Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je američkom predsjedniku Donaldu Trampu tokom sastanka na Aljasci da je uslov za okončanje rata da se Ukrajina povuče iz Donjecka, objavio je danas Fajnenšel tajms, pozivajući se na neimenovane dobro obaviještene izvore.
Izvori su naveli da je Putin rekao Trampu da bi mogao da ublaži neke teritorijalne pretenzije u zamjenu za Donjeck.
Takođe su rekli da je Putin izjavio da bi Rusija u zamjenu za Donjeck zamrzla liniju fronta u južnim ukrajinskim regionima Hersonu i Zaporožju, prenio je Rojters.
Na Aljasci je u petak održan sastanak Putina i Trampa koji je u užem formatu završen nakon dva sata i 45 minuta.
Tramp i Putin saopštili su nakon razgovora na Aljasci da je ostvaren veliki napredak, da je postignut dogovor koji će otvoriti put ka miru u Ukrajini, ali da se još nije došlo do primirja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin saopštio Trampu da je uslov za okončanje rata povlačenje Ukrajine iz Donjecka

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je za „Nacionalni dnevnik“ koji se emituje na Pink televiziji. Između ostalog, govorio je o setu ekonomskih mjera, ali i pravosnažno osuđenom predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku. Otkrio je da je danas razgovarao sa Miloradom Dodikom te je najavio da će se vidjeti narednih dana.
- Teška je situacija, danas sam razgovarao sa Dodikom, narednih dana ćemo se vidjeti. Mogu da kažem da ćemo uvijek biti uz naš narod i RS, nisam saglasan sa tim da je Dodik krivac. Dodik je bio u pravu po pitanju imovine, a oni su ga namjerno gurali u ćošak. Ali niko me nije slušao, šta ja tu da radim - kaže Vučić.
Komentarisao je i najavljeni susret američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina.
- Nisam siguran da će donijeti okončanje sukoba, ali sam siguran da je veoma važan. Želim im sreću, svi navijamo za mir u Ukrajini. Ja nemam zajedljivih komentara po tom pitanju. Mogao sam da se sjećam kad su nam branili da razgovaramo sa Rusima i Amerikancima, a ja njima želim da imaju dobar susret, rezultate i da nas sve obraduju da imamo mir - kaže Vučić.

Vučić o Dodiku: Uvijek ćemo biti uz naš narod i Republiku Srpsku, situacija je teška

Francuski predsjednik Emanuel Makron objavio je da je razgovarao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, te da su u pozivu učestvovali i njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer.
U objavi na društvenoj mreži Iks, Makron je otkrio detalje razgovora, u kontekstu najavljenog sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa s ruskim liderom Vladimirom Putinom.
- Ostajemo odlučni u podršci Ukrajini, radeći u duhu jedinstva i nadovezujući se na rad koji je poduzet u okviru Koalicije voljnih - napisao je Makron, referišući se na grupu država koje podržavaju ovu zemlju.
Posebno se osvrnuo na plan za sastanak Putina i Trampa, odnosno na činjenicu da će se ovaj sastanak vjerovatno desiti bez prisustva ukrajinskih zvaničnika.
- Budućnost Ukrajine ne može se odlučivati bez Ukrajinaca, koji se već više od tri godine bore za svoju slobodu i bezbjednost - napisao je francuski predsjednik.
Naveo je i da će „Evropljani takođe nužno biti dio rješenja, jer je i njihova sopstvena bezbjednost u pitanju.“
- Nastaviću blisku koordinaciju s predsjednikom Zelenskim i našim evropskim partnerima - dodao je na kraju objave Makron.

Evropa stala uz Zelenskog: Ne može biti razgovora o budućnosti Ukrajine bez Ukrajinaca

Ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je sveobuhvatan prijedlog za prekid vatre u Ukrajini tokom sastanka s američkim izaslanikom Stivom Vitkofom, ponudivši obustavu vatre u zamjenu za istočne regione Ukrajine, izvijestio je Volstrit žurnal.
Uprkos tvrdnji američkog predsjednika Donalda Trampa da razgovori između Vitkofa i Putina nijesu predstavljali proboj u mirovnim pregovorima, on je 8. avgusta najavio da će se 15. avgusta na Aljasci prvi put lično sastati s Putinom.
Prema navodima evropskih zvaničnika koji su bili upoznati sa sadržajem poziva od strane Vitkofa, Putin je rekao Vitkofu da bi se Rusija složila s potpunim prekidom vatre ako se ukrajinske snage povuku iz Donjecke oblasti, čime bi Moskva dobila punu kontrolu nad Donjeckom i Luganskom oblasti, kao i nad Krimom, izvijestio je Volstrit žurnal.
Evropski zvaničnici upoznati s prijedlogom navodno su izrazili ozbiljne sumnje u plan, zabrinuti da Putin produžava pregovore kako bi izbjegao oštre sekundarne sankcije koje je predložio američki predsjednik Donald Tramp.
Dodatne rezerve evropskih zvaničnika odnose se na nedostatak jasnoće o teritoriji koju su ruske snage djelimično okupirale u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, uz oprečne utiske o tome da li bi se linija fronta zamrzla na sadašnjem mjestu ili bi došlo do povlačenja ruskih snaga iz regiona.
Prema navodima Volstrit žurnala, Putinov prijedlog ima dvije faze. Prva faza podrazumijevala bi povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecka, čime bi se linija fronta zamrzla. Druga faza bi uključivala dogovor Trampa i Putina o konačnom mirovnom planu, koji bi se kasnije pregovarao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ukrajina trenutno kontroliše sjeverni dio Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i dio Donjecke oblasti.
Usred izvještaja o prijedlogu, Sjedinjene Američke Države su posljednjih dana javno razmatrale mogućnost razmjene teritorije u zamjenu za mir.
Tramp je 8. avgusta rekao novinarima da bi potencijalni mirovni sporazum između Moskve i Kijeva vjerovatno uključivao „određenu razmjenu teritorije“.
- Pa, gledate na teritoriju oko koje se bori tri i po godine. Dakle, gledamo to, ali zapravo gledamo da nešto i vratimo. Biće razmjene na obostrano zadovoljstvo - rekao je Tramp tokom konferencije za novinare zajedno s liderima Jermenije i Azerbejdžana.
Tramp nije precizirao na šta je mislio pod „razmjenom“. Rusija je ranije, nakon spornih referenduma 2022. godine, proglasila aneksiju četiri pomenute regije, koje su djelimično okupirane.
U očiglednom pritisku da se dođe do mirovnog sporazuma, Tramp je rekao da će se Zelenski „morati pripremiti da nešto potpiše“, ne navodeći kakvi bi uslovi tog sporazuma mogli biti.
Blumberg je 8. avgusta, pozivajući se na neimenovane izvore, izvijestio da američki i ruski zvaničnici rade na teritorijalnom sporazumu s ciljem zamrzavanja sukoba i stvaranja osnove za prekid vatre te tehničke pregovore o konačnom mirovnom rješenju.
Kijev i Moskva su održali tri runde pregovora o okončanju rata, pri čemu nijedna nije dovela do zaustavljanja sukoba. Zelenski je početkom ove sedmice signalizirao spremnost da učestvuje u pregovorima na nivou lidera, ali nije odmah bilo jasno hoće li učestvovati u razgovorima na Aljasci.
Predsjednički ured Ukrajine još se nije javno oglasio o prijedlogu. Ukrajinski zvaničnik koji je učestvovao u pozivu s Vitkofom rekao je za Volstrit žurnal da Kijev nije protiv nijednog prijedloga, ali je naglasio da bi prekid vatre bio preduslov za bilo kakve daljnje korake.
Rusija je više puta javno iznosila maksimalističke zahtjeve za okončanje rata u Ukrajini, tražeći da Kijev odustane od članstva u NATO-u i povuče trupe iz sve četiri regije kao preduslov za mir. Pod tim uslovima, nekoliko velikih gradova pod kontrolom Ukrajine moralo bi biti predato Rusiji.

Vladimir Putin iznio ponudu: Primirje u zamjenu za punu kontrolu nad ukrajinskim oblastima

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je u telefonskom razgovoru sa američkim kolegom Donaldom Trampom razgovarao o sankcijama protiv Moskve i vojnoj saradnji, samo nekoliko dana prije isteka roka za ultimatum lidera SAD Rusiji.
- Razgovarali smo o sankcijama protiv Rusije, kao i o bilateralnoj saradnji između Kijeva i Vašingtona u oblasti odbrane - rekao je Zelenski na Telegramu, pominjući "nacrt sporazuma o dronovima".
Američki predsjednik se zbližio sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ubrzo nakon povratka na vlast u januaru, uvjeren da će mu dobar odnos sa ruskim predsjednikom omogućiti da brzo okonča rat koji bjesni od ruske ofanzive u februaru 2022. godine.
Međutim, Tramp sada poziva Moskvu da obustavi neprijateljstva za nekoliko dana. On razmatra takozvane "sekundarne" sankcije, odnosno one koje se nameću zemljama koje kupuju rusku naftu, posebno sa ciljem da skrati taj suštinski izvor prihoda za rusku ratnu mašineriju.

Zelenski sa Trampom razgovarao o sankcijama Rusiji i vojnoj saradnji

Mogući sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bio je predmet razgovora Moskve i Kijeva ove nedjelje u Istanbulu, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u saopštenju objavljenom danas.
Ukrajina smatra da bi takav susret, na kome bi željeli da učestvuje i američki predsjednik Donald Tramp, bio važan za pregovore o okončanju ruske invazije koja traje više od tri godine.
Putin je prenio da bi bio spreman na takav susret na vrhu tek u "finalnoj fazi" pregovora, koji za sada daju malo rezultata.
- Treba da okončamo ovaj rat što vjerovatno počinje sastankom lidera - rekao je Zelenski juče u razgovoru sa novinarima.
Ruski pregovarači su počeli da razgovaraju o mogućnosti susreta na vrhu sa ukrajinskom stranom, rekao je Zelenski ocjenjujući da se radi o "napretku ka vrsti formata susreta".
Tokom treće runde pregovora Ukrajine i Rusije u srijedu u Istsnbulu, šef ukrajinske delegacije Rustem Umerov predložio je da se takav susret na vrhu održi krajem avgusta, što je u skladu sa ultimatumom od 50 dana koji je dao Tramp Putinu za rješavanje sukoba uz prijetnju teških sankcija.
Ruska strana međutim ne izgleda optimistična o mogučnosti sureta u neposrednoj budućnosti.
- Takav susret treba pažljivo pripremiti. Samo tako će imati smisla - rekao je šef ruske delegacije Vladimir Medinski, prenijela je ruska novinska agencija TASS.
Dok susreti između dvije strane, koje imaju radikalno suprotstavljene zahtjeve, za sada daju malo rezultata Rusija nastavlja malo po malo da napreduje na frontu.
Ukrajinski predsjednik rekao je da Rusi pokušavaju da izvrše prodor, ali da nisu ostvarili veće prodore.

Zelenski: Počeli pregovori o mogućem sastanku sa Putinom

Nakon što je munjevito potpisao zakon kojim se gasi nezavisnost ključnih antikorupcijskih institucija, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s valom domaćih protesta i oštrim kritikama iz Evropske unije i G7, koje upozoravaju na ozbiljno demokratsko nazadovanje zemlje.
Kao demokratska država, Ukrajina je izložena napadima s dvije strane. Prvi i najočigledniji neprijatelj je Moskva, koja odavno želi da zemlju vrati u status igračke Kremlja i običnog ruskog satelita. Međutim, neki tvrde da postoji još jedan, podmukao i razarajući neprijatelj iznutra - vlastita poluautokratska vlast.
To već mjesecima tvrde opozicioni zastupnici i aktivisti civilnog društva, upozoravajući da predsjednička administracija sve više koncentrira vlast u svojim rukama, slabi druge državne i regionalne institucije, uključujući parlament, te zastrašuje kritičare, pokušavajući ih ušutkati kampanjama linča i etiketiranjem kao ruske agente.
Kažu da je razmjer ovog demokratskog nazadovanja postao još jasniji ove sedmice, kada je predsjednik Volodimir Zelenski odlučio oslabiti dvije ključne antikorupcijske institucije, koje su se približavale istragama visokih zvaničnika. Taj potez izazvao je prve masovne proteste od početka ruske invazije 2022. godine.
U Kijevu su se stotine demonstranata okupile ispred predsjedničkog kompleksa, dok su se okupljanja veterana, vojnika i građana desila u desetinama gradova, uključujući Lavov, Odesu i Dnjipro. Uprkos protestima, Zelenski je potpisao novi zakon koji daje značajna ovlaštenja nad Nacionalnim antikorupcijskim biroom (NABU) i Specijaliziranim antikorupcijskim tužilaštvom (SAP) politički imenovanom generalnom tužiocu.
Donald Tramp, američki predsjednik i dugogodišnji "prijatelj-neprijatelj" Zelenskog, možda je nehotice bio saveznik u ovom napadu na antikorupcijske institucije.
- Zna da ga SAD neće pritiskati - rekao je bivši ministar Zelenskog koji je želio ostati anoniman zbog straha od odmazde. Odluka da se oslabe agencije rezultat je "spoznaje da se NABU približavao ljudima iz samog vrha vlasti", rekao je, navodeći istragu o zemljišnim malverzacijama bivšeg zamjenika premijera Oleksija Černišova kao primjer koji je "prestravio unutrašnji krug".
- Ovo je logična kulminacija stezanja obruča kod kuće. Nova mantra je jednostavna: Ili si s Zelenskim, ili si ruski agent - dodao je.
Stiv Benon, bivši glavni strateg Trampa i voditelj podkasta "War Room", smatra da je Zelenskijeva odluka možda bila mudra.&nbsp;
- Zna da MAGA želi da ga optuži za krađu milijardi. Bolje je da Mardžori Tejlor Grin i War Room kukaju o korupciji, nego da postoje kancelarije i ljudi koje on ne kontroliše i koji nešto stvarno rade - rekao je za POLITICO.
Pod pritiskom javnosti i EU, Zelenski je u srijedu naveče pokušao ponuditi ustupak, najavljujući da će predložiti novi zakon kojim će osigurati da "sve norme za nezavisnost antikorupcijskih institucija budu ispunjene".
Međutim, ostaje nejasno šta je tačno mislio pod tim, a to nije ublažilo javni bijes zbog zakona koji je potpisao u tolikoj žurbi.
Dvije sporne institucije uspostavljene su 2015. godine na insistiranje EU i međunarodnih partnera, uključujući administraciju tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obame. Vašington i Brisel tražili su stvarnu borbu protiv duboko ukorijenjene korupcije u Ukrajini, uz formiranje nezavisnih agencija koje bi mogle istraživati i najviše funkcionere.
No, Zakon br. 12414, koji je Zelenski ekspresno potpisao nakon što je munjevito prošao parlament, sada ukida tu nezavisnost. Novi zakon daje generalnom tužiocu moć da izdaje naloge NABU i SAP-u i da preusmjerava slučajeve drugim tužiocima, čime se efektivno ukidaju mehanizmi zaštite od političkog uplitanja.
<h2>Zelenski negira optužbe</h2>
U obraćanju naciji, Zelenski je tvrdio da ne želi ugroziti rad ovih tijela, sugeriršući da su promjene potrebne kako bi se zaštitile institucije od ruskog uticaja.&nbsp;
- Antikorupcijska infrastruktura će funkcionisati, ali bez ruskog uticaja, potrebno ju je očistiti. I treba biti više pravde - objavio je on.
Međutim, ni on ni njegov moćni šef kabineta Andrij Jermak, koji djeluje kao svojevrsni supredsjednik, nisu objasnili kako je tačno Moskva imala utjecaj na agencije.
Lesija Vasilenko, opoziciona zastupnica iz proevropske stranke Holos, nazvala je ovu odluku "lošom i pogrešnom". Za POLITICO je izjavila: "Ponosna sam na Ukrajince koji su izašli na ulice i ustali za ono što je ispravno i za Ukrajinu kakvu žele".&nbsp;
Istovremeno je upozorila: "U vrlo smo teškom trenutku. Posljednje što nam treba jeste revolucija usred rata".
Rukovodioci NABU i SAP-a takođe vide Zakon br. 12414 kao prijetnju.&nbsp;
- Antikorupcijska infrastruktura je efektivno demontirana glasovima 263 zastupnika - rekao je direktor NABU-a Semen Krivonos na zajedničkoj pres-konferenciji s glavnim antikorupcijskim tužiocem Oleksandrom Klimenkom.&nbsp;
- Dvije nezavisne institucije sada su potpuno zavisne - dodaje on.
Lokalni mediji navode da je 18 zastupnika koji su glasali za zakon osumnjičeno u istragama NABU-a.
<h2>Kritike iz EU</h2>
Iako Zelenski tvrdi suprotno, to je i stav evropskih zvaničnika i diplomata. Mjesecima su u privatnim razgovorima izražavali frustraciju zbog sve izraženijeg autoritarizma predsjednika. Bili su nezadovoljni kadrovskim čistkama i smjenama nezavisnih ministara, poput bivšeg ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe i šefa državne energetske mreže Volodimira Kudrickog.
Takođe su izrazili zabrinutost zbog smjene generala Valerija Zalužnog, koji se sukobio sa Zelenskim oko strategije rata i potrebe za mobilizacijom dodatnih trupa, kao i zbog misterioznog utjecaja Jermaka. Zvaničnici EU takođe strahuju da je potraga za "izdajnicima" i "ruskim saradnicima" sve više postajala politički motivirani lov na vještice usmjeren protiv kritičara.
Ipak, do sada su te brige izražavali samo privatno, kako ne bi dali Moskvi propagandni materijal ili narušili podršku Zapada ukrajinskoj odbrani.
Međutim, ovaj put je drugačije.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je, prije nego što je zakon odobren, upozorila da će situacija negativno utjecati na pristupne pregovore Ukrajine s EU.&nbsp;
- Nezavisne institucije poput NABU-a i SAP-a ključne su za EU put Ukrajine - napisala je ona.
Ambasadori G7 zemalja u Kijevu su u zajedničkom saopštenju izrazili "ozbiljnu zabrinutost".
Neodobravanje su izrazili i drugi visoki zvaničnici u Briselu, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, koja je zatražila objašnjenje od Zelenskog.
Zašto su EU zvaničnici tek sada javno izrazili zabrinutost?
Djelimično zato što je napad na antikorupcijske agencije bio toliko otvoren. Prema službenim zapisima i izjavama zvaničnika koji su govorili anonimno, NABU je otvorio istrage koje su doticale ljude iz samog vrha vlasti. Istovremeno, predsjednička administracija počela je targetirati antikorupcijske aktiviste poput Vitalija Šabunina, šefa nevladine organizacije Centar za borbu protiv korupcije.
Šabunin je na društvenim mrežama upozorio: "Zelenskijev tužilac zaustaviće sve istrage protiv predsjednikovih prijatelja".
Žestina reakcije javnosti vjerovatno je dodatno potaknula EU. Medij The Kyiv Independent, koji se pomno prati u Brisleu, objavio je oštar urednički komentar pod naslovom: "Zelenski je upravo izdao ukrajinsku demokratiju i sve koji se za nju bore".
Opozicioni zastupnik Mikola Knjažickij slaže se da je okidač za razbijanje agencija bila činjenica da su došle do predsjednikovih ljudi.&nbsp;
- NABU se približio optužbama protiv nekoliko ekstremno utjecajnih osoba, i vlast ih je morala hitno zaštititi - rekao je za POLITICO.
On takođe sumnja da su Zelenski i Jermak vjerovali da mogu oslabiti nezavisnost agencija bez posljedica.&nbsp;
- Vjeruju da EU i SAD više nisu toliko zainteresovane za antikorupcijska tijela kao ranije, jer će ih ionako morati podržavati - rekao je Knjažickij.

Ukrajina klizi ka diktaturi: Da li je Zelenski krenuo putem autokratije usred rata s Rusijom?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je zakon kojim se pooštravaju ograničenja za dvije ključne agencije za borbu protiv korupcije uprkos protestima protiv zakona i kritikama evropskih saveznika Ukrajine.
Stotine Ukrajinaca protestovalo je 22. jula u centru Kijeva, zahtijevajući da Zelenski stavi veto na zakon, navodeći da je usvojen na brzinu i da će omogućiti miješanje vlasti u slučajeve visoke korupcije. Demonstranti su se okupili i u Dnipru i drugim ukrajinskim gradovima.
Ukupno 263 poslanika u Vrhovnoj Radi, koja ima 450 mjesta, glasalo je za zakon, koji ograničava nezavisnost Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAPO).
NABU istražuje korupciju u državnim institucijama, dok SAPO vodi tužilačke postupke u drugim slučajevima korupcije. Neke od najzvučnijih NABU-ovih istraga od 2015. godine dovele su u nepriliku visoke zvaničnike.
U svom noćnom video obraćanju, Zelenski je rekao da ukrajinska infrastruktura za borbu protiv korupcije mora biti očišćena od ruskog uticaja, dodajući da će NABU i SAPO nastaviti svoj rad.
- Takođe je važno da generalni tužilac bude posvećen obezbjeđivanju stvarne odgovornosti za one koji krše zakon. To je ono što Ukrajini zaista treba - istakao je Zelenski.
Evropska unija je odluku Vrhovne rade da usvoji zakon nazvala "ozbiljnim korakom unazad", dok su drugi protivnici zakona izrazili zabrinutost da on predstavlja preokret nakon decenije demokratizacije.
Komesarka EU za proširenje Marta Kos oštro je kritikovala glasanje u Vrhovnoj Radi.
- Uklanjanje ključnih zaštitnih mehanizama koji štite nezavisnost NABU-a je ozbiljan korak unazad. Nastavićemo da radimo sa Ukrajinom na neophodnim reformama vladavine prava i napretku na njenom putu ka EU - napisala je Kos na mreži Iks (X).
Zakon, koji je predložila partija predsjednika Ukrajine "Sluga naroda", čini generalnog tužioca faktičkim šefom SAPO-a, čime se efektivno oduzima ovlašćenje šefu te agencije.
Zakon takođe omogućava generalnom tužiocu da jednostrano zatvori slučajeve koji uključuju visoke zvaničnike i da preusmjeri slučajeve koje istražuje NABU ka drugim agencijama.
- Ovom odlukom, parlament ne samo da lišava društvo jednog od najvećih dostignuća od Revolucije dostojanstva – nezavisnih antikorupcijskih institucija – već i podriva povjerenje međunarodnih partnera Ukrajine - navodi se u saopštenju organizacije Transparensi internešenal Ukrajina (Transparency International Ukraine) nakon usvajanja zakona.
Iz ove organizacije poručuju da će, ako Zelenski ne stavi veto na zakon, dijeliti odgovornost sa Vrhovnom Radom za razgradnju antikorupcijske infrastrukture Ukrajine.
- Ove pravne promjene dolaze odmah nakon što su vlasti počele da vrše pritisak na sam NABU - istakli su.
Ukrajinska domaća bezbjednosna agencija SBU je 21. jula uhapsila dva zvaničnika NABU-a – jednog pod sumnjom da je špijunirao za Rusiju, a drugog zbog navodnih poslovnih veza sa ruskim subjektima – i sprovela desetine pretresa usmjerenih na zaposlene u agenciji.
SBU je tvrdio da su neki zvaničnici imali veze sa zabranjenim političkim grupama, uključujući bivšu partiju jednog odbjeglog ukrajinskog poslanika.
NABU je saopštio da je operacija daleko prevazišla legitimne bezbjednosne razloge, obuhvatajući i nepovezana pitanja poput saobraćajnih prekršaja starih više godina. Agencija je upozorila da je obim represije efektivno paralizovao njenu misiju.
Transparensi internešenal je te racije nazvao primjerom "masivnog pritiska" na ukrajinske institucije za borbu protiv korupcije.
Ambasadori zemalja članica Grupe sedam (G7) u Kijevu, koji su se ubrzo nakon toga sastali sa rukovodstvom NABU-a, izdali su saopštenje izražavajući "ozbiljnu zabrinutost" i rekli da će to pitanje direktno pokrenuti pred liderima vlasti.
Najnoviji potezi ponovo su rasplamsali šire strahove da se duboko ukorijenjeni problemi sa korupcijom u Ukrajini ne rješavaju, dok napori za promociju odgovornosti i transparentnosti nailaze na otpor moćnih interesnih grupa.
Prošle sedmice jedan od najistaknutijih ukrajinskih aktivista u borbi protiv korupcije i zamjenik direktora NABU-a Vitalij Šabunin pojavio se pred sudom zbog navodnog sistematskog izbjegavanja vojne službe, dok je istovremeno primao vojnu platu od 1.200 dolara mjesečno i nezakonito koristio vojno vozilo.
Istražitelji su rekli da bi Šabunin, ako bude osuđen, mogao da dobije do 10 godina zatvora.
Njegove pristalice su optužbe nazvale "apsurdnim", ističući da je bio odsutan iz svoje jedinice jer je bio privremeno raspoređen da radi u NABU-u.
- Slučaj je rezultat ili potpune nesposobnosti zvaničnika, ili ciljanog napada usmjerenog na vršenje pritiska na Vitalija Šabunina, koji je, dok je služio u vojsci, nastavio da kritikuje rad državnih institucija - navodi se u saopštenju koje je 15. jula potpisalo 59 ukrajinskih nevladinih organizacija.
Čak je i poslanica iz Zelenskijeve stranke Anastasija Radina slučaj opisala kao "selektivnu nepravdu".
Međunarodni stavovi o korupciji u Ukrajini ključni su za očuvanje povjerenja saveznika koji podržavaju Kijev u ratu protiv ruske invazije.
Korupcija i dalje predstavlja upornu unutrašnju prijetnju, što se vidi kroz niz skandala u posljednjih nekoliko godina koji su uključivali Ministarstvo odbrane, državne tužioce i bogate biznismene.
Ubjedljiva pobjeda Zelenskog na izborima 2019. godine bila je široko shvaćena kao pokušaj da se društvo odmakne od starih navika – mita i "provizija" – i da se krene ka transparentnosti i odgovornosti.
Rat sa Rusijom to je dodatno otežao.
Tokom invazije, zvaničnici zaduženi za vojne nabavke su se našli na udaru zbog zapanjujućih skandala u nabavkama.
Transparensi internešenal, čiji se indeksi percepcije korupcije pomno prate širom svijeta, rekao je da je Ukrajina značajno napredovala posljednjih godina zahvaljujući reformama usmjerenim ka evropskoj integraciji i ispunjavanju međunarodnih obaveza.
Međutim, zemlja je nazadovala prošle godine, navodi organizacija, jer su reforme bile "samo formalno sprovedene" ili je njihova primjena "svjesno usporena".
Ukrajina je u Indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu zauzela 105. mjesto od 180 zemalja – ispred Rusije i Bjelorusije, ali iza Moldavije, Mađarske i Rumunije. Sjedinjene Američke Države su bile na 28. mjestu.

Zelenski potpisao kontroverzni zakon kojim se ograničava autonomija agencija za borbu protiv korupcije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će nova premijerka Ukrajine biti prva potpredsjednica Vlade Julija Sviridenko.
Time je i službeno pokrenuta nova faza rekonstrukcije ukrajinske vlade.
Dosadašnji premijer Denis Šmihal vodio je vladu od marta 2020., a njegov mandat sada završava u kontekstu opsežnih strukturnih i odbrambenih reformi.
- Predložio sam da Julija Sviridenko preuzme vođenje ukrajinske vlade i značajno obnovi njen rad. Uskoro očekujem predstavljanje novog akcionog plana - poručio je Zelenski u objavi na platformi Iks (X).
Najava dolazi nakon njegovog sastanka sa Šmihalom, na kojem su dogovoreni koraci za racionalizaciju državne uprave i preusmjeravanje maksimalnih resursa u odbranu zemlje.
Zelenski je na Fejsbuku najavio "značajnu transformaciju sistema upravljanja" s ciljem smanjenja troškova državne administracije, jačanja deregulacije i povećanja efektivnosti.
- Tako ćemo više sredstava da usmjerimo prema odbrani Ukrajine i zaštiti njenih građana - naglasio je Zelenski.

Najavio Zelenski: Julija Sviridenko nova premijerka Ukrajine

Ukrajina i Sjedinjene Američke Države (SAD) postigle su dogovor o značajnom jačanju saradnje u oblasti dronova, saopštio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
On je istakao da je ukrajinsko Ministarstvo odbrane ove sedmice potpisalo sporazum s jednom od vodećih američkih kompanija.
Zelenski je u video obraćanju rekao da će Ukrajina već ove godine, pod posebnim uslovima, dobiti stotine hiljada dronova, a naredne godine još i više.
- Ovo uključuje i dronove presretače, koji su očito naš prioritet", kazao je Zelenski - prenosi Anadolija.
Govoreći o telefonskom razgovoru u petak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, Zelenski je rekao da je to vjerovatno bio njihov najbolji razgovor do sada i izuzetno plodonosan.
On je dodao da su tokom razgovora dotakli i temu protivvazdušne odbrane.

Zelenski: Dogovor Ukrajine i SAD o jačanju saradnje u oblasti dronova

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, sazvao je danas sastanak Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje Glavnog grada, na kojem je razmatrana trenutna situacija sa požarima na terenu i urađen presjek stanja.
Sastanku su prisustvovali v.d. komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, čelni ljudi gradskih preduzeća, kao i predstavnici MUP-a, Hitne medicinske pomoći i drugih organa i službi koje čine ovaj multidisciplinarni tim.
– Situacija je i dalje složena i zahtijeva puni angažman i efikasno djelovanje svih nadležnih službi. Jak vjetar promjenljivog smjera u reonu Pipera večeras stvara ozbiljne probleme i prijeti dodatnom pogoršanju situacije - kazao je Mujović.
Konstatovano je da je proteklih dana, na kritičnim lokacijama u Podgorici, odgovor na požar ovakavih razmjera bio dobar i da je sistem rukovođenja i koordiniranja jasno uspostavljen.
Mujović je uputio zahvalnost Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada, pripadnicima lokalnih vatrogasnih jedinica koje su pritekle u pomoć, Vojsci Crne Gore, pripadnicima MUP-a kao i međunarodnim partnerima, privrednim društvuma, gradskim preduzećima i brojnim građanima- volonterima na njihovom profesionalizmu i nesebičnom angažovanju.
Na sastanku je zaključeno da će Opštinski tim za zaštitu i spašavanje i dalje pažljivo pratiti stanje i preduzimati sve potrebne mjere kako bi se obezbijedila potpuna zaštita građana, imovine i prirodnih resursa.

Mujović: Vjetar u Piperima stvara ozbiljne probleme

Svjetskom premijerom crnogorskog filma VIDRA, večeras je &nbsp;u Narodnom pozorištu Sarajevo, otvoren &nbsp;Takmičarski program - igrani film 31. Sarajevo Film Festivala.
Crveni tepih drugog dana Sarajevo Film Festivala obilježila je upravo ekipa filma "Vidra" predvođena rediteljom Srđanom Vuletićem i scenaristom Stefanom Boškovićem, uz koje su prošetali i glumci iz filma - Maša Drašler, Savin Perišić, Pavle Marković, Nada Vukčević, Marko Janketić.&nbsp;
Povodom premijere portal klix.ba razgovarao je sa scenaristom Stefanom Boškovićem, o &nbsp;saradnji sa rediteljem i izazovima rada sa mladim glumcima.
Na početku Bošković je otkrio kako je saradnja sa Srđanom Vuletićem počela još dok je bio na masteru u Sarajevu.&nbsp;
- Vjerovali ili ne, do saradnje je došlo prije pet-šest godina, dok je Vuletić predavao predmet scenario. Ja sam tad razvijao ideje za ovaj film, a on mi je rekao: ‘Ako nemaš nikog drugog, volio bih da režiram ovaj film.’ Bio sam oduševljen iskrenošću i odmah sam pristao. Kasnije sam učestvovao i u muzici, montaži… Sve smo razvijali zajedno - ispričao je Bošković.
Naglašava da je saradnja bila otvorena i usklađena.&nbsp;
- Srđan je odličan reditelj i super čovjek. Lako je raditi s njim, a s mladim glumcima je bilo zabavno i poučno.
Poseban izazov bio je rad s mladim glumcima, za koje je „Vidra“ bio prvi filmski projekat. „Treba ih pažljivo pripremiti, naučiti osnovne stvari – od gledanja u kameru do poistovjećivanja s ulogom. Pisati za mlade ljude je bilo izuzetno zanimljivo“, dodaje scenarista.
Bošković je scenario razvijao uz konsultacije s tinejdžerima: „Davao sam im scene i pitao kako bi oni reagovali. Pisao sam iz vizure 42-godišnjaka, ali u sebi još uvijek mislim da sam negdje na 15. godini. Htio sam da prikaz bude iskren, bez stereotipa naše generacije.“
Tema filma, objašnjava, odnosi se na patrijarhat i njegov uticaj na položaj žena u društvu.&nbsp;
- Živim u Crnoj Gori, gdje je patrijarhat jak. Film pokazuje sistemsku nemoć mlade djevojke, njene majke i odnose u patrijarhalnom okruženju. Opsesija muškim pogledom na žensko tijelo dodatno komplikuje situaciju. Da je u pitanju dječak, film ne bi imao istu snagu – dječaci se drugačije ponašaju, a ovo može uništiti život djevojčice.
Što se tiče scenarija, Bošković kaže:&nbsp;
- Scenario je ostao vjeran originalu. Bilo je ideja za scene, ali osnovna priča se nije mijenjala.
Na kraju, Bošković ističe da mu je najvažniji proces stvaranja, a ne nagrade ili popularnost.&nbsp;
- Ne očekujem ništa. Kad proces završi, ja završavam. Film ide publici – nadamo se da smo ponudili svoj ugao priče i da možemo stati iza njega. Sad je sve do publike.

Svjetska premijera crnogorskog filma VIDRA

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata licu F.J. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo iznude.
Kako je saopšteno, osumnjičeni je od oštećenog, maloljetnog učenika srednje škole, tražio povrat novca na ime navodnog duga od 1.000 eura, ali u iznosu od 1.700 eura.
Tužilaštvo nastavlja istragu, a podaci o ovom slučaju ukazuju na ozbiljnost postupanja prema maloljetnim žrtvama.

ODT: Zadržan osumnjičeni zbog iznude novca od maloljetnika

Mještani Pipera već šest noći žive u strahu. Početak dugotrajne agonije zabilježen je u ponedjeljak ujutro, kada je registrovan prvi veliki požar koji je zahvatio okolna sela. Danas je, činilo se, situacija krenula nabolje i stizale su ohrabrujuće vijesti od onih koji se danima neumorno bore s vatrenom stihijom. Ipak, večeras se požar ponovo razbuktava na jednom od lokaliteta. Brdo se za vrlo kratko vrijeme pretvorilo u plamen, a vatra sada prijeti i kućama u blizini Kulе Markovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816200856_79f7dca728402170df3a38085ce458d3923b2b3cc8d4b4a258af2c3ff235ef0b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816200856_79f7dca728402170df3a38085ce458d3923b2b3cc8d4b4a258af2c3ff235ef0b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="piperi požar"> <figcaption>Foto: Portal AnalitikaPA</figcaption> </figure>  &nbsp;

Večeras požar ponovo bukti na području Stijene: Brdo u plamenu, vatra prijeti kućama u Piperima

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom. Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima. – 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku: STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA! Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici! U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci? NISMO SAMI! Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika: – To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju. Na što je Vučinić odgovorio: – Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  Potom je objasnio: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...

I hrvatski mediji pišu o tome: Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić pomiješao Torcidu s vatrogascima

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: volodimir-zelenski