Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, koja propisuje korišćenje „kandži“ za blokadu vozila, Ustavnom sudu podnijeli su advokati Danilo Pejović, Nikola S. Kovačević, i Milica Đukanović.
Oni osporavaju član odluke koja propisuje da Parking servis ima ovlašćenje da zadrži vozilo vlasnika u slučaju da nije platio tri parking karte ili u slučaju da nije moguće identifikovati vozača odnosno vlasnika vozila preko evidencije nadležnog organa. Parking servis je od 1. septembra uveo „kandže" za blokadu nepropisno parkiranih vozila na parkiralištima kako bi naplatili potraživanja imao prema preduzeću.
Odgovarajući na inicijativu i Parking servis i Sekretarijat za saobraćaj smatraju da je preduzeće postupalo po ovlašćenjima i mjerama koje mu daje upravo ova odluka. Zbog toga je odbor za statut i propise Skupštine Glavnog grada juče odlučio da će izjašnjenja gradskog preduzeća i Sekretarijata uputiti Ustavnom sudu kako bi sudska instanca odlučila po njoj.
- Podnosioci inicijative smatraju da se radi o represivnim mjerama prema imovini korisnika javnih parkirališta kojim se ograničava pravo raspolaganja svojinom-motornim vozilom, ali ne samo to već i povreda kretanja, koja su zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Parking servis nezakonito vrši pravo retencije, odnosno zapljene motornog vozila radi naplate tri ili više parking karata. Dodatno, Parking servis na krajnje maliciozan način uslovljava korisnike javnih parkirališta da isplate i posebnu naknadu za skidanje uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila u iznosu koji je trenutno 30 eura kako bi bili u mogućnosti da ponovo koriste svoje vozilo - navode podnosioci inicijative.
Parking servis, prema njihovim riječima, osim što neustavno blokira imovinu, naplaćuje i dodatnu naknadu za svoju nezakonitu „uslugu", odnosno stavlja se u poziciju subjekta koji izriče sankcije, što je, cijene oni, neprihvatljivo.
Direktor Parking servisa Nikola Lazović saopštio je da je odluka donijeta 2019. godine te da su mehanizmi obezbjeđenja naplate potraživanja postoje od te godine.
- Do sada nije pokrenuta nijedna inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke, a podnosioci ove su imali priliku da se izjasne o njoj tokom javne rasprave, ukoliko su smatrali da postoji bilo kakva nejasnoća ili povreda odluke - saopštio je Lazović.
Predsjednik odbora za statut i propise Mitar Šušić saopštio je da se u dobrom dijelu slaže sa podnosiocima inicijative.
- Podnosioci komentarišu sam sadržaj odluke koji Parking servisu daje određene alate za naplatu potraživanja. Moje mišljenje jeste da to jeste naustavno, i da naravno, niste vi odgovorni za to. U odgovoru ste konstatovali da vi samo primjenjujete odluku i da nemate mogućnost da drugo radite. Međutim, saglasan sam sa tim da se na taj način ne mogu obezbjeđivati potraživanja koja Parking servis ima prema korisnicima javnih parkinga u Podgorici jer je naplata potraživanja definisana zakonima o izvršenju i obezbjeđenju, dakle u izvršnom postupku se može naplatiti sve što neko neće dobrovoljno da plati. Ne možemo posezati za blokadom imovine, za faktičkim oduzimanjem i uskraćivanja raspolaganja imovine da bi obezbijedili plaćanje - rekao je Šušić.
Odbor za planiranje i uređenje prostora, komunalno - stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine predložio je odbornicima da usvoje petogodišnji Program privremenih objekata. Pomoćnik sekretara za komunalne poslove Boban Durković saopštio je da dokument sadrži zone i smjernice sa urbanističko-tehničkim uslovima za postavljanje privremenih objekata, kao i vrste, dimenzije i oblik privremenih objekata.
- Donošenjem programa stvoriće se uslovi za veći nivo uređenosti u dijelu postavljanja privremenih objekata - naveo je Durković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Ustavni sud Crne Gore tokom ove sedmice donio je odluke u više od 150 ustavnih žalbi iz 2023. godine, čime je nastavio da efikasno sprovodi Plan za rješavanje zaostalih predmeta i štiti ljudska prava na nacionalnom nivou, saopšteno je iz tog suda.
Dva vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama usvojila su 18 ustavnih žalbi, utvrdili povrede ljudskih prava i zbog utvrđenih povreda ukinuli odluke redovnih sudova i predmete vratili na ponovno odlučivanje.
- Odbijeno je 130 ustavnih žalbi, šest je odbačeno, u dva predmeta nije postignuta jednoglasnost pa su upućeni na sjednicu Suda, dok je u jednom predmetu postupak obustavljen. Vijeća su, takođe, povukla deset predmeta iz razmatranja - navedeno je u saopštenju.
Ovakvi rezultati, kažu u Ustavnom sudu, potvrđuju efikasnost Plana za rješavanje zaostalih predmeta, koji je Ustavni sud usvojio u junu 2024. godine, nakon stupanja na dužnost predsjednice suda Snežane Armenko.
Rukovodilac Odjeljenja za ustavne žalbe Milan Vukčević istakao je da su ustavnosudski savjetnici, zajedno sa sudijama izvjestiocima, tokom oktobra uložili veliki napor u radu na ovim predmetima.
- Rezultat intenzivnog rada ustavnosudskih savjetnika ovog odjeljenja ogleda se u velikom broju pripremljenih predmeta u svakodnevnim konsultacijama sa sudijama. Imajući u vidu zacrtani cilj da se u toku ove kalendarske godine svi zaostali predmeti iz 2023. godine riješe, nakon održanih vijeća za meritorno odlučivanje približavamo se ostvarivanju tog ambicioznog cilja. Napomenuo bih da, kada je u pitanju struktura predmeta, pored onih složenih, jedan dio predmeta su i tzv. tipski predmeti, koji su se odnosili na ustavnopravna pitanja u kojima postoji dobro uspostavljena praksa Ustavnog suda - kazao je Vukčević.
Najveći broj žalbi se odnosio na povredu prava na pravično suđenje, odnosno na pravo na pristup sudu, pravo na obrazloženu sudsku odluku i proizvoljnu primjenu mjerodavnog prava.
Dodatno, dio žalbi se odnosio na povredu prava na imovinu, prava na privatni i porodični život i slobodu izražavanja.
- Ustavni sud će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem Plana za rješavanje zaostalih predmeta u cilju jačanja vladavine prava i povjerenja građana u instituciju - poručeno je u saopštenju.

Ustavni sud u ovoj sedmici donio odluke u 155 predmeta

Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostorno- urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Ustavnom sudu podnio je Centar za zaštitu i proučavanje ptica, navodeći da je ona protivna opštoj ustavnopravnoj normi o hijerarhiji propisa.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila mišljenje koje će uputiti sudu da je postupak izrade plana nesporan.
Vlada je 15. avgusta, na telefonskoj sjednici, donijela odluku o donošenju izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice. Plan između ostalog sadrži sve pretpostavke za gradnju naselja na Veljem brdu.
U inicijativi Ustavnom sudu, koju potpisuje Srđan Žarić, advokat Centra za zaštitu i proučavanje ptica, je naznačeno da Vlada nema ovlašćenje za donošenje odluke. Ukazuje da je odluka suprotna odredbama Ustava, Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o uređenju prostora, Zakona o objavljivanju propisa i drugih akata, kao i Zakona strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. 

– Sama odluka je suprotna odredbama članova 49, 140 i 141 Zakona o uređenju prostora iz 2025. godine, što znači da je načelno suprotna i članu 100 Ustava Crne Gore, kojim se reguliše ustavnopravni okvir nadležnosti Vlade. Takođe, odluka je suprotna i principu vladavine prava budući da se njome narušava pravna sigurnost i pravni poredak, a odluka naročito dovodi u nedoumicu adresate normi. Posebno treba istaći i povredu načela lokalne samouprave iz člana 113 Ustava, a naročito principa samostalnosti lokalne samouprave iz člana 117 Ustava tim prije što je pravo lokalne samouprave na donošenje lokalnog planskog dokumenta izričito predviđeno važećim zakonom - zakonom iz 2025 godine – piše u Žarićevoj inicijativi.&nbsp;
Sa druge strane, Vlada je u mišljenju Ustavnom sudu navela da odluka nije suprotna Ustavu i propisima. Navode da je odredbom člana 140 Zakona o uređenju prostora propisano je da će se izrada i donošenje planskih dokumenata započetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, osim Prostornog plana Crne Gore, nastaviti na način i po postupku propisanom Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Ukazuju da je članom 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, propisano da se državni i lokalni planski dokumenti predviđeni Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata mogu, do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, izrađivati odnosno mijenjati po postupku propisanom ovim zakonom.
– Istom odredbom propisano je da planske dokumente donosi Vlada, osim Prostornog plana Crne Gore - stoji u mišljenju.
Iz Vlade ukazuju da je postupak izrade osporenog plana započet donošenjem Odluke o izradi Izmjena i dopuna PUP-a 2018. godine.
– Prema izričitoj odredbi člana 18 stav 4 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, na koji se propis upućuje članom 140 Zakona o uređenju prostora, Vlada Crne Gore je bila nadležna za donošenje planskih dokumenata pa, prema tome, i osporenih izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice. Ustavna je nadležnost Vlade Crne Gore da izvršava zakone, druge propise i opšte akte – piše u Vladinom mišljenju.
<h3>Ne zna se koja se verzija plana mijenjala</h3>
Srđan Žarić u inicijativi ukazuje da odluku prati izvještaj o procjeni uticaja planskog dokumenta na životnu sredinu, ali da nema podataka da je na njega dao saglasnost organ nadležan za zaštitu životne sredine.
– Iz same odluke uopšte se ne vidi koja verzija PUP-a se mijenja, a što je neophodno jer je nakon donošenja prvobitne odluke o Prostorno urbanističkom planu, taj plan više puta mijenjan. Takođe, u odluci se ne određuje koje su zaista izmjene i dopune planskog dokumenta, nego se u članu 1 stav 2 navodi da su izmjene i dopune planskog dokumenta sastavni dio odluke. Međutim, iz teksta „Izmjena i dopuna" može se naslutiti da se ne radi o tekstu izmjena i dopuna nego o prečišćenom tekstu planskog dokumenta, s tim što se čini da je Vlada iskoristila priliku da praktično donese novi planski dokument – piše u inicijativi.

PUP Podgorice pred Ustavnim sudom

Zapažanja Evropske komisije o znatno manjem broju neriješenih predmeta i kraćem trajanju postupaka u potpunosti potvrđuje sve što je Ustavni sud preduzeo u proteklom periodu kako bi efikasno štitio ljudska prava građana, navodi se u saopštenju Ustavnog suda Crne Gore. 
Kako se dodaje, Ustavni sud postigao je konkretne i mjerljive rezultate u svom radu, što je konstatovano i u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU. 
U izvještaju se navodi da je Ustavni sud usvojio i sproveo plan za rješavanje neriješenih predmeta, te da je cilj bio da se skrati trajanje postupaka, kako bi se ispoštovala praksa Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa djelotvornošću ustavne žalbe kao pravnog lijeka.
- Do septembra 2025. godine broj zaostalih predmeta pred Ustavnim sudom iznosio je 2.135 od čega je 1.797 ustavnih žalbi. Od tih predmeta, samo je jedan slučaj stariji od tri godine. Poređenja radi, u junu 2024. godine 769 predmeta bilo je starije od tri godine. Pored toga, prosječno trajanje postupka smanjeno je na jednu godinu i osam mjeseci - stoji u Izvještaju EK. .
I nakon izvještajnog perioda Evropske komisije, kako se navodu u saopštenju, uloženi su dodatni napori s ciljem da odluke Ustavnog suda budu donijete u razumnom roku, a njihova sadržina u potpunosti usklađena sa međunarodnim standardima, što vjerujemo da će biti prepoznato i u narednom periodu koji je jako značajan za evropski put Crne Gore.

Ustavni sud: Evropska komisija prepoznala naše rezultate - znatno smanjen broj neriješenih predmeta i skraćenje trajanja postupaka

Povodom 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava, Ustavni sud Crne Gore raspisao je nagradni konkurs za najbolji studentski esej na temu „Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?“ Na konkurs se mogu prijaviti studenti osnovnih studija prava sa Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Mediteran i Univerziteta Donja Gorica. Najbolje radove izabraće tročlana komisija, a pored plakete, biće dodijeljene i novčane nagrade u sljedećim iznosima: Prva nagrada – 500 eura Druga nagrada – 300 eura Treća nagrada – 200 eura Iz Ustavnog suda ističu da obilježavanjem jubileja slave tradiciju i ustavnu kulturu Crne Gore, te da žele da studenti prava prepoznaju sebe kao buduće nosioce ustavnosti i vladavine prava. U okviru obilježavanja 120 godina od donošenja prvog pisanog ustavnog akta Crne Gore, Ustavni sud će po prvi put organizovati i konsultacije za studente prava, koje će se održati u trećoj nedjelji novembra. Tokom tih susreta, studenti će moći da dobiju stručne smjernice od predsjednice suda, sudija i ustavnosudskih savjetnika za pripremu svojih radova. Konkurs traje do 5. decembra, a nagrade će biti dodijeljene 10. decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava. Nagrađeni eseji biće objavljeni na sajtu i u biltenu Ustavnog suda Crne Gore. Pravila konkursa i prijavni formular dostupni su na zvaničnoj internet stranici: www.ustavnisud.me .Konkurs se realizuje uz podršku AIRE centra i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105101120_9667c60ad91d14f5d508f38cd60834902c1e5102b2dcc6e3bf0d11f1729ea4ac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105101120_9667c60ad91d14f5d508f38cd60834902c1e5102b2dcc6e3bf0d11f1729ea4ac" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="konkurs 1"> </figure>  &nbsp;

Ustavni sud raspisao nagradni konkurs za najbolji studentski esej

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije usvojio 4. novembra apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH, kojom je 1. avgusta pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodikov advokat Goran Bubić tada je najavio da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH, navodeći da su ti koraci neophodni za eventualno obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava.
Dodik je proglašen krivim jer je potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi Republike Srpske pokušali su spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog entiteta.
Drugooptuženi u postupku, Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, koji je objavio sporne zakone, oslobođen je krivice u prvostepenom postupku, što je potvrdilo i apelaciono vijeće.
Šta se navodi u odluci Ustavnog suda BiH?
Ustavni sud je zaključio da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, niti drugih prava garantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Sud je odbacio i apelaciju protiv odluka Centralne izborne komisije (CIK) i Suda BiH o prestanku Dodikovog mandata, ocijenivši da se te odluke ne odnose na građanska prava i obaveze, niti na krivičnu optužbu u smislu člana 6. Evropske konvencije.
CIK je Dodiku oduzeo mandat sredinom avgusta, nakon što je presuda protiv njega postala pravosnažna.
Ustavni sud je naveo da je CIK postupao po službenoj dužnosti, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, te da osporenim odlukama nije odlučivano o ustavnosti rada Suda BiH, zbog čega se ne može govoriti o povredi prava na pravično suđenje.
U vezi sa navodima o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima, Sud je istakao da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen jasno definisano zakonom, te da je zakon koji je donio visoki predstavnik pravno valjan i dio domaćeg pravnog sistema.
Sud je podsjetio da ovlašćenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma, rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Bonske deklaracije, te da nijesu podložna kontroli Ustavnog suda.
Ustavni sud je odbacio i navode o pristrasnosti sudije u predmetu, navodeći da je javnost suđenja bila obezbijeđena, te da je apelant imao pravičan postupak.

1250x600

1084x550

Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika

Ustavni sud Crne Gore utvrdio je, u dvije najnovije odluke, da crnogorski sudovi ne mogu dopisivati uslove za odgovornost države, pored onih propisanih zakonom. Takvo postupanje, kako se navodi, ograničava pravo građana i pravnih lica na naknadu štete zbog nezakonitog ili nepravilnog rada državnih organa.
U prvom slučaju, sudija Privrednog suda uputio je kompaniju K. iz Podgorice da pokrene posebnu parnicu pred tim sudom, a za njeno vođenje je utrošila nepunih 14,5 hiljada eura, da bi se ispostavilo da je ona bila nepotrebna i suprotna zakonu. Firma je tražila naknadu štete od države, ali su podgorički Osnovni i Viši sud to odbili, sa obrazloženjem da nije bilo namjere da joj se nanese šteta.
U drugom slučaju, kompanija C.K. je kupila zemljište od beogradske firme O, koje se ispostavilo da je u vlasništvu D. iz Goražda. Tužbom tvrdi da je država solidarno odgovorna jer su njeni organi doprinijeli sklapanju ništavog ugovora. Vrhovni sud je potvrdio stav podgoričkog Višeg i Osnovnog suda da u postupanju državnih organa nije bilo nepravilnog ili nezakonitog rada, odnosno “namjere ili nepažnje”.
Ustavni sud je utvrdio da uslov postojanja “namjere ili nepažnje”, koji su zahtijevali sudovi, ne postoji u Zakonu o obligacionim odnosima, podsjećajući da država odgovara za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom državnih organa.
- Takvim tumačenjem bi se prevalio prekomjerni teret na građane, a sa druge strane državi bi bilo omogućeno da izbjegava sve posljedice sopstvenih grešaka - navodi se u odluci Ustavnog suda u slučaju kompanije C.K.
Dodaje se da je obrazloženje sudova da ne postoji odgovornost države Crne Gore jer u postupanju njenih organa nema nepravilnog niti nezakonitog organa, odnosno namjere ili nepažnje, ustavnopravno neprihvatljivo, budući da su sudovi takvim tumačenjem, zapravo, “dopisali” uslove – namjeru i nepažnju, koje zakonodavac nije propisao.
Građani i pravna lica, ističu sudije Ustavnog suda, ne moraju da dokazuju namjeru ili nepažnju, jer se to traži jedino u regresnoj parnici, kada bi državni organ kao poslodavac htio da naknadi štetu od zaposlenog koji ju je prouzrokovao namjerno ili krajnom nepažnjom.
Zaključak suda je da postupci pred redovnim sudovima nijesu vođeni u skladu sa pravom na pravično suđenje koje garantuje Evropska konvencija o ljudskim pravima, odnosno da su odluke bile proizvoljne.
Ustavni sud je usvojio ustavne žalbe i u slučaju kompanije C.K. predmet vratio Vrhovnom sudu, a u slučaju kompanije K. Višem sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Ustavni sud: Sudovi proizvoljno proširili zakonske uslove za odgovornost države

Ustavna pravda može ispuniti svoju ulogu samo kada su autonomija i nezavisnost ustavnih sudova u potpunosti zagarantovani, jedan je od zaključaka Šestog kongresa Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji je završen u Madridu 31. oktobra.
Kongres, u čijem radu su učestvovale predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sudija Desanka Lopičić, konstatovao je da prijetnje nezavisnosti ustavnih sudova nisu ni hipotetičke ni izolovane.
- Ustavni sudovi u pojedinim zemljama suočavaju se sa političkim uplivima, odlaganjem sprovođenja odluka ili ciljanom kampanjom usmjerenoj na podrivanje povjerenja javnosti u njh - zaključak je 88 delegacija ustavnih sudova iz cijelog svijeta.
Istaknuto je da su učesnici takođe naglasili međusobnu solidarnost u odbrani integriteta i nezavisnosti ustavnih sudija, u skladu sa svojim domaćim propisima, koji ih moraju štititi od bilo kakvog miješanja ili pritiska, bez obzira od koga dolaze.
- Takve akcije podrivaju vladavinu prava i povjerenje javnosti. Ustavni sudovi ne smiju postati oruđe političke većine, niti se smiju izolovati od društva kojem služe - navodi se u zaključku.
Svjetsku konferenciju o ustavnom sudstvu zatvorio je kralj Španije Felipe VI, uz predsjednicu Venecijanske komisije Kler Bazi Malori i predsjednika Ustavnog suda Kraljevine Španije Kandida Konde Pumpida Tourona.
Armenko i Lopičić, pored susreta sa predsjednikom Ustavnog suda Kraljevine Španije, imale su i niz drugih susreta na marginama konferencije, u cilju jačanja saradnje sa predstavnicima pojedinih ustavnih sudova.
Podsjetimo, ovogodišnji kongres bio je posvećen temi "Ljudska prava budućih generacija", pa su ustavne sudije iz svih krajeva svijeta diskutovale o zaštiti kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa – pitanjima koja su od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Svjetska konferencija ustavnog sudstva osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo organizacione strukture u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju funkciju ustavne kontrole širom svijeta.

Nezavisnost ustavnih sudova ključna za vladavinu prava

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sutkinja Desanka Lopičić učestvuju na Šestom kongresu Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji se održava u Madridu od 28. do 31. oktobra, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Ustavni sud Crne Gore član je Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu od septembra 2011. godine — asocijacije koja danas okuplja 122 člana.
Ovogodišnji kongres, kako navode u saopštenju, posvećen je temi „Ljudska prava budućih generacija“, s fokusom na zaštitu kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa, što su pitanja od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Prvog dana skupa biće održani sastanci ustavnih sudova po regionima i jezičkim grupama, među kojima i sastanak evropskih ustavnih sudova.
Svjetska konferencija o ustavnom sudstvu osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo međunarodne organizacije u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju ustavnu kontrolu širom svijeta.
Učešće predsjednice Armenko i sutkinje Lopičić, kako se navodi, omogućiće razmjenu iskustava Ustavnog suda Crne Gore u primjeni međunarodnih standarda, kao i upoznavanje sa praksom sudova iz Evrope i drugih kontinenata. Skup će, takođe, biti prilika za unapređenje saradnje među sudovima, što je od značaja u kontekstu planova rada Ustavnog suda u narednom periodu.
Na kraju saopštenja podsjeća se na član 11 Ustava Crne Gore:
„Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.“

Armenko i Lopičić na Svjetskoj konferenciji o ustavnom sudstvu u Madridu

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu „X” i ukinuo rješenje Apelacionog suda kojim je odlučeno da su ispunjeni uslovi da bude izručen „Y”, a predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
U ustavnosudskom postupku je utvrđeno da su Apelacioni i Viši sud poklonili punu vjeru uvjerenjima „Y” da će, u slučaju izručenja, poštovati sva prava okrivljenog „X”, da će imati pravo na zaštitu od mučenja, pravo na pravično suđenje i poštovanje ostalih ljudskih prava, a ocijenili su neosnovanim njegove tvrdnje u vezi sa navodnim rizikom od zlostavljanja.
&nbsp;- Uvjerenja sama po sebi nisu dovoljna. Sudovi nijesu izvršili bilo kakvu, a kamoli rigoroznu provjeru navoda okrivljenog, u vezi sa rizikom da će u „Y” biti podvrgnut zlostavljanju - navodi se u odluci Ustavnog suda.
&nbsp;Ustavne sudije zaključuju da su se sudovi, umjesto sprovođenja suštinske analize u pogledu bojazni „X” da će u slučaju izručenja biti zlostavljan, ograničili na ispitivanje formalnih uslova za izručenje, dajući apsolutni primat međunarodnoj obavezi izručenja „Y”, u odnosu na zaštitu njegovih prava.
&nbsp;- Ustavni sud primjećuje da procjena domaćih sudova nije uključivala analizu mnogobrojnih izvještaja tijela Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija (Amnesty International, Human Rights Watch, Freedom house) o situaciji u „Y” pritvorskim centrima, a koji su bili lako dostupni - navodi se u odluci suda i dodaje:
&nbsp;Svi nezavisni izvještaji upućuju na mnoge značajne nedostatke u domaćem zakonodavstvu i moguće zloupotrebe u kaznenom sistemu „Y”, koje je Evropski sud za ljudska prava izjednačio sa postojanjem opšte situacije nasilja.&nbsp;
Podsjećamo, Apelacioni i Viši sud u Podgorici su tokom septembra donijeli rješenja kojima su utvrdili da su ispunjeni zakonski uslovi za njegovo izručenje „Y”. Njegovo izručenje je zatraženo radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je otvaranjem kazina prekršio tamošnje zakone, gdje se to tretira kao krivično djelo. Ustavni sud je 1. oktobra privremenom mjerom obustavio njegovo izručenje do donošenja konačne odluke.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo odluku o izručenju: Sudovi zanemarili rizik od zlostavljanja

Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Zbog održavanja trke NLB Podgorica Millenium Run od petka 7. novembra do neđelje 9. novembra, biće privremeno obustavljen saobraćaj na više lokacija u Podgorici.
Most Milenijum zatvoren je od 19 do neđelje do 19 sati.
U neđelju saobraćaj će biti obustavljen prema sljedećem rasporedu:
Od 9.50 do 13.50 sati biće zatvorena ruta od mosta Milenijum, kroz podvožnjak ka Maslinama, i od Volija u Zagoriču, preko šina, Ulicom Nikole Tesle do nastavka II Crnogorskog bataljona pa sve do Vezirovog mosta.
Od 10.10 do 14.20 sati - od Vezirovog mosta Bulevarom serdara Jola Piletića, do mosta Milenijum, zatim Ulicom 13. jula, do kružnog toka kod Dan-a, Moskovskom ulicom sve do Bulevara sv. Petra Cetinjskog i od Ulice slobode do Ulice Džordža Vašingtona.
Od 10 do 16 sati biće zatvoren od Cetinjskog puta, preko Bulevara 21. maja do Farmaka, most kod Dahne, Ulice 8. marta, Union bridge, Bulevar revolucije, pa do Ulice Ivana Vujoševića i dalje od Ulice Ivana Vujoševića do Bulevara svetog Petra Cetinjskog i Ulice slobode.
Od 10 do 10.30 sati - od Ulice kralja Nikole, Bul. Crnogorskih Serdara do Union bridge-a.
Od 10 časova do 16 sati tranzit iz pravca Kolašina prema Cetinju i Baru će biti moguć preko Bulevara Vilija Branta. Takođe, tranzit iz Nikšića ka Kolašinu biće dostupan za automobile, kamione do 3,5 tona i autobuse do 21 mjesta preko Smokovca, a dalje prema Cetinju i Baru preko Bulevara Vilija Branta.
Saobraćaj preko mosta Luča, kružnog toka Oro i Kokota biće regulisan naizmjeničnim smjerovima. Prohodan će biti putni pravac od auto-puta Princeza Ksenija, Bul. Vilija Branta preko Starog aerodroma, ka aerodromu Golubovci i Baru i preko mosta Luča ka Cetinju.
Iz Uprave policije savjetovali su građane Podgorice da u neđelju od 9.50 do 16 sati koriste alternativne načine prevoza, a za hitne slučajeve, organizatori su napravili interaktivnu formu - mapu za lakše snalaženje putnika koja je dostupna na sljedećem linku: <a href="https://www.podgorica.run/saobracaj">https://www.podgorica.run/saobracaj</a>.
Na mapi se nalaze sva naselja u Podgorici i putni pravci koji vode do Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i glavnih magistralnih pravaca prema Kolašinu, Nikšiću i aerodromu Golubovci.
Saobraćaj ka Cetinju će se odvijati preko mosta Luča (pravac aerodrom Golubovci).

Obustavlja se saobraćaj na više lokacija zbog trke NLB Podgorica Millenium Run

Republikanci i demokrati međusobno se optužuju za blokadu federalnih vlasti, koja ulazi u drugi mjesec i sada je najduža u istoriji SAD-a. Zbog toga je došlo do masovnih otkazivanja letova i pogođeno je 40 aerodroma.
Oko 13.000 kontrolora leta i 50.000 službenika Uprave za sigurnost prometa prisiljeno je raditi bez plate nakon što američki predsjednik Donald Tramp i demokrate u Kongresu nisu uspjeli postići dogovor o budžetu, što je izazvalo blokadu rada vlade.
Republikanci, koji kontrolišu oba doma Kongresa, kao i Bijelu kuću, krive demokrate za zastoj, rekavši da bi se trebali složiti oko usvajanja rezolucije o finansiranju koja bi jednostavno nastavila trenutne nivoe potrošnje.
Do danas je otkazano 855 letova, a zabilježeno je 2.301 kašnjenje planiranih letova širom SAD-a.
Aviokompanije se bore da prebace putnike na alternativne letove, ali mnogima su planovi poremećeni, a drugi preispituju predstojeća putovanja.
Ovo zatvaranje, koje je počelo 1. oktobra, izazvalo je neviđene poremećaje u zemlji.
Programi pomoći u hrani su pauzirani, stotine federalnih radnika ostaju neplaćeni, a postoje i ogromni poremećaji letova na glavnim aerodromima.
Sedmicama su demokrate odbijale glasati za ponovno otvaranje vlade bez većih ulaganja u smanjenje troškova zdravstvene zaštite.
Predloženi revidirani zakon vjerovatno će zadržati svjetla savezne vlade upaljena i nakon Dana zahvalnosti.
Ali ako značajne promjene u zdravstvenoj zaštiti nisu u zakonu, malo je vjerovatno da će biti usvojen.
Dok se američki aerodromi bore s kašnjenjima i otkazivanjem letova nakon obaveznog smanjenja operacija, aviokompanije su počele izdavati savjete za putnike.
"United Airlines" je objavio sveobuhvatnu listu otkazanih letova u svojoj mreži za danas i tokom vikenda. Velika većina su kratki, regionalni ili prigradski letovi. Putnici imaju pravo na povrat novca ili mogu ponovo rezervisati, čak i ako njihov specifični let nije na listi.
"American Airlines" je saopštio da će putnici koji putuju preko određenih aerodroma i koji ispunjavaju određene kriterijume biti oslobođeni naknade za promjenu ako žele ponovo rezervisati let.

Kolaps na aerodromima u SAD-u: Od oktobra otkazano više od 800 letova

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Tag: ustavni-sud

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Ustavni sud u ovoj sedmici donio odluke u 155 predmeta

PUP Podgorice pred Ustavnim sudom

Ustavni sud: Evropska komisija prepoznala naše rezultate - znatno smanjen broj neriješenih predmeta i skraćenje trajanja postupaka

Ustavni sud raspisao nagradni konkurs za najbolji studentski esej

Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika

Ustavni sud: Sudovi proizvoljno proširili zakonske uslove za odgovornost države

Nezavisnost ustavnih sudova ključna za vladavinu prava

Armenko i Lopičić na Svjetskoj konferenciji o ustavnom sudstvu u Madridu

Ustavni sud ukinuo odluku o izručenju: Sudovi zanemarili rizik od zlostavljanja

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Obustavlja se saobraćaj na više lokacija zbog trke NLB Podgorica Millenium Run

Kolaps na aerodromima u SAD-u: Od oktobra otkazano više od 800 letova

PRATITE TVe UŽIVO