Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?
Zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su Antifašisti Cetinja

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.