<article>Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, odao je počast žrtvama Holokausta na Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, koji obilježava oslobađanje Aušvica-Birkenaua 1945. godine.Zelenski je zajedno s predstavnicima Vlade Ukrajine i članovima diplomatskog kora položio svijeće na Memorijal Holokausta Babin Jar u Kijevu.Predsjednik Ukrajine je rekao da Holokaust podsjeća da čovječanstvo mora djelovati zajednički kako bi se odbranilo od mržnje.- Ako se ne okupimo… onda fašizam ima šansu da se rodi, da se ponovo pojavi u nekoj zemlji i da vodi rat protiv čovječanstva - rekao je Zelenskij.</article>

Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, odao je počast žrtvama Holokausta na Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, koji obilježava oslobađanje Aušvica-Birkenaua 1945. godine.
Zelenski je zajedno s predstavnicima Vlade Ukrajine i članovima diplomatskog kora položio svijeće na Memorijal Holokausta Babin Jar u Kijevu.
Predsjednik Ukrajine je rekao da Holokaust podsjeća da čovječanstvo mora djelovati zajednički kako bi se odbranilo od mržnje.
- Ako se ne okupimo… onda fašizam ima šansu da se rodi, da se ponovo pojavi u nekoj zemlji i da vodi rat protiv čovječanstva - rekao je Zelenskij.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Volodimir Zelenski

Holokaust

Svijet

Zelenski: Holokaus podsjeća da čovječanstvo mora djelovati zajednički kako bi se odbranilo od mržnje

Kabinet predsjednika Jakova Milatovića odbacio je tvrdnje Tužilačkog savjeta da je predsjednik vršio pritisak na tužilaštvo, poručujući da javna kritika rada institucija ne može biti sporna i da tužilaštvo mora jednako efikasno postupati u svim predmetima.
Iz Kabineta je saopšteno da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas od Tužilačkog savjeta dobio mišljenje prema kojem je medijskom objavom u vezi s prijetnjama koje su mu bile upućene od strane potpredsjednika Vlade Crne Gore Nika Đeljošaja izvršio neprimjeren pritisak na tužilaštvo.
- U odnosu na navedeno mišljenje Tužilačkog savjeta, ističemo da predsjednik Milatović u cjelosti poštuje nezavisnost tužilačke organizacije, kao i doprinos koji profesionalni i odgovorni pojedinci unutar te institucije, a posebno Specijalno državno tužilaštvo, daju borbi protiv svih vidova kriminala - navode u saopštenju.
Ističu da pozdravljaju iskazanu ažurnost Tužilačkog savjeta u ovom slučaju u odnosu na pritužbu osnovnog državnog tužioca Marka Ivanovića, koji se, kako kažu, nije ni udostojio da lično sasluša Predsjednika države u predmetnom slučaju, ali zato jeste da se obrati Savjetu u vezi sa navodima iz pritužbe predsjednika Milatovića na njegov rad koji su mediji prenijeli.
- Istovremeno, sigurno postoje i brojni drugi predmeti od znatno većeg društvenog značaja u kojima javnost godinama očekuje jasne i konačne odgovore tužilaštva i pravosuđa. Ovdje, prije svega, mislimo na sumnjivo sticanje imovine brojnih pojedinaca u Crnoj Gori, uključujući i bivšeg predsjednika države i njegovo blisko okruženje - navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta.
Kako dodaju, Kabinet predsjednika očekuje da se ista efikasnost takođe pokaže i u postupcima koji decenijama opterećuju crnogorsko društvo, kako se više nikada ne bi ponovili slučajevi zastarjelosti poput Telekoma i Limenke.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozivamo Tužilački savjet da u skladu sa svojim nadležnostima dâ svoj doprinos kako bi javnost dobila odgovor da li je do takvih ishoda došlo usljed tužilačkih propusta i da li će i ko će odgovarati za iste - kazali su.
Kako naglašavaju, predsjednik Crne Gore je javno saopštio razloge za podnošenje pritužbe na odluku ODT-a.&nbsp;
- Javna komunikacija razloga iz pritužbe ne može se tumačiti kao pritisak na institucije, jer bi u suprotnom svaka pritužba, ali i javna izjava zvaničnika i političara o radu institucija mogla biti dovedena u pitanje. Tom logikom bi se i skoro svako skupštinsko zasijedanje moglo tumačiti kao neprimjeren uticaj na rad tužilaštva, uključujući i nedavno izlaganje predsjednika Skupštine i oštre kritike brojnih poslanika koje su na kraju rezultirale neusvajanjem izvještaja o radu Tužilaštva - rekli su.
Kako dodaju, nadaju se da ni ostali akteri (nezavisni intelektualci, NVO, stručna javnost, i sl), koji takođe svakodnevno, javno upućuju opaske i kritike na račun tužilaštva, u odnosu na konkretne postupke koje sprovodi taj organ, ne vrše neprimjeren uticaj na njegov rad.&nbsp;
- U krajnjem, građani Crne Gore očekuju odlučne i vidljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vladavina prava se gradi ispravljanjem višedecenijske nepravde. To je obaveza prema građanima i temelj povjerenja u pravni poredak. U ostvarivanju navedenih ciljeva svaka institucija u Crnoj Gori će, kao i do sada, imati čvrstog i pouzdanog saveznika u Predsjedniku države -zaključuje seusaopštenju Milatovićevog kabineta.

Kabinet predsjednika: Smije li se kritikovati (ne)rad tužilaštva?

NVO Centar za Građanska Prava podnio je prijavu protiv Radovana Savatovića (Hrvatska) zbog, kako navode, prijetnji smrću, javnog podsticanja na nasilje, govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti, izvršenih putem društvene mreže Facebook, usmjerenih prema poslaniku u Skupštini Crne Gore, Oskaru Huteru i njegovoj porodici, objavljenih 15.01.2026. godine, na zvaničnoj FB stranici Demokratske Partije Socijaista Crne Gore. - Zar ovaj isp*dak fašizma jos škevri smrt Huterima i Huterčićima - piše u tom statusu. Kako poručuju iz NVO, "civilizovanost se mjeri načinom na koji izražavamo neslaganja i različitosti, na ovu i ovakvu mjeru ne pristajemo."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127170136_217ee85f2aa183e5df539f1269b8c62b095d25a777898e0cb54fdc1ea1a0f616.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127170136_217ee85f2aa183e5df539f1269b8c62b095d25a777898e0cb54fdc1ea1a0f616" data-rendition-name="original" width="1073" height="781" loading="lazy" alt="Prijetnje Huteru"> </figure>

Oskaru Huteru i porodici zaprijećeno smrću na Fejsbuku; CGP podnio krivičnu prijavu

Crnoj Gori je odobreno 13,07 miliona eura na dva projekta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija -za izgradnju četiri nova vrtića i dvije osnovne škole širom Crne Gore, navedeno je u zajedničkom saopštenju MPNI i Ministarstva evropskih poslova.&nbsp; Sredstva su odobrena danas na sjednici Upravnog odbora Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO), koja je održana u Splitu, a iz EU Plana rasta za Zapadni Balkan i doprinosa bilateralnih donatora ZIO, za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovanja, s Kako se dodaje, odobrenim grantom u iznosu od 5,82 miliona eura biće podržana izgradnja četiri vrtića, u Baru, Beranama, Ulcinju i Podgorici (City kvart), u okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB). Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 27,6 miliona eura. Dodatno, grant u iznosu od 7,25 miliona eura, uz podršku Evropske investicione banke (EIB), namijenjen je izgradnji dvije osnovne škole, u Podgorici (City kvart) i u Tuzima (Karabuško polje), čija ukupna vrijednost iznosi 29,5 miliona eura. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da ovi projekti potvrđuju da evropske integracije donose konkretne i vidljive koristi građanima. - Benefiti pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom su vidljivi i dostupni našim građanima. Posebno me raduje što su ova sredstva usmjerena ka obrazovanju - oblasti koja direktno utiče na kvalitet života i dugoročni razvoj društva. Kroz Plan rasta Crna Gora koristi evropska sredstva na način koji donosi trajne vrijednosti, posebno za najmlađe generacije - kazala je Gorčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120516124_f6f10238b02e16563e68985720c89d7f23ab80da329c9294a923077f1e74759a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120516124_f6f10238b02e16563e68985720c89d7f23ab80da329c9294a923077f1e74759a" data-rendition-name="original" width="730" height="521" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"> <figcaption>Maida Gorčević(Photo: MEP)</figcaption> </figure>  Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović naglasila je da se radi o zrelim projektima, budući da se značajan dio njih već nalazi u fazi izgradnje ili u završnim fazama izbora izvođača. - Na ovaj način direktno odgovaramo na potrebe lokalnih zajednica i stvaramo bolje uslove za boravak i obrazovanje djece, u skladu sa savremenim evropskim standardima. Već sada se sa izvjesnošću može reći da će ovi vrtići i škole biti završeni prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, te će predstavljati trajna i vidljiva obilježja – istinske pokazatelje uspješne saradnje između Crne Gore i Evropske unije u periodu pristupanja naše zemlje evropskoj porodici naroda - poručila je Jakšić-Stojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> </figure>  Jakšić-Stojanović zahvalila je državama članicama EU koje su bilateralni donatori Zapadnobalkanskog investicionog okvira što su prepoznali važnost projekata koje je MPNI kandidovalo, kao i na kontinuiranoj podršci razvoju obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori, koja omogućava da se ovi važni projekti pretvore u konkretne i trajne benefite za našu djecu i zajednice. Odobravanje ovih projekata, kako se navodi u saopštenju, dodatno potvrđuje funkcionalnost Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, kao i kapacitet institucija Crne Gore da strateški planiraju, kvalitetno pripremaju i uspješno realizuju projekte od posebnog društvenog značaja. - Evropska unija, kroz svoje institucije i finansijske mehanizme, potvrđuje ulogu vodećeg i pouzdanog partnera u najvećem investicionom ciklusu u oblasti obrazovanja u Crnoj Gori. Od kraja 2023. godine do danas, za infrastrukturne projekte i reformu obrazovnog sistema odobreno je više od 37,5 miliona eura bespovratnih sredstava, uz gotovo 70 miliona eura kreditne podrške - ističe se. Vlada Crne Gore, zaključuju, nastavlja snažno partnerstvo sa Evropskom unijom, sa jasnim ciljem – razvoja dostupnog, inkluzivnog i konkurentnog obrazovnog sistema, koji će biti u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije i u službi svakog djeteta u Crnoj Gori.

Preko 13 miliona eura EU sredstava za nove škole i vrtiće u Crnoj Gori

Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europlao i pratio sam skaj komunikacije uživo a danas me Specijalno državno tužilaštvo tereti da sam navodno član neke kriminalne grupe &nbsp;- kazao je u višesatnoj odbrani pred Višim sudom pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević.
Njega SDT tužilaštvo tereti da je bio član grupe koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Knežević je kazao da je posao obavljao časno i pošteno u skladu sa policijskom etikom bez interesa i nema nikakve veze sa bilo kojom kriminalnom grupom.
Upravo u periodu kada je bio službenik od najvećeg povjerenja kod Europola SDT ga tereti da je odavao povjerljive podatke.
- Da sam htio da učestvujem u nečemu nezakonitom ili da ostvarim neku korist što bi značilo da sam rekao nekome da baci telefon koji ima skaj jer je pod nadzorom - naveo je Knežević.
On je podsjetio i da je na saslušanju kod SDT- a 23. marta 2023 godine i na ročištu za kontrolu optužnice &nbsp;rekao da je uživao veliko povjerenje kod međunarodnih partenra, koje je kroz dugogodišnji profesionalni rad mukotrpno sticao na osnovu čega je prvi u regionu i šire skaj dobio uživo.
Knežević je rekao i da je 1. marta 2021. postavljen na mjesto vd pomoćnika direktora Uprave polcije a samo nekoliko dana kasnije je počeo preko Europola da dobija hakovane skaj materijal a sve s ciljem sprečavanja dvije likvidacije (Milića Šakovica i Marka Martinovica) na području Podgorice i osujećenje planiranje napada na sutkinju Biljanu Uskoković.
- To je i period kada se tadašnji direktor UP nalazi u bolnici, zbog čega sam praktično bio izložen situaciji da snosim cijelu odgovornost za realizaciju policijskih aktivnosti u delikatnom trenutku, bez mogućnosti, da se konsultujem sa bilo kim. Pošto je direktor policije bio u bolnici zbog korone, 4. marta 2021. godine u večernjim časovima kolega Dejan Đurović, bivši načelnik Odsjeka za međunarodnu policijsku saradnju u Upravi policije, obavijestio ga je da ga je kontaktirao Hans Masdam, šef istražnog tima Europola, sa zahtjevom za informacije o planiranom izvršenju krivičnih djela u Crnoj Gori. Brđanin je zatim uputio Dejana Đurovića na mene, a ja sam predložio Đuroviću da Hansu prenese da se sve komunikacije i dostavljanje podataka realizuju preko oficira za vezu Crne Gore u Europolu, Aleksandra Radovića. Dogovorio sam sa istražnim timom Europola preko Dejana Djurovica, da prenese Hansu Masdamom, da je najbolje da se pribavljanje podataka – zvanično i nezvanično – o planiranim likvidacijama i napadu na sudiju obavlja preko oficira za vezu pri Europolu, Aleksandra Radovića. Najveći dio osjetljivih podataka dobijao sam nezvanično. Na osnovu tih informacija odmah smo otvorili MTN u cilju sprečavanja krivičnog djela – objasnio je Knežević.

Knežević: Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europola, a SDT me danas tereti da sam član kriminalne grupe

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Hronika

Milošević o saslušanju Piste: Napravili ste spektakl od ovog Indijanca, nema potrebe da ga krijete

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

Zelenski: Holokaus podsjeća da čovječanstvo mora djelovati zajednički kako bi se odbranilo od mržnje

Tagovi

Kabinet predsjednika: Smije li se kritikovati (ne)rad tužilaštva?

Oskaru Huteru i porodici zaprijećeno smrću na Fejsbuku; CGP podnio krivičnu prijavu

Preko 13 miliona eura EU sredstava za nove škole i vrtiće u Crnoj Gori

Knežević: Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europola, a SDT me danas tereti da sam član kriminalne grupe

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO