Ukrajina u neizvjesnosti i poslije sporazuma o naoružanju SAD i NATO

Sporazum prema kojem će evropski saveznici iz NATO-a kupovati američko oružje, uključujući rakete za sistem Patriot, namijenjene Ukrajini, postignut je u julu. Tek 4. avgusta, Holandija je saopštila da će postati prva NATO zemlja koja će nabaviti sisteme protivvazdušne odbrane iz Sjedinjenih Američkih Država kako bi ih isporučila Kijevu.

Sporazum, koji su 14. jula u Vašingtonu objavili predsjednik SAD Donald Tramp i generalni sekretar NATO-a Mark Rute, zapravo predstavlja nastavak dosadašnje prakse zapadnih saveznika od početka ruske invazije na Ukrajinu – evropske zemlje šalju vojnu opremu koju već posjeduju, a zatim svoje zalihe obnavljaju novim oružjem, pretežno američke proizvodnje.

Ipak, ključna razlika sada leži u činjenici da Evropljani moraju značajno povećati isporuke oružja Ukrajini, dok administracija predsjednika Trampa, za sada, nije dala nova obećanja. (Isporuke koje su dogovorene tokom mandata Džoa Bajdena i dalje su u toku.)

Evropske zemlje su u određenoj mjeri povećale sopstvenu proizvodnju, a prema podacima Kiel instituta iz Njemačke, Evropa je prvi put od juna 2022. pretekla SAD u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini – sa 72 milijarde eura (83 milijarde dolara), u poređenju sa 65 milijardi eura iz Vašingtona.

Međutim, ostaje pitanje koliko je ovaj mehanizam dugoročno održiv. Evropljani će morati da nabavljaju dodatno naoružanje kako bi ispunili obavezu preuzetu na samitu NATO-a u Hagu, da do 2034. godine izdvajaju najmanje 5% BDP-a za odbranu. Dio te potrošnje biće usmjeren upravo na pomoć Ukrajini.

Jedan diplomata iz zemlje članice EU, govoreći anonimno za Radio Slobodna Evropa, ocijenio je da je julski sporazum iz Vašingtona „najbolji način da se SAD dodatno angažuju u Ukrajini i Evropi uopšte“, jer će američka industrija direktno profitirati od očekivanih evropskih ulaganja.

Iako Evropa planira značajna ulaganja u sopstveni odbrambeni sektor, taj proces zahtijeva vrijeme. Kratkoročno gledano, evropski lideri su procijenili da je kupovina američkog oružja najefikasnija opcija.

„Alternativa bi bila ostaviti Ukrajinu bez oružja“, rekao je za RSE jedan zvaničnik NATO-a, koji je govorio pod uslovom anonimnosti. „Mislim da je evropskoj strani postalo jasno da se ovakva odluka mora donijeti – na ovaj ili onaj način.“

Kontakt grupa za odbranu Ukrajine, savez od preko 50 zemalja, uključujući sve članice NATO-a i nekoliko partnerskih zemalja, sastala se onlajn po prvi put od objave vašingtonskog sporazuma. Na sastanku, koji je ključan za koordinaciju isporuka zapadnog oružja Ukrajini, čak sedam zemalja izrazilo je interesovanje da učestvuje u novom modelu kupovine američkog oružja za Kijev. Među njima su bile Kanada, Belgija, Njemačka, Holandija i neke nordijske države.

Rezultat sastanka je da će Ukrajina dostaviti detaljnu „listu želja“, sa fokusom na protivvazdušnu odbranu i municiju, dok će NATO obaviti procjenu vrijednosti nabavke potrebnog naoružanja. Više detalja očekuje se na jesen, kada se grupa „Ramštajn“ ponovo sastane, moguće i prvi put na teritoriji Ukrajine.

Glavno pitanje ostaje koliko brzo se vojna pomoć može isporučiti. Očekuje se da će evropske zemlje do kraja godine isporučiti dva miliona artiljerijskih granata kalibra 155 mm, a zahvaljujući početku domaće proizvodnje u Ukrajini, uz finansijsku podršku Zapada, moguće je nadoknaditi dio praznine nastale usljed smanjenih isporuka iz SAD-a.

Međutim, kada je riječ o protivvazdušnoj odbrani, situacija je znatno komplikovanija. Tu Ukrajina i dalje zavisi od američkih sistema, prije svega od Patriot raketa zemlja-vazduh.

Evropska alternativa – francusko-italijanski SAMP/T sistem – već je isporučena Ukrajini, a Rim je najavio da će treća baterija biti poslata na jesen. Ipak, prema ocjeni NATO diplomata, proizvodnja i kompletiranje sistema traje znatno duže nego kod Patriota, dok je Ukrajina u više navrata dovela u pitanje i njihovu efikasnost.

Prilikom objave sporazuma, 14. jula, predsjednik Tramp je izjavio da bi čak 17 Patriot sistema moglo biti dostupno Ukrajini. Njemačka je prošle sedmice najavila da će dva baterijska sistema biti poslata „u bliskoj budućnosti“, ali nije jasno gdje će biti pronađeni preostali sistemi.

Šest evropskih država – Njemačka, Grčka, Holandija, Poljska, Rumunija i Španija – trenutno koristi sistem Patriot.

Kompanije Lockheed Martin i Raytheon, glavni proizvođači ovih sistema, rade na povećanju proizvodnje kako bi odgovorili na evropsku tražnju, ali s obzirom na svakodnevne ruske napade, Ukrajina neće tako brzo osjetiti koristi od tih povećanih kapaciteta.