<article>Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine uputilo je preporuku svojim građanima da hitno napuste Iran zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u zemlji, piše Ukrajinska Pravda.- Zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u Islamskoj Republici Iran, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje ukrajinskim građanima da napuste Iran - stoji u saopštenju.<h3>Dostupne rute za izlazak</h3>Ministarstvo je navelo da je zemlju trenutno moguće napustiti preko nekoliko graničnih prprelaza ijelaza, uključujući Međunarodni aerodrom Imam Homeini u Teheranu te kopnene prelaze prema Jermeniji - Norduz/Agarak i Turskoj - Bazorgan/Serou. Ukrajinski građani pozvani su da slijede upustvo lokalnih vlasti, izbjegavaju sukobe s policijskim službenicima i ostanu mirni.- U slučaju promjena situacije ili otvaranja dodatnih ruta za napuštanje zemlje, informacije će biti žurno ažurirane - dodaje se u saopštenju.<h3>Pozadina nemira</h3>Masovni protesti potresaju Iran od 28. decembra prošle godine. Nemiri su započeli štrajkom trgovaca na Velikom bazaru u Teheranu zbog kolapsa nacionalne valute i visoke inflacije. Protesti su se ubrzo proširili na gotovo cijelu zemlju, a desetak dana kasnije pojavile su se informacije da su dva grada na zapadu Irana došla pod kontrolu protestanata. Državne novinske agencije negiraju te tvrdnje, navodeći da je policija rastjerala demonstrante.Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei priznao je postojanje ekonomskih problema, ali ih je pripisao "djelu neprijatelja". Takođe je izjavio kako je "beskorisno razgovarati s izgrednicima" te da im "treba pokazati gdje im mjesto".</article>

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine uputilo je preporuku svojim građanima da hitno napuste Iran zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u zemlji, piše Ukrajinska Pravda.
- Zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u Islamskoj Republici Iran, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje ukrajinskim građanima da napuste Iran - stoji u saopštenju.
<h3>Dostupne rute za izlazak</h3>
Ministarstvo je navelo da je zemlju trenutno moguće napustiti preko nekoliko graničnih prprelaza ijelaza, uključujući Međunarodni aerodrom Imam Homeini u Teheranu te kopnene prelaze prema Jermeniji - Norduz/Agarak i Turskoj - Bazorgan/Serou. Ukrajinski građani pozvani su da slijede upustvo lokalnih vlasti, izbjegavaju sukobe s policijskim službenicima i ostanu mirni.
- U slučaju promjena situacije ili otvaranja dodatnih ruta za napuštanje zemlje, informacije će biti žurno ažurirane - dodaje se u saopštenju.
<h3>Pozadina nemira</h3>
Masovni protesti potresaju Iran od 28. decembra prošle godine. Nemiri su započeli štrajkom trgovaca na Velikom bazaru u Teheranu zbog kolapsa nacionalne valute i visoke inflacije. Protesti su se ubrzo proširili na gotovo cijelu zemlju, a desetak dana kasnije pojavile su se informacije da su dva grada na zapadu Irana došla pod kontrolu protestanata. Državne novinske agencije negiraju te tvrdnje, navodeći da je policija rastjerala demonstrante.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei priznao je postojanje ekonomskih problema, ali ih je pripisao "djelu neprijatelja". Takođe je izjavio kako je "beskorisno razgovarati s izgrednicima" te da im "treba pokazati gdje im mjesto".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Ukrajina

Iran

Upozorenje

Svijet

Ukrajina svojim državljanima: Hitno napustite Iran

Država nije spremna za potencijalne lošije scenarije što se tiče vremenskih nepogoda, jer su državne institucije morale znati da obilna kiša može izazvati probleme, da budu spremne i promptno reaguju u skladu sa tim, a ne da čekaju da se šteta prvo desi pa da reaguju govoreći da je to priroda i da se protiv prirode ne može - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Još od poplava 2010.godine, kaže Batović, morala se kreirati određena strategija i službe kako državne, tako i lokalne, koje bi reagovale u sličnim situacijama, ne bi se ponovila situacija koja se ovih dana dešava - poplavljena područja u Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Zeti i nekim opštinama na sjeveru.
,,Službe su morale reagovati na kritičnim tačkama, mjestima gdje se izlivaju rijeke i potoci, da ti kanali koji su napravljeni, a koje je neka prethodna generacija koja je imala veću svijest o tome napravila, budu prohodni, čisti, da služe svojoj svrsi. Sa druge strane je isto interesantno, što je &nbsp;za 15 godina došlo do ubrzane gradnje, a nadležne službe koje izdaju dozvole za gradnju i &nbsp;koje po zakonu imaju ulogu da kontrolišu na koji način se vrši izgradnja, da uopšte nijesu vodile računa o tome da li neko izgradnjom objekata, prilaznih puteva i slično vodi računa o kanalima ili ih blokira i onda dobijamo ove situacije koje smo dobili, a vidio sam da su građani u nekoliko mjesta apelovali da je upravo došlo do toga nemarnom gradnjom, izlivanjem građevinskog materijala, betona i svega ostalog, odlaganja smeća i šuta, nakon završenih građevinskih poslova, da su upravo te stvari jedan od razloga zašto su kanali ne prohodni i zbog čega je došlo do izlivanja vode na tim ključnim tačkama” - rekao je Barović.
Smatra da su službe zaštite i spašavanja da pomognu u kriznim situacijama, ali u situacijama kakve su poplave je trebalo da postoji preventiva, a nije je bilo.&nbsp;
,,Da je bila dobra preventiva ne bi ni trebala službe zaštite i spašavanja, možda samo u nekim ekstremnim slučajevima, ali da je taj prvi sistem zaštite od poplava bio na adekvatnom nivou ne bi uopšte ni bilo potrebe za vanrednim djelovanjima, jer bi stvari išle svojim tokom. Ja ću biti optimista, jer je u posljednjih par godina dron tehnologija dosta napredovala, mi danas imamo snimke iz drona kompletno poplavljenih područja, ako opštine i nadležne institucije imaju tu želju i volju da saniraju te probleme da se ne bi ponovili samo je potrebno da pogledaju snimke iz dronova i da na taj način utvrde koje su to kritične tačke i da struka da svoje mišljenje i da se takve stvari pripreme i odrade kako se slično ne bi ponovilo” - zaključio je Barović.

Barović: Kad je dobra preventiva službe zaštite i spašavanja nemaju mnogo posla, odgovornost za poplave snose i oni koji su izdavali građevinske dozvole u plavnom području

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Bez obzira na pad vodostaja Morače i Zete, očekuje se rast nivoa Skadarskog jezera, kazao je za "Dan" meteorolog Dušan Pavićević.
On je za danas, u drugom dijelu dana, najavio kišu (centralni i južni dio) i snijeg (u sjevernim predjelima), kao i u subotu, dok će od nedjelje biti pretežno suvo vrijeme, sa žestokim hladnoćama u ponedjeljak, posebno na sjeveru.&nbsp;
Pavićević pojašnjava da količine kiše koje će pasti danas i sjutra "nisu posebno impresivne" sa hidrološkog stanovišta.
– U krajnjoj liniji, da već nije ovakva situacija, ne bismo uopšte razmišljali o tome da li mogu donijeti povećanje vodostaja. Nova kiša može usporiti pad nivoa vodostaja, ali kiše ne mogu bitno uticati na porast – čak je pitanje da li mogu uopšte, ali mogu usporiti brzinu pada vodostaja – istakao je Pavićević.
Jezero, kako je objasnio, ponaša se malo drugačije od vodotoka.
– Vodotoci imaju kraći period inercije i brže reaguju i na padavine i na njihov prestanak, a sa jezerom nije tako. Pošto i Morača i Zeta imaju veoma visoke vodostaje, bez obzira što one blago padaju, oni i te kako utiču na porast nivoa jezera. Kod jezera je problematično to što imamo usporen odvod vode iz jezera kroz Bojanu, jer u nju iz Albanije, preko Drima, pritiče voda koja otežava da primi vodu iz jezera. Danas će vazdušni pritisak biti u padu, a to znači povišen nivo mora, što dodatno usporava oticaj. Bez obzira na pad vodostaja u rijekama, jezero očekuje dalji porast vodostaja – rekao je Pavićević za "Dan".
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) juče su saopštili da je nivo Skadarskog jezera normalan i da bez problema može prihvatiti vodu koja se ispušta iz Albanije. Naglasili su i da su vodostaji u Dunavskom slivu u padu.
Crna Gora je već danima pogođena poplavama, a najkritičnije je u Danilovgradu. Obilne padavine stvorile su velike probleme i u Podgorici, Nikšiću i Šavniku, dok je više saobraćajnica na sjeveru zatvoreno usled odrona ili izlivanja rijeka. U danilovgradskom mjestu Sekulići poplavljene su kuće, a iz MUP-a su saopštili da je nekoliko stambenih objekata u Pažićima evakuisano, dok se voda u tom mjestu, kao i iz Klikovače, postepeno povlači.
Na magistralnom putu Danilovgrad–Nikšić, u mjestu Orja Luka, stanje je stabilizovano i prohodno je za sve kategorije vozila, dok su za saobraćaj i dalje zatvoreni putevi prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani. Evakuisano je i više osoba iz poplavljenih naselja u Podgorici, a iz MUP-a su saopštili da u Nikšiću, u naseljima Grebica i Duklo, ima ugroženih kuća, ali da vodostaj stagnira. U Mojkovcu, u mjestu Prošćenje, došlo je do izlivanja rijeke Tare, pa je zatvoren saobraćaj. Zatvoren je i put Mojkovac – Đurđevića Tara, nakon što je u Sokolovini došlo do odrona, dok je u Slatini i Kaludri saobraćaj zatvoren zbog izlivanja Tare. U Šavniku je uspostavljen saobraćaj prema Komarnici. Iz MUP-a su saopštili i da na Primorju nije bilo intervencija.
Iz Uprave za saobraćaj najavljeno je da će od danas, od sedam sati, za saobraćaj biti otvoren put Kolašin–Berane preko Lubnica. U saopštenju se navodi da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije "Hidroenergija", koja je sanirala nastalu štetu. Kako su saopštili, završena je sanacija kolovozne kontrukcije, dok će asfaltiranje biti obavljeno čim to dozvole vremenski uslovi.
Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović najavio je da će veći dio Bjelopavlićke ravnice biti snimljen iz vazduha radi sagledavanja stvarnog stanja terena u uslovima povišenog vodostaja.
Direktor Direktorata za zaštitu i spasavanje MUP-a Miodrag Bešović kazao je za "Dan" da je situacija na terenu mnogo povoljnija i da su putevi ka Danilovgradu uglavnom prohodni.
– U Danilovgradu je povoljnija situacija, ali neki objekti i dalje su pod vodom. Kada se voda povuče, onda će se angažovati i lokalne službe Danilovgrada i mi iz Direkotrata ustupićemo im sve što je potrebno. Kad dobijemo zahtjev od Danilovgrađana, ustupićemo im muljne pumpe kako bi se ta voda izvlačila iz stambenih objekata, podruma i garaža koji su poplavljeni – kazao je Bešović.

Pavićević: Vodostaji rijeka opadaju, porašće nivo jezera

Na graničnom prelazu Debeli Brijeg uhapšen je D.Ć. iz Danilovgrada zbog sumnje da je falsifikovao isprave, saopšteno je iz Uprave policije. "Službenici Regionalnog centra granične policije „Jug“ – Stanice granične policije Herceg Novi podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom krivičnu prijavu protiv D.Ć. iz Danilovgrada, zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprave. Osumnjičeni je juče, na graničnom prelazu Debeli Brijeg, na ulazu u Crnu Goru, prilikom granične kontrole dao na uvid pasoš i vozačku dozvolu Češke Republike na ime M.V., za koje je detaljnom graničnom kontrolom, u saradnji sa službenicima Frontexa, utvrđeno da se radi o falsifikatima", navodi se u saopštenju. Od D. Ć. su, kako dodaju, u službenim prostorijama prikupljena obavještenja, kojom prilikom je saopštio da je falsifikovana dokumenta kupio u Španiji za novčani iznos od 1.200 eura. Iz UP su saopštili da je po nalogu postupajućeg tužioca D.Ć. uhapšen i on će danas biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010909018_7437495a058f484f9e6f98ae02b5ecb5a984ca9b9031c54688e90c369e431bf7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010909018_7437495a058f484f9e6f98ae02b5ecb5a984ca9b9031c54688e90c369e431bf7" data-rendition-name="original" width="1148" height="1598" loading="lazy" alt="Falsifikovana dokumenta"> </figure>

Ukrajina svojim državljanima: Hitno napustite Iran

Dostupne rute za izlazak

Pozadina nemira

Tagovi

Barović: Kad je dobra preventiva službe zaštite i spašavanja nemaju mnogo posla, odgovornost za poplave snose i oni koji su izdavali građevinske dozvole u plavnom području

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Pavićević: Vodostaji rijeka opadaju, porašće nivo jezera

Uhapšen Danilovgrađanin, na graničnom prelazu dao falsifikovana dokumenta

PRATITE TVe UŽIVO