Drugi je dan održavanja Minhenske bezbjednosne konferencije. Predsjednici, premijeri, ministri odbrane i eksperti za bezbjednost ključni donosioci odluka ponovo su se okupili u bavarskim dvoranama kako bi se suočili s presudnim žarištima 2026. godine.
Ukrajina nije izabrala ovaj rat i nemoguće je pretpostaviti da će ovo biti trajno stanje u kojem drugi mogu biti sigurni, rekao je tokom uvodnog govora ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski&nbsp;
Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu naglasio je da šef Kremlja ne živi normalan život jer je zavisan od moći.
- On ne živi normalan život. Ne možete ga sresti na ulici, ni u kafeu... On jednostavno ne može da zamisli život bez vlasti, ni nakon vlasti. On je toliko zavisan od moći - &nbsp;kazao je Zelenski

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski: Putin ne može zamisliti život bez vlasti, ni nakon vlasti

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski propustiti priliku za mir ako "ne počne da djeluje", navodeći da Rusija želi da postigne sporazum.
"Rusija želi da postigne sporazum i Zelenski će morati da djeluje. U suprotnom će propustiti veliku priliku. Mora da preduzme korake", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi NBC.
Očekuje se da će zvaničnici SAD, Ukrajine i Rusije održati još jedan krug razgovora početkom naredne nedjelje u Ženevi, navodi američka televizija.
Tramp je ponovio svoje upozorenje da će Iran snositi posljedice ukoliko pregovori o njegovom nuklearnom programu ne uspiju.
- Mislim da će biti uspješni. A ako ne budu, to će biti loš dan za Iran - rekao je on.
Kako navodi NBC njuz, pozivajući se na dva neimenovana izvora koja su upoznata sa odlukom, borbena grupa nosača aviona UŠFord napušta Karibe i kreće ka Bliskom istoku, dok je ranije u region stigla borbena grupa nosača UŠAbraham Linkoln.

1250x600

1084x550

Tramp: Zelenski će morati da djeluje ako želi mir

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je prihvatio prijedlog SAD da se sljedeće sedmice održi nova runda pregovora u cilju okončanja rata sa Rusijom, napominjući da će pitanje teritorije ostati centralno u pregovorima, javila je agencija Bloomberg.&nbsp;
Razgovori, zakazani za utorak ili srijedu, mogli bi da budu održani u Sjedinjenim Američkim Državama, iako je učešće Moskve i dalje neizvjesno.
Među opcijama o kojima se razgovara je stvaranje slobodne ekonomske zone koja bi služila kao tampon-zona u Donbasu, opcija koju su i Kijev i Moskva dočekali sa skepticizmom. Zelenski je naglasio da Ukrajina podržava održavanje snaga duž linije fronta i insistirao je da cijela ukrajinska teritorija mora ostati pod ukrajinskom upravom.
Ukrajinski predsjednik je naznačio da bi svaki mirovni sporazum morao da bude odobren u parlamentu ili na referendumu.
Zelenski je upozorio i na teške ekonomske i bezbjednosne izazove sa kojima se njegova zemlja i dalje suočava, pominjući ogromne potrebe za finansiranjem za obnovu i održavanje vojnih kapaciteta, dok su nedavni ruski napadi ozbiljno pogodili energetsku infrastrukturu zemlje.

Zelenski prihvatio nove razgovore sa SAD o okončanju rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da 24. februara objavi plan za predsjedničke izbore i referendum, objavio je Financial times, pozivajući se na ukrajinske i evropske zvaničnike uključene u planiranje.
Prema izvještajima, u okviru plana koji razmatraju američki i ukrajinski pregovarači, svaki eventualni mirovni sporazum sa Rusijom bio bi podnet na referendum ukrajinskih birača, koji bi istovremeno glasali i na nacionalnim izborima, prenosi Rojters.
Raniji izvještaji sugerisali su mogućnost održavanja izbora i referenduma u maju, ali sada Ukrajina zvanično počinje planiranje procesa koji bi obuhvatio predsjedničke izbore i glasanje o potencijalnom mirovnom sporazumu.

Financial times: Zelenski će 24. februara predstaviti plan za izbore i referendum

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je sinoć, 8. februara, da Ukrajina počinje da izvozi sopstvene odbrambene tehnologije u Evropu.
Kako je rekao, deset izvoznih centara biće operativno 2026. godine, a u Njemačkoj će sredinom februara biti pokrenuta proizvodnja ukrajinskih dronova, prenosi Ukrinform.
- Danas otvaramo izvoz. U Evropi 2026. godine biće deset izvoznih centara. To su baltičke zemlje i zemlje sjeverne Evrope - izjavio je Zelenski tokom razgovora sa studentima i nastavnicima Kijevskog vazduhoplovnog instituta.
Zelenski je naglasio da proizvodne linije već rade u Britaniji i da su to su sve ukrajinske tehnologije.
Kako kaže, danas se bezbjednost Evrope gradi na tehnologiji i dronovima.
- Postoji nekoliko različitih projekata. Sve će se to zasnivati uglavnom na ukrajinskoj tehnologiji i ukrajinskim stručnjacima. Jednostavno smo u ratu, a sve kompanije još uvijek ne osjećaju takvu slobodu da mogu da uđu na sva druga tržišta - dodao je on.
Ukrinform podsjeća da je Zelenski ranije najavio da će Ukrajina vršiti kontrolisani izvoz oružja za koji nema nestašice do kraja rata.

Zelenski: Ukrajina otvara 10 centara za izvoz oružja u Evropi

Ukrajina uvodi sankcije stranim proizvođačima komponenti za ruske dronove i rakete koje se koriste protiv Ukrajine.
- Proizvodnja ovog naoružanja bila bi nemoguća bez ključnih stranih komponenti, koje Rusi i dalje pribavljaju zaobilazeći sankcije. Upravo protiv takvih kompanija uvodimo nove sankcije - protiv dobavljača komponenti, kao i proizvođača raketa i dronova - napisao je na Iksu predsjednik Volodimir Zelenski.
On je naveo da je potpisao i dekret za uvođenje sankcija ruskom finansijskom sektoru.
- Na listi se nalaze kompanije preko kojih se vrše plaćanja za isporuku komponenti koje se koriste u proizvodnji ruskih raketa i dronova. Sankcije su uvedene i protiv agencija koje podržavaju rusko kripto-tržište i rudarenje kriptovaluta. Neke od ovih odluka biće uključene u 20. paket sankcija Evropske unije, koji je već u završnoj fazi - dodao je Zelenski.
Još je napisao da Ukrajina nastavlja usklađivanje sa partnerima kako bi pojačali pritisak na agresora.

Ukrajina uvela sankcije stranim dobavljačima komponenti za ruske dronove i rakete

Rusija je tokom noći izvela jedan od većih vazdušnih napada na Ukrajinu, a predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da je u napadu korišćeno 400 dronova i 40 raketa. Meta je bio elektroenergetski sistem napadnute države.
- Glavne mete bili su elektroenergetski sistem, proizvodni objekti i distributivne podstanice. Prijavljena je šteta u oblastima Volinj, Ivano-Frankivsk, Lviv i Rivne. U Rivneu je oštećena stambena zgrada. U Ladižinu, u oblasti Vinjica, dronovi su pogodili administrativnu zgradu poljoprivrednog koledža. Takođe su izvedeni udari u oblastima Kijiva i Harkiva. U pojedinim regionima snage protivvazdušne odbrane i dalje djeluju - naveo je Zelenski.
Zelenski je pozvao partnere da Ukrajini obezbijede rakete za sisteme protivvazdušne odbrane.
Ministar energetike Denis Šmihal kazao je da su pogođene ključne podstanice i dalekovodi napona 750 kV i 330 kV, koje je opisao kao „kičmu“ ukrajinskog elektroenergetskog sistema. Takođe su pogođene termoelektrane Burštin i Dobrotvir.
- Podstanice i dalekovodi od 750 kV i 330 kV – kičma ukrajinskog elektroenergetskog sistema – bili su meta napada… Snaga nuklearnih reaktora smanjena je od strane osoblja. Trenutno su u Ukrajini uvedeni planirani prekidi u snabdijevanju električnom energijom u trajanju od četiri do četiri i po sata, dok se u istočnim i sjevernim oblastima primjenjuju posebni hitni režimi isključenja struje - kazao je Šmihal.
Šmihal je dodao da su dispečeri Ukrenerga zatražili hitnu pomoć od Poljske.
Tokom noći između 6. i 7. februara, skladišta kompanije „Rošen“ u Kijivskoj oblasti gorjela su nakon ruskog udara dronovima. „Rošen“ je međunarodna kompanija za proizvodnju slatkiša, koju je osnovao bivši predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.
Državna služba za vanredne situacije Ukrajine i poslanik Oleksij Hončarenko potvrdili su da je napad dronom izazvao požar u logističkom centru kompanije u gradu Jahotin, u oblasti Borispil.
Ovi napadi predstavljaju novi snažan udar na ukrajinsku infrastrukturu, naročito na elektroenergetski sistem, u okviru kontinuiranih ruskih napada dronovima i raketama.

Rusija izvela ogroman napad na Ukrajinu: Pogođena "kičma" elektroenergetskog sistema

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je večeras da će naredni mirovni pregovori biti uskoro održani i da će to vjerovatno biti u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Danas je naš pregovarački tim predstavio izvještaj poslije dva dana sastanaka i pregovora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa američkom i ruskom stranom. Čekam potpuni izvještaj tima u Kijevu, jer se mnoge tačke ne mogu riješiti telefonom - rekao je Zelenski u redovnom televizijskom obraćanju.
Prema dostupnim informacijama, sljedeći sastanci su zakazani za blisku budućnost, najvjerovatnije u Sjedinjenim Američkim Državama, dodao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, Ukrajina je spremna da se uključi u sve radne formate koji bi zaista mogli da dovedu do mira i „učiniti ga pouzdanim, trajnim i lišiti Rusiju svake želje da nastavi borbu“.
Ukrajinski predsjednik je rekao i da planira da održi broj ukrajinskih oružanih snaga na 800.000 vojnika poslije završetka rata ili prekida vatre, tako što će od mobilisane vojske preći u vojsku sa ugovorom.

Zelenski: Naredni mirovni pregovori uskoro, vjerovatno u SAD

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je za francuske medije da je u ratu s Rusijom poginulo 55 hiljada ukrajinskih vojnika, a da se veliki broj vodi kao nestalo.
- U Ukrajini, zvanično, broj vojnika poginulih na ratištu – bilo profesionalaca ili mobilisanih – iznosi 55.000 - rekao je Zelenski u snimljenom intervjuu za televiziju France 2.
Ukrajinski lider nije naveo tačan broj onih koji se i dalje smatraju nestalima.
Zelenski je ranije naveo broj poginulih ukrajinskih vojnika u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC u februaru 2025. godine, kada je rekao da je na ratištu poginulo više od 46.000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.
Sredinom 2025. godine, Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu procijenio je da je od početka rata gotovo 400.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ranjeno. Ako se uzme standardni omjer da je na svakog poginulog troje ranjeno, može se, prema ovoj procjeni, iznijeti podatak da je Ukrajina u stvarnosti izgubila oko 110 hiljada vojnika.
Ruski gubici procjenjuju se na više od milion poginulih i ranjenih, što bi značilo da je poginulo nešto više od 300 hiljada vojnika.
Imajući u vidu da je Rusija veći dio rata provela u napadu, kao i da prema tradicionalnoj vojnoj računici napadač trpi tri puta više gubitaka od vojnika u odbrani, ovi podaci bi se mogli smatrati realnim, mada se tačna cifra neće saznati dok ne budu sprovedena nezavisna istraživanja kada rat bude završen.

Zelenski: U ratu pognulo 55.000 ukrajinskih vojnika

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da se uskoro očekuje razmjena ratnih zarobljenika, kao rezultat prvog kruga pregovora sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju, piše Ukrajinska pravda.&nbsp;
- Slijedi važan korak – uskoro očekujemo razmjenu ratnih zarobljenika. Moramo vratiti naše ljude kući - poručio je Zelenski u večernjem obraćanju.
Zelenski je kazao i da je primio izvještaj ukrajinske delegacije nakon sastanka u Abu Dabiju, na kojem su učestvovale i delegacije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Ostvaren je i kontakt sa američkom stranom. O tome su me obavijestili Rustem Umerov, Kirilo Budanov i David Arahamija. Ostali su u kontaktu. Danas smo razmotrili privremene rezultate razgovora, a oni će biti nastavljeni sjutra - rekao je Zelenski.
Ova najava uslijedila je nakon što je Zelenski 30. januara izjavio da je Rusija obustavila razmjene ratnih zarobljenika, jer smatra da od njih nema nikakve koristi.

Zelenski: Uskoro razmjena zarobljenika s Rusijom

Mladi su, u okviru kampa "Sklad u različitosti", dodatno osnaženi da kroz zajednički rad, dijalog i kreativne aktivnosti postanu promoteri međusobnog poštovanja, tolerancije i aktivnog građanstva u svojim zajednicama - saopšteno je iz Mreže za evropske politike MASTER, koja je organizovala ovu obuku u Budvi od 13. do 15. februara.
Kamp je, kako se navodi u saopštenju, okupio mlade iz različitih sredina naše države koji dijele vrijednosti otvorenog, inkluzivnog i demokratskog društva, sa ciljem jačanja njihovih znanja, vještina i kapaciteta za aktivno učešće u društvenim procesima.&nbsp;
- Program je bio pažljivo osmišljen kako bi kombinovao teorijska znanja sa praktičnim alatima i metodama rada, kroz interaktivne radionice, grupne diskusije, studije slučaja, simulacije zagovaračkih kampanja i neformalne sesije izgradnje povjerenja - istaknuto je u saopštenju.
Kamp je vodila samostalna konsultantkinja, specijalizovana u oblasti društvene kohezije i kulture Lidija Brnović, a tokom prvog dana obrađene su teme društvene kohezije iz perspektive manjinskih zajednica, sa posebnim fokusom na razumijevanje distance, stereotipa, barijera i polarizacije u društvu.&nbsp;
- Diskusije su bile konstruktivne i sadržajne, a učesnici su pokazali spremnost da otvoreno govore o izazovima i preispituju postojeće stavove - navodi se u saopštenju.
Drugog dana kamp je bio posvećen izgradnji povjerenja i nenasilnom djelovanju, mirovnom aktivizmu u praksi, kao i ulozi umjetnosti i kreativnih pristupa u promociji sklada u različitostima.&nbsp;
- Rad je protekao u dinamičnoj, inspirativnoj i interaktivnoj atmosferi, uz snažan timski duh i razmjenu ideja. Završni dan obilježili su primjeri dobre prakse iz Crne Gore, koji su poslužili kao podsticaj mladima da prepoznaju sopstveni potencijal za djelovanje. Prikazan je i kratak film, nakon čega je uslijedila sadržajna i otvorena diskusija. Učesnici su u završnim refleksijama istakli zadovoljstvo organizacijom i programom, naglašavajući da je kamp ispunio, pa i nadmašio njihova očekivanja - navodi se u saopštenju.
Kamp „Sklad u različitosti“ nije bio samo edukativni događaj, već i prostor za izgradnju povjerenja, solidarnosti i zajedništva među mladima različitog etničkog, kulturnog i socijalnog porijekla.&nbsp;
- Vjerujemo da promjene počinju znanjem, ali se ostvaruju djelovanjem. Mladi su pokazali da imaju i jedno i drugo. Zajedno nastavljamo da gradimo društvo u kojem su različitosti vrijednost, a ne prepreka - poručili su iz Mreže za evropske politike MASTER.

Uspješno realizovan kamp "Sklad u različitosti": Mladi osnaženi da postanu promoteri međusobnog poštovanja i tolerancije

Bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović uhapšen je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saznaju Vijesti.
Šaranović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja.
SDT je jutros saopštio da službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, po nalogu tog tužilaštva, sprovode akciju u Budvi i Podgorici. Objasnili su da je toku sprovođenje hitnih dokaznih radnji i lišenja slobode.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpo-nalogu-sdt-a-hitne-dokazne-radnje-prema-osumnjicema-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-u-budvi-i-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više lica u Podgorici i Budvi, zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela zloupotreba službenog položaja. Specijalno državno tužilaštvo će, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja lica lišenih slobode kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka - saopšteno je iz tužilaštva na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.
Šaranović je član i Glavnog odbora Demokratske partije socijalista, a preko 15 godina bio je u državnom sistemu - 2005. godine postavljen je za pomoćnika direktora Uprave za zajedničke poslove državnih organa, a potom je 2012. preuzeo rukovođenje Upravom za imovinu.
Sa te funkcije smijenjen je početkom januara 2021. godine. U vrijeme dok je bio direktor Uprave za imovinu, Šaranović je rukovodio i Fudbalskim klubom Iskra iz Danilovgrada.
Šaranović je bio na čelu Iskre sedam godina, postao ćlan Prve lige i u to vrijeme debitovao u evropskim takmičenjima...
Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) krajem 2023. godine provjeravalo je sumnjivi ugovor vrijedan skoro devet miliona eura, koji je nekadašnja Uprava za imovinu, na čijem je čelu bio Blažo Šaranović, u ljeto 2020. potpisala sa kompanijom Koti nekretnine. Prostor je kupljen, između ostalog, i za potrebe Uprave za statistiku (Monstat).
Nekoliko mjeseci prije nego je prodat državi, vlasnik 5.600 metara kvadrata u centru Podgorice, bila je firma "Volvox".
Vijesti za sada nemaju potvrdu da li istraga SDT-a i jutrošnje hapšenje u Podgorici i Budvi imaju veze sa tim slučajem.

Uhapšen Blažo Šaranović

Ministarstvo javnih radova raspisaće u narednom periodu tender za izbor izvođača za rekonstrukciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama, za šta je u kapitalnom budžetu države opredjeljeno oko pet miliona eura.
Кako je za RTHN kazala ministarka javnih radova, Majda Adžović, Opština Herceg Novi je jedna od onih koja forsira izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kao neophodnu investiciju i nužan preduslov za dalji razvoj.
– Imajući u vidu da je krajem godine dostavljena cjelokupna dokumentacija, korigovana saglasno sugestijama Ministarstva javnih radova, mi smo preuzeli obavezu da u narednom periodu raspišemo javnu nabavku, a nakon dobijanja potrebnih saglasnosti, prije svega od Ministarstva ekologije – informisala je ona.
Adžović nije mogla da precizira tačan datum javnog poziva, obzirom da je za raspisivanje potrebna saglasnost Ministarstva finansija na izmjenu plana javne nabavke, jer će se radovi finansirati iz kumulativne stavke kapitalnog budžeta.
Rekonstrukcija postrojenja dogovorena je sa Ministarstvom ekologije još u maju 2024. godine, dok je na čelu tog resora bio Vladimir Martinović, kada je za potrebe ovog poziva opredjeljeno 4,9 miliona eura.
Raspisivanje tendera kasni zbog neusaglašenosti projektnog zadatka sa državnim propisima, ali i zbog činjenice da postrojenje nije upisano u Кatastar.

Uskoro tender za rekonstrukciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Zbog lavine, voz je jutros iskočio iz šina u blizini švajcarskog sela Gopenštajn u kantonu Vale, a policija sumnja da je u nesreći povrijeđeno više ljudi, prenose švajcarski mediji.
Spasilačka akcija je i dalje u toku, navodi se u saopštenju.
U trenutku iskliznuća voza iz šina, prema izvještaju sajta Pomona, bilo je oko 80 putnika, prenosi švajcarski javni servis RTS.
Nesreća se dogodila oko 7 sati jutros u kantonu Vale, na jugozapadu Švajcarske, saopštila je policija na društvenoj mreži Iks.
Švajcarske federalne željeznice su na svojoj veb stranici napisale da je lavina uzrok nesreće.
Željeznički saobraćaj na toj dionici je prekinut „najmanje do 16 sati“, a očekuju se kašnjenja i otkazivanja vozova.

Tag: volodimir-zelenski