Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da ne postoje dovoljno konkretni i pouzdani razlozi koji bi povezali Danila Mandića sa izvršenjem krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, saopštio je Mandićev advokat Miroje Jovanović. 
 
On je kazao da je Ustavni sud 1. avgusta usvojio ustavnu žalbu koju je podnio u ime Mandića, i utvrdio da je, rešenjem Apelacionog suda od 12. juna, Mandiću povrijeđeno pravo na slobodu i bezbjednost u odnosu na Ustav Crne Gore i Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. 
 
- Ustavni sud je zaključio da, imajući u vidu sve dokaze u predmetu, ne postoje dovoljno konkretni i pouzdani razlozi koji bi, na nivou osnovne sumnje, povezali mog klijenta sa izvršenjem krivičnih dela koja mu se stavljaju na teret - naveo je Jovanović. 
 
Kako je istakao, iako su sudovi tvrdili da postoji osnovana sumnja, pažljivom analizom sadržaja i prirode izvedenih dokaza, na način na koji su ih ti sudovi tumačili, utvrđeno je da oni ostavljaju ozbiljne sumnje u pogledu toga ko je i na koji način izvršio predmetna djela. 
 
- Sud je prihvatio moje navode da je ocjena dokaza bila proizvoljna, bez njihove međusobne usaglašenosti i bez ispunjenja kriterijuma za postojanje osnovne sumnje - pojasnio je Jovanović. 
 
Kako je naveo, posebno je istaknuto da obrazloženje rješenja o produženju pritvora nije sadržalo detaljne razloge koji bi opravdali pritvaranje. 
 
To, kako je pojasnio, predstavlja povredu prava na slobodu i bezbjednost. 
 
- Nadam se, kao branilac u ovom predmetu, da će redovni sudovi u daljem toku postupka dosljedno primijeniti pravilo o opšteobaveznom karakteru odluka Ustavnog suda i da će predmet konačno sa terena političke intrige preći u pravosudne okvire, a samim tim i do slobode za mog klijenta - zaključio je Jovanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jovanović: Ustavni sud utvrdio povredu prava Mandića

Zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine i dalje je ostvariv cilj za Crnu Goru, ocijenio je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler i poručio da Skupština treba što prije da izabere sudije Ustavnog suda i zamjenike guvernera Centralne bank. 
 
Satler je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da su izmjene izbornog zakonodavstva, usvojene krajem jula, krupan korak naprijed i da su poslanici, podrškom važnim zakonima, pokazali da je evropski put Crne Gore značajniji od dnevne politike. 
 
Odgovarajući na pitanje koji su najveći izazovi koji predstoje u procesu pristupanja Crne Gore Uniji, Satler je kazao da su poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, najteži izazov i da treba stalno da budu u fokusu aktera u Crnoj Gori. 
 
Prema njegovim riječima, i zaštita životne sredine, koja je obuhvaćena poglavljem 27, izuzetno je važna i zahtjevna oblast. 
 
Satler je ukazao na namjeru Crne Gore da do kraja godine bude zatvoreno pet poglavlja, a zatim i deset u prvoj i isto toliko u drugoj polovini naredne godine. 
 
- To znači puno tehničkog posla koji je neophodno završiti i koji je dijelom već otpočeo. Ohrabrujem Skupštinu da se na to fokusira i da se, po mogućnosti, ponovo sastane već u septembru i počne da radi na ovim pitanjima- rekao je Satler. 
 
On je kazao da Skupština treba brzo da djeluje po putanju imenovanja sudija Ustavnog suda, ali i da izabere dva zamjenika guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) i četiri člana Savjeta te finansijske institucije. 
 
- Sve su to pitanja koja zaista pokazuju koliko posla predstoji: poglavlja, Centralna banka, ali i Ustavni sud. Na to svi akteri treba da usmjere svoju pažnju, a naročito Skupština- naglasio je Satler. 
 
Na pitanje da li je zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine i dalje ostvariv cilj za Crnu Goru, Satler je odgovorio potvrdno. 
 
Govoreći o izmjenama izbornog zakonodavstva, kojima se predviđa održavanje svih loklanih izbora u jednom danu, učešće žena od 40 odsto u parlamentu i profesionalizovana izborna komisija, Satler je rekao da je to krupan korak naprijed. 
 
- Ono što se dogodilo u crnogorskom parlamentu zaista je bio krupan politički korak naprijed za Crnu Goru- kazao je Satler. 
 
Prema njegovim riječima, kvota od 40 odsto za žene u parlamentu je od suštinskog značaja, naročito kada se radi o zastupljenosti žena u tradicionalnom društvu, kakvo je crnogorsko. 
 
Komentarišući kritike da se produženje mandata pojedinim lokalnim parlamentima usljed određivanja jedinstvenog dana za prve naredne zajedničke lokalne izbore može tumačiti kao kršenje Ustava i demokratskih principa, Satler je istakao da se u dinamičnoj demokratiji mogu čuti različiti glasovi i da je normalno da postoje kritike. 
 
On je istakao da je objedinjavanjem svih izbora smanjen prostor za korupciju i unaprijeđena demokratija. 
 
- Kada je u pitanju produženje mandata, to je zaista osjetljiva tema i pristupili smo joj s puno pažnje. Sagledali smo i primjere najbolje međunarodne prakse- rekao je Satler, dodajući da je slično učinjeno u Njemačkoj 2019. godine. 
 
Na pitanje šta smatra da su ključna pitanja za nastavak izborne reforme, Satler je kazao da dosadašnje izmjene predstavljaju prvi dio procesa i da sada predstoji drugi. 
 
- Na dnevnom redu je zastupljenost manjina - Roma, ali i pitanje uvođenja nekih elemenata direktne demokratije, poput uvođenja otvorenih ili poluotvorenih lista- naveo je Satler, dodajući da je riječ o pitanjima kojima očekuje da će se Skupština baviti. 
 
On je istakao i značaj sređivanja biračkog spiska u nastavku izborne reforme. 
 
- Smatram da bi ovo bio važan dio drugog paketa izborne reforme- dodao je Satler. 
 
Na pitanje da li će, i nakon izmjena usvojenih u julu, izborna reforma biti u fokusu EU, on je kazao da su, kada su u pitanju pregovori o pristupanju, neki od ključnih djelova ispunjeni rješavanjem pitanja poput izbora u jednom danu i regulisanjem finansiranja političkih partija. 
 
- Međutim, u interesu crnogorske demokratije, zaista apelujem da se ne zaborave ni ostala pitanja koja smo pomenuli- rekao je Satler. 
 
Komentarišući predloge zakona o javnim okupljanjima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Satler je rekao da se raduje što Skupština prošle sedmice nije nastavila sa njihovim usvajanjem. 
 
- Mislim da je bila mudra odluka da se ostavi više prostora za diskusiju i javne konsultacije, ali i da se uključi Evropska komisija. Mi ćemo ih vrlo pažljivo pogledati i vratiti se s prijedlozima- naglasio je Satler. 
 
Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je unapređenje odgovornosti tužilaca i sudija veoma važno i da se EU za to zalaže širom regiona, uključujući i Crnu Goru, ali da je potreban oprez u pogledu toga šta se podrazumijeva pod vetingom, budući da je taj termin ponekad teško definisati. 
 
Satler je kazao da je u Albaniji, gdje je nekada bio ambasador, proces vetinga počeo prije devet godina, ali da još nije okončan. 
 
- Tako da treba da razumijemo šta zapravo stoji iza ideja o vetingu u Crnoj Gori. Isto tako treba da imamo u vidu da se Crna Gora nalazi u završnim fazama procesa pristupnih pregovora. Dakle, ono što ne želimo da vidimo jeste da dođe do ometanja kada je riječ o ispunjavanju mjerila za poglavlja 23 i 24- rekao je Satler. 
 
On je istakao da Crna Gora već ima mnogo instrumenta kojima bi se mogla povećati odgovornost u pravosuđu, ali da nijesu iskorišćeni u punoj mjeri. 
 
Kako je naveo, Sudski i Tužilački savjet imaju različite instrumente za disciplinske i etičke prestupe koji se mogu više koristiti. 
 
- Imate ocjene učinka za sudije i tužioce, a sada po prvi put i za sudije Vrhovnog suda. Osim toga, i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) takođe ima ovlašćenja da sprovodi provjere imovine- kazao je Satler i poručio da ohrabruje savjete i ASK da u potpunosti koriste instrumente koje imaju. 
 
Govoreći o poglavlju 27 i kampanji “Čuvaj da te čuva”, Satler je rekao da vidi određene pomake kada je riječ o postrojenjima za preradu otpadnih voda, po pitanju ulcinjske Solane, ali i kada je riječ o centrima za upravljanje otpadom. 
 
- Veoma sam zainteresovan da ovaj period iskoristimo za podizanje svijesti o značaju životne sredine- kazao je Satler dodajući da je fokus na oblastima poput smanjenja upotrebe plastike, rješavanje problema starih automobilskih guma, ali i pitanja nelegalnih deponija kojih je, kako je istakao, u Crnoj Gori više od 300. 
 
Komentarišuću upozorenja dijela civilnog društva i opozicije da je u Crnoj Gori prisutan istorijski revizionizam i veličanje četničkog pokreta, Satler je rekao da se Crnoj Gori sada ukazuje prilika kakva se javlja jednom u generaciji. 
 
- Ta jedinstvena prilika se zove pristupanje EU. Vrata su otvorena. Vi ste predvodnik procesa. Vi zatvarate poglavlja. Kada vam se ukaže takva prilika, mislim da treba da se fokusirate na budućnost. Treba da se fokusirate na ono što je pred vama, na mogućnosti koje se otvaraju pristupanjem Uniji- naglasio je Satler. 
 
On je poručio da nema „plana B“ i da Crna Gora ne treba da dozvoli da bude iznova rastrzana istim pitanjima koja se odnose na događaje od prije 100 ili 80 godina. 
 
- Prostor za razgovore o partizanima i četnicima postoji na drugim mjestima, poput univerziteta, ali to ne treba da zauzima centralno mjesto u političkoj debati- poručio je Satler.

500x500

1250x600

1084x550

Satler: Skupština što prije da izabere sudije Ustavnog suda i zamjenika guvernera Centralne banke

Kada pravnik u Vladi targetira advokata samo zato što je radio svoj posao, vidimo istu političku hajku iz prošlosti - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica izjavio da je siguran da on nije imao potpune informacije o Mirjani Vučinić koju je predložio za sutkinju Ustavnog suda - tj da je ona advokat Bemax-a u javnim nabavkama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1948378172723995065%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Koprivica je naveo da niko ne treba da bude diskriminisan, ali na to dodao da "poslanici koji su tu gdje jesu na bazi zalaganja za borbu protiv kriminala, treba da se dobro zamisle".
- Poslanici slobodno odlučuju, sa odgovornošću da li će Ustavni sud sjutra biti bedem pravde ili ogledalo interesa - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMomoKoprivica%2Fstatus%2F1948295606419554539&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović mu je u odgovoru poručio da svaki građanin po zakonu ima pravo na advokata, te da svaki advokat ima pravo da radi svoj posao po zakonu, bez straha i bez etiketa.
- To je osnova svakog demokratskog društva. Ustavni sud je čuvar ustavnosti Crne Gore, a ne čuvar interesa političkih stranaka - jasan je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fpetruci-ci-iz-naseg-sokaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Već godinu, kako je podvukao, Skupština produbljuje ustavnu krizu.
- To nije samo ustavna kriza, to je udar na ustavni poredak. To su jasno rekli i Evropska i Venecijanska komisija. Ustavni sud NEĆE biti ni partijski ni privatni. Imaćemo Ustavni sud svih građana Crne Gore - zaključio je Milatović.

Milatović Koprivici: Ustavni sud je čuvar ustavnosti Crne Gore, a ne čuvar interesa političkih stranaka

Dragana Đuranović, sutkinja Ustavnog suda koja je krajem 2024, odlukom vlasti protivustavno razriješena dužnosti, govori za Standard o tome zašto vlast ne postupa ni mjesec nakon jasnog Mišljenja Venecijanske komisije.&nbsp; - Ovdje su na ispitu crnogorsko pravosuđe i država Crna Gora. Pravosuđe treba da dokaže političku nezavisnost od preostale dvije grane vlasti. A Crna Gora treba da dokaže da njen Ustavni sud nije transmisija nečije moći već efikasni zaštitnik ustavnost i zakonitosti, i Ustavom utvrđenih i zaštićenih vrijednosti, prava i sloboda- kaže Dragana Đuranović u intervjuu Standardu. Navršilo se tačno mjesec dana otkako je Venecijanska komisija (VK) objavila Mišljenje o postupku protivzakonitog prestanka Vašeg mandata kao sutkinje Ustavnog suda. Vlast se, vidimo, pravi luda, ništa ne preduzima da otkloni posljedice svog protivustavnog djelovanja, dok se istovremeno plasiraju razna tumačenja potpuno jasnog Mišljenja VK. Zašto vlast ne postupa po Mišljenju, iako se premijer Milojko Spajić lično obavezao da će to učiniti u roku od 15 dana od Mišljenja VK? Đuranović: Uz uvažavanje legitimnog pitanja molim za Vaše razumijevanje i razumijevanje Vaših čitalaca za to što se ja o nepostupanju vlasti po Mišljenju VK neću izjasniti, iako o tome, naravno, imam stav. Od početka ove serije kršenja Ustava i drugih propisa držim se toga da iznosim isključivo utvrđene pravno relevantne činjenice. Venecijanska komisija je Mišljenjem jasno ocijenila da je prekršena ustavna procedura zbog toga što je Ustavni odbor, odnosno Skupština morala imati stav Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, u tom slučaju mene, jer je jedino Ustavni sud ovlašćen da konstatuje ispunjenost tih uslova. Dodajem da je Ustavni odbor ignorisao činjenicu da je Ustavni sud još u junu 2024. zauzeo stav da se nijesu stekli uslovi za prestanak moje funkcije sutkinje Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju. Predsjednica Ustavnog suda je, nepoštujući pomenutu Odluku suda, svjesno kršeći Ustav i protivno praksi da mora postojati stav Ustavnog suda upućen Skupštini, dostavila predsjednici Ustavnog odbora bez znanja sudija Ustavnog suda podatke o životnoj dobi i radnom stažu sudija. Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko u intervjuu Vijestima, objavljenom prije tri dana, izbjegava da se izjasni o Vašem protivustavnom penzionisanju navodeći kao razlog da je o tome u toku postupak po Vašoj žalbi. Takođe ne pominje ni tada ni u drugim javnim nastupima svoj dogovor s predsjednicom Ustavnog odbora i vjerovatno s predstavnicima vladajuće koalicije da mimo prakse postupi kako je postupila i omogućila sve ono što se zatim dogodilo. Đuranović: I u vezi s ovim Vašim pitanjem držaću se isključivo prava i činjenica tim prije što su činjenice toliko jasne, da nema nikakve potrebe za političkim i drugim stavovima i tumačenjima. Venecijanska komisija je konstatovala u Mišljenju odsustvo bilo kakvog reagovanja na flagrantno kršenje Ustava! Sama po sebi ova rečenica odnosno ta činjenica čini bespredmetnim sva suprotna tumačenja i objašnjenja. U obimnom intervjuu dnevnom listu „Vijesti“ predsjednica Ustavnog suda tumači mišljenje VK na način za koji misli da štiti i nju i vladajuću koaliciju ne pominjući stav VK da je u slučaju prestanka funkcije povrijeđena Ustavom predviđena procedura. Niti pominje 60-ogodišnju praksu Ustavnog suda koja je nastavljena i nakon konstatacije o prestanku moje funkcije sutkinje Ustavnog suda. Konačno, kada već govorimo o kršenjima raznih procedura i propisa prilikom protivustavnog odstranjivanja jednog sudije Ustavnog suda iz tog organa, treba imati u vidu i da o zaključku Ustavnog odbora Skupština nije glasala, iako je to izričito propisano Poslovnikom Skupštine Crne Gore. Član 177 Poslovnika propisuje da se sudije Ustavnog suda biraju javnim glasanjem, a član 179 Poslovnika propisuje istu proceduru za razrješenja kao i za imenovanja, osim ako Poslovnikom nije drukčije određeno. Dakle, kada su sve izveli kako su izveli Skupština je morala glasati. Ovo pominjem zato da bi javnost imala cjelovit uvid u niz kršenja propisa koji je počinjen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250717070752_992d38869ca6cd1788e6775aacc05a8b8ed712e99683b4c6c3f196f4b6a5a047.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250717070752_992d38869ca6cd1788e6775aacc05a8b8ed712e99683b4c6c3f196f4b6a5a047" data-rendition-name="original" width="800" height="1154" loading="lazy" alt="Ustavni odbor odluka"> </figure>  Pored kršenja više propisa, od Ustava na dalje, o čemu Vi govorite, ovdje imamo, rekao bih, i slučaj Vaše diskriminacije jer se u istoj pravnoj stvari postupa u jednom slučaju na jedan način, a u drugom na drugi? Đuranović: Hvala Vam na tom pitanju. Ja u ovoj borbi za poštovanje Ustava često taj dio o diskriminaciji preskačem ne želeći da ovo bude shvaćeno kao neka lična borba, i kako bih koliko je god to moguće sačuvala dignitet Ustavnog suda, kada to već ne čine oni koji bi prvi to morali. A činjenice su jasne. U mom slučaju je prestanak funkcije sutkinje Ustavnog suda konstatovan u skladu sa Zakonom o PIO, što je jedini slučaj u 60 godina postojanja Ustavnog suda. Prije toga je konstatovan prestanak funkcije sudije Ustavnog suda Miloradu Gogiću u skladu sa Zakonom o radu, a poslije mojeg protivzakonitog penzionisanja je konstatovan prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću, takođe u skladu sa Zakonom o radu. Indikativno je da u tim situacijama, a posebno kod sudije Gogića, predsjednica, a tada sudija, nije problematizovala primjenu Zakona o radu, niti je, kada je glasala za izbor sudije Gogića za predsjednika suda, našla za potrebno da ukaže da u tom momentu sudija Gogić ima 65 godina – tačno onoliko koliko sam ja imala kada mi je prestala funkcija. Zakon o PIO je i tada bio na snazi. Zbog čega je Zakon o PIO primijenjen isključivo u slučaju jednog sudije Ustavnog suda, to treba da objasne svi učesnici u ovom svjesnom kršenju Ustava počevši od predsjednice Ustavnog suda, preko predsjednice Ustavnog odbora i poslanika koji su za to glasali na Odboru i, na kraju, predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je obavještavajući Ustavni sud naveo da je on konstatovao prestanak moje funkcije. Zbog čega on, a ne Skupština? Problematizuju se u javnosti i slučajevi kada sudija sam glasa o sebi pa se tako pominje i to da ste Vi glasali protiv odluke o prestanku Vaše funkcije. Đuranović: Nepostojanje jasne i precizne regulative o ovom pitanju uočila je i VK i dala preporuku detaljne razrade pitanja izuzeća imajući u vidu specifične nadležnosti Ustavnog suda. Do tih promjena ovako je sve u skladu s propisanim procedurama. U konkretnom slučaju nije postojala nikakva zakonska smetnja da ja glasam protiv odluke o prestanku moje funkcije. Uostalom, na isti način i u sličnoj situaciji je na sjednici sudija, predsjednica suda glasala za svoj izbor za predsjednicu i bez tog, svog glasa ne bi bila ni izabrana. U sličnim situacijama su tako glasali svi predsjednici, npr. sudija Gogić. Isto tako, prilikom izbora predsjednice Vrhovnog suda jednom od kandidata za mjesto predsjednika nije bilo dozvoljeno prisustvo na Opštoj sjednici Vrhovnog suda na kojoj se predlaže predsjednik. U ovoj situaciji Upravni sud Crne Gore je našao da je taj kandidat imao pravo učešća na sjednici kao pravo glasa. Na kraju se moramo vratiti politici, iako se Vi striktno držite činjenica i izbjegavate političke ocjene. Imali smo prilike da čujemo u ovih mjesec dana, od objavljivanja Mišljenja VK, izjave raznih zvaničnika vlasti da je to Mišljene samo „deklarativno“, „formalno“ i sl. čime se nekako pokušava izbjeći postupanje po Mišljenju na što se obavezao predsjednik Vlade Milojko Spajić lično. Đuranović: Primijetila sam i ja te izjave pri čemu se pokušava predstaviti da izraz „formalno“ znači nešto nebitno. Tu ne možemo da utvrdimo da li se radi o neznanju ili o pokušaju da se svjesno iskrivi pravni značaj ovih normi. Na prvoj godini Pravnog fakulteta uči se da je tzv. „materijalno pravo“ pravo kojim se uređuju društveni odnosi u određenim oblastima, na primjer šta je krađa. „Formalno pravo“ nije formalnost u smislu nečeg nebitnog. Naprotiv, „formalno pravo“ su procedure koje su garancije za pravilnu primjenu materijalnog prava. Bez tih garancija koje neko naziva „formalnim“ nema pravilne primjene materijalnog prava. Upravo zbog toga je u ovom slučaju kršenje procedure flagrantno kršenje Ustava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250717070752_bb89f8cd10cbc9aa4d6ac762390550c8f6c24e698da41b7e9ead66251839df25.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250717070752_bb89f8cd10cbc9aa4d6ac762390550c8f6c24e698da41b7e9ead66251839df25" data-rendition-name="original" width="800" height="1133" loading="lazy" alt="saopštenje eu"> </figure>  Pokušaji predstavljanja Mišljenja VK kao „deklaratorne“ odluke kojom se navodno„samo“ potvrđuje činjenica da su ispunjeni uslovi za prestanak funkcije, imaju za cilj da „obrazlože“ navodnu nemogućnost poništenja nezakonite i neustavne odluke o prestanku funkcije jednog sudije Ustavnog suda. I ovo je u potpunosti netačno. Deklaratorne odluke u našem pravu služe da utvrde postojanje ili nepostojanje nekog prava ili odnosa. Dakle, da utvrde, a ne da konstatuju ili potvrde. Prema tome, nema nikakvih pravnih smetnji da onaj koji je donio odluku o prestanku funkcije tu odluku poništi ili stavi van snage. Postoji samo politička smetnja. Vi ste pokrenuli sudski postupak i sada u vezi s tim, vidim, ne nastupate u javnosti već čekate ishod. Što očekujete? Đuranović: Ovo je veoma važan slučaj za Crnu Goru. Nijesam bitna tu ja lično osim kao žrtva očigledne politički motivisane hajke. Ovdje su na ispitu crnogorsko pravosuđe i država Crna Gora. Pravosuđe treba da dokaže političku nezavisnost od preostale dvije grane vlasti. A Crna Gora treba da dokaže da njen Ustavni sud nije transmisija nečije moći već efikasni zaštitnik ustavnost i zakonitosti, i Ustavom utvrđenih i zaštićenih vrijednosti, prava i sloboda.

Đuranović: Za poništenje mog protivustavnog razrješenja nema pravne smetnje, već samo političke

Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.
- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti 
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.
Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.
- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.
<h2>Radna prava</h2>
Konstatuje se, pored ostalog, da nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.&nbsp;
- Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a poseban zakon o pravima vezanim za rad, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, ostaje da se usvoji, kako je preporučila Venecijanska komisija - podsjeća se u dokumentu.
Venecijanska komisija je, kako dodaju, u svojim prethodnim mišljenjima identifikovala nekoliko elemenata koje Crna Gora treba da riješi kako bi uskladila važeća pravila sa evropskim standardima.&nbsp;
- Preporuke su se odnosile na regulisanje radnih prava sudija, uključujući starosnu granicu za penzionisanje i penziona prava, ograničenu upotrebu privremenih mehanizama za sprečavanje zastoja u ključnim imenovanjima, ograničavajući ih na izuzetne okolnosti, kao i usklađivanje postupaka evaluacije i disciplinskih postupaka za sudije sa evropskim standardima. Predviđeno je bilo i i jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta i uvođenje pravnih zaštitnih mjera za sprečavanje neprimjerenog političkog uticaja - ističu u radnom dokumentu.
<h2>Neprimjeren uticaj</h2>
Slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost kod nekih zainteresovanih strana.&nbsp;
- Uprkos tome što su i Sudski i Tužilački savjet utvrdili mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, nijedan zahtjev za zaštitu nije primljen 2024. godine - istaknuto je u dokumentu.
Zainteresovane strane su, kako dodaju, prijavile slučajeve visokog ranga i političkih ličnosti koji su komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili radnje organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa.
- Što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u 
pravosuđe - ocijenjeno je u dokumentu.
<h2>Nezavisnost</h2>
Nivo percipirane nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori je, kako se konstatuje u izvještaju, veoma nizak među širom javnošću i kompanijama.&nbsp;
- Generalno, 26 odsto opšte populacije i 35 odsto kompanija percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao „prilično ili veoma dobar“ u 2025. godini - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Percipirana nezavisnost sudstva među širom javnošću je značajno smanjena u poređenju sa 2024. godinom (35 odsto), dok je među kompanijama porasla u poređenju sa 2024. godinom (28 odsto).&nbsp;
- Glavni razlog koji je navela šira javnost za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija je percepcija miješanja ili pritiska od Vlade i političara - kazali su iz EK.
Konstatuje se i da je rad na primjeni Strategije reforme pravosuđa za period od 2024. do 2027. i pratećeg akcionog plana u toku, ali da nisu sve planirane aktivnosti za prošlu godinu u potpunosti sprovedene.
- Nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu. Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjeti su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja učinka i unapređenja sudija i državnih tužilaca - istaknuto je u dokumentu.
Ističu da bi, kako bi se u potpunosti ispunile preporuke Evropske komisije i Venecijanske komisije, sastav Sudskog savjeta i dalje treba da se uskladi sa evropskim standardima u pogledu uloge ministra pravde 
kao člana po službenoj dužnosti, kao i zastupljenost sudija koje biraju kolege.
- Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima još nisu primijenjene - navodi se u dokumentu.
<h2>Izazovi</h2>
Izazovi u vezi sa ljudskim resursima, informaciono-komunikacionom tehnologijom i infrastrukturom su se nastavili.&nbsp;
- Pravosudni sistem je pogođen neadekvatnim ljudskim resursima i fizičkim uslovima u sudnicama. Zainteresovane strane smatraju da odsustvo konkurentnih plata potkopava atraktivnost sudijske karijere, utičući i na proces zapošljavanja novih sudija i na motivaciju 
zaposlenih da prihvate unapređenja na pozicije sa većim odgovornostima - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Štoviše, kako je istaknuto, Crna Gora nije počela efikasnu implementaciju Plana za racionalizaciju pravosudne mreže za period od 2024. do 2027, što predstavlja izazov.&nbsp;
- Na svim nivoima pravosuđa dodijeljeni radni prostori i uslovi rada, uključujući opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U ovoj godini budžet za pravosuđe je povećan sa 32,7 miliona eura na 34,2 miliona eura.
- Zainteresovane strane &nbsp;i dalje smatraju da je ovaj budžet nedovoljan za suočavanje sa kritičnim potrebama sektora - kazali su iz Evropske komisije.
<h2>Korupcija</h2>
Navodi se da ostaje zabrinutost u vezi sa kapacitetom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji ima zadatak da 
prati i izvještava o sprovođenju strategije i akcionog plana, da to učini, jer "njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi još nisu jasni".&nbsp;
- Prema riječima nekih zainteresovanih strana, odsustvo jasnih indikatora i referentnih vrijednosti može uticati na praćenje - navodi se u dokumentu.
Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali, kako se dodaje, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti.&nbsp;
- Amandmani uvedeni 2024. godine u Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su poboljšali efikasnost njegovog rada, nakon čega je ovo tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba - precizirano je u dokumentu.
<h2>RTCG i Raonić</h2>
Tokom perioda izvještavanja, Skupština dva puta nije uspjela da 
imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).&nbsp;
- Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih u novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postigne kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG - istaknuto je u dokumentu.
Kako dodaju, iako je proces imenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića ranije bio osporen višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet Javnog servisa imenovao ga je na stalnu funkciju, što je pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem 
kršenju zakonske procedure.&nbsp;
- U novembru 2024. godine tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG. Krivični postupak u ovom slučaju je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici - navodi se u dokumentu.
<h2>Vlasništvo i napadi</h2>
Iako je, kako ocjenjuju, transparentnost vlasništva poboljšana nakon usvajanja novog Zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u zakonu o medijima.&nbsp;
- Pored toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Neke zainteresovane strane ističu da medijske kuće u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među primaocima državnog oglašavanja - istaknuto je u dokumentu.
U 2024. godini je, kako se podsjeća, tužilaštvo rješavalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši prekršajne ​​postupke u četiri.&nbsp;
- Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su u tužilaštvu klasifikovali kao krivična djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i onlajn prijetnje. Pored toga, tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom - precizirano je u dokumentu.
Slučajevi verbalnih napada na medije od javnih funkcionera i političkih stranaka su se nastavili.
- Od objavljivanja izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru na Platformi Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednost novinara, a u vezi sa napadima na fizičku bezbjednost i integritet uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara.&nbsp;
- Platforma registruje ukupno osam aktivnih upozorenja. Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je 12 incidenata, odnosno dva fizička napada, jedan napad na imovinu, 10 verbalnih napada, tri pravna 
incidenta, te jedno "miješanja". Nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara - navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Jasmina Beharovic

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan je za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na sastanku predsjednice tog suda Snežane Armenko i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Gorčević su se sastale kako bi razgovarale o ključnim aspektima vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore EU.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o ulozi Ustavnog suda u očuvanju ustavnosti, zaštiti ljudskih prava i sloboda i jačanju pravne sigurnosti, kao temeljnim principima evropskog pravnog poretka.
- Poseban akcenat stavljen je na njegovu nezavisnost i funkcionalnost kao institucije koja je garant zaštite ustavnog poretka i koji predstavlja jedan od stubova demokratskog društva, ključan za napredak u pregovorima sa EU - navodi se u saopštenju.
Armenko je istakla da je Ustavni sud kontinuirano posvećen očuvanju ustavnog poretka, zakonitosti i poštovanju najviših standarda pravne države, navodeći da je funkcionalan i profesionalan Ustavni sud garant pravne sigurnosti i zaštite ustavnih prava građana.
Gorčević je pohvalila rad i stabilnu funkcionalnost Ustavnog suda, posebno naglasivši značaj njegovog kompletiranja kako bi mogao, u punom kapacitetu, da odgovori svom ustavnom i evropskom zadatku.
- Istakla je da su efikasne i nezavisne institucije, uključujući Ustavni sud - jedan od najvažnijih pokazatelja spremnosti Crne Gore za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, naročito u oblasti vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.
Gorčević je dodala je da je saradnja između institucija – uz puno poštovanje njihove nadležnosti i nezavisnosti – od suštinskog značaja za ispunjavanje obaveza iz evropske agende.
- Sagovornice su se saglasile da je nastavak otvorenog dijaloga i međuinstitucionalne saradnje ključan za jačanje institucionalnog integriteta, povjerenja građana u pravni sistem i dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak države ka EU

Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika isključivo bavi politikom, umjesto da unapređuje institucije. Zato je od ključnog značaja da Skupština hitno prestane da izaziva ustavnu krizu, počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda, poručeno je iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp;
Već godinu dana, kako kaže, traje miješanje politike u sudsku granu vlasti.
- Politički interesi i vlasti i opozicije ozbiljno ugrožavaju izbor sudija Ustavnog suda. Podsjećamo da su tri upražnjena sudijska mjesta. Već godinu dana nije izabran novi sudija Ustavnog suda koji treba da zamijeni penzionisanog sudiju. Takođe, jedna sudija je po mišljenju Venecijanske Komisije neustavno razriješena - navedeno je u saopštenju.
Kako se dodaje, očuvanje ustavnog poretka jedna je od najvažnijih dužnosti predsjednika Crne Gore.&nbsp;
- Predsjednik Milatović neće ćutati na kršenje zakona i opstrukciju izbora sudija Ustavnog suda - ističe se u saopštenju. 
 
Predsjednik države je, podsjećaju, još 15. maja ove godine predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić iz kvote sudija koje predlaže ova institucija, ali do danas Skupština nije donijela odluku o njenom izboru. 
 
- Ovakvo postupanje Skupštine i Ustavnog odbora dodatno produbljuje ustavnu krizu koja je jasno identifikovana u mišljenjiima Venecijanske i Evropske komisije - dodaje se u saopštenju Milatovićevog kabineta. 
 
Kako se navodi, vladavina prava podrazumijeva funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom i zakonima, bez selektivnosti i političkog upliva.
- Ustavni sud, kao vrhovni čuvar ustavnosti i zakonitosti, mora da odražava istinsku posvećenost izgradnji Crne Gore kao demokratske države sa jasnom evropskom perspektivom- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: Skupština hitno da počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda

Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelena Božović, reagovala je na današnju izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da odgađanje sjednice Ustavnog odbora, na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, predstavlja nastavak ustavne krize.
Božović je poručila da je istinski zabrinuta za predsjednika države, koji, kako kaže, maltene od početka svog mandata pokušava da sa svojim skromnim ovlašćenjima i još skromnijim vještinama glumi nešto što nije.
- Tako je i jutros ponovo, nakon kraće pauze, ušao u komičnu ulogu oca nacije koji prokazuje i pronalazi krivce, pa se zaboga sada Crna Gora, zbog toga što Skupština nije bunar želja Jakova Milatovića, nalazi, kako on to kaže "u produženoj ustavnoj krizi" - dodala je ona.
Božović navodi da jedino što je trenutno u krizi „jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića
- Koji je tu gdje jeste dominantno zbog podrške naše koalicije i zbog toga što su ljudi na predsjedničkim izborima glasali protiv Mila Đukanovića, a ne za dežurnog Kalimera, koji svako malo viče „nepravda, nepravda“ - istakla je Božović.&nbsp;
Tome u prilog, kako je dodala, najbolje govore i rezultati podgoričkih izbora, gdje je lista sa njegovim imenom i prezimenom uzela itekako skroman broj glasova, uprkos koalicionom nastupu sa jednom etabliranom parlamentarnom strankom.&nbsp;
- Da budem lična – lista sa mojim imenom u Beranama je procentualno osvojila više glasova nego njegova sa imenom i prezimenom u Glavnom gradu koji ima gotovo 20 puta više stanovnika i birača - kazala je ona.
Božović je poručila predsjedniku Milatoviću da se „okane Skupštine i posveti sopstvenim obavezama“.
- Ova Skupština će završiti sve svoje obaveze, a to svakako nije da bude igralište za njegove neutemeljene primjedbe - zaključila je Božović.

Božović: Jedino što je trenutno u krizi jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da odgađanje sjednice Ustavnog odbora na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda predstavlja nastavak ustavne krize.
Milatović je kao odgovornu označio Skupštinu koju je pozvao da konačno uradi nešto po tom pitanju.
- Više od godinu se ne bira sudija koji bi trebalo da naslijedi Milorada Gogića. Godinu dana Skupština ništa nije uradila po tom pitanju. Ti ljudi dođu, prime platu... Ne samo da nijesu izabrali sudiju koji treba da zamijeni Gogića, nego su neustavno smijenili još jednog - rekao je Milatović novinarima nakon konferencije „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.
On smatra da je posrijedi jasan atak Skupštine na drugu granu vlasti.
- Imamo mišljenje o tome - stavove Venecijanske komisije i Evropske komisije, ali izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja. Odgovornost je na Skupštini i pozivam je da konačno preuzme svoj dio odgovornosti. Jer ovo što se dešava je toliko neodgovorno da više nemam riječi - poručio je Milatović.
T.K.

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda.&nbsp;
- Shodno odredbi člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud obavijestio je Predsjednika Crne Gore da je na sjednici tog suda od 26. juna 2025. godine konstatovana činjenica koja se odnosi na istek mandata sutkinji Desanki Lopičić. Imajući u vidu da se popuna sudijskog mjesta na koje je izabrana sutkinja Lopičić vrši na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, stekli su se ustavni i zakonski preduslovi da Predsjednik Crne Gore raspiše javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda - saopšteno je iz kabineta predsjednika.
Javni poziv biće objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ i dostupan u štampanim medijima „DAN“, „Vijesti“ i „Pobjeda“, kao i na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
Rok za prijavljivanje kandidata je 45 dana od dana raspisivanja Javnog poziva.
- Pozivamo istaknute pravnike, koji ispunjavaju uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, da se prijave na poziv i doprinesu izboru najboljeg kandidata - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Milatović raspisao Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda

PPodgorička policija spriječila je danas nezakonitu eksploataciju šljunka na području Zete, u mjestu Mitrovići, i tom prilikom lišila slobode četiri osobe.
Akcija pod nazivom „Kajak“ sprovedena je od strane službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u saradnji sa Regionalnim vodovodom „Crnogorsko primorje“, a u skladu sa prioritetima Biroa za operativnu koordinaciju u borbi protiv ekološkog kriminala.
Na dvije odvojene lokacije, policijski službenici zatekli su po dva lica u toku nelegalne eksploatacije riječnog nanosa pomoću mašina, nakon čega su šljunak utovarali u kamione radi daljeg transporta. Na jednoj poziciji zatečeni su D.Ć. (40) i A.K. (45), dok su na drugoj bili D.R. (26) i S.R. (48).
Po pozivu policije na lice mjesta izašao je i vodoprivredni inspektor koji je sačinio zapisnik, dok je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ocijenio da se u radnjama osumnjičenih stiču elementi krivičnih djela neovlašćena eksploatacija šljunka i oštećenje pri eksploataciji riječnog nanosa.
Iz Uprave policije poručuju da je ova akcija još jedna potvrda odlučne i koordinisane borbe protiv ekološkog kriminala i devastacije prirode, te da će svaki vid ugrožavanja prirodnih resursa Crne Gore biti sankcionisan bez izuzetka.

Policija spriječila nelegalnu eksploataciju šljunka u Zeti: Uhapšene četiri osobe

U večerašnjem izdanju Ljetnjeg programa, od 21 do 23 sata, razgovaramo o ulozi sporta u društvu i izazovima sa kojima se suočavaju naši sportisti. Nekada je sport na prostoru bivše Jugoslavije bio simbol zajedništva, međunarodnog uspjeha i nacionalnog ponosa. Danas, u potpuno drugačijim okolnostima, postavljamo pitanja: gdje je crnogorski sport danas? U kakvim uslovima rade sportisti, koliko podrške imaju od države, institucija i društva, te kako spriječiti da sport postane talac politike?
Govorićemo i o značaju liderstva u sportu, posljedicama pogrešnih kadrovskih odluka, kao i ulozi navijača koji su nerijetko više od publike – stvarajući atmosferu i identitet sportskih događaja.
Poseban segment emisije posvećen je humanitarnom radu i primjeru moto kluba No Limit Bikers, čiji predsjednik Marko Radulović gostuje u studiju. Za njega i njegove prijatelje, ljubav prema motorima nije samo stil života već i način da pomognu drugima, pokazujući da iza snažnih mašina stoje još snažnija srca.
Na pitanja o sportu i društvu odgovaraju:
- Mirjana Sekulić, bivša košarkaška reprezentativka,
- Milutin Grgur, sportski novinar,
- Miodrag Radulović, selektor fudbalske reprezentacije Libana.
Budite uz Televiziju E – večeras od 21 do 23 sata!

Gledajte Ljetnji program: Identitet, ponos, politika, sport i društvo – večeras na Televiziji E

Američki državni sekretar Marko Rubio danas je izjavio da će Sjedinjene Američke Države i dalje pokušavati da stvore scenario koji će pomoći da se okonča rat Rusije u Ukrajini, ali da to možda neće biti moguće.
- Ako mir ne bude ovdJe moguć i to se nastavi kao rat, onda će i dalje ginuti hiljade ljudi… moguće je, nažalost, da će se to tako završiti, ali mi ne želimo da se tako završi - kazao je Rubio u intervjuu za tv mrežu CBS.
Evropski lideri priključiće se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom koji će se sJutra sresti sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Vašingtonu, u nastojanju da ga podrže dok američki lider vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati brz mirovni sporazum nakon njegovog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, prenIo je Rojters.

Rubio: SAD će probati da stvore scenario za mir, ali to možda neće biti moguće

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Tag: ustavni-sud