Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove &nbsp;Filip Ivanović oglasio se povodom izbora sudije Ustavnog suda Crne Gore, ističući značaj postignutog konsenzusa u Skupštini i njegov doprinos jačanju institucija i evropskom putu države.
Potpredsjednik je uputio čestitke Nikoli Mugoši na izboru za sudiju Ustavnog suda, kao i poslanicima Skupštine Crne Gore koji su, u ogromnoj većini podržali ovaj predlog.
- Time su demonstrirali odgovornost, zrelost i spremnost na dijalog i dogovor. Izbor sudije Ustavnog suda predstavlja značajan korak ka snaženju institucija, ali i važan signal Evropskoj uniji da se vladavina prava, koja je usko vezana za proces pristupanja, u Crnoj Gori shvata ozbiljno- poručio je potpredsjednik Vlade.
Potpredsjednik je, takođe, izrazio očekivanje da će postignuti konsenzus poslužiti kao model i za druge važne odluke u narednom periodu.
- Nadam se da će današnji konsenzus biti primjer za slične odluke u narednoj godini, kako bismo proces evropske integracije zaokružili do kraja 2026. godine- zaključio je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2006341181748244746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Ivanović pozdravio izbor sudije Ustavnog suda: Važan signal EU da Crna Gora ozbiljno shvata vladavinu prava

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je po službenoj dužnosti novi postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka Crne Gore obračunava naknade za svoje usluge, nakon šta je ta institucija u dva navrata izmijenila osporeni propis, prije nego što je bila upoznata sa pravnim stavovima Suda. Sud cijeni da se na taj način formalno stvaraju uslovi za odbacivanje inicijative, bez suštinskog otklanjanja mogućih neustavnosti, čime se dovodi u pitanje načelo vladavine prava.&nbsp;
Ustavni sud je 15. oktobra, odlučujući po inicijativi Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Tarife Centralne banke. Prije nego što je odluka dostavljena strankama kako bi se upoznali sa pravnim stavovima Suda, Centralna banka je 20. novembra izmijenila osporeni akt.
&nbsp;To je uslovilo Ustavni sud da 3. decembra usvoji zahtjev za preispitivanje sopstvene Odluke, odnosno da preispita izmijenjenu Tarifu Centralne banke.
&nbsp;Iako ni ovo Rješenje u tom trenutku nije poslato strankama kako bi po njemu postupili, Centralna banka je 15. decembra donijela potpuno novu Odluku o tarifi, predlažući Sudu da obustavi postupak jer je osporeni propis prestao da važi.
&nbsp;Ustavni sud je odlučio da sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zbog činjenice da rješenja suda nijesu mogla biti poslata strankama, upravo zbog dvije izmjene koje je Centralna banka sprovela, a da nije ni upoznata sa ustavnopravnim razlozima koji su opredijelili Ustavni sud da pokrene postupak. Na ovaj način se ne ostvaruje načelo vladavine prava, već se samo formalno stiču uslovi da Ustavni sud odbaci inicijativu.
&nbsp;Dodatno, Sud je ponovo pokrenuo postupak jer Savjet Centralne banke ni u novoj Odluci o tarifama nije propisao dovoljne i mjerljive kriterijume za utvrđivanje visine tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka.
&nbsp;Direktiva i uredbe EU daju preporuke na koji način se naknade mogu obračunavati, ali da je na nacionalnom nivou obaveza i odgovornost Savjeta Centralne banke da zadovolji principe koje postavlja Ustav.
&nbsp;- Ustavni sud cijeni da, iako je donijeta nova Odluka sa dodatim obrazloženjem, sa aspekta ustavnopravnog zahtjeva vladavine prava, nijesu jasni kriterijumi i stvarni troškovi koji opredjeljuju da se na ovaj način napravi razlika između Glavnog državnog trezora u odnosu na druge korisnike platnog prometa- navodi se u rješenju o pokretanju postupka.
&nbsp;Centralna banka je obavezna, navodi se u odluci, da da jasne kriterijume zašto je nužno da naknada za državni trezor bude procentualna, a za druge korisnike platnog sistema fiksna, posebno imajući u vidu uredbe Evropske unije i praksu Evropskog suda za ljudska prava. &nbsp;

Ustavni sud: I nova tarifa Centralne banke pod ustavnosudskom kontrolom

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, uz podršku vlasti i opozicije, predložiće Nikolu Mugošu, nekadašnjeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda. Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
- Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bošnjačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bošnjačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo više prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bošnjačkog naroda - kazao je Ćorović.

Nikola Mugoša, uz podršku vlasti i opozicije, kandidat za sudiju Ustavnog suda

Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.
Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.
- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.
- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.
Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.
- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.
Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.
- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.

1250x600

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Poslanici su sa 54 glasa podržali odluku da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ostane na funkciji sutkinje Ustavnog suda do izbora novog sudije ove sudske instance.
Ovu odluku su podržali svi prisutni poslanici u parlamentu, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je njoj 27. decembra istekao mandat.
- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudija, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog, ali ne duže od godinu - obrazložio je Mandić.
Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- S obzirom na to da se Skupština još nije izjasnila o ovom prijedlogu, u obavezi smo da donesemo odluku da Lopičić prestaje funkcija zbog isteka mandata, te da nastavlja da vrši funkciju sutkinje do izbora novog - rekao je Mandić.
Ova odluka, kako dodaje, stupa na snagu danom donošenja.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je pitala da li to znači da neće izabrati kandidata Milatovića, ističući da je Lopičić napunila 66 godina.
- Da li je politika inata i osvete jača od politike osvete, te da li se vraćamo u 19. vijek ili idemo u Evropu - upitala je Ćinćur.
Mandić je rekao da će, prema njegovim informacijama, Krstonijević biti izabran u utorak.
- Mislim da za to postoji većina, ali moramo da donesemo odluku koja će da reguliše ovo - naveo je Mandić.
J. B.&nbsp;

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 23. decembra uputio zvanično podsjećanje Skupštini Crne Gore na prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević, ukazujući na potrebu hitnog postupanja - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovaj prijedlog uputio 3. decembra Skupštini Crne Gore, a do danas se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, zbog čega je i poslao podsjećanje.
- Ustavni sud Crne Gore je 26. juna obavijestio predsjednika Crne Gore da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra. Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore je sproveo zakonom propisani postupak za izbor sudije koji će stupiti na dužnost nakon isteka njenog mandata - istaknuto je u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako se navodi, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović poziva Skupštinu da se što prije izjasni o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Miodrag Pešić povukao je prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda.
Kako se navodi u saopštenju skupštinskog Ustavnog odbora, Pešić je prije početka nastavka sjednice danas, na kojoj su saslušani kandidati, pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na javni poziv.
Na današnjem nastavku 21. sjednice Ustavnog odbora saslušani su kandidati Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Katarina Peković i Milva Prelević.
Ustavni odbor je 23. decembra jednoglasno utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Na konkurs raspisan 3. decembra, kako je tada kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović, prijavili su se i Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović i Danilo Ćupić.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat.

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat, a u parlamentu još ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
- Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju - rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
- Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Australija je danas pozvala svoje državljane koji se nalaze u Iranu da odmah napuste zemlju.
- Napustite Iran odmah. Komercijalne opcije za odlazak su i dalje dostupne, ali postaju sve više ograničene. Uskoro bi moglo doći do zatvaranja vazdušnog prostora i otkazivanja letova, što će onemogućiti kasniji odlazak - piše u upozorenju na onlajn servisu Ministarstva spoljnih poslova Australije za pomoć domaćim putnicima.
U upozorenju piše da se i dalje ne preporučuje putovanje u Iran, te da državljani Australije koji uprkos upozorenju ne napuste zemlju sami odgovaraju za svoju bezbjednost.
Njima se savjetuje da budu spremni za boravak u skloništu na duže vrijeme, te da se naprave zalihe vode, hrane i ljekova.
U upozorenju se navodi da je rad australijske ambasade u Iranu obustavljen i da je pružanje konzularne pomoći „izuzetno ograničeno“.

Australija pozvala svoje državljane da odmah napuste Iran, moguće zatvaranje vazdušnog prostora

Policijski službenici Savezne Republike Njemačke uhapsili su turskog državljanina G. M. C. (22), postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica, zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivično djelo otmica maloljetnika.
Kako su precizirali, u saopštenju Uprave policije, hapšenje je realizovano po potjernici Osnovnog suda od 8. jula.
U odvojenom postupku, službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su na teritoriji te opštine locirali i uhapsili kosovskog državljanina I. A. (45).
- On se traži od organa za sprovođenje zakona Kosova radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju odgodine, koju je izrekao Osnovni sud u Mitrovici, zbog izvršenog krivičnog djela laka tjelesna povreda - navodi se u saopštenju.

U Njemačkoj uhapšen turski državljanin: Traži se u Crnoj Gori zbog otmice maloljetnika

Frankfurtski aerodrom otkazao je danas više od sto letova zbog snježnih padavina i poledice.
Otkazana su 102 leta od ukupno 1.052 koja su zakazana za danas, prenosi Rojters.
Broj otkazanih letova možda će biti povećan tokom dana, saopštio je Frankfurtski aerodrom, navodeći da je poremećaj saobraćaja za sada planiran do 11 sati po lokalnom vremenu.

Frankfurtski aerodrom otkazao više od 100 letova zbog snijega

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Tag: ustavni-sud