Američki i ukrajinski pregovarači ponovo će razmatrati teritorijalna pitanja i sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, saopštio je danas predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, navodeći da su to najproblematičnije tačke pregovora o eventualnom okončanju rata s Rusijom.
- Očekujemo da će se posebno razmatrati najteža pitanja osnovnog okvira za okončanje rata, prije svega ona koja se odnose na nuklearnu elektranu Zaporožje, kao i pitanja teritorija- naveo je Zelenski na društvenoj mreži Iks, najavljujući treću rundu pregovora ukrajinske i američke delegacije u Parizu za dva dana, prenosi Rojters.
Ukrajina je bila tema jučerašnjeg samita Koalicije voljnih u Parizu, na kojem je usvojena deklaracija koja predviđa „snažne bezbjednosne garancije za čvrst i trajan mir“, uključujući i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre. Taj dokument podržalo je 35 zemalja.
Zelenski je, nakon sastanka Koalicije voljnih — koju čine evropske zemlje koje podržavaju Ukrajinu — rekao da su u razgovorima američkih i ukrajinskih zvaničnika razmatrane „određene ideje“ u vezi s teritorijalnim pitanjima. Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof takođe je potvrdio da je pitanje teritorija bilo predmet razgovora, izrazivši nadu da će biti postignut kompromis.
Kijev je do sada odbijao da se povuče iz industrijalizovanog regiona Donjeck, koji je Rusija gotovo u potpunosti zauzela. Zelenski je naveo da je Vašington iznio ideju o uspostavljanju zone slobodne trgovine na teritorijama s kojih bi se Ukrajina povukla, a koje bi i dalje bile pod njenom kontrolom.
Zelenski je ranije isticao da bi svaki eventualni kompromis u vezi s teritorijama morao biti predmet odlučivanja na referendumu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Teritorije i nuklearna elektrana Zaporožje najteže tačke pregovora s Rusijom

Volodimir Zelenski imenovao je general-pukovnika Kirila Budanova za novog šefa Kancelarije predsjednika Ukrajine. Time šef ukrajinske vojne obavještajne službe zauzima jedno od mjesta koje je ostalo upražnjeno nakon korupcionaškog skandala u najvišim krugovima vlasti u Kijevu. Njegov prethodnik Andrij Jermak podnio je ostavku još krajem novembra.
Budanov je pod Zelenskim već treći šef Kancelarije predsjednika, koja se smatra uticajnim centrom moći uz vladu. Jermak je u mnogo čemu preuzeo ulogu ministra spoljnih poslova i pratio predsjednika na svim važnim međunarodnim sastancima, uključujući i razgovore o okončanju ruske agresije na Ukrajinu.
<h2>Sada i general u Kancelariji predsjednika</h2>
Imenovanjem general-pukovnika Kirila Budanova, Zelenski je prvi put na čelo Kancelarije predsjednika postavio profesionalnog vojnika. Kao šef obavještajne službe, Budanov je postao jedna od najpopularnijih ličnosti u zemlji. Zahvaljujući sopstvenom imidžu, smatra se potencijalnim protivkandidatom Zelenskog na sljedećim predsjedničkim izborima. U narodu uživa veliko povjerenje. U ispitivanjima javnog mnjenja popularniji su samo predsjednik i bivši vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, a sadašnji ambasador u Velikoj Britaniji, Valerij Zalužnji.
Prema anketi instituta Socis sredinom decembra 2025. godine, Budanov bi u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio 5,7 odsto glasova i zauzeo treće mjesto. Zelenski i Zalužnji imali su nešto više od 20 odsto. Istraživanje je pokazalo da bi i Zalužnji i Budanov u drugom krugu mogli da pobijede Zelenskog. Nijedan od njih dvojice do sada nije zvanično najavio predsjedničke ambicije.
<h2>Pravi „mladić“ uz predsjednika</h2>
Sa 39 godina, general-pukovnik Kirilo Budanov najmlađi je šef Kancelarije predsjednika u u njegovom mandatu. Još 2020. godine Zelenski ga je imenovao za najmlađeg šefa vojne obavještajne službe HUR.
O Budanovljevoj biografiji ipak se zna malo. Prema medijskim izvještajima, potiče iz Kijeva i služio je kao oficir u specijalnoj jedinici. Od 2014. učestvovao je u operacijama u Donbasu. Navodno je sprovodio akcije na teritorijama Ukrajine koje je okupirala Rusija, naročito na Krimu, anektiranom 2014. godine.
Poznat je postao nakon početka ruske invazije u februaru 2022. Danas je Budanov poznat i zapadnim obavještajnim službama, nakon što je njegova služba spektakularnim napadima dronovima na vojne aerodrome i druge ciljeve duboko na ruskoj teritoriji dospjela na naslovne strane svjetskih medija. Uslijedili su napadi na ruske brodove, kao i na rafinerije i naftne terminale na Crnom moru. Nakon üto je HUR potopio dva ratna broda, Zelenski je Budanovu u februaru 2024. dodijelio titulu „Heroj Ukrajine“.
<h2>Snažno prisustvo u medijima</h2>
Donedavno je Budanov lično učestvovao u borbenim operacijama. U novembru 2025. godine dospio je na naslovne strane kada je sa jedinicama vojne obavještajne službe helikopterom sletio u područje Pokrovska — grada na zapadu Donjecke oblasti, koji je ruska vojska tada već proglasila zauzetim. Djelovi Pokrovska i dalje su pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Budanov je postao poznat i zbog neuobičajenog načina komunikacije s javnošću za jednog obavještajca. Na početku ukrajinske kontraofanzive u junu 2023. pojavio se video u kojem Budanov pola minuta ćuti pred kamerom, uz natpis: „Slijedi još, planovi vole tišinu“.
U jednom videu — povodom Dana obavještajaca — duvao je svjećice na torti uz zvuke eksplozija. Kasnije su se viralno širile fotografije torte u obliku mape Ruske Federacije, koju je dobio za rođendan.
Budanov je bio izuzetno dostupan medijima. Među državnim zvaničnicima, samo je Zelenski u jednom periodu davao više intervjua, naročito zapadnim novinarima.
<h2>Kritike javnosti</h2>
Budanov se našao na udaru kritika jer je kod mnogih ljudi očigledno probudio prevelika očekivanja. U jesen 2022. godine predviđao je da će ukrajinska vojska do ljeta 2023. stići na Krim. To se nije ostvarilo. U međuvremenu je postao oprezniji u prognozama.
Ni u obavještajnoj službi nije sve teklo bez problema: jedna od najpoznatijih operacija pod Budanovim vođstvom bilo je vrbovanje ruskog vojnog pilota Maksima Kuzminova, koji je u avgustu 2023. helikopterom Mi-8 preletio u Ukrajinu. Međutim, Kuzminova su pola godine kasnije ubili u Španiji, počinioci su najvjerovatnije ruski obavještajci.
Krajem 2024. u ukrajinskim medijima pojavile su se vijesti o mogućoj smjeni Budanova sa mjesta šefa HUR-a, nakon što su pojedine operacije dovele do gubitaka među stručnjacima u njegovoj oblasti.
<h2>Na nišanu Moskve</h2>
Još prije početka rata 2022. godine Budanov je bio meta atentata. U Rusiji je odavno na potjernici. U jesen 2023. ukrajinska vojna obavještajna služba izvijestila je o trovanju Budanovljeve supruge i nekoliko oficira.
Od Budanova se na mjestu šefa Kancelarije predsjednika očekuje da rad kancelarije više usmjeri ka vojnim pitanjima nego njegovi prethodnici. Ipak, vjerovatno će učestvovati i kao diplomata u pregovorima. Krajem novembra Budanov je već prisustvovao pregovorima između predstavnika SAD i Rusije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Detalji tih razgovora nisu poznati. U jednom od najnovijih intervjua Budanov je izjavio da očekuje „prozor mogućnosti“ za pregovore do februara 2026. godine.

Ko je novi šef kabineta Zelenskog?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je smijenio šefa Državne granične straže Serhija Deineka.
U večernjem obraćanju u petak, Zelenski je rekao da će Ukrajina proći značajne interne promjene kako bi bila povećana otpornost.
On je kazao da će biti imenovan novi šef službe i da čeka nominacije ministra unutrašnjih poslova Igora Klimenka, prenosi Anadolija.
Prema riječima Zelenskog, Deineko koji je više od šest godina bio šef Državne granične straže nastaviće rad u sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova.
Zelenski je, prema posebnoj uredbi, imenovao prvog zamjenika šefa granične službe Valerija Vavriniuka za vršioca dužnosti šefa agencije.

Zelenski smijenio šefa Državne granične straže

.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je da aktuelni ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov postane novi ministar odbrane Ukrajine.
- Predložio sam da Mihailo Fedorov postane novi ministar odbrane Ukrajine. Mihailo je duboko uključen u pitanja vezana za liniju dronova, veoma efikasno radi na digitalizaciji javnih usluga i procesa - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Unian.
Prema njegovim riječima, uskoro će biti objavljeno imenovanje i novog šefa ukrajinske Spoljne obaveštajne službe.
- Danas je počelo značajno unutrašnje resetovanje, promjene usmjerene ka tome da Ukrajina bude otpornija.. Prošle godine, državne institucije su pokazale i dobre rezultate koje treba ojačati i probleme koji se ne mogu prenijeti u novu godinu - &nbsp;dodao je Zelenski.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je dosadašnjeg šefa Spoljne obavještajne službe (FISU) Olega Ivaščenka za novog načelnika Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane (DIU), objavili su ukrajinski mediji.
- Od danas će Oleg Ivaščenko nastaviti da služi našoj državi i sa poziciji ukrajinske vojne obavještajne službe obavljati zadatke ograničavanja ruskog vojnog potencijala - &nbsp;naveo je Zelenski, prenose mediji.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika za medije Dmitro Litvin objasnio je da će Ivaščenko voditi DIU i da su formalne procedure u toku.
Ovaj potez dolazi nakon predloga Zelenskog da sadašnji šef DIO Kirilo Budanov vodi Kancelariju predsednika, što je Budanov prihvatio.
Ivaščenkovo imenovanje označava povratak u vojnu obavještajnu službu nakon nešto više od godinu dana vođenja Spoljne obavještajne službe.
Zelenski ga je imenovao na tu funkciju u martu 2024. godine, nakon što je Ivaščenko služio kao prvi zamenik načelnika DIU i pomoćnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga za obavještajna pitanja.
Prije nedavnog imenovanja u Spoljnu obavještajnu službu, Ivaščenko je proveo devet godina kao prvi zamenik načelnika DIU. Istovremeno je služio kao zamenik načelnika Generalštaba za obavještajna pitanja, a zatim kao pomoćnik vrhovnog komandanta za obavjštajna pitanja.

Zelenski: Mihail Fedorov će biti novi ministar odbrane Ukrajine

Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski imenovao je Olega Ivaščenka, koji je bio na čelu Spoljne obavještajne službe (SVR), za novog šefa Glavne obavještajne uprave (GUR).

 - Od danas, Oleg Ivaščenko će nastaviti da služi našoj zemlji i obavlja zadatke ograničavanja ruskog vojnog potencijala na pozicijama ukrajinske vojne obavještajne službe - napisao je Zelenski na svom Telegram kanalu, prenosi Unian.
Zelenski je napomenuo da je sa njim održao sastanak tokom kojeg je Ivaščenko izvijestio o opštoj situaciji u Ukrajini i aktuelnim prijetnjama.

Zelenski imenovao novog šefa obavještajne službe

Rustem Umerov je svakodnevno u kontaktu sa američkim timom i našim partnerima u Evropi. Pripremamo formate i važne sastanke.
To je, u današnjem video-obraćanju, saopštio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.&nbsp;
Otkrio je i da će se već 3. januara u Ukrajini održati sastanak savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Ističe da je ovo prvi takav sastanak u Ukrajini i fokusiran je na mir. Naveo je da će mu prisustvcovati evropski predstavnici. Očekuje da će se američki tim pridružiti onlajn.
Tvrdi da je petnaest zemalja potvrdilo svoje učešće, zajedno sa predstavnicima evropskih institucija i NATO-a.
- Zatim, 5. januara, biće održan sastanak vojske – načelnika generalštabova. Glavno pitanje su bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Politički, skoro sve je spremno i važno je razraditi svaki detalj kako će garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i na moru – ako uspijemo da okončamo rat. A to je ključni cilj za sve normalne ljude - kazao je ZNapomenuo je i da će se 6. januara održati sastanak na nivou evropskih lidera iz Koalicije voljnih.
- Sada se pripremamo da osiguramo da sastanak bude produktivan, da se podrška poveća i da postoji veće političko povjerenje, kako u bezbjednosne garancije, tako i u mirovni sporazum - izjavio je on, uz zahvalnost svima koji im pomažu.

Zelenski: Važno razraditi svaki detalj kako će bezbjednosne garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i moru

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je mirovni sporazum za okončanje rata s Rusijom 90 odsto spreman, u novogodišnjem obraćanju koje se uglavnom fokusiralo na otpor Moskvi nakon njene pune invazije.
Zelenski je rekao da preostalih 10 odsto sporazuma za okončanje blizu četiri godine sukoba određuje sudbinu mira, sudbinu Ukrajine i Evrope.
U svom 20-minutnom obraćanju naciji, Zelenski je rekao da Ukrajina ne želi mir po svaku cijenu, dodajući da želi kraj rata, a ne kraj Ukrajine.
Navodeći da bi ukrajinsko povlačenje iz istočne regije Donbasa značilo da će sve biti gotovo, Zelenski je aludirao na maksimalistički zahtjev Rusije da Moskva osigura potpunu kontrolu nad industrijskom regijom u bilo kojem mirovnom sporazumu.
Moskva trenutno kontroliše oko 75 odsto Donjecke oblasti i oko 99 odsto susjedne Luganske oblasti. Te dvije regije su zajedno poznate kao Donbas.
Njihova sudbina bila je glavni kamen spoticanja tokom pregovora, budući da Rusija dosljedno odbija kompromis u svom cilju da preuzme punu kontrolu nad Donbasom.
U obraćanju, Zelenski je zahvalio liderima koji su podržali Ukrajinu, ali je rekao da namjere moraju postati sigurnosne garancije i biti ratifikovane.
Nakon razgovora između Zelenskog i njegovog američkog kolege Donalda Trampa na Floridi ranije ove sedmice, ukrajinski lider je rekao da je Vašington ponudio sigurnosne garancije na 15 godina, ali okvir za njihovu implementaciju još nije jasan.
- Potpisi pod slabim sporazumima samo hrane rat. Ili svijet zaustavlja Rusijin rat, ili Rusija uvlači svijet u svoj rat - rekao je Zelenski u svom obraćanju.
Zelenski je izrazio želju da pregovori o miru budu nastavljeni i ubrzani ovog mjeseca uz učešće američkih i evropskih zvaničnika.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da će evropske države i saveznici, koji se trebaju sastati u Parizu 6. januara, preuzeti konkretne obaveze da zaštite Ukrajinu i osiguraju pravedan i trajan mir na našem evropskom kontinentu.
U srijedu su Trampovi savjetnici održali razgovore sa Zelenskim i savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke o okončanju rata u Ukrajini.
Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof rekao je da su razgovarali o jačanju sigurnosnih garancija i razvoju efikasnih mehanizama dekonflikta kako bi se pomoglo okončanje rata i osiguralo da se rat ne ponovi.

Novogodišnje obraćanje Zelenskog: Plan za mir u Ukrajini je 90 odsto gotov

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi posjeta američkog predsjednika Donalda Trampa Ukrajini bila korisna, naročito ukoliko bi čelnik Sjedinjenih Američkih Država doputovao direktno u tu zemlju. Zelenski je to izjavio danas, odgovarajući na pitanja novinara, prenosi Ukrajinska pravda.
Zelenski je komentarisao poruke američkog predsjednika o njegovoj spremnosti da se obrati ukrajinskom parlamentu i posjeti Ukrajinu.
- Mislim da bi to bilo korisno – ako predsjednik Tramp može doći. On zagovara plan za završetak rata. Rekao sam mu da bismo ga rado ugostili- rekao je Zelenski.
&nbsp;Dodao je da bi bilo „poželjno“ da američki predsjednik ne doputuje avionom u Poljsku, već direktno u Ukrajinu.
- Jer ako predsjednik Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, doleti u Ukrajinu – i to po mogućnosti direktno u Ukrajinu, a ne u Poljsku pa da putuje vozom – to bi signalizovalo da definitivno možemo računati na prekid vatre- pojasnio je Zelenski.
Naglasio je da su „spremni za posjetu predsjednika Trampa u svakom trenutku kada on bude spreman i kada se stvore svi potrebni uslovi, uključujući i bezbjednosne“.
<h3>Zatvoren vazdušni prostor Ukrajine</h3>
Od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, vazdušni prostor Ukrajine je zatvoren. Svi strani zvaničnici koji su posjetili Ukrajinu u protekle gotovo četiri godine stizali su kopnenim putem preko Poljske.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je prije dva dana da ne planira posjetu Ukrajini, ali nije isključio tu mogućnost ukoliko bi ona doprinijela postizanju mirovnog sporazuma.

Zelenski: Neka Tramp dođe u Ukrajinu, ali direktnim letom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je danas, 29.decembra, tvrdnje ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova o napadu ukrajinskih dronova na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je naveo da je riječ o "novoj rundi laži", ocjenjujući da Rusija pokušava da potkopa napredak u pregovorima Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o okončanju rata u Ukrajini, prenose agencije.
Zelenski je dodao da Moskva planira kopnene napade na zgrade ukrajinske vlade u Kijevu i zatražio od američkog predsjednika Donalda Trampa da "reaguje na ruske prijetnje".
Ranije danas Lavrov je saopštio da je ukrajinska vojska pokušala da napadne državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina pomoću 91 drona, ali su ruski PVO sistemi uništili dronove.
- U noći između 28. i 29. decembra, kijevski režim pokrenuo je teroristički napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu dugog dometa na državnu rezidenciju predsjednika Ruske Federacije u Novgorodskoj oblasti. Sve letjelice su uništili sistemi protivvazdušne odbrane ruskih oružanih snaga. Nije bilo izvještaja o žrtvama ili šteti od ostataka bespilotne letjelice - rekao je Lavrov, prenose Nezavisne.
Lavrov je ocijenio da je "kijevski režim prešao na politiku državnog terora" i poručio da će Rusija zbog toga preispitati svoju pregovaračku poziciju.
Istakao je da uprkos napadu ukrajinskih dronova, Rusija ne namjerava da se povuče iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini, prenose agencije.

Zelenski negira napad na Putinovu rezidenciju, traži reakciju Trampa

Kremlj jedanas saopštio da Ukrajina treba da povuče svoje vojnike iz djelova Donbasa koje i dalje kontroliše ukoliko želi mir, upozorivši da bi, u suprotnom, mogla izgubiti još teritorije ako se ne postigne dogovor.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Tramp razgovarali su juče, uoči Trampovog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je planiran još jedan telefonski razgovor u skorije vrijeme. Odbio je da komentariše ideju o slobodnoj ekonomskoj zoni u Donbasu ili sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, kojom upravlja Rusija, navodeći da Kremlj takve teme smatra neprimjerenim.
Rusija drži oko 90 odsto Donbasa
Na pitanje o izjavama Putinovog savjetnika za vanjsku politiku Jurija Ušakova, koji je rekao da Ukrajina treba da donese brzu odluku o teritoriji u Donbasu, Peskov je odgovorio da Kijev mora povući vojsku iz djelova regiona koje još drži pod kontrolom.
- Govorimo o povlačenju oružanih snaga režima iz Donbasa- kazao je Peskov. Na pitanje da li se to odnosi i na Zaporošku i Hersonsku oblast, odbio je da ulazi u detalje.
Prema ruskim procjenama, Rusija trenutno kontroliše oko petine teritorije Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektirala 2014. godine, oko 90 odsto Donbasa, 75 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i manje djelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. Moskva polaže pravo na Donbas, Zaporošku i Hersonsku oblast, iako su te regije međunarodno priznati dio Ukrajine.
Peskov je naveo i da se u ovom trenutku ne razmatra telefonski razgovor između Putina i Zelenskog.

Kremlj poručuje: Ukrajina mora povući vojsku iz Donbasa ako želi mir

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispune svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim instucijama.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika.
Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta, &nbsp;kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 eura poreskih prihoda, piše Dojče vele.
- Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj - radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.
Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 eura, dodijeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.
<h2>Dobra vremena su prošla</h2>
Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.
- Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno - kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma.&nbsp;
<h2>Socijalni troškovi probijaju sve okvire</h2>
U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.
Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.
Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.
- Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića - objašnjava Špigler.&nbsp;
Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.
<h2>Pravedna raspodjela: Obaveze imaju svoju cijenu</h2>
Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.
Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne djelioce - svako po trećinu.
Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine.&nbsp;
- Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti - kaže Špigler.
<h2>Obaveze rastu, sredstva se smanjuju</h2>
Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća."
Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste.&nbsp;
- Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda - upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži".
<h2>Nedostaje skoro 220 milijardi eura</h2>
Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.
- Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti - kaže Špigler.&nbsp;
Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.
Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.
Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).
<h2>Život na skupim kratkoročnim kreditima</h2>
Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.
- To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju - objašnjava Špigler.
<h2>Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?</h2>
Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna.&nbsp;
- Moramo da pomognemo komunama - rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo". Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.
Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama.&nbsp;
- To nije zanemarljivo - kazao je on.
S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno.&nbsp;
- To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak - poručio je Špigler.

Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

Snijeg je tokom noći prekrio Lovćen, donoseći pravi zimski ugođaj ovom planinskom području.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306" data-rendition-name="original" width="930" height="607" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  Prema podacima meteorologa, temperature su se spustile ispod nule, a snježni pokrivač zadržao se na višim nadmorskim visinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67" data-rendition-name="original" width="922" height="626" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  Vozačima se savjetuje oprez zbog mogućih poledica na putu ka Njegušima i Ivanovim koritima.

(FOTO) Snijeg zabijelio vrhove Lovćena

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

Orban: Zelenski želi novac od Brisela, mi ne pristajemo na taj scenario

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Tag: volodimir-zelenski