Ustavni sud Crne Gore utvrdio je, u dvije najnovije odluke, da crnogorski sudovi ne mogu dopisivati uslove za odgovornost države, pored onih propisanih zakonom. Takvo postupanje, kako se navodi, ograničava pravo građana i pravnih lica na naknadu štete zbog nezakonitog ili nepravilnog rada državnih organa.
U prvom slučaju, sudija Privrednog suda uputio je kompaniju K. iz Podgorice da pokrene posebnu parnicu pred tim sudom, a za njeno vođenje je utrošila nepunih 14,5 hiljada eura, da bi se ispostavilo da je ona bila nepotrebna i suprotna zakonu. Firma je tražila naknadu štete od države, ali su podgorički Osnovni i Viši sud to odbili, sa obrazloženjem da nije bilo namjere da joj se nanese šteta.
U drugom slučaju, kompanija C.K. je kupila zemljište od beogradske firme O, koje se ispostavilo da je u vlasništvu D. iz Goražda. Tužbom tvrdi da je država solidarno odgovorna jer su njeni organi doprinijeli sklapanju ništavog ugovora. Vrhovni sud je potvrdio stav podgoričkog Višeg i Osnovnog suda da u postupanju državnih organa nije bilo nepravilnog ili nezakonitog rada, odnosno “namjere ili nepažnje”.
Ustavni sud je utvrdio da uslov postojanja “namjere ili nepažnje”, koji su zahtijevali sudovi, ne postoji u Zakonu o obligacionim odnosima, podsjećajući da država odgovara za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom državnih organa.
- Takvim tumačenjem bi se prevalio prekomjerni teret na građane, a sa druge strane državi bi bilo omogućeno da izbjegava sve posljedice sopstvenih grešaka - navodi se u odluci Ustavnog suda u slučaju kompanije C.K.
Dodaje se da je obrazloženje sudova da ne postoji odgovornost države Crne Gore jer u postupanju njenih organa nema nepravilnog niti nezakonitog organa, odnosno namjere ili nepažnje, ustavnopravno neprihvatljivo, budući da su sudovi takvim tumačenjem, zapravo, “dopisali” uslove – namjeru i nepažnju, koje zakonodavac nije propisao.
Građani i pravna lica, ističu sudije Ustavnog suda, ne moraju da dokazuju namjeru ili nepažnju, jer se to traži jedino u regresnoj parnici, kada bi državni organ kao poslodavac htio da naknadi štetu od zaposlenog koji ju je prouzrokovao namjerno ili krajnom nepažnjom.
Zaključak suda je da postupci pred redovnim sudovima nijesu vođeni u skladu sa pravom na pravično suđenje koje garantuje Evropska konvencija o ljudskim pravima, odnosno da su odluke bile proizvoljne.
Ustavni sud je usvojio ustavne žalbe i u slučaju kompanije C.K. predmet vratio Vrhovnom sudu, a u slučaju kompanije K. Višem sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud: Sudovi proizvoljno proširili zakonske uslove za odgovornost države

Ustavna pravda može ispuniti svoju ulogu samo kada su autonomija i nezavisnost ustavnih sudova u potpunosti zagarantovani, jedan je od zaključaka Šestog kongresa Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji je završen u Madridu 31. oktobra.
Kongres, u čijem radu su učestvovale predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sudija Desanka Lopičić, konstatovao je da prijetnje nezavisnosti ustavnih sudova nisu ni hipotetičke ni izolovane.
- Ustavni sudovi u pojedinim zemljama suočavaju se sa političkim uplivima, odlaganjem sprovođenja odluka ili ciljanom kampanjom usmjerenoj na podrivanje povjerenja javnosti u njh - zaključak je 88 delegacija ustavnih sudova iz cijelog svijeta.
Istaknuto je da su učesnici takođe naglasili međusobnu solidarnost u odbrani integriteta i nezavisnosti ustavnih sudija, u skladu sa svojim domaćim propisima, koji ih moraju štititi od bilo kakvog miješanja ili pritiska, bez obzira od koga dolaze.
- Takve akcije podrivaju vladavinu prava i povjerenje javnosti. Ustavni sudovi ne smiju postati oruđe političke većine, niti se smiju izolovati od društva kojem služe - navodi se u zaključku.
Svjetsku konferenciju o ustavnom sudstvu zatvorio je kralj Španije Felipe VI, uz predsjednicu Venecijanske komisije Kler Bazi Malori i predsjednika Ustavnog suda Kraljevine Španije Kandida Konde Pumpida Tourona.
Armenko i Lopičić, pored susreta sa predsjednikom Ustavnog suda Kraljevine Španije, imale su i niz drugih susreta na marginama konferencije, u cilju jačanja saradnje sa predstavnicima pojedinih ustavnih sudova.
Podsjetimo, ovogodišnji kongres bio je posvećen temi "Ljudska prava budućih generacija", pa su ustavne sudije iz svih krajeva svijeta diskutovale o zaštiti kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa – pitanjima koja su od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Svjetska konferencija ustavnog sudstva osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo organizacione strukture u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju funkciju ustavne kontrole širom svijeta.

1250x600

1084x550

Nezavisnost ustavnih sudova ključna za vladavinu prava

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sutkinja Desanka Lopičić učestvuju na Šestom kongresu Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji se održava u Madridu od 28. do 31. oktobra, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Ustavni sud Crne Gore član je Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu od septembra 2011. godine — asocijacije koja danas okuplja 122 člana.
Ovogodišnji kongres, kako navode u saopštenju, posvećen je temi „Ljudska prava budućih generacija“, s fokusom na zaštitu kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa, što su pitanja od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Prvog dana skupa biće održani sastanci ustavnih sudova po regionima i jezičkim grupama, među kojima i sastanak evropskih ustavnih sudova.
Svjetska konferencija o ustavnom sudstvu osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo međunarodne organizacije u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju ustavnu kontrolu širom svijeta.
Učešće predsjednice Armenko i sutkinje Lopičić, kako se navodi, omogućiće razmjenu iskustava Ustavnog suda Crne Gore u primjeni međunarodnih standarda, kao i upoznavanje sa praksom sudova iz Evrope i drugih kontinenata. Skup će, takođe, biti prilika za unapređenje saradnje među sudovima, što je od značaja u kontekstu planova rada Ustavnog suda u narednom periodu.
Na kraju saopštenja podsjeća se na član 11 Ustava Crne Gore:
„Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.“

Armenko i Lopičić na Svjetskoj konferenciji o ustavnom sudstvu u Madridu

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu „X” i ukinuo rješenje Apelacionog suda kojim je odlučeno da su ispunjeni uslovi da bude izručen „Y”, a predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
U ustavnosudskom postupku je utvrđeno da su Apelacioni i Viši sud poklonili punu vjeru uvjerenjima „Y” da će, u slučaju izručenja, poštovati sva prava okrivljenog „X”, da će imati pravo na zaštitu od mučenja, pravo na pravično suđenje i poštovanje ostalih ljudskih prava, a ocijenili su neosnovanim njegove tvrdnje u vezi sa navodnim rizikom od zlostavljanja.
&nbsp;- Uvjerenja sama po sebi nisu dovoljna. Sudovi nijesu izvršili bilo kakvu, a kamoli rigoroznu provjeru navoda okrivljenog, u vezi sa rizikom da će u „Y” biti podvrgnut zlostavljanju - navodi se u odluci Ustavnog suda.
&nbsp;Ustavne sudije zaključuju da su se sudovi, umjesto sprovođenja suštinske analize u pogledu bojazni „X” da će u slučaju izručenja biti zlostavljan, ograničili na ispitivanje formalnih uslova za izručenje, dajući apsolutni primat međunarodnoj obavezi izručenja „Y”, u odnosu na zaštitu njegovih prava.
&nbsp;- Ustavni sud primjećuje da procjena domaćih sudova nije uključivala analizu mnogobrojnih izvještaja tijela Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija (Amnesty International, Human Rights Watch, Freedom house) o situaciji u „Y” pritvorskim centrima, a koji su bili lako dostupni - navodi se u odluci suda i dodaje:
&nbsp;Svi nezavisni izvještaji upućuju na mnoge značajne nedostatke u domaćem zakonodavstvu i moguće zloupotrebe u kaznenom sistemu „Y”, koje je Evropski sud za ljudska prava izjednačio sa postojanjem opšte situacije nasilja.&nbsp;
Podsjećamo, Apelacioni i Viši sud u Podgorici su tokom septembra donijeli rješenja kojima su utvrdili da su ispunjeni zakonski uslovi za njegovo izručenje „Y”. Njegovo izručenje je zatraženo radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je otvaranjem kazina prekršio tamošnje zakone, gdje se to tretira kao krivično djelo. Ustavni sud je 1. oktobra privremenom mjerom obustavio njegovo izručenje do donošenja konačne odluke.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo odluku o izručenju: Sudovi zanemarili rizik od zlostavljanja

Ustavni sud usvojio je žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića, koji su 11. novembra prošle godine fizički brutalno napali novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, jer cijene da su protivustavno u pritvoru proveli 32 dana bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu.
- Javno saopštavanje odluke o produženju pritvora nakon objavljivanja presude, bez uručivanja pisanog rješenja duže od 30 dana, protivno je Ustavu. Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu Z.B. i M.M, kojima je sudija Osnovnog suda u Podgorici nakon izricanja presude za napad na novinarku A.R, produžio pritvor. Oni su 32 dana proveli u pritvoru bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu - saopšteno je iz Ustavnog suda.
Sud je utvrdio da je Osnovni sud 24. aprila odluku o produženju pritvora saopštio javno, dok je okrivljenima pismeni otpravak rješenja dostavljen tek 26. maja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - više od mjesec nakon izricanja presude.&nbsp;
- Osnovni sud u Podgorici se izjasnio da je odluka o produženju pritvora izrečena istovremeno sa osuđujućom presudom, u punoj sudnici pred brojnim prisutni građanima, o čemu su mediji izvijestili javnost - naveli su &nbsp;u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ocijenio da usljed propusta Osnovnog suda da odmah izradi i dostavi pismeni otpravak rješenja o produženju pritvora, nije postupljeno u skladu sa zahtjevom hitnosti propisanim Ustavom Crne Gore.
- Navedeno znači da nije u skladu sa načelom zakonitosti stav suda da javno objavljivanje rješenja znači i da je okrivljeni sa istim upoznat, s obzirom na to da je okrivljeni stvarno onemogućen u korišćenju pravnog lijeka u konkretnom slučaju - navodi se u odluci suda.&nbsp;
Ustavni sud je odbacio žalbe Bećirovića i Mijatovića u dijelu u kojem su tvrdili da nije postojala osnovana sumnja i posebne okolnosti za produženje pritvora.

Ustavni sud usvojio žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića jer im nije dostavljeno pisano rješenje o pritvoru

Evropska unija očekuje da Crna Gora imenuje troje sudije Ustavnog suda, bez daljih odlaganja, kroz transparentan i na zaslugama zasnovan proces izbora, poručili su iz Evropske komisije (EK).
Povodom neizbora sudija u Skupštini prošle sedmice, iz EK su rekli da je potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od suštinskog značaja za zaštitu prava građana i očuvanje vladavine prava i demokratske stabilnosti.
- Takođe je od ključne važnosti za put Crne Gore ka pristupanju Evropskoj uniji - kazali su iz EK, prenose Vijesti.
Iako su ovakve poruke iz EK i ranije slali, niko od troje kandidata prošle sedmice u Skupštini nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika.
Poslanici su 14. oktobra glasali za kandidate Ustavnog odbora - zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića. Predsjednik države Jakov Milatović za sutkinju Ustavnog suda predložio je advokaticu Mirjanu Vučinić.

EK pozvala na hitno popunjavanje Ustavnog suda

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će njegov resor u naredna dva dana izaći sa određenim prijedlozima prema radnom timu za izmjene Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
- O novinama ćemo obavijestiti javnost sjutra ili preksjutra. Prije nekoliko dana dobili smo analize eksperata Savjeta Evrope, pažljivo smo ih razmotrili i određene segmente ćemo prihvatiti i sa tim prijedlozima izaći prema radnom timu i kada za to dođe vrijeme i prema Evropskoj komisiji kada za to dođe vrijeme - kazao je Božović u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Tražiće se, ističe on, da se nezakonito bogaćenje uvede kao krivično djelo u Krivični zakonik.
- Mi imamo kroz građanski zakon mogućnost da utvrđujemo da li je neko došao do sticanja bogatstva bez osnova. Međutim, sada govorimo o krivičnom bogaćenju prije svega javnih funkcionera i ljudi koji su povezani sa njima. To su mnogo veći iznosi i neko će morati da dokazuje i to sticanje te imovine, ukoliko nema mogućnosti da dokaže porijeklo - saopštio je Božović.
Takođe, kako je rekao, predložiće dva-tri modela radnoj grupi. Jedan za koji smatra da je najradikalniji, a da će ga građani najbolje shvatiti, &nbsp;je targetiranje imovine društveno-opasnih lica.
- Jasno će biti naznačeno gdje će se oni nalaziti, dali u SOCTA-i, ili nekom drugom izvoru... Ali uvezaćemo to u sistem, da ne bi bilo targetiranja bilo koga i da utvrdimo da li ta društveno-opasna lica su stekla imovinu na način na koji je ne mogu pravdati. Onda ćemo odvajati krivični postupak ili ono što nam je u fokusu - otvarati pitanje posjedovanja imovine. To su dva različita postupka i građane nerijetko interesuje što se dešava sa imovinom, a ne da li je došlo do nekog krivičnog djela. Za pripadnike organizovanih krivičnih djela i one koji su stekli enormna bogatstva na nezakonit način sam odlazak u zatvor na nekoliko godina je jedna mjera i sankcija koja je poprilično prihvatljiva. Jedino što može imati efekta je uzimanje imovine koja je nezakonito sticana - pojasnio je Božović, ističući da se izmjene Zakona neće donositi bez pozitivnog mišljenja Evropske komisije.
<h2>"Ne očekujem izručenje Marovića"</h2>
Ministar pravde ne očekuje da Beograd izruči Crnoj Gori Svetozara Marovića zbog izdržavanja zatvorske kazne za organizovani kriminal i višemilionsku štetu Budvi.
- Nisam optimista. Poslao sam molbe, to su radili i moji prethodnici... Ne mislim da će biti izručen, institut zastare će učiniti svoje ako se tako nešto desi sljedeće godine. To nije nešto što nam se dopada, ali bih volio da dobijemo odgovore kako je Svetozar Marović otišao u Srbiju, a bio je osuđen - kazao je Božović.
<h2>"Očekujem izbor sudija u drugom krugu"</h2>
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Radović, Jovana Jovanović i Mirjana Vučinić u pravom krugu nijesu dobile dvotrećinsku podršku parlamenta, ali Božović vjeruje da neće izostati tropetinska u drugom krugu.&nbsp;
Dijalog će se, kaže, voditi i narednih dana na ovu temu.
- Očekujem da će neko promijeniti mišljenje, neću licitirati ko, možda neko i iz opozicije. Mislim da razgovori postoje i drago bi mi bilo da rezulturaju izborom sudija Ustavnog suda. Mi moramo što prije kompletirati Ustavni sud - saopštio je Božović.
<h2>Kompleksan problem</h2>
Komentarišući to što se pojedini sudski postupci odugovlače i ne dobijaju epilog, kao u slučaju Miloša Medenice koji je nedavno izašao iz Istražnog zatvora i određen mu je kućni pritvor jer ni nakon tri godine od podignute optužnice nije donesena prvostepena presuda, Božović kaže da je problem kompleksan i da ga teško ga je adresirati u jednom smjeru.
- Bitni razlog zašto su postupci ovako dugi je Zakon o krivičnom postupku koji je postavljen kako je postavljen. Zato smo predložili izmjene ZKP-a. Drugi razlog je što u Višem sudu nijesmo imali više od pet-šest sudija u Specijalnom odjeljenju - danas ih je 14. Takođe, nemamo adekvatne infrastrukturne kapacitete i naše sudije rade u teškim uslovima... - naveo je Božović.
<h2>"Treba podržati izvještaj Tužilačkog savjeta"</h2>
Božović je rekao i da razumije čelnike Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva Milorada Markovića i Vladimira Novovića koji se nijesu pojavili na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojem je trebalo da se raspravlja o aferi "Telekom". Međutim, kako je istakao, razumije i poslanike koji su kivni zbog njihovog izostanka.
- Potpuno razumijem i stav državnog tužilaštva da o predmetu koji je aktivan ne razgovaraju van svojih institucija, ali razumijem i stav poslanika, kao legitimne predstavnike naroda, koji žele da imaju odgovor tužilaštva o ovom slučaju - istakao je Božović.
Smatra i da je legitiman stav poslanika da će, zbog ove situacije, preispitati podršku izvještajima o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godina.
- Međutim, mislim da bi izvještaj Tužilačkog savjeta trebalo podržati - poručio je Božović.

Tamara Klikovac

Božović: Stigle analize stručnjaka SE, u naredna dva dana izlazimo sa prijedlozima za "antimafija" zakon

Pokret Preokret podnio je danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 73 odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada Podgorica koji omogućava da vlast direktno imenuje predsjednike savjeta mjesnih zajednica, čime se poništava pravo građana na neposredan izbor i vraća partijska kontrola nad mjesnim zajednicama.
Podsjećaju da se članom 73 odluke o mjesnim zajednicama propisuje da Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada, na prijedlog predsjednika Skupštine, određuje vršioce dužnosti predsjednika Savjeta u mjesnim zajednicama, čime se direktno obesmišljava direktan izbor za organe u mjesnim zajednicama što je trebalo biti jedna od osnovnih namjera ove odluke.
- Ovakvim konačnim tekstom odluke o mjesnim zajednicama i kasnijim postupanjem aktuelne vlasti u Podgorici otvoren je put da mjesne zajednice ponovo budu podređene partijama, a aktivnosti u tom pravcu omogućava član čiju smo ocjenu ustavnosti tražili, odnosno za koji smo predložili Ustavnom sudu da taj član 73 odluke bude stavljen van snage kako bi se konačno počeli sprovoditi neposredni izbori za mjesne zajednice i time spriječilo dalje prolongiranje tog procesa - navodi Preokret.
U obraloženju inicijative za ocjenu ustavnosti, između ostalog, navedeno je da Ustav Crne Gore garantuje pravo na lokalnu samoupravu i učešće građana u upravljanju javnim poslovima, a da se osporenim članom 73 odluke prenosi se izbor predstavnika mjesnih zajednica u nadležnost Skupštine Glavnog grada, čime se uskraćuje pravo građana da neposredno biraju svoje predstavnike u organima mjesne zajednice, što odluku čini nesaglasnom sa zakonom i Ustavom.
U inicijativi se navodi i da posebnu zabrinutost zbog ovakve odredbe člana 73 odluke predstavlja mogućnost uvođenja predstavnika političkih partija u način rada mjesnih zajednica, što je u suprotnosti sa njenom svrhom i načelima samostalnosti i autonomije mjesnih zajednica.

Preokret podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti kako bi se zaštitilo pravo građana da neposredno biraju organe u mjesnim zajednicama

Ustavni sud po drugi put je usvojio ustavnu žalbu kompanije "Rokšped" iz Podgorice, utvrđujući da joj je presudom Vrhovnog suda iz 2023. godine povrijeđeno pravo svojine, nezvanično saznaje Portal ETV.&nbsp;
Ustavni sud u zvaničnom saopštenju podsjeća da kompanija R, kako su naveli pod inicijalima, već dvije decenije vodi spor protiv države zbog obračuna i plaćanja kamate na više plaćeni iznos akcize na uvezene cigarete.
- Država je još 2018. priznala da duguje ovoj kompaniji više plaćenu akcizu, ali su Ministarstvo finansija, a potom i Upravni i Vrhovni sud, odbili zahtjev kompanije za isplatu kamate, pozivajući se na to da Carinski zakon ne predviđa plaćanje kamate na povraćaj više plaćene akcize - navode.
Kako dodaju, Vrhovni sud je ocijenio da je neosnovan zahtjev kompanije R. da njihov zahtjev treba riješiti po Zakonu o poreskoj administraciji.
Međutim, ističu, Ustavni sud zaključuje da ne postoji eksplicitna odredba koja upućuje na isključivu primjenu Carinskog zakona, posebno u odnosu na isplatu kamata.
- Ni Vrhovni ni Upravni sud, navodi se u odluci, nijesu objasnili zbog čega smatraju da se ne treba primijeniti zakon kojim je uređen poreski postupak, kao ni zašto se Zakon o poreskoj administraciji koji je ‘krovni zakon’ u oblasti poreza, ne može primijeniti u konkretnom slučaju, a čija se primjena ne isključuje drugim zakonima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Ustavni sud je ocijenio, kako kažu, da je način na koji su domaći sudovi tumačili zakon suprotan načelu zakonitosti koji zahtijeva Evropski sud za ljudska prava. Upravo je Sud u Strazburu, tvrde, u identičnoj pravnoj situaciji presudio da se neisplaćivanjem kamate krši pravo na imovinu.
- Ovo je drugi put da Ustavni sud odlučuje u korist kompanije R. – prva ustavna žalba je usvojena u septembru 2022, nakon čega je Vrhovni sud donio sadržinski sličnu presudu prethodnoj, zanemarujući naloge Ustavnog suda date u toj odluci. Ustavni sud naglašava Ustavom i Zakonom propisanu obavezu poštovanja i izvršenja njegovih odluka, odnosno da su stavovi izraženi u odlukama Ustavnog suda obavezujući za sve državne organe - navodi se dalje u saopštenju.
To podrazumijeva, kako kažu, ne samo formalno donošenje nove odluke, kako je to uradio Vrhovni sud u konkretnom slučaju, već i poštovanje pravnih razloga iznijetih u odluci Ustavnog suda.
- Odluka Ustavnog suda ukazuje državnim organima da su u svim postupcima dužni da osiguraju efikasnu zaštitu prava na imovinu - zaključuju iz Ustavnog suda.
V. Lj.

Ustavni sud utvrdio povredu prava svojine kompanije "Rokšped": Država dužna da isplati kamatu na više plaćenu akcizu

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti odredbi dva zakona koji propisuju ko se sve smatra da je povezano lice sa javnim funkcionerom, pa samim tim podliježe obavezi vođenja podataka o njegovoj ličnosti bez date saglasnosti.
&nbsp;Postupak je pokrenut prihvatanjem inicijative grupe sudija Vrhovnog suda Crne Gore.
&nbsp;Predmet ocjene ustavnosti su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Zakon o sprečavanju korupcije.
&nbsp;Prvim zakonom je propisano da se za politički eksponirana lica smatraju članovi uže porodice funkcionera, između ostalih, srodnici u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva.&nbsp;
Drugi zakon predviđa da funkcioner, prilikom predaje imovinskog kartona, dostavlja lične podatke za povezana lica, među kojima se smatraju srodnici do drugog stepena srodstva, po tazbinskoj liniji do prvog stepena srodstva, kao i osobe sa kojima je uspostavio poslovni, politički ili lični odnos.
&nbsp;Osnovano se postavlja pitanje da li je ovakvim zakonskim rješenjima postignuta pravična ravnoteža između, s jedne strane potrebe da se zaštiti nacionalna bezbjednost, ekonomska dobrobit zemlje, moral i spriječi kriminal i, sa druge strane da se zaštiti pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života kao i pravo na zaštitu podataka o ličnosti, ne samo javnog funkcionera nego i drugih osoba.
&nbsp;Ustavni sud ocjenjuje i da se osnovano postavlja pitanje da li je zakonodavac, time što je propisao da se za politički eksponirano lice smatra i srodnik funkcionera “do bilo kojeg stepena srodstva”, odredio širi krug lica iz reda srodnika koji se smatraju članovima uže porodice od onog koji propisuje Direktiva o zaštiti ličnih podataka Evropske unije.
&nbsp;Kako je Crna Gora u procesu pristupanja EU, uvažavanje evropskog prava od strane državnih organa, pa i od strane Ustavnog suda, predstavlja instrument za usklađivanje domaćeg prava.
&nbsp;Ustavni sud je odbacio kao nesnovanu inicijativu u dijelu u kojem su sudije Vrhovnog suda tvrdile da ne pripadaju politički eksponiranim licima, odnosno da je neustavno da budu obuhvaćene ovim antikorupcijskim zakonima.&nbsp;

Ustavni sud ocjenjuje dokle seže privatnost porodica funkcionera

Veče folklora u sklopu Dana srpske kulture u Splitu, koja je trebalo da bude održana večeras, u prostorima Gradskog kotara Blatine Škrape s početkom u 19 sati, prekinula je na najgrublji način grupa od pedesetak ljudi koji su prijetili izvođačima i publici te ih istjerali iz dvorane i zatim ih ispratili uz povike "Za dom spremni".
Slobdna Dalmacija piše da su nasilnici organizatorima, Srpskom kulturnom društvu "Prosvjeta", kazali da ne mogu imati nastup jer je ovo mjesec u kojem se obilježava pad Vukovara. Svjedoci navode da su bili odjeveni u crno.
Prema nezvaničnim saznanjima SD, organizatori su odmah pristali da napuste prostorije kako ne bi ugrozili sigurnost izvođača i gostiju iz Novog Sada, među kojima ima i djece, te su događaj prijavili policiji i u ovom trenutku daju izjave.
Na kulturnoj manifestaciji trebalo je da nastupe Ženski pjevački zbor SKD Prosvjeta, Dramska sekcija, violinistkinha Zorana Barišić i Folklorno udruženje Veliko kolo iz Novog Sada. Manifestacija je sufinancirao Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Grada Splita.

Hrvatska: Nasilnici prekinuli manifestaciju Dani srpske kulture u Splitu

U zemljotresu koji je sinoć pogodio sjeverni dio Avganistana poginulo je više od 20 osoba, saopštilo je tamošnje Ministarstvo zdravlja novi bilans žrtava.
- U provincijama Balk i Samangan je stradalo 20 ljudi, a povrijeđeno 320 - rekao je portparol Ministarstva zdravlja Šafarat Zaman novinarima i dodao da je to privremeni bilans.
Zemljotres, koji se dogodio sinoć oko 20.30 časova po centralnoevropskom vremenu u Holmu u provinciji Samangan, blizu grada Mazar-e-Šarif, bio je na dubini od 28 kilometara, saopštio je Američki geološki zavodo (USGS).
Plava džamija u Mazar-e-Šarifu, dragulj iz 15. vijeka tog velikog grada na sjeveru Avganistana, oštećena je u zemljotresu, javio je novinar Frans pres na licu mjesta.
Kamenje se odlomilo sa impozantne zgrade, ukrašene blistavim pločicama, posebno sa minareta.
Podrhtavanje se osjetilo tokom noći do Kabula.
Avganistan često pogađaju zemljotresi, posebno u planinskom vijencu Hindukuš, blizu spoja evroazijske i indijske tektonske ploče.

U razornom zemljotresu u Avganistanu najmanje 20 poginulih

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je danas da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila s nadolazećom zimom.
-- Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima - napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.
- Sjutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine - navela je predsjednica EK.
Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide naprijed.

Fon der Lajen: Ukrajina neće biti sama ove zime, EU je uz vas

Doskorašnja poslovna direktorka Muzičkog centra Crne Gore, Isidora Damjanović, tvrdi da se tokom mandata ministarke kulture i medija Tamare Vujović, suočavala sa brojnim ucjenama. Ministarka to poriče, a Damjanović vjeruje da je smijenjena uprkos tome što je, kako kaže, bila uspješna u svom poslu. Ona je gostujući u 24 sata, na Televiziji E, kazala da nije problematično to što više nije poslovna direktorka Muzičkog centra, ali jeste način na koji se to dogodilo.
- To je uradila tako što me je dovela, bukvalno, pred svršen čin. To je učinila u prisustvu umjetničkog direktora Marka Simovića. Rekla je da će se to deseti brzo. Došla je u pola deset, rekla da je premijer tražio moju smjenu. Premijerski sat je bio u 12 i trajao je neka tri sata, zatim je bila sjednica Vlade oko 16 i 30 h. Sve je tako lijepo ušnirala da ja ne bih mogla da reagujem. Jedino o čemu nije mislila je što sjutra - kaže Damjanović.
Smatra da je ministarka imala dvoljno vremena i ranije da joj kaže da nije zadovoljna njenim radom i da neće biti reizabrana. Prisjeća se da se ministarka Vujović nije protivila kada joj je rekla da planira da se kandiduje za drugi manadat programske direktorke Muzičkog centra. Način koji je ministarka odabrala da joj saopšti da će biti smijenjena više, kaže Damjanović, govori o njoj kao čovjeku. Sada je čeka radno mjesto u Muzeju savremene umjetnosti koje je, objašnjava, u mirovanju od kada je došla u Muzički centar.
- Ta njena želja da me na tacni pošalje Vladislavu Šćepanoviću (direktor Muzeja savremene umjetnosti), da bi on izvodio eksperimente osvete, jer sam ga sa ostalim čalnovima Savjeta (Muzeja svremene umjetnosti) predložila za smjenu, sigurno joj neće proći - poručuje Damjanović.
Tvrdi i da ima sve dokaze koji bi mogli biti zanimljivi tužilaštvu.
- Mislim da me ministarka na neki način kažnjava zato što preko mene nije uspjela da završava svoje neke privatne kombinacije - istakla je Damjanović.
Podsjeća da je bila angažovana za pregovaračko poglavlje 26, zajedno sa eminentnim stručnjacima iz kulture. Svi su, kaže, imali jasnu viziju, strategiju i ideal kako da se razvija nacionalna kultura.
- Međutim, od toga danas nijesu ostale ni froncle. Osoba koja je za svoj rezultat dobila nulu vodi resor kulture. Kada je prvi put došla u Muzički centar ta žena me je pitala kako izgleda fagot i zašto prije koncerata ne držim govore. Ona vodi resor kulture? To je osoba koja bi svaku instituciju stavila pod noge da završi neku svoju privatnu kombinaciju - navodi Damjanović.
Vjeruje da bi trebalo da reaguje Evropska komisija, naročito šef Delegacije EU Johan Satler, jer u Crnoj Gori postoje intelektualci, kreativni ljudi, sa kičmom i stavom, koji su vrijedni i mogu mnogo više da doprinesu zemlji.
- Ja sam se kao direktorka Muzičkog centra svim silama zalagala da zapošljavamo domaći kadar. Osnovala sam Balet da zadržim naše balerine. Ali, ko će više da vjeruje ovom sistemu? Na osnovu čega ćemo mi ljudima da kažemo da je dobro ostati u svojoj zemlji - pita se Damjanović.
Tvrdi i da je njena zasluga to što se, kako kaže, duplirao budžet Muzičkog centra, orkestar uvećan za petnaestak članova, ima dirigenta i sezonu.
- Sada je to mnogo ozbiljniji rad, kupuju se instrumenti i repromaterijal, sarađujemo. Orkestar se ove sezone uključio i u edukativni program, koji smo puno unaprijedili. Tu su infrastrukturni projekati, toliko toga se renoviralo. U Muzičkom centru imate i prostoriju gdje se zaposleni mogu relaksirati, prostoriju za djecu zaposlenih… To je odgovoran rad. Pokrenuli smo i produkcioni studio, treba da stigne oprema japanske fondacije vrijedna 950.000 eura. Imamo brojne međunarodne sporazume, nove poslovne kontakte… Smatram da je ministar jako bitno mjesto u sistemu države. Ali, njoj je potpuno svejedno ko je u Muzičkom centru, ko je u Filmskom centru, ona ne može da ima cilj, ni rezultat. Ona ne može da ima viziju i plan kako se razvija kultura i zato se nama dešava to što se dešava. Žena nema osjećaj odgovornosti- zaključila je Damjanović.

Damjanović: Ministarka me na neki način kažnjava, jer preko mene nije uspjela da završava privatne kombinacije

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Dobro tempirano hapšenje

Mlada Podgoričanka koja je u sedmom jesecu rizične trudnoće završila u zatvoru u Spužu, 24. oktobra, po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković, koja je osudila na zatvorsku kaznu jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu petogodišnju djevojčicu zato što je on, kako tvrdi, zlostavlja, danas je odlukom Ministarstva pravde puštena na slobodu.
- Zahtjev za prekid je usvojen i zaista je Ministarstvo pravde promptno reagovalo. Postupili su efikasno, donijeli rješenje u skladu sa zakonom, a odluka je, prije svega, humana, naravno, i opravdana kada se uzmu u obzir sve okolnosti i sve činjenice predmetnog slučaja – kazao je Portalu ETV advokat Stefan Jovanović, koji zastupa mladu Podgorričanku.
I ona je zadovoljna odlukom i zahvalna ministru pravde Bojanu Božoviću.
- Zaista sam zahvalna što je ministar reagovao brzo. Zahvalna sam i komandirima u zatvoru u Spužu na korektnom odnosu – rekla je ona za Portal ETV.
U rješenju Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija i kontrolu, Direkcije za kontrolu izvršenja kazni zatvora i mjera bezbjednosti donijetom danas, pored ostalog piše, da se usvaja zahtjev advokata Jovanovića.
Prema navodima iz rješenja, mlada Podgoričanka se pušta na slobodu zato što je trudna, ali i ističe da je „po prestanku razloga zbog kojih je prekid odobren, imenovana dužna da se javi Upravi za izvršenje krivičnih sankcija radi nastavljanja izvršenja kazne, u roku od 15 (petnaest) dana od dana prestanka razloga iz stava 1 dispozitiva ovog rješenja“.
U obrazloženju odluke piše da je advokat Jovanović 30. oktobra podnio Ministarstvu pravde zahtjev za prekid izvršenja kazne zatvora njegovoj klijetkinji, zbog trudnoće, koja je visokorizična.
- ...iz navedenog razloga njen dalji boravak u prostorijama UIKS-a, imajući u obzir tamo prisutne higijenske i druge uslove života, mogao samo naškoditi njenom zdravstvenom stanju. Smatra da je iz razloga humanosti neophodno prekinuti izvršavanje predmetne kazne zatvora, kako bi zatvorenica mogla da na slobodi, na adekvatan način i u normalnim životnim i higijenskim uslovima, vodi računa o svojoj visoko rizičnoj trudnoći – citaraju se navodi advokata.
Ukazuju i da je advokat Jovanović u podnesku dostavljenom Ministarstvu pravde ukazao na činjenicu da je neophodno u hitnom postupku donijeti odluku, jer njegovoj klijentkinji „od dana kada je sprovedena u UIKS na izdržavanje izrečene kazne zatvora, nije omogućeno primanje terapije koja joj je propisana od strane ljekara specijaliste“.
- Cijeneći zahtjev punomoćnika za prekid izvršenja kazne zatvora, a uzimajući u obzir u zahtjevu navedene razloge, te pribavljenu dokumentaciju u vezi razloga zbog kojih se traži prekid izvršenja kazne, utvrđuje se da su ispunjeni zakonski uslovi da se zatvorenici odobri prekid izvršenja predmetne kazne – piše u rješenju.
Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim.
- ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake.
Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal.

Tag: ustavni-sud