Vučićeva strategija: „Otići da bi se ostalo“
Novinar minhenskog lista Zidojče cajtung (SZ) Janik Ješilgoz u svom tekstu iznosi ocjenu da je u slučaju najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića „očigledno da se priprema za novu dužnost“. Novinar pritom podsjeća njemačke čitaoce da su očekivanja od Vučića bila su velika kada je 2014. godine stupio na svoju prvu funkciju predsjednika Vlade Srbije.
- Tada je najavio da će svoju zemlju približiti Evropskoj uniji, boriti se protiv korupcije i izgraditi manje opterećene odnose s Kosovom. Petnaest godina ranije bio je "ministar informisanja" ratnog huškača Slobodana Miloševića i snabdijevao je srpsku javnost propagandom protiv NATO i albanskog stanovništva na Kosovu. "Bio sam u zabludi", rekao je kasnije pokajnički i signalizirao Briselu i Berlinu da se tamo ponovo može računati na "pouzdanog partnera" na Zapadnom Balkanu - piše njemački list.
Potom se autor okreće onome šta je Vučić u godinama na vlasti zaista uradio: gušenje medijskih sloboda i srozavanje pravne države „na jedan od najnižih nivoa u Evropi“, ograničavanje fer političke utakmice, sve glasnije optužbe da je Vučićeva stranka povezana sa organizovanim kriminalom.
Autokratska tradicija zamjene funkcija
Upkos Vučićevoj najavi da će se povući s dužnosti predsjednika države, autor teksta piše: „Ne očekuje se, međutim, da će se potom potpuno povući iz politike“. Novinar pritom navodi izjave predsjednika Srpske napredne stranke, Miloša Vučevića, i predsjednice Narodne skupštine, Ane Brnabić, koji kažu da se nadaju kako će Vučić prihvatiti kandidaturu za budućeg predsjednika vlade.
- Ukoliko do toga dođe, Vučić bi se svrstao u autokratsku tradiciju strateške zamene funkcija. Već je Vladimir Putin prepustio Dmitriju Medvedevu predsjedničku funkciju u Rusiji na četiri godine, prije nego što su ustavne promene omogućile Putinov duži povratak na čelo države. Na Balkanu postoji i aktuelan primjer. Milorad Dodik, dugogodišnji predsjednik Republike Srpske, srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, prošle zime prepustio je svoju funkciju, uslijed potjernice i međunarodnog pritiska, svom ideološki bliskom saradniku Siniši Karanu - čitamo u minhenskom listu Zidojče cajtung.
Slično kao u Mađarskoj?
Potom autor iznosi zaključak: „Ipak, nije izvjesno da će SNS pobijediti na predstojećim vanrednim izborima i da će Vučić nastaviti da vlada u Beogradu. Srpski instituti za istraživanje javnog mnjenja očekuju neizvesnu trku između SNS-a i studentskog pokreta, koji već više od godinu i po dana organizuje velike proteste širom zemlje. Tom pokretu ide u prilog i činjenica da u zemlji postoji raspoloženje za promjene, slično onome koje je nedavno postojalo u susjednoj Mađarskoj pred kraj ere Viktora Orbana.“
Novinar Ješilgoz dodaje međutim da se, za razliku od Mađarske, protestni pokret sasvim svjesno do sada „nije opredelio za jednu ličnost koja bi ga predstavljala. Zbog toga će mnogo zavisiti od toga da li će opozicija uspjeti da pronađe kandidata sa širokom podrškom“. On pojašnjava da opozicija tokom prethodnih godina, „osim opšte želje za promjenama, nije uspjela da se usaglasi ni oko osnovnih smjernica politike Srbije poslije Vučića“.
Koga će Vučić poslati u trku za mjesto predsjednika?
Slična analiza može se pročitati i u listu Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
Bečki dopisnik, Mihael Martens, piše: „Vučić je i ranije više puta najavljivao stvari kojima se kasnije više nije vraćao. Ipak, sasvim je moguće da će ovoga puta svoje riječi sprovesti u djelo i zaista podnijeti ostavku. Ali ne da bi se odrekao vlasti, već da bi je obezbijedio za još mnogo godina. Vlast u Srbiji već oko deceniju i po nalazi se tamo gdje je Vučić, a ne nužno tamo gdje je, prema Ustavu, formalno smještena.“
Martens potom opisuje potpunu selidbu moći iz premijerske u predsjedničku fotelju zajedno sa Vučićem 2017. godine.
- Ukoliko Vučić sada, kako mnogi posmatrači u Beogradu pretpostavljaju, ponovo bude težio funkciji predsjednika Vlade, mogla bi ponovo da bude uspostavljena ranija raspodjela uloga. Prema tom scenariju, Vučić će pokušati da na funkciju predsjednika države bude izabrana njemu lojalna osoba, kako bi on kao premijer zadržao sve konce vlasti u svojim rukama - konstatuje njemački novinar.
On navodi i otvorena pitanja – da li će zaista biti izbora do kraja godine, koga će Vučić poslati u trku za mjesto predsjednika, koga će kandidovati studentski pokret?
- U Beogradu dobro obaviješteni izvori tvrde da Vučić ima poteškoća da pronađe kandidata ili kandidatkinju sa izgledima za pobjedu. S druge strane, eventualni poraz na predsjedničkim izborima vjerovatno bi mogao da podnese i da pokuša da jednostavno ignoriše predsjednika države koji bi bio naklonjen opoziciji - piše Martens.