasan rat se nikada ne bi dogodio. Predsjednik Zelenski i Pokvareni Džo Bajden odradili su apsolutno grozan posao dopuštajući da ova tragedija započne. Postojalo je toliko načina da se spriječi da ikad započne. Ali to je prošlost. Sada ga moramo zaustaviti, i to brzo. Tako tužno! - napisao je Tramp.
<h2>Po Trampu, za rat u Ukrajini su krivi redom - Putin, Bajden pa Zelenski</h2>
- Da je Bajden bio kompetentan, i da je Zelenski bio kompetentan, a ne znam da jeste... Taj rat nikad nije smio biti dopušten da se dogodi. Bajden je to mogao spriječiti, i Zelenski je to mogao spriječiti. A Putin nije trebao nikad ni započeti -dodao je.
<h2>"Ne započinješ rat ako nisi siguran da možeš pobijediti"</h2>
Na pitanje o ukrajinskom predsjedniku, Tramp je dodatno rekao: "Kada započinješ rat, moraš znati da ga možeš dobiti. Ne započinješ rat protiv nekog ko je 20 puta jači od tebe. I onda se nadaš da će ti netko poslati rakete."
Tramp je utvrdio da je upravo on bio prvi koji je Ukrajini isporučio Javelin projektile, te da je današnji sukob mogao biti izbjegnut.
Po njegovim riječima, redosljed odgovornosti za rat je: Putin, Bajden, pa Zelenski.
- Milioni ljudi su mrtvi zbog trojice ljudi - zaključio je Tramp.
<h2>Tramp: Vjerujem da je Rusija greškom raketirala centar grada, to je Bajdenov rat</h2>
Dvije ruske balističke rakete pogodile su juče samo središte sjevernog ukrajinskog grada Sumija i usmrtile najmanje 34 osobe, a ranile 117, u najsmrtonosnijem napadu na Ukrajinu ove godine, rekli su ukrajinski predstavnici.&nbsp;
Na napad je reagovao i Tramp.

Tramp: Za rat u Ukrajini su redom krivi Putin, Bajden i Zelenski

Kineske vlasti ocijenile su danas kao "neodgovornu" izjavu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da je Kina znala da Rusija regrutuje kineske vojnike da se na njenoj strani bore u Ukrajini.
Zelenski je u srijedu rekao da Kijev ima informacije o 155 državljana Kine koji pomažu Moskvi u njenoj invaziji. On je u utorak rekao da je ukrajinska vojska zarobila dva kineska vojnika u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik je rekao da Kina zna da Rusija regrutuje desetine njenih državljana da se bore na ukrajinskoj teritoriji.
Na pitanje novinara o tome, portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Lin Đian je danas rekao da „savjetujemo relevantnim stranama da imaju fer i razuman pogled na ulogu Kine i da ne daju neodgovorne izjave“.
- Kineska vlada je uvijek tražila od svojih građana da se drže dalje od zona sukoba i posebno da izbjegavaju učešće u vojnim operacijama bilo koje strane. Želio bih da ponovim da Kina nije ni začetnik ukrajinske krize, niti njena strana. Mi smo vatrene pristalice i aktivni promoteri mirnog rješenja - rekao je Lin.
Kina poziva na poštovanje teritorijalnog integriteta svih zemalja, uključujući Ukrajinu, i predstavlja se kao neutralna strana koja može pomoći nalaženje političkog rješenja.
Peking, međutim, nikada nije javno osudio Moskvu zbog njene vojne operacije i ojačao je ekonomske, vojne i političke veze s njom od početka ruske invazije na Ukrajinu februara 2022. godine.
Kineski stav često kritikuju države Zapada koje redovno pozivaju kinesku diplomatiju da izvrši pritisak na Rusiju da zaustavi rat.
Ruske vlasti „uvlače druge zemlje u rat. Vjerujem da sada uvlače Kinu u ovaj rat“, rekao je u srijedu Zelenski grupi novinara.
Po njegovim riječima, to je „namjerni korak ka produženju rata“ kojim Moskva to i pokazuje.

1084x550

Kina: Izjava Zelenskog o kineskim borcima u Ukrajini neodgovorna

Republikanska kongresmenka Viktoria Sparc, prva i jedina članica američkog Kongresa rođena u Ukrajini, oglasila se nakon što je britanski Telegraf objavio intervju s njom.
Prema onome što je Telegraf objavio, Spartz je pozvala Ukrajince da ustupe teritorij Rusiji i smijene predsjednika Volodimira Zelenskog ako ne žele izgubiti cijelu zemlju.&nbsp;
Međutim, Spartz je ubrzo optužila Telegraph za "namjerno krivo prenošenje vijesti".
- Potrošila sam ogromnu količinu energije pokušavajući pomoći ukrajinskoj vojsci da pobijedi u brutalnoj borbi protiv Rusije. Nažalost, ako imate kretene i prevarante poput Zelenskog te njegovog marionetskog parlamenta koji upravljaju vašom zemljom, to je izgubljen slučaj. Putin je možda zao, ali nije kreten - poručila je.
Spartz je ponovila tvrdnju da Ukrajina neće moći bombama vratiti teritorije koji su pod ruskom okupacijom, prenosi Kyiv Independent.
- Trenutna i surova stvarnost koju stanje na terenu pokazuje je da Ukrajina nije u poziciji da vrati svoje teritorije. Zato smatram da se može postići samo privremeno rješenje uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država, koje će svakoj strani dati malo vremena da se pregrupiše. O rezultatu tog rata moraće se odlučiti kasnije i to ne samo na bojnom polju - dodala je.
Spartz, velika pristalica američkog predsjednika Donalda Trampa, rođena je u Černihivskoj oblasti i preselila se u SAD 2000. Izabrana je u Kongres 2021. i 2024. U početku je podržavala američku pomoć Ukrajini, ali je kasnije postala glasna kritičarka ukrajinske vlade, a sada podupire Trampov pritisak da se intenziviraju pregovori.

Američka kongresmenka rođena u Ukrajini: Ukrajina bi trebala predati zemlju Rusiji

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je u subotu na "snažan odgovor" zapadnih partnera Ukrajine poslije porasta smrtonosnih ruskih napada, uključujući vazdušne napade na vojnu bolnicu u Harkivu i na gradove Dnjepar i Krivij Rih.
- Naši partneri treba da jasno razumeju: ovi udari nisu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju koju pokušavamo da iskoristimo da okončamo ovaj rat - rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
Ukrajinski predsjednik je rekao da "Rusija udara na pozicije svih koji žele da okončaju ovaj rat", dodajući da je "nemoguće ignorisati stotine iranskih dronova Šahed koje Rusija ispaljuje svake noći.
- Očekujemo odgovor – ozbiljan. Radimo na odgovoru. Snažan odgovor je hitno potreban – prije svijega SAD, Evrope, svih u svijetu koji su se kladili na diplomatiju. Rusija mora biti prisiljena na mir – samo će pritisak funkcionisati - dodao je on.
Zelenski je dodao da je "predugo" američki prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre bio na stolu "bez odgovarajućeg odgovora Rusije".
- To mnogo govori - dodao je on.
Izjavi Zelenskog prethodio je 24-časovni period intenziviranja smrtonosnih udara ruskih snaga, prenio je Ukrajinski servis RSE.
Ukrajinski generalštab je kasno u subotu saopštio da su "ruski teroristi napali vojnu bolnicu u gradu Harkovu" bespilotnim letilicama.
- Uslijed udara bespilotne letilice tipa Šahed oštećena je zgrada bolnice i obližnji stambeni objekti. Prema preliminarnim podacima, među vojnicima koji su zbrinuti u Domu zdravlja, ima povrijeđenih - saopštila je komanda ukrajinske vojske.
Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je da su najmanje dvije osobe poginule.
Ranije je regionalni guverner rekao da su u napadu ruskog drona na grad Dnjepar na jugoistoku Ukrajine kasno u petak poginule četiri osobe i da je izbio veliki požar u hotelskom i restoranskom kompleksu, kao i u više privatnih kuća.
Ruske snage su koristile više od 20 dronova u napadu na Dnjepar, pri čemu je povrijeđeno 25 ljudi. Zelenski je rekao da je među povrijeđenima i trudnica.
U subotu je najmanje sedam osoba povrijeđeno u raketnom udaru na Krivij Rih, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije.
Rusija je saopštila da je zauzela još dva sela na istoku i jugu Ukrajine u kopnenim operacijama.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njegove snage zauzele sela u južnom regionu Zaporižja i u istočnom regionu Donjecka. Izvještaji nisu mogli biti potvrđeni.
List Vašington post i drugi mediji izvijestili su da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa poništila odluku o ukidanju američke inicijative koja je dokumentovala navodne ruske ratne zločine.
List navodi, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem, da je inicijativa Opservatorije za sukobe pratila masovnu deportaciju ukrajinske djece na teritoriju pod ruskom kontrolom koristeći satelitske snimke, biometrijske podatke i druge digitalne forenzičke alate, što je dovelo do više krivičnih predmeta, uključujući optužnicu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina pred Međunarodnim krivičnim sudom.
Vašington post je izvijestio da će privremena promjena dati Opservatoriji ovlašćenje i finansiranje na šest nedjelja da završi prenos svojih podataka EUROPOL-u, agenciji za sprovođenje zakona Evropske unije, radi dalje istrage.

Zelenski: Hitno potreban snažan odgovor zapada na porast ruskih napada

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Rusija nije pružila adekvatan odgovor na američku inicijativu za pregovore o prekidu vatre u Ukrajini, zbog "nedostatka stvarnog pritiska" na tu zemlju.
- Predugo je američki prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre ostao na stolu, bez adekvatnog odgovora Rusije - rekao je Zelenski u svom večernjem govoru.
Moskva i Kijev su u načelu pristali na primirje na Crnom moru poslije nedavnih razgovora sa američkim zvaničnicima, ali je Rusija kasnije upozorila da primirje neće stupiti na snagu dok zapadne zemlje ne ukinu neke sankcije.
- Prekid vatre je već mogao da stupi na snagu da je postojao stvarni pritisak na Rusiju - dodao je Zelenski.
Američki predsjednik Donald Tramp insistira na brzom okončanju sukoba, ali njegova administracija nije uspjela da postigne nikakav konkretan napredak uprkos indirektnim razgovorima sa obje strane.
Predsjednik Vladimir Putin odbacio je američko-ukrajinski plan za 30-dnevni prekid vatre i predložio u petak da Zelenski bude smijenjen sa funkcije u okviru mirovnog procesa, što je izazvalo nezadovoljstvo Kijeva.

Zelenski: Rusija suviše dugo ne daje adekvatan odgovor na prijedlog o prekidu vatre

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ova zemlja neće prihvatiti nikakav sporazum o pravima na minerale koji prijeti njenoj integraciji s Evropskom unijom.
Zelenski je naveo da je prerano za donošenje presude o dramatično proširenom ugovoru o mineralima koji je predložio Vašington.
Novinarima je Zelenski rekao da pravnici iz Kijeva moraju pregledati nacrt prije nego što on može reći više o američkoj ponudi, čiji sažetak sugeriše da SAD godinama zahtijeva sav prihod Ukrajine od prirodnih resursa.
Zelenski je dodao da Kijev neće priznati milijarde dolara prošle američke pomoći kao zajmove, iako nije rekao je li takav zahtjev sadržan u posljednjoj verziji nacrta koju je primio najviši vladin zvaničnik.
Ipak, predsjednik Ukrajine je izjavio da je tekst "potpuno drugačiji" od ranijeg okvirnog sporazuma koji je trebalo potpisati s američkim predsjednikom Donaldom Trampom prije nego što su njihovi razgovori prošli mjesec prerasli u oštrinu.
- Okvir je promijenjen. Proučimo ovaj okvir i onda možemo razgovarati – istakao je Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu.
Najnoviji američki prijedlog zahtijevao bi od Kijeva da šalje Vašingotnu sav profit iz fonda koji kontroliše ukrajinske resurse sve dok Ukrajina ne vrati svu američku ratnu pomoć, plus kamate, navodi se u sažetku koji je pregledao Rojters.
Čini se da je Zelenski, koji je više puta naglašavao potrebu za snažnim odnosima s Bijelom kućom, aludirao na ovaj posljednji element kada je rekao da Kijev ne gleda na prošlu pomoć kao na nešto što sada treba vratiti.
Kretanje prihvatljivim putem prema pitanjima poput ovog veliki je izazov za Zelenskog zbog čijeg je sukoba s Trampom prošlog mjeseca Vašington prekinuo dotok prethodno dogovorene vojne pomoći i prekinuo razmjenu obavještajnih podataka.
To je takođe vrlo osjetljiva diplomatska tačka s Trampom koji pokušava da brzo prekine sukobe s Rusijom, dok preusmjerava politiku Vašingtona prema podržavanju narativa Moskve o trogodišnjem ratu u Ukrajini.
Zamjenica premijera Julija Sviridenko rekla je poslanicima da će Kijev objaviti svoje stajalište o novom nacrtu tek nakon što se postigne konsenzus. Do tada bi javna rasprava bila štetna, rekla je.
Drugi ukrajinski izvor opisao je cijeli dokument koji su predstavili Amerikanci kao "ogroman".

Zelenski: Nećemo prihvatiti sporazum koji ugrožava ukrajinski put u Evropsku uniju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je svog ruskog kolegu Vladimira Putina da pokušava da "razdvoji" Evropu i SAD, približavajući se posljednjih nedjelja američkom predsjedniku Donaldu Trampu poslije više od tri godine ruske invazije na Ukrajinu.
Vladimir Putin „želi da razdvoji Evropu od SAD“, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Parizu poslije samita saveznika Kijeva.
Zelenski je pozvao zapadne sile da spriječe bilo kakvo ukidanje sankcija Rusiji, što Moskva zahteva prije primirja. Predsjednik Ukrajine je ocijenio da bi ukidanje bilo „slanje veoma opasnih signala“.
Zelenski je izrazio žaljenje što još ima „mnogo pitanja“, a „malo odgovora“ o potencijalnom raspoređivanju evropskog kontingenta na ukrajinskom tlu kako bi nadgledao mogući prekid vatre sa Rusijom.
- Što se tiče djelovanja ovog kontingenta, njegove odgovornosti, šta može da radi, kako može da se koristi, ko će za to odgovarati – mnogo je pitanja. Za sada je malo odgovora - rekao je Zelenski.

Zelenski: Putin pokušava da razdvoji Evropu i SAD

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je partnere Ukrajine da budu "barem jednako otporni" kao oni suočeni s uslovima koje je Rusija postavila za primjenu nedavnog sporazuma o prekidu vatre na Crnom moru.
Govoreći novinarima u Parizu pred sastanak evropskih i drugih partnera u četvrtak, Zelenski je rekao da je pristao nastaviti razgovore o prekidu vatre u Saudijskoj Arabiji kako bi osigurao nastavak američke pomoći i dijeljenje obavještajnih podataka.
Bijela kuća je izvijestila da su razgovori rezultirali dogovorom da se "razviju mjere za primjenu" nedavnih obaveza u vezi s zaustavljanjem napada na energetske objekte i prekid vatre na Crnom moru.
Međutim, Rusija traži ispunjenje brojnih uslova, uključujući ublažavanje sankcija, u zamjenu za pridržavanje sporazuma.
- Mi smo pokazali našu otpornost. A sada je vrlo važno da naši partneri budu barem jednako otporni kao mi, iako imaju više sposobnosti - rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik govorio je zajedno sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom u Parizu pred samit "koalicije voljnih" o odbrani.
Usred visokostrateške diplomatije koju su pokrenule Sjedinjene Države kako bi okončale rat u Ukrajini, evropski lideri pokušavaju osigurati mjesto za pregovaračkim stolom, ali su do sada bili isključeni iz rundama razgovora koji su uključivali Moskvu, Kijev i Vašington.
Malron je rekao da će formiranje evropskih snaga za osiguranje biti tema razgovora u četvrtak, ali je naglasio da te snage neće biti na prvoj liniji fronta i neće biti zadužene za praćenje ili primjenu prekida vatre, što je posao za koji je sugerisao da bi mogao pasti na mirovne snage UN-a.
Umjesto toga, rekao je, snage za osiguranje evropskih trupa bile bi smještene dalje unutar Ukrajine kako bi odvratile Rusiju i pružile obuku te podršku ukrajinskim snagama.
Hoće li ta inicijativa rezultirati akcijom, ostaje da se vidi.s
Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, koji je uključen u razgovore s Rusijom i Ukrajinom, nazvao je ideju koalicije "pojednostavljenom".
Nekoliko sati prije početka tog sastanka, Makron je najavio da će Francuska Ukrajini pružiti novi paket vojne pomoći vrijedan dvije milijarde eura koji će uključivati protivtenkovske rakete, sisteme protivvazdušne odbrane, borbene rakete Mirage, oklopna vozila, municiju i drugu pomoć.
- Moramo nastaviti da pružamo neposrednu podršku Ukrajini, to je neophodno kako bi se održala otpornost - rekao je Makron nakon što je najavio pomoć.
Inicijativu za koaliciju prvi put je predstavio britanski premijer Kir Starmer na samitu 2. marta u Londonu, gdje su evropski i drugi lideri diskutovali o podršci Kijevu, a skup će okupiti Njemačku, Poljsku, Britaniju i druge članice koalicije koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu.
Više od 30 zemalja koje su članice Evropske unije i NATO-a izrazile su spremnost da doprinesu mirovnoj snazi koalicije.
Prema riječima Makrona, očekuje se da će vlade raspravljati o daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini, održavanju i praćenju bilo kojeg prekida vatre, "budućem modelu ukrajinske vojske" i "snagama koje će pružiti garancije".
- Ovo je odlučujuća faza za okončanje rata agresije - rekao je Makron u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare s Zelenskim.
Makron je optužio Rusiju da pokazuje "želju za ratom" i insistirao da Moskva mora prihvatiti 30-dnevni prekid vatre "bez preduslova".
Govoreći novinarima tokom radne posjete Jamajci, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington procijeniti uslove Moskve.
- Mi ćemo to procijeniti. Neki od tih uslova uključuju sankcije koje nisu naše, one pripadaju Evropskoj uniji - rekao je Rubio u srijedu na konferenciji za novinare na Jamajci.
Malron je, međutim, istakao u Parizu da neće ukidati sankcije jer je "preuranjeno" za to.
Taj komentar došao je istog dana kada je EU navela da "bezuslovno" povlačenje ruskih snaga iz "cjeline" Ukrajine ostaje jedan od ključnih uslova za ukidanje ili ublažavanje sankcija koje je Brisel uveo Moskvi.
Američki ministar finansija Skot Besent rekao je u srijedu u intervjuu za Foks njuz da vjeruje da Tramp "ne bi oklijevao da pooštri sankcije ako bi mu to donijelo prednost u pregovorima".
Dodao je da će pooštravanje ili ublažavanje sankcija zavisiti od daljnjih akcija ruskog vodstva.
Besent je dodao da Sjedinjene Države i Ukrajina mogu potpisati sporazum o prirodnim resursima sljedeće sedmice.
Sporazum je prvobitno trebao biti potpisan 28. februara tokom posjete Zelenskog Vašingtonu, ali je ceremonija potpisa odgođena nakon žučne rasprave između ukrajinskog predsjednika, Trampa i američkog potpredsjednika Džej Di Vensa u Ovalnom kabinetu.
- Predali smo kompletan dokument o ekonomskom partnerstvu. Trenutno ga pregledavaju Ukrajinci i nadamo se da će s raspravama početi sljedeće sedmice, a možda će čak i biti stavljeni potpisi - rekao je Besent.

Zelenski poziva na otpornost uoči samita koalicije voljnih o odbrani

Ukrajina je danas saopštila da je preuzela tela 909 ukrajinskih vojnika poginulih u borbama posle identične razmjene obavljene krajem marta.
- Tijela 909 ukrajinskih branitelja palih u borbama vraćeni su u Ukrajinu - saopštio je preko Telegrama Generalštab ukrajinske vojske.
Dvije strane su 28. marta takođe razmijenile tijela vojnika, Kijev je preuzeo isti broj 909, dok je Moskva tada javila da su u Rusiju vraćena 43 poginula ruska vojnika.
Razmjena tijela vojnika i ratnih zarobljenika jedna je od rijetkih oblasti koordinacije između Moskve i Kijeva, piše Frans pres.
Moskva i Kijev uzdržavaju se da govore o sopstvenim vojnim gubicima.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je govorio o „milionima mrtvih“ u sukobu, i svalio odgovornost za rat na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je sredinom februara za američku televiziju NBC rekao da je ubijeno više od 46.000 ukrajinskih vojnika i 380.000 je ranjeno.
Razni mediji pozivajući se na zapadne izvore daju različite bilanse koji se u velikoj mjeri razlikuju, od 50.000 do 100.000 poginulih u borbama.
Sa druge strane Rusija nije davala izjave o svojim gubicima od jeseni 2022. godine, kada je priznala da je poginulo najmanje 6.000 njenih vojnika.
Nezavisni portal Mediazona i ruski servis BBC kažu da su do sada identifikovali oko 100.000 poginulih ruskih vojnika.

Kijev saopštio da je preuzeo više od 900 tijela poginulih ukrajinskih vojnika

Košarkašice Budućnost Bemaxa i nikšićke Trebjese odigraće sjutra u Podgorici prvi meč finala plej-ofa Prev A EKO ženske crnogorske košarkaške lige.
Budućnost je u dva meča bila bolja od Primorja, dok je Trebjesa eliminisala Podgoricu.
Isti timovi bili su ove sezone rivali u finalu Kupa Crne Gore.
Finalna serija igra se na dvije pobjede, a prvi meč na programu je sjutra 18 sati u Bemaks areni.
Drugi meč finala zakazan je za srijedu u Nikšiću.
Budućnost je posljednjih 13 godina osvajala titulu prvaka, a posljednji poraz na domaćoj sceni doživjela je u finalnoj seriji u sezoni 2012/2013, kada je sa 2:1 u pobjedama savladala Primorje.
Trebjesa će prvi put da igrati finale plej-ofa.

Budućnost Bemax i Trebjesa za trofej

Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate je, u proteklih pet godina, prinudno naplatio 8,08 miliona eura neplaćenih prekršajnih naloga, a u prva tri mjeseca ove preko 465 hiljada, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su naveli da su za prva tri mjeseca ove godine pokrenuli postupak prinudne naplate za 19.217 neplaćenih konačnih i izvršnih prekršajnih naloga, koje su izdali policijski službenici.
- Ostvareni prihod, za navedeni period, iznosi 465.757 eura - kazali su iz policije agenciji MINA.
Kako su naveli, u toku prošle godine pokrenut je postupak prinudne naplate za 67.871 neplaćeni konačni i izvršni prekršajni nalog, a za taj period ostvaren je prihod od 1,82 miliona eura.
Prema podacima Uprave policije, tokom 2020. godine od prekršajnih naloga prinudno je naplaćeno 1,25 miliona eura, u 2021. godini 1,6 miliona, 2022. naplaćeno je 1,72 miliona, dok je u 2023. godini po tom osnovu prihodovano 1,82 miliona eura.
Iz policije su pojasnili da Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate, za neplaćeni izvršni i konačni prekršajni nalog donosi naredbu za prinudnu naplatu, koja se upućuje poslodavcu počinioca prekršaja da izvrši odbijanje od zarade, ne veće od jedna trećine, na ime neplaćene kazne.
Kako su kazali, ukoliko poslodavac ne postupi po naredbi Uprave policije, ona se upućuje poslovnim bankama, kod kojih počinilac prekršaja ima otvoren račun, da izvrše prenos novčanih sredstava sa njegovog na račun Uprave policije, osim sredstava koja su izuzeta od izvršenja u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju.
Kada su u pitanju pravna lica ili preduzetnici, naredbe se prosljeđuju Centralnoj banci Crne Gore, da izvrše prenos novca sa njihovog računa na račun Uprave policije.
Iz Uprave policije su kazali da društveno odgovorne firme u Crnoj Gori postupaju po njihovim naredbama i o tome uredno obavještavaju Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate.
- Najveći problem predstavljaju firme koje se ne nalaze na prijavljenoj adresi - dodali su iz policije.
Shodno Zakonu o prekršajima, apsolutni rok zastarjelosti potraživanja je četiri godine od dana konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga.

Policija za pet godina naplatila 8,55 miliona eura od prekršajnih naloga

&nbsp;Državljani Srbije H.I. (19) i maloljetnik star 17 godina uhapšeni su zbog sumnje da su krijumčarili tekstilnu robu vrijednu oko 5.000 eura. Službenici granične policije u Rožajama, su u mjestu Donja Crnca, izvršili kontrolu ATV vozila marke Can-Am, bez registarskih oznaka, koje je naišlo iz pravca Srbije. - Prilikom zaustavljanja, jedno od dva lica koja su se nalazila na vozilu je pokušalo da pobjegne, te je tom prilikom zadobilo povredu noge, nakon čega je odveden na ukazivanje ljekarske pomoći - saopšteno je iz Uprave policije. Vozilom je upravljao maloljetnik, dok se na mjestu suvozača nalazilo H.I. Izvršenim pregledom vozila na zadnjem dijelu pronađeno je šest pvc kesa sa većom količinom tekstilne robe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418150448_bc07940baaa573cedd495faa643a598e3d1bcdd427aa53f72151188e666dec26.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418150448_bc07940baaa573cedd495faa643a598e3d1bcdd427aa53f72151188e666dec26" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="krijumčarenje robe"> </figure>  Nakon sprovedene kriminalističke obrade u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a po nalogu tužioca, državljani Srbije su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo krijumčarenje. - Sektor granične policije nastavlja sa pojačanim aktivnostima na podizanju nivoa granične bezbjednosti sa fokusom na otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala i ilegalnih aktivnosti - poručuju iz Uprave policije.

Rožaje: Državljani Srbije uhapšeni zbog krijumčarenja robe vrijedne 5.000 eura

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: volodimir-zelenski