Zašto Njemci više ne štede na grijanju iako cijene rastu?

Nakon naglog rasta cijena energije početkom rata u Ukrajini, Njemci su drastično smanjili potrošnju. Sada je tome došao kraj. Cijene i dalje rastu – ali potrošnja se više ne smanjuje, već čak i raste. Zašto?

Grijanje je za građane Njemačke znatno poskupjelo, a nema naznaka da bi u skorije vrijeme moglo pojeftiniti. Od 2021. do 2024. troškovi grijanja porasli su u prosjeku za 82 odsto, pokazuju podaci kompanije Techem iz Ešborna kod Frankfurta na Majni, koja prati potrošnju energije u iznajmljenim stanovima i sistematski analizira podatke miliona korisnika.

Najnoviji zvanični podaci o vrstama grijanja stari su tri godine. Prema njima, više od polovine stambenih zgrada u Njemačkoj 2022. godine grijalo se na gas, dok je četvrtina koristila lož-ulje. Daljinsko grijanje obuhvatalo je sedam odsto objekata, dok su svi ostali energenti bili znatno manje zastupljeni.

Kompanija Techem raspolaže podacima o 100.000 zgrada sa više od milion stanova. Analize pokazuju da je trenutno najskuplje grijanje putem daljinskog sistema, dok se najpovoljnije griju domaćinstva koja koriste drvo ili toplotne pumpe. Gas i lož-ulje su po cijeni negdje u sredini.

Rast cijena – manja ušteda

Po pravilu, povećanje cijena od četiri odsto dovodi do smanjenja potrošnje energije za oko jedan odsto, navodi Techem. Nakon izbijanja rata u Ukrajini, energenti su naglo poskupjeli jer se snabdijevanje gasom moralo u potpunosti preusmjeriti na druge izvore. Nijemci su tada reagovali neuobičajeno snažnim mjerama štednje, ali se od tada njihovo ponašanje gotovo nije promijenilo.

Podaci o potrošnji prilagođeni su klimatskim uslovima – kako bi se izjednačili periodi sa posebnom hladnoćom ili toplotom. Uprkos daljem rastu cijena, Nijemci više nijesu smanjivali temperaturu na termostatima, pa je potrošnja energije prošle godine ostala gotovo ista. Tokom prošle zime čak su zabilježene više temperature grijanja i znatno manja sklonost štednji.

Ove godine potrošnja bi mogla ponovo da poraste, „pa se i dalje mora računati sa veoma visokim, odnosno rastućim troškovima“, navodi se u izvještaju kompanije.

Nova gradnja donosi uštede, stara razočarenja

Tehem je utvrdio da se precjenjuje efekat naknadne izolacije – naročito kod starih zgrada. Iako su proračuni ukazivali na velike uštede, u praksi se pokazalo da je i poslije izolacije potrebna značajna količina energije za grijanje.

Nasuprot tome, nove kuće izgrađene prema propisima iz 2014. godine troše znatno manje toplotne energije nego što se očekivalo, zahvaljujući savremenoj, energetski efikasnoj konstrukciji.

Savremene tehnologije kao rješenje

Kako bi se smanjila potrošnja energije, a time i troškovi grijanja i emisije CO₂, Techem preporučuje modernu tehnologiju. „Značajan dio toplote u prostorijama gubi se zbog nekontrolisanog provjetravanja“, navodi se u izvještaju.

U stambenim zgradama između 40 i 60 odsto toplote odlazi kroz prozore kada su oni otvoreni. Kompanija predlaže da se umjesto toga koriste sofisticirani sistemi ventilacije koji usisavaju ustajali vazduh i njegovom toplotom zagrijavaju svjež vazduh.

Toplotna pumpa se ističe kao jedno od najefikasnijih i ekološki najprihvatljivijih rješenja. Prema procjenama, polovina stanova u Njemačkoj mogla bi bez većih problema da pređe na taj način grijanja, dok bi u još 40 odsto slučajeva to bilo moguće uz ugradnju novih radijatora.

Globalno zagrijavanje i paradoks uštede

Za put ka klimatskoj neutralnosti određene su granične vrijednosti za emisije ugljen-dioksida, koje se postepeno smanjuju. Kada je riječ o stambenim objektima, prošlogodišnji ciljevi su već premašeni – barem prema Techemovim podacima za iznajmljene stanove.

Iako je cilj ograničiti klimatske promjene uz pomoć novih održivih sistema grijanja, paradoksalno, same klimatske promjene doprinose uštedi energije.

„Zbog rasta temperatura izazvanog globalnim zagrijavanjem, stvarna potrošnja toplote i energije za grijanje svake godine u prosjeku opada za 0,6 odsto“, zaključuje Techem.