Upravna zgrada Glavnog grada i Skupštine Glavnog grada, kao i most Milenijum večeras su osvijetljeni žutom bojom u znak sjećanja na žrtve Holokausta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  Ovim simboličnim činom Podgorica se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust, odajući poštu milionima stradalih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(FOTO) Zgrada Glavnog grada i most Milenijum osvijetljeni u znak sjećanja na žrtve Holokausta

Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, odao je počast žrtvama Holokausta na Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, koji obilježava oslobađanje Aušvica-Birkenaua 1945. godine.
Zelenski je zajedno s predstavnicima Vlade Ukrajine i članovima diplomatskog kora položio svijeće na Memorijal Holokausta Babin Jar u Kijevu.
Predsjednik Ukrajine je rekao da Holokaust podsjeća da čovječanstvo mora djelovati zajednički kako bi se odbranilo od mržnje.
- Ako se ne okupimo… onda fašizam ima šansu da se rodi, da se ponovo pojavi u nekoj zemlji i da vodi rat protiv čovječanstva - rekao je Zelenskij.

1250x600

Zelenski: Holokaus podsjeća da čovječanstvo mora djelovati zajednički kako bi se odbranilo od mržnje

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Organizacija koju su osnovali preživjeli iz logora smrti Aušvic uputila je apel njemačkoj aukcijskoj kući da otkaže prodaju stotina artefakata iz doba holokausta, uključujući pisma zatvorenika i dokumente koji identifikuju brojne žrtve.&nbsp;
Međunarodni odbor za Aušvic pozvao je na zaustavljanje, kako su je nazvali, "cinične i besramne" prodaje pod nazivom "Sistem terora", zakazane za ponedjeljak u aukcijskoj kući Felcmann, piše Gardijan.
Kolekcija od više od 600 predmeta koji se nude na aukciji blizu Dizeldorfa, obuhvata pisma koja su logoraši pisali svojim najmilijima, Gestapove indeksne kartice i druga dokumenta počinilaca zločina.
- Za žrtve nacističkog progona i preživjele holokausta, ova je aukcija ciničan i besraman poduhvat koji ih ostavlja ogorčenima i bez riječi", rekao je Kristof Hajbner (Christoph Heubner), izvršni potpredsjednik odbora. "Njihova istorija i patnja svih onih koje su nacisti progonili i ubili iskorištavaju se za komercijalnu dobit- navodi se.
Iz odbora su naglasili da su imena pojedinaca prepoznatljiva u mnogim dokumentima te da takvi predmeti pripadaju porodicama žrtava.
- Trebali bi biti izloženi u muzejima ili memorijalnim izložbama, a ne svedeni na puku robu- rekao je Hajbner.
Pozivaju odgovorne u aukcijskoj kući Felcmann da pokažu osnovnu pristojnost i otkažu aukciju.
Oglas za spornu aukciju, koji je u nedjelju ujutro bio vidljiv na web stranici kuće Felcmann, do sredine poslijepodneva je uklonjen. Firma nije odgovorila na upite za komentar.

Preživjeli iz Aušvica traže obustavu aukcije predmeta iz holokausta Njemačkoj

Crna Gora je prepoznata kao država koja baštini različitosti, podstiče dijalog, zemlja u kojoj nije bilo Holokausta i u kojoj antisemitizam nije imao niti će ikada imati uporište. Ponosni smo na tu činjenicu, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić na svečanom otvaranju dvanaeste konferencije "Mahar".
Konferencija "Mahar" je održana u Budvi, a predstavlja tradicionalno okupljanje Jevreja sa prostora bivše Jugoslavije, Jugoistočne i Centralne Evrope.
Kako se navodi u saopštenju Vlade, tema ovogodišnjeg „Mahara” bila je „Žene u judaizmu”, što je prema Aleksićevom mišljenju izuzetna prilika da se uloga žene, sem u prošlosti, osvijetli i u kontekstu novih izazova.&nbsp;
On je istakao da je Crna Gora već čitavu deceniju domaćin ovog značajnog skupa što znači da je prepoznata kao država koja baštini različitosti i promoviše dijalog i toleranciju na svim poljima.
Aleksić je, kako se dodaje, naveo da je ovogodišnji „Mahar” važan i zbog toga što jednu značajnu temu sagledava u svom evolutivnom toku, pokazujući sa kojim sve preprekama se žena u judaizmu susretala do danas.
- Ovo je prilika za međusobno učenje i intenzivniju razmjenu širih iskustava, za dijalog između različitih perspektiva i tradicija, prilika da zajednički istražimo kako prošlost, sadašnjost i budućnost žene u judaizmu oblikuju našu zajedničku stvarnost - kazao je Aleksić.

Aleksić: Crna Gora zemlja u kojoj nije bilo Holokausta, antisemitizam nikad neće imati uporište

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je sve političke aktere u Crnoj Gori na otvoren dijalog i postizanje državnog jedinstva u odnosu na članstvo u Evropskoj uniji (EU), navodeći da je spreman na ulogu medijatora. 
 
On je to kazao na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom. 
 
Na pitanje novinara gdje vidi rješenje za političku situaciju u Crnoj Gori i blokadu parlamenta, Milatović je odgovorio da u državi postoje izazovi koju su dominantno političkog karaktera. 
 
- Pozivam sve političke aktere na otvoren dijalog i postizanje drzavnog jedinstva kada je u pitanju državni interes, odnosno članstvo u EU do 2028.godine - rekao je Milatović. 
 
Milatović je kazao da su njegova posjeta Poljskoj i razgovori sa zvaničnicima te države, ohrabrujući signal da je Crnoj Gori mjesto i EU i da je “naš san na dohvat ruke”. 
 
- Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou - poručio je Milatović. 
 
On je istakao da je, ukoliko sa pozicije predsjednika može da pomogne kao medijator, više nego spreman da to učini. 
 
Duda je kazao da Poljska podržava članstvo Crne Gore u EU, dodajući da je Crna Gora najnaprednija od svih država kandidata. 
 
- Crna Gora radi na zatvaranju poglavlja i ispunja svoje zadatke, a Poljska podržava aspiracije za članstvo u EU - rekao je Duda. 
 
On je dodao da Poljska podržava politiku otvorenih vrata EU, kao i da Crna Gora ja tom putu može računati na Poljsku. 
 
Milatović je u ponedjeljak prisustvovao obilježavanju 80. godišnjice oslobađanja logora Aušvic, a ranije danas razgovarao je i sa premijerom Poljske Donaldom Tuskom.

Milatović: Spreman sam da preuzmem ulogu medijatora

Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti - poručio je Jakov Milatović na komemoraciji 80 godina od oslobođenja logora Aušvic u Poljskoj.
On je odao počast stradalima u Holokaustu. 
 
- Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta - muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda. Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti - naveo je Milatović. 
 
On je upalio svijeću za žrtve Holokausta, kako je rekao, uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put.
- Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi - poručio je Milatović. 
 
Dio zvanične delegacije na komemoraciji u Aušvicu bila je i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan.

Milatović odao počast stradalima u Holokaustu: Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi

&nbsp;Kao Predsjednik zemlje koja je među prvima u Evropi prozrela pogubnost fašizma i nacizma i digla ustanak protiv onih koji su htjeli da je porobe, važno je da i sa ovog mjesta pošaljem poruku da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji, uz brojne svjetske zvaničnike, prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.&nbsp;
On je dodao da sa posebnim osjećajem poštovanja, danas prisustvuje komemoraciji povodom 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.
- Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, ustanovljen Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 2005. godine, predstavlja važan podsjetnik za cijelo čovječanstvo o strahotama koje su zadesile jevrejski narod u drugom svjetskom ratu, ali i sve druge narode koji su bili žrtva nacističkih i fašističkih zločina - kazao je Milatović.&nbsp;
Logor Aušvic je najupečatljiviji primjer pomračenja ljudskosti ali i, kako navodi, opomena našoj, ali i svim budućim generacijama, da njegovanje univerzalnih vrijednosti mira i tolerancije - nema alternativu.
- Takođe, ovom prilikom želim da iskažem pijetet prema žrtvama ovog i drugih stratišta i, ujedno, odam priznanje svim borcima u drugom svjetskom ratu koji su svoje životno djelo, a neki od njih i svoje živote, ugradili u slobodu koju su nam ostavili u amanet - istakao je Predsjednik.&nbsp;
On je poručio da je obaveza svih da zajednički radimo na očuvanju kulture sjećanja i edukaciji mladih o tragičnim događajima iz prošlosti, kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoElV_84BIWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je večeras da svijet neće nikada zaboraviti šest miliona "hladnokrvno ubijenih Jevreja i sve žrtve Holokausta".
- Kako nestaju posljednji preživjeli, naša je dužnost kao Evropljana da se sjećamo tih neopisivih zločina i da poštujemo sjećanje na žrtve - napisala je Ursula fon der Lajen na platformi Iks uoči sjutrašnjeg obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau u Poljskoj.&nbsp;
U Briselu je osvjetljena zgrada Evropske komisije u znak sjećanja na žrtve.
- Antisemitizam se ponovo pojavljuje u Evropi. Potreba za borbom protiv te pošasti, onlajn i van interneta, nikada nije bila veća - dodala je predsjednica EK.
Prema njenim riječima, istorija Jevreja je "neodvojiva od istorije Evrope".
- Odlučni smo ne samo da zaštitimo, već da slavimo jevrejski život u Evropi - dodala je predstavnica EK.
Aušvic-Birkenau je postao simbol genocida koji je nacistička Njemačka izvršila nad šest miliona evropskih Jevreja, od kojih je milion umrlo na tom mjestu, između 1940. i 1945. godine, zajedno sa više od 100.000 osoba koje nisu bile jevrejskog porijekla.

Fon der Lajen: Nikada nećemo zaboraviti Aušvic

Norveška policija privela je najstarijeg sina norveške princeze Mete-Marit zbog novih krivičnih optužbi protiv njega uoči početka suđenja u kojem se suočava sa višestrukim optužbama za silovanje i druga krivična djela.
Policija je u saopštenju navela da je dvadesetdevetogodišnji Marijus Borg Hojbi, sin princeze Mete-Marit i pastorak princa Hokona, uhapšen juče, 1. februara zbog sumnje da je nanio tjelesne povrede, vitlao nožem i prekršio zabranu prilaska.
Nakon najnovijih optužbi, policija je saopštila da će tražiti dozvolu od sudije da Hojbi bude u pritvoru naredne četiri sedmice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2018318496522784905&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je do sada bio na slobodi čekajući suđenje po četiri tačke optužnice za silovanje, nasilje u porodici, napad i posjedovanje droge.
Uz 38 tačaka optužnice sa kojima se trenutno suočava, njemu bi mogle biti stavljene na teret nove optužbe.
Hojbi je odbacio krivicu u vezi sa optužbama za silovanje i nasilje u porodici, ali je priznao neka manja krivična djela i planira da pruži detaljno objašnjenje o tome na sudu. Suđenje, koje počinje sutra, trebalo bi da traje do 19. marta.
Slučaj protiv Hojbija počeo je 2024. godine, kada ga je policija osumnjičila za fizički napad na ženu sa kojom je bio u vezi.
Hojbi je u tadašnjoj izjavi za medije priznao da je naneo tjelesne povrede ženskoj osobi dok je bio pod uticajem kokaina i alkohola, te da joj je oštetio stan, prenosi Srna.

Uhapšen sin norveške princeze: Suočava se sa optužbama za silovanje

Vuko Borozan zvanično je novi igrač Ohrida, saopštio je makedonski klub.
Crnogorski reprezentativni lijevi bek potpisao je ugovor koji važi do kraja sezone.
Borozan stiže iz Vardara 1961, a u bogatoj karijeri nastupao je i za klubove poput Vesprema, Zagreba, Lovćena, Metalurga i drugih.
Nakon potpisivanja, Borozan je istakao da je veoma srećan zbog dolaska u ekipu sa velikim ambicijama.
- Mnogo sam srećan što sam potpisao za ekipu sa velikim ambicijama, ekipu koja ima odlične rukometaše. Nakon razgovora sa trenerom Rojevićem i upravom kluba, odlučio sam da nastavim karijeru u Ohridu. Pred nama je mnogo utakmica, a naš tim će napasti sva tri trofeja! Pozdravljam ohridske navijače, grupu Ribari, i nadam se da će nas bodriti u što većem broju kako bismo ostvarili ciljeve kluba- poručio je Borozan.

Vuko Borozan potpisao za Ohrid

Rim je uveo ulaznicu od 2 eura za prilaz čuvenoj Fontani di Trevi, koji je do sada bio besplatan za posjetioce, piše BBC.
Ova naknada ima za cilj da se kontroliše broj turista i obezbijede dodatna sredstva za održavanje spomenika.
Neki turisti su pozdravili ovu mjeru, u nadi da će se smanjiti gužve i poboljšati cjelokupan doživljaj.

Počela naplata prilazu Fontani di Trevi u Rimu

Košarkaši Unikahe daće sve od sebe da treći put uzastopno stignu do trofeja u FIBA Ligi šampiona, a u želji da u završnici sezone ekipe bude još jača, čelnici kluba su u saradnji sa stručnim štabom angažovali Džastina Kobsa, bivšeg igrača Budućnosti, reprezentacije Crne Gore, Cedevita Olimpije...
Kobsu će proces aklimatizacije i prilagođavanja na novu sredinu olakšati Kendrik Peri, takođe bivši bek Budućnosti, koji je nedavno odlučio da se ponovo vrati u sastav reprezentacije Crne Gore i pomogne u kvalifikacijama za Mundobasket.
Iskusni bek koji odlično može da pokriva i poziciju plejmejkera i poziciju realizatora, stavio je paraf na ugovor do kraja sezone, a u Španiju je stigao iz turskog Mersina gdje je počeo sezonu.
Unikaha trenutno zauzima četvrto mjesto u šampionatu Španije, u FIBA Ligi šampiona je stigla do TOP 16 faze, nalazi se u grupi sa ekipama Huventuda, Šalona i Vircburga, a poslije dvije odigrane runde, ekipa iz Malage ima skor 1-1. Unikaha je pobijedila ekipu Vircburga na svom parketu, poražena je od Huventuda u Badaloni, a u narednoj rundi će ugostiti ekipu Šalona. Dvije ekipe iz grupe će izboriti plasman u četvrtfinale.
Kobs je tokom karijere branio boje VEF Rige, Istanbula, Bajerna, Gravlena, Le Mana, Cedevite i Cedevita Olimpije, Budućnosti, Tokija i Mersina. Osvojio je titulu u Francuskoj sa ekipom Le Mana, titulu u Hrvatskoj, dvije titule u Crnoj Gori, duplu krunu u Sloveniji.

Tag: holokaust