<p>Predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović </b>obratio se Ustavnom sudu i zatražio da se izjasni o ustavnosti i zakonitosti daljeg vršenja funkcije sutkinje <b>Desanke Lopičić</b>, nakon što ona 23. januara 2026. godine ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.</p>
<p>- Kao što Vam je poznato, postupajući po obavještenju Ustavnog suda Crne Gore, akt broj 555/25 od 26. juna 2025. godine, raspisao sam i sproveo postupak predlaganja Skupštini Crne Gore kandidata za sudiju Ustavnog suda koji će zamijeniti doskorašnju sutkinju Desanku Lopičić. Taj akt se nalazi u skupštinskoj proceduri i biće sprovedeno drugo glasanje o kandidatu kojeg sam predložio- &nbsp;navodi se u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio predsjednici Ustavnog suda <b>Snežani Armenko.</b></p>
<p>Napominje da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, čija je ustavnost, u najmanju ruku, upitna, Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana.</p>
<p>- Međutim, na osnovu uvida u Vaš akt broj 962/24-1 od 11. decembra 2024. godine, koji ste uputili Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, može se konstatovati da gospođa Lopičić 23. januara 2026. godine navršava 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Podsjećam da je, na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u decembru 2024. godine zaključio da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega je predsjednik Skupštine Crne Gore konstatovao prestanak njene funkcije- kazao je Milatović.</p>
<p>Kako ističe, imajući u vidu ustavnu obavezu Ustavnog suda u pogledu obavještavanja Skupštine Crne Gore o činjenicama koje se odnose na nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudija tog suda, a u kontekstu pomenutog stava Skupštine Crne Gore koji je zauzet prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović, cijeni da je opravdano da Ustavni sud razmotri sljedeće:</p>
<p>- da li 23. januara 2026. godine nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvršenje odluke Skupštine Crne Gore od 28. decembra 2025. godine, kojom je omogućeno sutkinji Lopičić da, bez obzira na istek ustavnog mandata i konstatovan prestanak funkcije od strane Skupštine, nastavi da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda;</p>
<p>- da li se stiču uslovi da o utvrđenim činjenicama obavijestite Skupštinu Crne Gore, kako bi taj državni organ preispitao dalju pravnu održivost odluke od 28. decembra 2025. godine, tj. preispitao da li gospođa Lopičić može obavljati poslove sudije Ustavnog suda i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju.</p>
<p>- Ukazujem na dodatnu činjenicu da je bivša sutkinja Đuranović u momentu penzionisanja bila sudija u punom ustavnom mandatu, za razliku od trenutne situacije sa gospođom Lopičić, kojoj je zbog isteka mandata već konstatovan prestanak sudijske funkcije od strane Skupštine Crne Gore- poručio je predsjednik.</p>
<p>Nesporno je, navodi Milatović, da sve navedeno može imati negativne posljedice po vladavinu prava, ukoliko Skupština Crne Gore ne bude dosljedno pratila ranije zauzete stavove. Naime, ukoliko je bivšoj sutkinji Đuranović prekinut Ustavom utvrđeni mandat zbog nastupanja razloga koji se odnose na ispunjenje uslova za starosnu penziju, onda bi dalje obavljanje funkcije sudije Ustavnog suda od strane bivše sutkinje kojoj je već konstatovan prestanak funkcije, a nakon ostvarivanja zakonskih uslova za starosnu penziju, dovelo u pitanje djelovanje i Ustavnog suda i Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Milatovič je poručio da je uvjeren da će Ustavni sud uzeti u obzir sve navedeno, posebno imajući u vidu da je, shodno odredbi člana 149 stav 3 Ustava Crne Gore, Ustavni sud nadležan da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavještava Skupštinu.</p>
<p>- Cijenim da je veoma važno da kroz mehanizme institucionalne saradnje jačamo načelo vladavine prava u Crnoj Gori, unapređujemo pravnu sigurnost i obezbjeđujemo konzistentnost u djelovanju državnih organa. Stoga je neophodno da svaku negativnu praksu koja narušava ostvarivanje navedenih ciljeva jasno prepoznamo i, u okviru utvrđenih ustavnih i zakonskih nadležnosti, efikasno eliminišemo iz pravnog i institucionalnog poretka”, stoji u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio Ustavnom sudu- zaključuje se u saopštenju Predsjednika</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović zatražio izjašnjenje Ustavnog suda o statusu sutkinje Lopičić

<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavio je 14. i 15. januara 2026. godine intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda Crne Gore.</p>
<p>On je 28. novembra 2025. godine raspisao Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore.</p>
<p>23. decembra utvrdio je listu na kojoj su &nbsp;kandidati: glavni administrator u Opštini Herceg Novi Nenad Đorđević, sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović, glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u oblasti zaštite prava djeteta, mladih i socijalne zaštite Milica Kovačević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Almir Muratović, načelnica u Direkciji za organizaciju pravosuđa - Direktorat za pravosuđe u Ministarstvu pravde Crne Gore Nataša Radonjić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Jelena Ružičić, sutkinja Višeg suda u Podgorici Marija Bošković, sudija Višeg suda u Podgorici Marko Blagojević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Mirsad Mujević.</p>
<p>- Posebna komisija, koju je obrazovao Predsjednik Crne Gore, utvrdila je da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, koji su utvrđeni Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore - naveli su u Milatovićevom kabinetu.</p>
<p>Na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, predsjednik Milatović će dostaviti predlog za izbor sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore.</p>

Milatović obavio intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda

<p>Predsjednica Ustavnog suda <b>Snežana Armenko </b>poručila je da očekuje da u narednom periodu bude kompletiran sastav tog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na ustavne nadležnosti.</p>
<p>&nbsp;Iz Ustavnog suda su na mreži X naveli da je Armenko primila novoizabranog sudiju Ustavnog suda <b>Nikolu Mugošu</b>, nakon čega ga je upoznala sa procesom rada i aktivnostima koje su u toku.</p>
<p>&nbsp;Armenko je rekla da je Mugoša peti sudija izabran na puni mandat i da će njegovo iskustvo u izbornoj materiji biti značajno za rad Ustavnog suda, naročito imajući u vidu da se taj sud već sada mora sistemski pripremati za izborne procese 2027. godine.</p>
<p>&nbsp;- U tom kontekstu, očekujem da se u narednom periodu kompletira sastav Ustavnog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi Sud mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na svoje ustavne nadležnosti- kazala je Armenko.</p>

Armenko: Iskustvo Mugoše u izbornoj materiji biće značajno za rad Ustavnog suda

<p>One court, one case, two opposing decisions. What is rare in a state governed by the rule of law happened at the Court of Appeal of Montenegro, specifically in the case of Special Prosecutor <b>Lidija Mitrović</b>.</p>
<p>In May 2023, the Special State Prosecutor’s Office charged Special Prosecutor Mitrović with abuse of office, alleging that she had dismissed criminal complaints against three individuals suspected of tax evasion. As she stated in her testimony, Mitrović decided to abandon criminal prosecution after the suspects, following a formal warning, paid their outstanding tax obligations to the state.</p>
<h2>The road to (in)justice</h2>
<p>Everything that followed unfolded at a speed unfamiliar to the Montenegrin judiciary. Just six months after the indictment, on November 2nd of 2023, the High Court in Podgorica sentenced Special Prosecutor Mitrović to seven months in prison.</p>
<p>Appeals were filed against the judgment by Mitrović’s defense counsel, attorney<b> Zoran Piperović</b>, the Special State Prosecutor’s Office, and by Lidija Mitrović herself. She argued that the High Court had committed serious violations of criminal procedure, incorrectly established the facts, and that the prison sentence violated the European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms.</p>
<p>On April 18th of 2024, a panel of the Court of Appeal composed of judges <b>Vesna Moštrokol</b>, <b>Srđan Vujović</b> and <b>Dragoje Jović</b>,<b> </b>overturned the High Court’s judgment.</p>
<h2>Two decisions by the same court</h2>
<p>- The first-instance court clearly committed a serious violation of the provisions of criminal procedure under points 8 and 9 of paragraph 1 of Article 386 of the Criminal Procedure Code… Due to these serious violations, it was necessary to overturn the first-instance judgment and return the case for retrial - the Court of Appeal stated, among other things, in its reasoning.</p>
<p>The decision of the Court of Appeal did not deter the judges of the High Court. Evidently, there was a particular interest in ensuring that Special Prosecutor Mitrović received „special treatment“. The High Court acted swiftly once again: in December 2024, it again sentenced Mitrović to seven months in prison for abuse of office.</p>
<p>Once again, appeals were filed with the Court of Appeal. Once again, a panel of the Court of Appeal convened, this time in a different composition: Presiding Judge <b>Predrag Tabaš,</b> with judges <b>Zorica Milanović</b> and Vesna Moštrokol as members.</p>
<p>A different panel resulted in a different decision. By a judgment dated May 6th of 2025, the Court of Appeal upheld the High Court’s ruling, rendering it final and enforceable.</p>
<p>- The appeals filed by the Special State Prosecutor’s Office, the defendant Lidija Mitrović, and the defendant’s counsel are dismissed as unfounded, and the judgment of the High Court in Podgorica, Special Department Ks.br. 26/24 of 23 December 2024, is upheld - the operative part of the Court of Appeal’s judgment states.</p>
<h2>Constitutional appeal</h2>
<p>That politics lies behind everything is what the dismissed prosecutor Mitrović claims in her constitutional appeal submitted to the Constitutional Court. In the document dated June 27th of 2025, citing the Constitution of Montenegro and the European Convention on Human Rights, she requests the adoption of an interim measure, namely - the suspension of the execution of the prison sentence.</p>
<p>The request is primarily based on alleged violations of the right to a fair trial, the right to an effective legal remedy, the right to work, and the presumption of innocence.</p>
<p>In her submission, Mitrović states that the proceedings against her and the High Court’s judgment were motivated by a single goal - to remove her from the position of special prosecutor, as she emphasized in her filing from July of this year.</p>
<h2>The role of Vladimir Novović</h2>
<p>The story of political influence on the position of Special Prosecutor Lidija Mitrović is not new. On the contrary, information available to Television E indicates that the rulings of the High Court and the Court of Appeal represent only the final phase of a carefully planned, politically motivated persecution.</p>
<p>Previously, the central role in the political elimination of Lidija Mitrović was played by Chief Special Prosecutor<b> Vladimir Novović</b>. In an effort to protect at all costs a political official of the Europe Now Movement - then Mayor of Podgorica - Novović issued two binding instructions to Special Prosecutor Lidija Mitrović. On both occasions, he ordered that Mitrović must not prosecute <b>Olivera Injac</b>, an official of the Europe Now Movement.</p>
<p>The first binding instruction - aimed at preventing the filing of an indictment proposal against Olivera Injac based on complaints submitted by attorney <b>Mihailo Volkov </b>for abuse of office and illegal employment - was issued in December 2022. The second followed in April 2023, just one day before Injac was elected Mayor of Podgorica.</p>
<p>The Chief Special Prosecutor ordered the acting prosecutor Lidija Mitrović to withdraw an indictment that had already been filed and officially registered with the prosecution’s registry.</p>
<h2>Two binding instructions?!</h2>
<p>The day after the indictment was „submitted“ to the registry of the Special State Prosecutor’s Office - while Prosecutor Mitrović was out of the office - all documents and case files disappeared, together with the binders.</p>
<p>In the same „Injac case“, Special Prosecutor Novović issued binding instructions twice, an unprecedented occurrence since the establishment of the Special State Prosecutor’s Office in 2015.</p>
<p>In addition to the extraordinary and evidently politically motivated actions of Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, the fact that Lidija Mitrović is under special treatment by state institutions is further demonstrated by the months-long silence of the Constitutional Court.</p>
<p>Although Mitrović submitted her constitutional appeal as early as July 28th - together with a request for an interim measure - there has been no decision by the Constitutional Court to date, nor even a session held on the matter.</p>
<h2>The „silence“ of the Constitutional Court</h2>
<p>Prominent Montenegrin attorney <b>Veselin Radulović </b>assesses that differing decisions of the Court of Appeal do not necessarily justify a conclusion that the proceedings were politically motivated.</p>
<p>However, he emphasizes that the lack of response from the Constitutional Court is concerning and sends a negative message to citizens.</p>
<p>- We have seen that in this case, former Special State Prosecutor Lidija Mitrović submitted a constitutional appeal with a request to suspend the execution of the criminal judgment back in late July. And there is still no decision. These are cases in which the Constitutional Court should act as a matter of priority. When a timely response is absent, it certainly does not contribute to trust in the work of the Constitutional Court, nor does it enhance legal certainty for the citizens of Montenegro - Radulović told Television E.</p>
<p>Our media outlets received no response from the Constitutional Court, leaving it unclear when or whether the Constitutional Court panel will consider Lidija Mitrović’s constitutional appeal.</p>
<p>It would be useful if legal experts could, in the meantime, clarify the background of the Lidija Mitrović case. More precisely, to explain one paradox: how a special prosecutor, whose superior - the Chief Special Prosecutor - twice prohibited her from prosecutorial action, was years later sentenced to prison for having independently and lawfully decided to discontinue criminal prosecution, acting within her statutory powers.</p>

Draško Đuranović

Ivona Đokić

1250x600

1084x550

The case of Prosecutor Mitrović: When politics takes over the judiciary

<p>Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države <b>Jakov Milatović </b>najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore <b>Dragoljub Drašković</b>.</p>
<p>Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.</p>
<p>- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.</p>
<p>On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.</p>
<p>- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.</p>
<p>Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.</p>
<p>- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.</p>
<p>Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.</p>
<p>- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.</p>
<p>On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.</p>
<p>- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.</p>
<p>Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.</p>
<p>- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.</p>
<p>Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.</p>
<p>- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. </p>
<p>Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.</p>
<p>Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.</p>
<p>- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.</p>
<p>pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.</p>
<p>- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.</p>
<p>Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.</p>
<p>- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.</p>
<p>Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.</p>
<p>- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.</p>
<p>On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.</p>
<p>- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.</p>
<p>Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.</p>
<p>- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.</p>
<p>Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.</p>
<p>- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.</p>

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

<p>Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove &nbsp;<b>Filip Ivanović</b> oglasio se povodom izbora sudije Ustavnog suda Crne Gore, ističući značaj postignutog konsenzusa u Skupštini i njegov doprinos jačanju institucija i evropskom putu države.</p>
<p>Potpredsjednik je uputio čestitke <b>Nikoli Mugoši </b>na izboru za sudiju Ustavnog suda, kao i poslanicima Skupštine Crne Gore koji su, u ogromnoj većini podržali ovaj predlog.</p>
<p>- Time su demonstrirali odgovornost, zrelost i spremnost na dijalog i dogovor. Izbor sudije Ustavnog suda predstavlja značajan korak ka snaženju institucija, ali i važan signal Evropskoj uniji da se vladavina prava, koja je usko vezana za proces pristupanja, u Crnoj Gori shvata ozbiljno- poručio je potpredsjednik Vlade.</p>
<p>Potpredsjednik je, takođe, izrazio očekivanje da će postignuti konsenzus poslužiti kao model i za druge važne odluke u narednom periodu.</p>
<p>- Nadam se da će današnji konsenzus biti primjer za slične odluke u narednoj godini, kako bismo proces evropske integracije zaokružili do kraja 2026. godine- zaključio je.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2006341181748244746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović pozdravio izbor sudije Ustavnog suda: Važan signal EU da Crna Gora ozbiljno shvata vladavinu prava

<p>Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je po službenoj dužnosti novi postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka Crne Gore obračunava naknade za svoje usluge, nakon šta je ta institucija u dva navrata izmijenila osporeni propis, prije nego što je bila upoznata sa pravnim stavovima Suda. Sud cijeni da se na taj način formalno stvaraju uslovi za odbacivanje inicijative, bez suštinskog otklanjanja mogućih neustavnosti, čime se dovodi u pitanje načelo vladavine prava.&nbsp;</p>
<p>Ustavni sud je 15. oktobra, odlučujući po inicijativi Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Tarife Centralne banke. Prije nego što je odluka dostavljena strankama kako bi se upoznali sa pravnim stavovima Suda, Centralna banka je 20. novembra izmijenila osporeni akt.</p>
<p>&nbsp;To je uslovilo Ustavni sud da 3. decembra usvoji zahtjev za preispitivanje sopstvene Odluke, odnosno da preispita izmijenjenu Tarifu Centralne banke.</p>
<p>&nbsp;Iako ni ovo Rješenje u tom trenutku nije poslato strankama kako bi po njemu postupili, Centralna banka je 15. decembra donijela potpuno novu Odluku o tarifi, predlažući Sudu da obustavi postupak jer je osporeni propis prestao da važi.</p>
<p>&nbsp;Ustavni sud je odlučio da sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zbog činjenice da rješenja suda nijesu mogla biti poslata strankama, upravo zbog dvije izmjene koje je Centralna banka sprovela, a da nije ni upoznata sa ustavnopravnim razlozima koji su opredijelili Ustavni sud da pokrene postupak. Na ovaj način se ne ostvaruje načelo vladavine prava, već se samo formalno stiču uslovi da Ustavni sud odbaci inicijativu.</p>
<p>&nbsp;Dodatno, Sud je ponovo pokrenuo postupak jer Savjet Centralne banke ni u novoj Odluci o tarifama nije propisao dovoljne i mjerljive kriterijume za utvrđivanje visine tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka.</p>
<p>&nbsp;Direktiva i uredbe EU daju preporuke na koji način se naknade mogu obračunavati, ali da je na nacionalnom nivou obaveza i odgovornost Savjeta Centralne banke da zadovolji principe koje postavlja Ustav.</p>
<p>&nbsp;- Ustavni sud cijeni da, iako je donijeta nova Odluka sa dodatim obrazloženjem, sa aspekta ustavnopravnog zahtjeva vladavine prava, nijesu jasni kriterijumi i stvarni troškovi koji opredjeljuju da se na ovaj način napravi razlika između Glavnog državnog trezora u odnosu na druge korisnike platnog prometa- navodi se u rješenju o pokretanju postupka.</p>
<p>&nbsp;Centralna banka je obavezna, navodi se u odluci, da da jasne kriterijume zašto je nužno da naknada za državni trezor bude procentualna, a za druge korisnike platnog sistema fiksna, posebno imajući u vidu uredbe Evropske unije i praksu Evropskog suda za ljudska prava. &nbsp;</p>

Ustavni sud: I nova tarifa Centralne banke pod ustavnosudskom kontrolom

<p>Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, uz podršku vlasti i opozicije, predložiće Nikolu Mugošu, nekadašnjeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda. Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu.</p>
<p>Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.</p>
<p>- Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bošnjačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bošnjačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo više prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bošnjačkog naroda - kazao je Ćorović.</p>

Nikola Mugoša, uz podršku vlasti i opozicije, kandidat za sudiju Ustavnog suda

<p>Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.</p>
<p>Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.</p>
<p>- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.</p>
<p>Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.</p>
<p>- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.</p>
<p>Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.</p>
<p>- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.</p>
<p>Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.</p>
<p>- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.</p>

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

<p>Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;</p>
<p>Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.</p>
<p>Predsjednica Ustavnog suda <b>Snežana Armenko </b>podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.</p>
<p>- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.</p>
<p>&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.</p>
<p>- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;</p>
<p>Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.</p>
<p>Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a></p>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

<p>Ministar finansija <b>Novica Vuković</b> mora da podnese ostavku ili da bude smijenjen - ocijenili su iz Crnogorske stranke u osnivnju. </p>
<p>Ušao je, kako se navodi u saopštenju, u otvoreni sukob sa transportnim sektorom, koji najavljuje blokade granica i Luke Bar zbog višegodišnjeg kašnjenja povrata PDV-a, što dodatno pokazuje nesposobnost njegovoga Ministarstva da upravlja državnim finasijama. </p>
<p>- On snosi političku i profesionalnu odgovornost za pogoršanje stanja javnih finansija i ozbiljne poremećaje u funkcionisanju ključnih državnih sistema. Uveo je i skup i nefunkcionalan poreski softver, koji paralizuje dio privrede, ugrožava naplatu prihoda i prisiljava državu na vanredna produženja rokova - ističu iz Crnogorske stranke u osnivanju.</p>
<p>Uprkos javnim tvrdnjama o "dobrom izvršenju budžeta", zvanični podaci pokazuju da je budžet već 2024. završen sa deficitom od oko 3,2 odsto BDP-a, dok su za period od 2025. do 2027. planirani deficiti iznad referentnog nivoa od 3 odsto, što su Evropska komisija i OECD ocijenili fiskalno neodrživim. </p>
<p>- U zbiru - hronični budžetski deficit, neuspjela digitalizacija poreskog sistema i eskalacija konflikta sa realnim sektorom - dovodi do zaključka da je ministar finansija izgubio kredibilitet da vodi javne finansije Crne Gore. Njegova ostavka ili smjena je preduslov za obnovu povjerenja građana ali i Evropske komisije, ne samo u njegovo ministarstvo, nego i u Vladu Crne Gore - zaključili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.</p>

Crnogorska stranka: Vuković mora da podnese ostavku ili da bude smijenjen

<p>Najnovije opravdavanje menadžmenta RTCG tako je neubjedljivo da nije preštampao sa Fejsbuka ni ekstremno odani urednik njihovog Portala. Kriminalna grupa (prema krivičnim prijavama) naziva javne podatke o svojim nepočinstvima „dugačkim nizom primjera negativne kampanje bez činjenica“. Te su podatke iznijeli stari i priznati njihovi novinari, režiseri, urednici, inžinjeri, Sindikati, članovi sopstvenog Savjeta, istaknute NVO, tužilaštvo, sudovi, predsjednik Crne Gore, i - Evropska Unija. Svi s negativnim namjerama, i ništa ne znaju?</p>
<h2>Tragovi trunja&nbsp;</h2>
<p>Nema, vele, trunke istine u objavi da je „Stambena politika mehanizam nagrađivanja lojalnosti u RTCG-u“. Iako su po famoznom njihovom Pravilniku privilegovani rukovodioci a ne iskusni radnici. To što uzeše prvi ključeve direktori nije toliko problem koliko to što su skoro dovedeni. Za tu namjenu, između ostalog. Što preostane ostalima.&nbsp;</p>
<p>Sumiraju kao svoje veliko dostignuće što je 90 porodica riješilo stambeno pitanje, ne kažu čijih. Nemaju prigovor savjesti, što su neke druge eventualno prije zaslužile. Računaju i samotnjake, jednog, kao familiju. Predviđajući im brak, porod ili usvajanje, sa srećom. Protažirano od prvog rukovodioca Servisa koji u napisu kuka što mu priznanja „nema ni u tragovima“. Za djelo prethodnih generalnih? Plemenito su počeli izgradnju, Boris Raonić rasplemenio.&nbsp;</p>
<h2>Pravilnik nesloge</h2>
<p>„Radila“ ga je, vele, komisija od članova obije sindikalne organizacije u firmi sa članovima menadžmenta. Ali usaglasili se nijesu. Na stranici Sindikata zaposlenih jasno podsjećaju da je model prihvatljiv sindikatima i menadžmentu dat na usvajanje ali je predsjednik Savjeta Veselin Drljević tražio da se koeficijenti složenosti poslova množe sa 2, a ne sa 1,5, znači u prkos sindikalnom stavu. Pa je Savjet je usvojio „sopstveni Pravilnik“! Prije toga je predsjednica druge Sindikalne organizacije RDC nedvosmisleno konstatovala predložen diskriminatoran dokument.</p>
<p>Dakle nije usvojeno uz saglasnost radničkih zastupnika. Pokušava se na Fejsu evo stvoriti iluzija o usvajačkoj slozi. Nije je bilo. Učešće nije odlučivanje, to je nepobitno, pa zamajavaju javnost pomenom kako je Sindikatima to omogućeno sa, posprdno, „više uključivanja nego što zakon traži“. Milostinjom i izbjegavanjem zakona? Očito je na pomolu još posla za njihove spretne advokate. Poznavaoce latinskog jezika! Bona thesis, pax in domus!</p>
<h2>Da prosto sažališ na menadžment</h2>
<p>Pojedinačno ilustrujmo, predvodnik liste za podjelu radni vijek je utaćio neđe drugo. Doveden je za Raonićevog pod-direktora i dobio prednost nad kolegama s dugim stažom. Ugrabio što mu ne pripada logički i etički. Pokušavaju to otimanje oprati stavom kako radni staž uvažavaju bez obzira gdje je ostvaren. Suprotno bi bilo, smatraju sad oni, „diskriminatorno i mimo zakona“. Žaloste bivšeg poslanika Slavena Radunovića što osvjedočeno voli njihova neispoštovana pravila. Očekujemo slične izlive simpatija kad prečešlja sistematizaciju radnih mjesta po kojoj su novostečeni imaoci radničke gajbe lica sa samo par godina radnog iskustva. Umjesto onih u poslu decenijama. Stvarno zaslužnima prema raonićevsko-drljevićevskim paragrafima nema mjesta ni na Malom Brdu.</p>
<p>Zahvaljujući takovom privređivanju politički, smatramo, ubačen laureat će vjerovatno dalje, u neku drugu firmu. Čak prodati pa opet ugrabiti nekom životni san. Recept jednostavan uz podršku vlasti. Mangupski nazivaju pravednim uvećan za duplo famozni koeficijent složenosti uz prepolovljeno vrednovanje staža. Riplijevski ističu kako je u nekim firmama privilegija „upravljačkih i uredničkih funkcija“ 20 puta više vrednovana, a niđe u Crnoj Gori manje nego u RTCG („na svijet i u Beograd?“)? Ako smo dobro razumjeli trebali su dobiti - po dva stana?</p>
<h2>Krovovi selice</h2>
<p>Ne pokazaše saosjećanje uskraćenima. Kolega Mladen Vukčević bez pardona: „M.J. sa dvije godine radnog iskustva, od čega jedna pripravnički, dobio je stan a moja koleginica V.V. sa 35-6 godina staza i visokom stručnom spremom nije mogla od njega i sličnih, koje je doveo Raonić. Takvih slučaja je još desetak.“</p>
<p>Kontra, sarkastično na društvenoj mreži ističu svoje poštovanje socijalnih okolnosti. Pošteno su uvažili - socijalno najzbrinutije?! S platama mistično najvećim. I varijabilama koje ne prikazuju nikome. Da li su takvi bili bez krova nad glavom? Odgovor još isčekuje javnost, poslije opšteg iščuđavanja i osude zbog ekspresnog izdavanja i prodaje svima primjetno rasfućkanih radničkih kvadrata. Basnoslovna zarada, čija, zaboga, koje „zbrinute“ porodice? Pravi podstanari poželjeće krovova a krovova za njih biti neće.</p>
<h2>Ne lipše mago</h2>
<p>Pisci licemjernog pamfleta finalno „ne očekuju da oni koji vode prljave kampanje znaju pravo“. Tačno. Sproveli su u djelo ono što razmatraju Upravni i Ustavni sud. Nijesu čekali što će reći povodom tužbe.&nbsp;</p>
<p>Čekanje im se ne isplati.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FRTCG.me%2Fposts%2Fpfbid06bqj5vJdkFDqyUnhiLY35n78HUu8LcUQb2ZvpBsY7VAcEc1ZWkW6xzdMRRSJzwEYl%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Direktorima stan, radnicima staž

<p>Holandskoj krajnje desnoj influenserki <b>Evi Vlaardingerbruk</b>, poznatoj po širenju teorija zavjere i antiimigracionoj retorici, ukinuto je pravo ulaska u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Vlaardingerbruk je sama na društvenim mrežama objavila fotografiju zvaničnog obavještenja britanske vlade o ukidanju njenog elektronskog putnog odobrenja (ETA), piše The Guardian.</p>
<p>U dokumentu koji je objavila navedeno je kratko obrazloženje: „Vaše prisustvo u Ujedinjenom Kraljevstvu ne smatra se pogodnim za javno dobro“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEvaVlaar%2Fstatus%2F2011480716165484637%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011480716165484637%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Podrška Orbana i kritike iz Britanije</h2>
<p>Odluka je brzo izazvala reakcije širom Evrope. Mađarski premijer <b>Viktor Orban</b> podijelio je njenu objavu na društvenoj mreži X, dovodeći zabranu u vezu s njenim ranijim komentarima o lideru britanskih laburista <b>Kiru Starmeru</b>, kojeg je opisala kao „zlog, prezira vrijednog čovjeka“.</p>
<p>- U Mađarskoj ste uvijek dobrodošli - poručio joj je Orban.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2011559347000918271%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011559347000918271%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjetimo, Mađarska je 2024. godine bila domaćin Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), na kojoj je Vlaardingerbruk bila jedna od govornica, zajedno s drugim pripadnicima krajnje desnice.</p>
<p>Odluku britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova (Home Office) kritikovala je i bivša britanska premijerka <b>Liz Tras</b>, koja je tu funkciju obavljala 49 dana tokom 2022. godine.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrussliz%2Fstatus%2F2014398873091899540%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014398873091899540%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Ljudima koji govore istinu o onome što se dešava u Britaniji zabranjuje se ulazak u zemlju - napisala je Tras na mreži X.&nbsp;</p>
<p>Slično je reagovao i <b>Rupert Lou</b>, antiimigracioni političar i bivši član stranke Reform UK <b>Nigela Faraža</b>, najavljujući da će tražiti objašnjenje i poništenje odluke.</p>
<h2>Veze s britanskom krajnjom desnicom</h2>
<p>Vlaardingerbruk je prošle godine učestvovala kao govornica na najvećem protestu krajnje desnice u Londonu, koji je organizovao aktivista <b>Tomi Robinson</b>, pravim imenom <b>Stiven Jaksli-Lenon</b>. Tom prilikom nosila je majicu s natpisom „Generacija remigracije“, terminom koji se u krugovima krajnje desnice koristi kao eufemizam za prisilne masovne deportacije.</p>
<p>U svom govoru izjavila je: „Oni zahtijevaju žrtvovanje naše djece na oltaru masovnih migracija. Ne okolišajmo – ovo je silovanje, zamjena i ubistvo našeg naroda. Remigracija je moguća i na nama je da je sprovedemo.“</p>
<h2>Praksa zabrane ulaska u UK</h2>
<p>Stručnjaci za imigraciju pojašnjavaju da ukidanje ETA odobrenja znači da osoba gubi pravo putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Da bi ponovo pokušala da uđe u zemlju, moraće da podnese zahtjev za vizu, koji može biti odbijen. Britanski Home Office se zasad nije zvanično oglasio.</p>
<p>Ovo nije prvi put da Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuje ulazak osobama koje smatra ekstremistima. Ranije ovog mjeseca ulazak je zabranjen islamističkom propovjedniku koji je branio Hamas nakon terorističkog napada na Izrael 7. oktobra.</p>
<p>Godine 2019. trajno je zabranjen ulazak <b>Martinu Selneru</b>, istaknutom antiislamskom ekstremisti, čija je organizacija u Austriji bila predmet istrage zbog veza s napadačem iz Krajstčerča.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DywTjt3PQwD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Eva Vlaardingerbruk, rođena 3. septembra 1996. godine u Amsterdamu, holandska je politička komentatorka i aktivistkinja. Poznata je po desničarskim stavovima o imigraciji, nacionalizmu i evropskom identitetu. Studirala je pravo na Univerzitetu u Utrehtu, a magistarsku diplomu iz enciklopedije i filozofije prava stekla je na Univerzitetu u Leidenu.</p>
<p>U javnosti je postala poznata 2019. godine nakon kontroverznog govora u kojem je kritikovala savremeni feminizam. Od tada redovno učestvuje kao govornica na konzervativnim konferencijama i pojavljuje se u američkim medijima, posebno u emisijama <b>Takera Karlsona</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7TD_qfZnJBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Britanci su je protjerali, a Orban je brani: Ko je nova zvijezda evropske desnice

<p>Mali biznisi u Crnoj Gori uglavnom su porodična preduzeća koja posluju na stihijskom tržištu i, kako poručuje izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore<b> Boris Marđonović</b>, umjesto pravne nesigurnosti potrebna im je jasna i konkretna podrška države.</p>
<p>Gostujući u jutarnjem programu<i> </i>Budilnik na Televiziji E, Marđonović je ocijenio da poruke koje dolaze iz Ministarstva ekonomskog razvoja dodatno zbunjuju zanatlije, posebno kada se tvrdi da kaznene odredbe i rokovi propisani Zakonom o zanatstvu nijesu obavezujući.</p>
<p>- Mali biznisi su uglavnom porodični biznisi koji se bore na jednom stihijskom tržištu i njima treba podrška Vlade, a ne da se zbunjuju i da se unosi pravna konfuzija i nesigurnost u njihovom poslovanju, iako su neki od tih zanatlija visoko školovani i oni &nbsp;su u zabludi ako iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručuju da kaznene &nbsp;odredbe i rokovi Zakona o zanatstvu nijesu obavezujući, pa se postavlja pitanje da li je Vlada iznad zakona - rekao je Marđonović.</p>
<p>Rok za usklađivanje poslovanja sa izmjenama Zakona o zanatstvu istekao je 13. februara, a većina zanatlija je, kako navodi, već izvršila preregistraciju i prilagodila se novim zakonskim rješenjima. Ipak, problem predstavlja činjenica da pojedini zanati još nijesu uvedeni u Registar zanatstva, zbog čega se čeka na definisanje odgovarajućih kvalifikacija.</p>
<p>Marđonović podsjeća da je riječ o izuzetno snažnom sektoru crnogorske privrede. Kaže da se zanatlije registruju, njih 38.407 privrednih subjekata činili su 5,7 milijardi prihoda u 2024. godini, 27.000 nikada nije podnijelo bilans za tu godinu i to je ozbiljan i jak sektor, koji je, kako kaže, skoro duplo jači od Vladinog budžeta za tu 2024.godinu.</p>
<p>Posebno upozorava na zanate koji mogu predstavljati rizik po zdravlje i život građana, te na kontradiktorne poruke koje dolaze od resornog ministarstva.</p>
<p>- Radi se o zanatima koji predstavljaju opasnost po zdravlje i život. &nbsp;Ono što je jako bitno i što zbunjuje javnost je to što Ministarstvo ekonomskog razvoja koje je inače predlagač zakona, koje ga je branilo u Skupštini, zakona koji je objavljen u Službenom listu, sada govori da te kazne ne važe, a one su obavezujuće. Svi znamo da je stariji, pravosnažniji zakon u odnosu na volju ili impulse u ministarstvima. Zanatlije su ljudi koji su investirali mnogo, oni su ranjivi, Vlada je jaka, na kraju krajeva i štetne odluke Vlade ako ih sud obori plaćaju poreski obveznici, tako da zanatlije ne mogu njima da pariraju i onda to dovodi do zabune, zato što smo mi kao zanatska samouprava pokušali da se bavimo potrebama struke kako bismo mogli da ojačamo konkurentnost. Evo vidite da je glavni uzrok problema loša ekonomska situacija, a iz toga se ne može izaći ako nemate kvalifikovan stručni kadar, ako zavisite od radne snage, a ovo doliva benzin na vatru kada imate imate ministarstvo koje pokušava da arbitrira dekretima, da postavlja ljude. Vrlo je &nbsp;jasna situacija - Zanatska komora i po zakonu i po statutu je samostalna, nezavisna, autonomna organizacija koju čine njeni članovi i procedura je vrlo jednostavna - ti članovi delegiraju i biraju svoje predstavnike, ti predstavnici biraju svoje upravne strukture i dijalog sa politikom se vodi na istoj visini očiju, to u Crnoj Gori gdje hibridni sistem još uvijek nije demontiran, gdje još uvijek imamo situaciju ds donosioci odluka pokušavaju da uzurpiraju dio suvereniteta koji su im građani prenijeli da bi stvorili blagostanje, imamo zabunu kod zanatlija šta da rade – rekao je Marđonović.</p>
<p>On naglašava da Zanatska komora želi da doprinese jačanju struke, te da se njen rad zasniva na volonterskom angažmanu članova.</p>
<p>- Ako treba da se bavimo pravim suštinskim problemima koje privreda ima ovo je prilika zato što imaju sagovornika u privredi, imaju organizaciju koja radi po principima unutrašnje demokratije, sve je transparentno i ja mislim da je to primjer za Crnu Goru, a ne da se takvi napori sankcionišu - zaključio je Marđonović.</p>

Tag: ustavni-sud