Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je predsjednicima Skupštine, države i Vlade da pronađu rješenje i dogovore se oko kompletiranja Ustavnog suda. Trenutna bezbjednosna situacija pokazala je, dodaje, da je bilo propusta.&nbsp;
- Mislim da je posljednje što građani žele da vide neka vrsta „ping-pong“ prepucavanja uživo na televiziji između pravosuđa i izvršne vlasti – ko je kriv. To je najmanje što ljude zanima. Pravi put je preispitati se, sjesti za sto - kazao je Satler za Novu, prenosi <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/satler-poslednje-sto-gradani-zele-jeste-da-vide-ping-pong-prepucavanja-uzivo-na-televizijama-izmedu-pravosuda-i-izvrsne-vlasti">Pobjeda.</a>
Imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija, ističe, je veoma, veoma je važno.
- Ustavni sud je najviši sud u zemlji, što ga čini još važnijim. Takođe mogu reći da smo vidjeli napredak. Prošle godine, krajem godine, imenovan je jedan sudija Ustavnog suda, ali naravno želimo da vidimo svih sedam. To znači da sada imamo dva upražnjena mjesta i važno je da se taj proces nastavi i da ide brzo - kazao je on.
Zato bi, poručuje, pozvao sve aktere u ovom procesu.
- Tu je, naravno, Skupština koja ima najvažniju ulogu, zatim predsjednik, koji je predlagač, ali i premijer, da pronađu rješenje za ova dva preostala mjesta u Ustavnom sudu. &nbsp;Razumijem da su razgovori u toku. Mislim da je sada zaista vrijeme da se krene naprijed i da se to završi u narednih nekoliko sedmica - ističe Satler.
Satler je kazao da je Samit potvrđen i da će biti održan 5.juna u Tivtu, te poručio da je to izuzetna prilika za Crnu Goru.
- Potvrđen je i održaće se 5. juna. &nbsp;Već ove sedmice imaćemo prvu pripremnu misiju iz Brisela koja dolazi u Podgoricu i Tivat. Dakle, sve ide prema planu. Ovo je izuzetna prilika za Crnu Goru, jer cijela Evropa po prvi put dolazi ovdje. Svih 27 država članica, na najvišem nivou – predsjednici ili premijeri – biće ovdje 5. juna. Podrazumijeva se da želite da se predstavite u najboljem svjetlu - kaže on.
Kada je riječ o prirodnim ljepotama, Satler kaže da Crna Gora ima sve što je potrebno. &nbsp;
- Ali suštinski je važno da za sto iznesete dobro pripremljenu Crnu Goru. To znači napredak u tim poglavljima, ali i u ostalim pregovaračkim poglavljima. Moj savjet akterima je da 5. juna predstave maksimum ostvarenih rezultata - poručio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Satler: Poslednje što građani žele jeste da vide "ping-pong" prepucavanja uživo na televizijama između pravosuđa i izvršne vlasti

Members of the Montenegrin Parliament will not vote today on the proposal to appoint Predrag Krstonijević as a judge of the Constitutional Court, Portal ETV has unofficially learned.
The Speaker of the Parliament of Montenegro, Andrija Mandić, reportedly requested at yesterday’s collegium that the vote not be held today in order to allow more time for reaching an agreement.
Mandić scheduled the extraordinary parliamentary session, which includes a second vote on the proposal to elect one judge of the Constitutional Court, at the request of the President of Montenegro Jakov Milatović. The session began on February 10, when the agenda was adopted, and Mandić then announced that MPs would subsequently declare their position on the proposal. Milatović submitted the proposal to appoint Krstonijević as a Constitutional Court judge to Parliament on December 3.
In the first round of voting on December 31, Krstonijević did not receive the necessary support from MPs. He was supported by 25 out of 45 MPs who voted, while 20 abstained. In the second round, a three-fifths majority, at least 49 votes, is required for the election of a Constitutional Court judge.
Out of the envisaged seven judges, the Constitutional Court currently has six.

Anja Ivanović

500x500

1250x600

1084x550

Members of Parliament postponed the vote on Krstonijević appointment to the Constitutional Court again

Izbor sudija Ustavnog suda mora biti završen bez daljih odlaganja. To je obaveza prema pravnom poretku, prema građanima i prema strateškom cilju da Crna Gora postane uređena evropska država zasnovana na vladavini prava - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što je Skupština Crne Gore danas ponovo odložila glasanje o izboru Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
Podsjeća da je vanredna sjednica sazvana 10. februara upravo radi odlučivanja o ovom pitanju. Tada je dnevni red usvojen, glasanje pomjereno za 17. februar, a danas je još jednom odloženo bez jasnog obrazloženja.
- Ovo je još jedno odlaganje u trenutku kada je Ustavni sud ključna institucija za stabilnost pravnog sistema. Funkcionalan i popunjen Ustavni sud direktno je povezan sa poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravdu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bez punog kapaciteta Ustavnog suda nema zatvaranja tih poglavlja i nema ozbiljnog napretka u evropskim integracijama - naglaiso je Milatović.
Dodaje da su oni njihov posao završili, raspisali su konkurs i predložili Skupštini Crne Gore najboljeg kandidata za sudiju Ustavnog suda. 
- Čak smo zakazali vanrednu sjednicu Skupštine, jer poslanici nijesu htjeli ni to da urade. Sada je odgovornost na poslanicima i njihovim partijskim šefovima - navodi Milatović.
Istovremeno, prema njegovim riječima, Skupština je pokazala da može da donosi odluke bez odlaganja kada to odgovara interesima poslanika i njihovih partija. 
- Usvojeno je 25 zakona za 30 minuta bez da su poslanici pročitali zakone i bez rasprave. Međutim, kada je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda, poslanike i njihove partije ne interesuje pravna država, poštovanje Ustava i EU integracije. Građani zahtijevaju da institucije rade, ali i političku odgovornost, da donose odluke u interesu svih građana. Evropski put Crne Gore je svakodnevni rad, dosljednost i poštovanje Ustava - poručio je Milatović.

Kabinet Milatovića: Moramo da završimo izbor sudija Ustavnog suda

Kompletan sastav Ustavnog suda od suštinske je važnosti za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - poručeno je sa sastanka predsjednice i sudija Ustavnog suda Crne Gore sa evropskim komesarom za pravosuđe Majklom Mekgratom.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, na sastanku kojem su prisustvovale sudije Desanka Lopičić, Momirka Tešić, Faruk Resulbegović, Jovan Jovanović, i Nikola Mugoša, generalna sekretarka Suda Biljana Damjanović, kao i članovi delegacije Evropske komisije, kazala je da dolazak Mekgrata u Crnu Goru predstavlja snažnu potvrdu zajedničke posvećenosti i vrijednosti, kao i čvrste odlučnosti da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj - punopravno članstvo u Evropskoj uniji, proces u kojem Ustavni sud igra vitalnu i neophodnu ulogu u zaštiti ustavnosti, vladavine prava i zaštiti ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, komesar Mekgrat pozdravio je postignute rezultate Ustavnog suda u pogledu broja riješenih predmeta i smanjenja trajanja dužine postupka pred Sudom, kada su u pitanju ustavne žalbe.
- Uprkos tome što već duže vrijeme radi u nepotpunom sastavu, Ustavni sud je postigao konkretne rezultate u cilju jačanja vladavine prava - navodi se u saopštenju.
Armenko je upoznala komesara Mekgrita da Ustavni sud danas ima manje od dvije hiljade predmeta u radu, iako ima devet Ustavom propisanih nadležnosti.
- Zahvaljujući dobrog organizaciji, zalaganju stručne službe i sudija, Ustavni sud nema nijednu ustavnu žalbu u radu stariju od dvije godine, čime je spriječeno da Evropski sud za ljudska prava utvrđuje povrede zbog dužine trajanja postupka - kazala je Armenko. Ona je navela da je, u cilju rješavanja zaostalih predmeta iz oblasti normative, prvi put donijet Plan i program rješavanja predmeta, sa definisanim rokovima, kojim će se kvartalno rješavati predmeti po godini prispjeća.
Komesar Mekgrat i sudije saglasili su se, kako su naveli, da je u narednom periodu neophodno osnažiti Ustavni sud u pogledu njegove potpune nezavisnosti i samostalnosti.
Na sastanku je bilo riječi o poštovanju i izvršenju odluka Ustavnog suda, što je od krucijalne važnosti za vladavinu prava zemlje kandidata za članicu Evropske unije.
Delegacija Ustavnog suda na sastanku je istakla da je pored efikasnosti i kvaliteta odluka, u proteklih pet mjeseci Ustavni sud postigao konkretne i mjerljive rezultate po pitanju transparentnosti rada, što se ogleda u svakodnevnoj komunikaciji sa medijima i približavanju odluka građanima, posebno u predmetima koji su od šireg društvenog značaja. 
Prvi put je, napominju, objavljen i spisak neriješenih predmeta iz oblasti normative, koji će biti kvartalno ažuriran.

Komesar Mekgrat: Potpun sastav Ustavnog suda nužan za evropske integracije

Poslanici crnogorskog parlamenta danas neće glasati o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić navodno je juče na kolegijumu tražio da se danas ne glasa o tome kako bi imali još vremena za dogovor.
Mandić je vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti. Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano. U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šest sudija.

Poslanici ni danas neće glasati o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Unija poslodavaca Crne Gore smatra da su jučerašnjim usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini ponovljene iste ustavnopravne manjkavosti zbog kojih je Ustavni sud prethodnu odredbu o zabrani rada trgovina neđeljom proglasio neustavnom.
- Parlament prilikom ponovnog normiranja nije uzeo u obzir Preporuku Socijalnog savjeta - tijela utemeljenog Ustavom, nadležnog za usklađivanje pitanja od značaja za zaposlene i poslodavce, koje čine predstavnici Vlade, reprezentativnih sindikata i reprezentativne organizacije poslodavaca - naveli su u Uniji poslodavaca.
Upravo kroz to tijelo, kažu oni, postignut je tripartitni kompromis koji je predviđao mogućnost rada nedjeljom isključivo tokom ljetnje i zimske turističke sezone (ukupno pet mjeseci), obavezan slobodan naredni vikend za zaposlene koji rade nedjeljom, kao i uvećanje dnevnice od 80 odsto.
- Time je bio obezbijeđen realan balans između zaštite prava radnika i potreba privrede. Ignorisanje tog kompromisa znači ignorisanje socijalnog dijaloga kao ustavne kategorije i mehanizma za usklađivanje suprotstavljenih interesa u društvu - naveli su u Uniji poslodavaca.
Posebno je, cijene oni, problematično što prilikom donošenja izmjena nijesu predstavljeni relevantni ekonomski parametri.
- Crnogorska ekonomija je izrazito sezonalna, a trgovina je komplementarna turizmu - strateškoj grani od koje u značajnoj mjeri zavise budžetski prihodi i ukupna privredna aktivnost. Juče (ponovo) usvojene izmjene direktno utiču na konkurentnost naše turističke ponude (naročito u kontekstu regionalne konkurencije) poslovni ambijent i fiskalne tokove - naglasili su u Uniji poslodavaca.
Dodatno, smatraju oni, zabrinjava činjenica da razlozi neustavnosti, na koje je Ustavni sud jasno ukazao, nijesu otklonjeni, već je suštinski ponovljena ista norma.
- Takav pristup dovodi u pitanje princip vladavine prava i obavezu poštovanja odluka Ustavnog suda. Odluke najviše sudske instance za zaštitu ustavnosti nijesu predmet političke volje, već ustavne obaveze. U demokratskom poretku zasnovanom na podjeli vlasti, zakonodavna vlast ima pravo da donosi zakone, ali i ustavnu obavezu da poštuje granice koje je Ustav postavio i odluke Ustavnog suda kao konačnog čuvara ustavnosti - naveli su u saopštenju.
Svjesno ponavljanje norme za koju je već utvrđeno da je neustavna, uz istovremeno ignorisanje Socijalnog savjeta kao ustavne kategorije i institucionalnog mehanizma za usklađivanje interesa, predstavlja, kažu u Uniji, ozbiljan test zrelosti našeg pravnog sistema.
- Odgovornost svih nosilaca javnih funkcija mora biti očuvanje vladavine prava, institucionalne ravnoteže i pravne sigurnosti, a ne njihovo relativizovanje - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Unija poslodavaca: Neustavna norma ne postaje ustavna ponovnim glasanjem

Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da ponovo glasaju o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević.
Vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Nastavak četiri različite sjednice zakazan je za podne, a poslanici bi na kraju trebalo da se izjasne o Krstonijeviću.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Poslanici ponovo glasaju: Hoće li Krstonijević imati tropetinsku podršku?

Građani se izlažu neozbiljnom prepucavanju između predstavnika vlasti i prebacivanju odgovornosti. Neko jeste odgovoran i ta odgovornost se mora utvrditi, rekla je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E savjetnica predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, Marija Vesković.
Nakon bjekstva Miloša Medenice i specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, kaže Vesković, u javnom prostoru pojavila su se dva problema koja proizilaze iz tih događaja.
Podsjeća da su građani uznemireni i nesigurni, te da bi, bez obzira na razlike, svima trebalo da bude isti cilj - borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
— Jedan problem tiče se primjene zakona. Imamo različite informacije koje dolaze od predstavnika vlasti o tome da zakon ili nije dovoljno dobar, ili nije unaprijeđen, ili je njegova primjena otežana u praksi. Tu se postavlja pitanje da li je taj zakon, takav kakav je, mogao biti unaprijeđen za sve ovo vrijeme. U suprotnom dolazimo do zaključka da je 25 zakona Skupština mogla da usvoji za pola sata, a da jedan ključni zakon, koji se tiče sigurnosti svih građana u ovoj državi, nije mogao biti unaprijeđen za cijelo to vrijeme. Drugi problem su kontradiktorne informacije koje dolaze od predstavnika vlasti, odnosno glavnih aktera u cijeloj ovoj priči. Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti, odnosno njihovo nesaglasje oko toga gdje je problem nastao. Imamo sukob između predstavnika sudske i predstavnika izvršne vlasti — rekla je Vesković.
Smatra da za ulazak u Evropsku uniju nije dovoljno donijeti set zakona, strategija i odluka, jer nije dovoljno uspostaviti samo zakonodavni okvir, već ga treba i implementirati.
Vesković podsjeća da Ustavni sud nije kompletiran — od sedam sudija izabrano je pet koje je predložila Skupština, pa je odgovornost, kako tvrdi, i na predsjedniku, koji jedini može doprinijeti popunjavanju Ustavnog suda, što on, kako kaže, radi odgovorno predlaganjem najboljeg kandidata.
— Ako radite na unapređenju Zakona o Ustavnom sudu, a nemate funkcionalan i djelotvoran Ustavni sud na koji će se taj zakon primjenjivati, onda zaista vjerujem da smo u problemu. Ispunjavanje određenih mjerila koja se tiču zakona nije sve što je potrebno da bi Crna Gora bila kredibilna članica Evropske unije. Kada uđemo u EU, da bismo bili ravnopravni sa drugim zemljama, minimum koji moramo pokazati jeste da imamo institucije koje su dovoljno sposobne da funkcionišu u svim situacijama. Prijedlog Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda upućen je Skupštini početkom decembra 2025. godine, a za svo to vrijeme poslanici su imali dovoljno prostora da sagledaju cjelokupnu situaciju. Mi smo i u tom pogledu izašli iz okvira onoga što su naše obaveze — pozvali smo veliki broj partija na konsultacije otvorenog tipa, kojima su svi mogli da se pridruže i upoznaju sa biografijom kandidata, kao i sa samim kandidatom, iako to nigdje nije propisano kao procedura. Za svo to vrijeme nijesmo dobili bilo kakav odgovor poslanika, bilo kakvu ocjenu ili kritiku na račun rada, profesionalnog integriteta ili autoriteta predloženog kandidata Predraga Krstonijevića — istakla je Vesković.
Poslanici vladajuće većine preuzimaju zasluge za napredak na evropskom putu, ali isto tako moraju preuzeti i odgovornost, pa je, osim usvajanja zakona, objašnjava ona, neophodna institucija koja će kontrolisati sve te zakone — Ustavni sud.
— Neophodno je osposobiti tu instituciju kako bi mogla da kontroliše sve ove zakone koji se donose u Skupštini. Samo donošenje zakona, odluka, strategija i strateških dokumenata nije dovoljno. Potrebno je da imamo ljude u institucijama koji će kontrolisati sve te akte koje donosimo, a koji su usmjereni ka jednom zajedničkom cilju — ulasku Crne Gore u Evropsku uniju — naglasila je Vesković.
Podsjeća da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio da se u Ustavu uvede pravo na neradnu nedjelju kao opšte pravilo, tako da ono važi za sve, ali da, s druge strane, nije predložio zabranu rada nedjeljom.
— On je predložio da to postoji kao opšte pravilo, a sa druge strane da Ustav propiše mogućnost izuzetaka — ili za određene djelatnosti od javnog interesa, ili za određene vremenske periode kada bi se radna nedjelja mogla realizovati. Time je ostavio prostor da bilo koji budući akt koji dođe pred Skupštinu, a kasnije i pred Ustavni sud, ne bude doveden u pitanje — zaključila je Vesković.
U nastavku možete pogledati cijelo gostovanje:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTG48-Rq7a2U%3Fsi%3D6JjGAFOHvnUm-zM8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vesković: Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti

Službeni list danas je na sajtu objavio <a href="https://www.sluzbenilist.me/propisi/BE1DB642-8D58-4EB9-8614-1703749B1845">odluku Ustavnog suda Crne Gore</a> o ukidanju člana 35a koji se odnosio na neradnu neđelju u oblasti trgovine.
Odluke Ustavnog suda stupaju na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, što znači da će već sljedeća neđelja 15. februara biti radna.
Ustavni sud Crne Gore je na sjednici 28. januara ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama.
- Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno - naveli su u Ustavnom sudu.
Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu - istaknuto je u saopštenju.
Ovakva zabrana, kako su ocijenili, nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu.
- Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi - istakli su u saopštenju.
Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
&nbsp;- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore - naveli su ranije u Ustavnom sudu.

Službeni list objavio odluku: Ukinuta neradna neđelja u trgovinama

The Constitutional Court of Montenegro upheld the constitutional appeal filed by the company Sveti Stefan Hoteli AD Budva and annulled the ruling of the Supreme Court which had confirmed the lack of jurisdiction of domestic courts in the dispute with Adriatic Properties AD Budva concerning the performance of obligations under the Lease Agreement for the hotels Queen’s Beach and Miločer - Sveti Stefan. The Supreme Court had arbitrarily concluded that domestic courts lacked jurisdiction and that the dispute fell under international arbitration.
In its decision, the Constitutional Court found that the courts had failed to examine the essential issue of whether the dispute concerned a matter subject to the exclusive jurisdiction of Montenegrin courts, bearing in mind that the subject of the dispute relates to the lease of immovable property located in the territory of Montenegro.
The Commercial Court, the Court of Appeal, and the Supreme Court of Montenegro all declared themselves incompetent to hear the dispute regarding the non-performance of obligations under the Lease Agreement, claiming that the case involved a foreign element, since one of the contracting parties consisted of several legal entities headquartered abroad. They referred to the 2007 Lease Agreement, which stipulated that any dispute not resolved by mutual agreement would be settled before the London Court of International Arbitration.
The Constitutional Court found that the position of the Commercial Court, the Court of Appeal, and the Supreme Court, that there were no grounds to claim that the matter could not be adjudicated by domestic courts, was constitutionally unacceptable. This position was based on an interpretation of the Civil Procedure Act, while disregarding its transitional and final provisions, selectively invoking provisions of the Arbitration Act, and completely ignoring the relevant provisions of the Private International Law Act, which specifically prescribes cases of exclusive jurisdiction of domestic courts.
- The key issue in this case is whether the dispute is capable of being subjected to arbitration, which the courts failed to examine in substance, particularly in assessing whether at least one of the parties to the arbitration agreement is a natural or legal person with residence or registered seat abroad, even though the appellant explicitly pointed to this fact during the proceedings - the Constitutional Court stated.
The Constitutional Court further emphasized that the courts failed to assess the fact that the only contracting parties to the Lease Agreement were Hotelska grupa Budvanska rivijera AD Budva, as the lessor, and Adriatic Properties doo Budva, as the lessee, both domestic legal entities with registered seats in Montenegro.
Instead, the Supreme Court merely stated that „on the side of the lessee there are several legal entities, two of which are foreign legal entities“, even though the Lease Agreement was concluded between domestic legal entities registered in Montenegro as lessor and lessee, while Aidway Investments Limited, registered in the British Virgin Islands, was designated in the agreement solely as a guarantor.
In its decision, the Constitutional Court stated that the Supreme Court failed to distinguish between parties to the lease relationship and the guarantee agreement, which constitutes an ancillary contract and does not determine or affect the legal position of the contracting parties to the Lease Agreement.
- By confirming the position of the lower courts, and by treating the guarantor listed in the Lease Agreement as a contracting party, despite the fact that it is neither the lessee nor the lessor, the Supreme Court implicitly enabled the complete circumvention, without the necessary analysis, of the strict rules on state jurisdiction expressly prescribed by the Private International Law Act in cases involving the lease of immovable property - the Constitutional Court decision states.
The Court added that the Supreme Court failed to assess the content of the Lease Agreement in accordance with the basic principles of contract law, in the sense that such an agreement creates rights and obligations solely for the contracting parties, and that it failed to examine the legal position of the guarantor.
- The Private International Law Act prescribes the exclusive jurisdiction of Montenegrin courts in disputes concerning the lease of immovable property located in Montenegro. This is also supported by the case law of the Supreme Court, which stated in a revision case from May 2024 that Montenegrin courts have exclusive jurisdiction over real rights and rights arising from the lease of immovable property located in Montenegro. As the Supreme Court considered only those statutory provisions that favored Adriatic Properties doo Budva, thereby failing to provide clear answers to the claims raised in the constitutional appeal, and given the lack of adequate reasoning and ambiguities in the interpretation of the Arbitration Act and the Private International Law Act, the Constitutional Court concludes that the case was not examined in accordance with the requirements of a fair trial - the Constitutional Court stated.
The Constitutional Court annulled the ruling of the Supreme Court and remitted the case for retrial and reconsideration, in accordance with the legal views expressed in its decision.

Constitutional Court returns Sveti Stefan dispute to domestic courts

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: ustavni-sud