Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove &nbsp;Filip Ivanović oglasio se povodom izbora sudije Ustavnog suda Crne Gore, ističući značaj postignutog konsenzusa u Skupštini i njegov doprinos jačanju institucija i evropskom putu države.
Potpredsjednik je uputio čestitke Nikoli Mugoši na izboru za sudiju Ustavnog suda, kao i poslanicima Skupštine Crne Gore koji su, u ogromnoj većini podržali ovaj predlog.
- Time su demonstrirali odgovornost, zrelost i spremnost na dijalog i dogovor. Izbor sudije Ustavnog suda predstavlja značajan korak ka snaženju institucija, ali i važan signal Evropskoj uniji da se vladavina prava, koja je usko vezana za proces pristupanja, u Crnoj Gori shvata ozbiljno- poručio je potpredsjednik Vlade.
Potpredsjednik je, takođe, izrazio očekivanje da će postignuti konsenzus poslužiti kao model i za druge važne odluke u narednom periodu.
- Nadam se da će današnji konsenzus biti primjer za slične odluke u narednoj godini, kako bismo proces evropske integracije zaokružili do kraja 2026. godine- zaključio je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2006341181748244746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ivanović pozdravio izbor sudije Ustavnog suda: Važan signal EU da Crna Gora ozbiljno shvata vladavinu prava

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je po službenoj dužnosti novi postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka Crne Gore obračunava naknade za svoje usluge, nakon šta je ta institucija u dva navrata izmijenila osporeni propis, prije nego što je bila upoznata sa pravnim stavovima Suda. Sud cijeni da se na taj način formalno stvaraju uslovi za odbacivanje inicijative, bez suštinskog otklanjanja mogućih neustavnosti, čime se dovodi u pitanje načelo vladavine prava.&nbsp;
Ustavni sud je 15. oktobra, odlučujući po inicijativi Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Tarife Centralne banke. Prije nego što je odluka dostavljena strankama kako bi se upoznali sa pravnim stavovima Suda, Centralna banka je 20. novembra izmijenila osporeni akt.
&nbsp;To je uslovilo Ustavni sud da 3. decembra usvoji zahtjev za preispitivanje sopstvene Odluke, odnosno da preispita izmijenjenu Tarifu Centralne banke.
&nbsp;Iako ni ovo Rješenje u tom trenutku nije poslato strankama kako bi po njemu postupili, Centralna banka je 15. decembra donijela potpuno novu Odluku o tarifi, predlažući Sudu da obustavi postupak jer je osporeni propis prestao da važi.
&nbsp;Ustavni sud je odlučio da sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zbog činjenice da rješenja suda nijesu mogla biti poslata strankama, upravo zbog dvije izmjene koje je Centralna banka sprovela, a da nije ni upoznata sa ustavnopravnim razlozima koji su opredijelili Ustavni sud da pokrene postupak. Na ovaj način se ne ostvaruje načelo vladavine prava, već se samo formalno stiču uslovi da Ustavni sud odbaci inicijativu.
&nbsp;Dodatno, Sud je ponovo pokrenuo postupak jer Savjet Centralne banke ni u novoj Odluci o tarifama nije propisao dovoljne i mjerljive kriterijume za utvrđivanje visine tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka.
&nbsp;Direktiva i uredbe EU daju preporuke na koji način se naknade mogu obračunavati, ali da je na nacionalnom nivou obaveza i odgovornost Savjeta Centralne banke da zadovolji principe koje postavlja Ustav.
&nbsp;- Ustavni sud cijeni da, iako je donijeta nova Odluka sa dodatim obrazloženjem, sa aspekta ustavnopravnog zahtjeva vladavine prava, nijesu jasni kriterijumi i stvarni troškovi koji opredjeljuju da se na ovaj način napravi razlika između Glavnog državnog trezora u odnosu na druge korisnike platnog prometa- navodi se u rješenju o pokretanju postupka.
&nbsp;Centralna banka je obavezna, navodi se u odluci, da da jasne kriterijume zašto je nužno da naknada za državni trezor bude procentualna, a za druge korisnike platnog sistema fiksna, posebno imajući u vidu uredbe Evropske unije i praksu Evropskog suda za ljudska prava. &nbsp;

Ustavni sud: I nova tarifa Centralne banke pod ustavnosudskom kontrolom

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, uz podršku vlasti i opozicije, predložiće Nikolu Mugošu, nekadašnjeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda. Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
- Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bošnjačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bošnjačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo više prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bošnjačkog naroda - kazao je Ćorović.

Nikola Mugoša, uz podršku vlasti i opozicije, kandidat za sudiju Ustavnog suda

Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.
Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.
- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.
- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.
Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.
- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.
Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.
- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.

1250x600

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Poslanici su sa 54 glasa podržali odluku da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ostane na funkciji sutkinje Ustavnog suda do izbora novog sudije ove sudske instance.
Ovu odluku su podržali svi prisutni poslanici u parlamentu, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je njoj 27. decembra istekao mandat.
- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudija, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog, ali ne duže od godinu - obrazložio je Mandić.
Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- S obzirom na to da se Skupština još nije izjasnila o ovom prijedlogu, u obavezi smo da donesemo odluku da Lopičić prestaje funkcija zbog isteka mandata, te da nastavlja da vrši funkciju sutkinje do izbora novog - rekao je Mandić.
Ova odluka, kako dodaje, stupa na snagu danom donošenja.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je pitala da li to znači da neće izabrati kandidata Milatovića, ističući da je Lopičić napunila 66 godina.
- Da li je politika inata i osvete jača od politike osvete, te da li se vraćamo u 19. vijek ili idemo u Evropu - upitala je Ćinćur.
Mandić je rekao da će, prema njegovim informacijama, Krstonijević biti izabran u utorak.
- Mislim da za to postoji većina, ali moramo da donesemo odluku koja će da reguliše ovo - naveo je Mandić.
J. B.&nbsp;

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 23. decembra uputio zvanično podsjećanje Skupštini Crne Gore na prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević, ukazujući na potrebu hitnog postupanja - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovaj prijedlog uputio 3. decembra Skupštini Crne Gore, a do danas se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, zbog čega je i poslao podsjećanje.
- Ustavni sud Crne Gore je 26. juna obavijestio predsjednika Crne Gore da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra. Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore je sproveo zakonom propisani postupak za izbor sudije koji će stupiti na dužnost nakon isteka njenog mandata - istaknuto je u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako se navodi, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović poziva Skupštinu da se što prije izjasni o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Miodrag Pešić povukao je prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda.
Kako se navodi u saopštenju skupštinskog Ustavnog odbora, Pešić je prije početka nastavka sjednice danas, na kojoj su saslušani kandidati, pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na javni poziv.
Na današnjem nastavku 21. sjednice Ustavnog odbora saslušani su kandidati Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Katarina Peković i Milva Prelević.
Ustavni odbor je 23. decembra jednoglasno utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Na konkurs raspisan 3. decembra, kako je tada kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović, prijavili su se i Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović i Danilo Ćupić.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat.

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat, a u parlamentu još ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
- Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju - rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
- Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Najbolji ulov ovog mjeseca imao je Igor Konatar, koji se može pohvaliti kernjom od 17,2 kg.
- Pri povratku u marinu, spustio sam posljednju živu lignju na poziciju dubine oko 64 metra, gdje se često mota krupna riba. Jedva je olovo dotaklo dno kad je štap naglo potonuo — pravi, brutalni udarac. Kernja je odmah krenula prema svojoj rupi, ali sam je na vrijeme “zaustvio” i počeo lagano dizati - priča Konatar.
Borba je, kaže on, trajala kratko, ali je bila žestoka.
- Svaki metar je bio izboren. Napokon se pojavila ispod površine, Kernja – 17,2 kilograma čiste sile. Mamac? Dobra, stara lignja - istakao je Konatar.
Drugo mjesto osvojio je Dalibor Lečić sa licom od 24,9kg. Lica je uhvaćena na ušću rijeke Bojane. Tehnika kojom je uhvaćena je trolling na silikonsku varalicu ručne izrade. Zagrizla je na 2 metra dubine na samo ušce, a borba je trajala 4-5 minuta.
Treće mjesto pripalo je Ivanu Vuksanoviću sa ulovljenim sargom od 1,15kg. Sarag je ulovljen na štap iz barke u Verigama, mašinca Shimano 4000, štap Kale kunan, osnova najlon Tubertini 0.35, predvez 0.30 Pescatore, olovo 30 grama…
Najbolji ribolovci u decembru nagrađeni su vaučerima od 70, 50 i 30 eura koje mogu iskoristiti u Uninim Marine Centrima.
Iz kompanije Una Montenegro koja organizuje nagradnu igru “Ulov mjescea-ulov godine” ovog mjeseca odlučio je da dodijeli specijalnu nagradu za ulovljenu lignju od 1.077 kg. Nju je ulovio Vladimir Seratlić iz Sutomora koji je poslao i interesantnu priču:
- Noćas je more darežljivo … prva pošta Sutomorska ponta dva sata ništa. Svi vade, a mene lagano fata nervna. Odlučih da je dosta za noćas i krenuh doma, al’ đavo ne da mira, poć’ doma, a ne izvadit’ ništa na prelijepu noć. Odem na drugu poštu ponta Čanj… Vidim barke se vraćaju iz pendule. Jedna vrti ispred ponte. Reko’ a đe tu da ih tražim od toliko mora pomislih mora da su tu. Dok dođoh pođe na vez i dok se on vezivo zabacim dtd bukva white killer balistic (Sipa Bar) jedno 50/60 metara u mrkli mrak, lagano vučem i osjetim blagi udar stanem i čekam. Dobro je što bukva sporo tone. I udar, počnem vuć, al’ teško ide. Prijatelj izašao iz barke i pita što ti je na štapu? Ne znam, Milane (Blagojević). Ako nije hoba, što je, ne pumpa …I tako vučem i tek pred kraj poče veselje od pumpanja. Da ne bi prijatelja da legne na pontu i rukom da je digne teško bih je izvadio, 1077gr. Bi još jedna od 40 deka. I to bi to. A danima se vadile male. Nagradi more uporne ludake što svaku noć vise po poštama - ispričao je Seratlić.

Čista sila iz dubina: Kernja od 17,2 kg završila na Konatarovom štapu

Viši sud u Beogradu donio je presudu kojom je obavezao tužene Vladimira i Miljanu Kecmanović, čiji je maloljetni sin K.K. počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" u maju 2023. godine, da ranjenom dječaku A.B. isplate ukupno 2,6 miliona dinara (oko 22.160 eura).
Oni su dužni da za pretrpljene fizičke bolove isplate A.B. milion dinara, za pretrpljen strah 1,5 miliona dinara i za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti 100.000 dinara, saopšteno je iz tog suda.
U preostalom dijelu je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan do visine traženog iznosa.
U obrazloženju presude, između ostalog je navodeno da je K.K. tog dana u školi upotrebom vatrenog oružja i municije čiji je vlasnik njegov otac Vladimir Kecmanović, počinio masovno ubistvo i da je A.B. tada povrijedio tako što ga je upucao u lijevu nogu.
Sud smatra da su tuženi Miljana Kecmanović i Vladimir Kecmanović odgovorni za štetu koju je njihovo maloljetno dijete prouzrokovalo, budući da je šteta nastala usljed njegovog lošeg vaspitanja, odnosno propusta u vaspitanju i rđavih primjera koje su mu tuženi kao roditelji dali.
Na to ukazuje i činjenica da je Vladimir Kecmanović obučavao K.K. da rukuje vatrenim oružjem u streljani, kao i to što je Vladimir Kecmanović u kući imao oružje i municiju, koje je, kako smatra sud, trebalo adekvatno da obezbijedi, odnosno iznese ga iz kuće ili slično, a imajući u vidu da je K.K. u adolescentnom periodu, nadzor roditelja je trebalo da bude pojačan.
Kada je riječ o Miljani Kecmanović, ona je, kako je sud ocijenio, bila upoznata sa tim da Vladimir Kecmanović K.K. obučava u streljani da rukuje oružjem.
- Sud je mišljenja da tuženi Vladimir i Miljana Kecmanović nisu vodili brigu ni o tome kako je njihov maloljetni sin provodio vrijeme u periodu koji je prethodio štetnom događaju, s obzirom na to da je neometano pravio plan i preduzimao aktivnosti u stanu u kom je živio sa roditeljima, radi preduzimanja štetne radnje - navedeno je u odluci.
Takvim ponašanjem su Kecmanovići, kako je ocijenio sud, pokazali propuste u vaspitanju maloljetnog djeteta, koji su se negativno odrazili budući da je K.K. počinio masovno ubistvo.
Postupci K.K. se smatraju posljedicom propusta u vaspitanju njegovih roditelja.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Beogradu u roku od 15 dana od dana prijema iste.
Protiv Kecmanovića se vodilo pet parničnih postupaka, koji su svi prvostepeno okončani.
Sud je naložio Kecmanovićima da porodici Dukić, čija je kćerka ubijena 3. maja 2023. godine solidarno isplate 46.884.000 dinara, maloljetnom J.D, koji je tad ranjen, ukupno 3,1 milion dinara, ranjenoj nastavnici Tatjani Stevanović 6,9 miliona, a da po tužbi 27 članova porodica ubijenih isplate 350 miliona dinara.
Sa druge strane isti sud je donio prvostepenu presudu kojom je Vladimir Kecmanović bio osuđen na kaznu zatvora od 14 i po godina, a Miljana Kecmanović na kaznu zatvora od tri godine, ali je tu presudu ukinuo Apelacioni sud u Beogradu i naložio da se suđenje ponovi.
Početak ponovljenog postupka zakazan je za 29. januar.
Dječak K.K, koji u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran, pucao je na svoje drugare iz dva očeva pištolja koja je uzeo 1. maja.
On je ubio 10 osoba i ranio još petoro djece i nastavnicu istorije.

Masakr u "Ribnikaru": Izrečena nova presuda Kecmanovićima

Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.
Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.
Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.
Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.
Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Opšti kolektivni ugovor (OKU), koji garantuje najveći obim radničkih prava, od danas više nije važeći, a nove pregovore socijalnih partnera Vlada je zakazala tek za 16. januar, pišu Vijesti.
OKU je posljednji put potpisan krajem 2022. godine na period važenja od tri godine od stupanja na snagu, što je isteklo u utorak.
Ovim od danas značajan obim radničkih prava više nema oko 100 hiljada zaposlenih, koji nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ili ugovorima na nivou poslodavca.&nbsp;
Postojala je mogućnost da Skupština u utorak ili danas usvoji izmjene Zakona o radu kojim bi se postojeći OKU produžio za godinu, ali to na kraju nije ni predloženo.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su navodno socijalnim partnerima obećali da neće iskoristiti pravnu prazninu i zakidati ili jeftinije otpuštati zaposlene. Dio socijalnih partnera smatra da je bitno da se novi OKU zaključi prije obračuna januarske zarade, kako bi se on radio po novom.
Socijalni partneri - Vlada, UPCG, Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Savez sindikata (SSCG) već mjesecima pregovaraju o zaključenju novog kolektivnog ugovora.
Obje sindikalne centrale traže da se novim OKU poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi uticalo na rast zarada za oko deset odsto. Da se o tome raspravlja imaju podršku i UPCG, ali se predstavnici Vlade tome protive.&nbsp;
Zbog toga su više puta odlagane sjednice Socijalnog savjeta, koji treba da potvrdi novi OKU, kako bi ga predstavnici svih socijalnih partnera potpisali.
Zakon o radu predviđa osnovna prava radnika, ali OKU određuje značajan dio kao što su pravo na uvećanje zarade po osnovu minulog, prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, na veći broj dana godišnjeg odmora, na plaćeno odsustvo u određenim životnim situacijama, na otpremninu u slučaju odlaska u penziju, na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju smrti člana uže porodice, na doprinos poslodavca za prevenciju radne invalidnosti i rekreativne aktivnosti i pet slobodnih dana za zaposlene koji to pravo koriste, kao i na brojna prava i slobode sindikalnih organizacija i predstavnika.
Radnička prava iz OKU-a se detaljnije predviđaju i mogu poboljšati u granskim kolektivnim ugovorima i kolektivnim ugovorima kod poslodavca na nivou kompanija, međutim, problem je što mnoge djelatnosti nemaju granske kolektivne ugovore. Ti zaposleni svoja prava crpe samo iz OKU-a, a ako bi on prestao da važi više ih ne bi imali.

Opšti kolektivni ugovor istekao

Pretresom na 12 lokacija, policija je tokom prethodna dva dana, uhapsila N.Đ. (26) i operativno interesantno lice Ž.M. (43), navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su tokom prethodna dva dana vršili planske aktivnosti iz svoje nadležnosti i izvršili pretrese stanova i drugih objekata na 12 lokacija, kao i pojačane kontrole prema članovima organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnim i njima bliskim licima, te pronašli i oduzeli kokain, marihuanu, novac, kao i dva vozila - dodaje se.&nbsp;
Pretresom prostorija koje koristi N.Đ. (26) u Ulcinju policija je pronašla i oduzela 27 manjih pvc pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, težine 14,1 gram, zatim pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 12,8 grama, drobilicu, vagu za precizno mjerenje, kao i kesice za pakovanje, te novac u iznosu od 2.300 eura.&nbsp;
Takođe, kako navode iz UP, &nbsp;privremeno je oduzeto putničko motorno vozilo marke Audi A6 radi odgovarajućih provjera.&nbsp;
N.Đ. je lišen slobode zbog sumnje da je izvšrio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- U Kotoru je policija, pretresom stana i drugih prostorija koje koristi D.P. pronašla manju količinu opojne droge marihuana, te je protiv njega podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodaju iz UP.&nbsp;
U &nbsp;sklopu navedenih aktivnosti u Baru je policija uhapsila operativno interesantno lice Ž.M. (43) zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima jer je testiranjem utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom kokaina i benzodiazepina.&nbsp;
Od njega je privremeno oduzeto putničko motorno vozilo kojim je upravljao, a na kojem su istaknute registarske oznake za koje je utvrđeno da pripadaju drugom vozilu. Na taj je način ovo operativno interesantno lice, kako se sumnja, izvršilo krivično djelo falsifikovanje i protiv njega će biti podnijeta krivična prijava.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti i kontrola lica u cilju suzbijanja zloupotrebe droga i razbijanja mreža uličnih dilera, a sve radi zaštite bezbjednosti građana i njihovog zdravlja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Na jugu države izvršeni pretresi na 12 lokacija: Oduzeta droga, novac, uhapšene slobode dvije osobe

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mijajloviću i nakon 86 dana pritvora uskraćen telefonski kontakt sa porodicom

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto je sedam vozila, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kontrola je, kako se navodi, izvršena na auto-placu u vlasništvu B.L. iz Bijelog Polja kojom prilikom su oduzeta tri vozila, kao i na auto-placu u vlasništvu E.H. takođe iz toga grada - od njega oduzeta četiri vozila, bez odgovarajuće dokumentacije.
- O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se protiv B.L. i E.H. podnesu krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina. Oni su, kako se sumnja, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske djelatnosti, pribavili vozila izbjegavajući plaćanje carinskih obaveza, kako bi vozila rastavili na djelove i izvršili njihovu dalju prodaju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ova akcija, kako navode iz UP, predstavlja još jedan primjer uspješne, koordinisane i sinhronizovane saradnje Uprave policije i Uprave carina, te potvrđuje odlučnost nadležnih organa u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto sedam vozila

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.
- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.

Tag: ustavni-sud