Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove &nbsp;Filip Ivanović oglasio se povodom izbora sudije Ustavnog suda Crne Gore, ističući značaj postignutog konsenzusa u Skupštini i njegov doprinos jačanju institucija i evropskom putu države.
Potpredsjednik je uputio čestitke Nikoli Mugoši na izboru za sudiju Ustavnog suda, kao i poslanicima Skupštine Crne Gore koji su, u ogromnoj većini podržali ovaj predlog.
- Time su demonstrirali odgovornost, zrelost i spremnost na dijalog i dogovor. Izbor sudije Ustavnog suda predstavlja značajan korak ka snaženju institucija, ali i važan signal Evropskoj uniji da se vladavina prava, koja je usko vezana za proces pristupanja, u Crnoj Gori shvata ozbiljno- poručio je potpredsjednik Vlade.
Potpredsjednik je, takođe, izrazio očekivanje da će postignuti konsenzus poslužiti kao model i za druge važne odluke u narednom periodu.
- Nadam se da će današnji konsenzus biti primjer za slične odluke u narednoj godini, kako bismo proces evropske integracije zaokružili do kraja 2026. godine- zaključio je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2006341181748244746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ivanović pozdravio izbor sudije Ustavnog suda: Važan signal EU da Crna Gora ozbiljno shvata vladavinu prava

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je po službenoj dužnosti novi postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka Crne Gore obračunava naknade za svoje usluge, nakon šta je ta institucija u dva navrata izmijenila osporeni propis, prije nego što je bila upoznata sa pravnim stavovima Suda. Sud cijeni da se na taj način formalno stvaraju uslovi za odbacivanje inicijative, bez suštinskog otklanjanja mogućih neustavnosti, čime se dovodi u pitanje načelo vladavine prava.&nbsp;
Ustavni sud je 15. oktobra, odlučujući po inicijativi Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Tarife Centralne banke. Prije nego što je odluka dostavljena strankama kako bi se upoznali sa pravnim stavovima Suda, Centralna banka je 20. novembra izmijenila osporeni akt.
&nbsp;To je uslovilo Ustavni sud da 3. decembra usvoji zahtjev za preispitivanje sopstvene Odluke, odnosno da preispita izmijenjenu Tarifu Centralne banke.
&nbsp;Iako ni ovo Rješenje u tom trenutku nije poslato strankama kako bi po njemu postupili, Centralna banka je 15. decembra donijela potpuno novu Odluku o tarifi, predlažući Sudu da obustavi postupak jer je osporeni propis prestao da važi.
&nbsp;Ustavni sud je odlučio da sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zbog činjenice da rješenja suda nijesu mogla biti poslata strankama, upravo zbog dvije izmjene koje je Centralna banka sprovela, a da nije ni upoznata sa ustavnopravnim razlozima koji su opredijelili Ustavni sud da pokrene postupak. Na ovaj način se ne ostvaruje načelo vladavine prava, već se samo formalno stiču uslovi da Ustavni sud odbaci inicijativu.
&nbsp;Dodatno, Sud je ponovo pokrenuo postupak jer Savjet Centralne banke ni u novoj Odluci o tarifama nije propisao dovoljne i mjerljive kriterijume za utvrđivanje visine tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka.
&nbsp;Direktiva i uredbe EU daju preporuke na koji način se naknade mogu obračunavati, ali da je na nacionalnom nivou obaveza i odgovornost Savjeta Centralne banke da zadovolji principe koje postavlja Ustav.
&nbsp;- Ustavni sud cijeni da, iako je donijeta nova Odluka sa dodatim obrazloženjem, sa aspekta ustavnopravnog zahtjeva vladavine prava, nijesu jasni kriterijumi i stvarni troškovi koji opredjeljuju da se na ovaj način napravi razlika između Glavnog državnog trezora u odnosu na druge korisnike platnog prometa- navodi se u rješenju o pokretanju postupka.
&nbsp;Centralna banka je obavezna, navodi se u odluci, da da jasne kriterijume zašto je nužno da naknada za državni trezor bude procentualna, a za druge korisnike platnog sistema fiksna, posebno imajući u vidu uredbe Evropske unije i praksu Evropskog suda za ljudska prava. &nbsp;

Ustavni sud: I nova tarifa Centralne banke pod ustavnosudskom kontrolom

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, uz podršku vlasti i opozicije, predložiće Nikolu Mugošu, nekadašnjeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda. Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
- Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bošnjačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bošnjačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo više prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bošnjačkog naroda - kazao je Ćorović.

Nikola Mugoša, uz podršku vlasti i opozicije, kandidat za sudiju Ustavnog suda

Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.
Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.
- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.
- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.
Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.
- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.
Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.
- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.

1250x600

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Poslanici su sa 54 glasa podržali odluku da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ostane na funkciji sutkinje Ustavnog suda do izbora novog sudije ove sudske instance.
Ovu odluku su podržali svi prisutni poslanici u parlamentu, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je njoj 27. decembra istekao mandat.
- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudija, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog, ali ne duže od godinu - obrazložio je Mandić.
Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- S obzirom na to da se Skupština još nije izjasnila o ovom prijedlogu, u obavezi smo da donesemo odluku da Lopičić prestaje funkcija zbog isteka mandata, te da nastavlja da vrši funkciju sutkinje do izbora novog - rekao je Mandić.
Ova odluka, kako dodaje, stupa na snagu danom donošenja.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je pitala da li to znači da neće izabrati kandidata Milatovića, ističući da je Lopičić napunila 66 godina.
- Da li je politika inata i osvete jača od politike osvete, te da li se vraćamo u 19. vijek ili idemo u Evropu - upitala je Ćinćur.
Mandić je rekao da će, prema njegovim informacijama, Krstonijević biti izabran u utorak.
- Mislim da za to postoji većina, ali moramo da donesemo odluku koja će da reguliše ovo - naveo je Mandić.
J. B.&nbsp;

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 23. decembra uputio zvanično podsjećanje Skupštini Crne Gore na prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević, ukazujući na potrebu hitnog postupanja - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovaj prijedlog uputio 3. decembra Skupštini Crne Gore, a do danas se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, zbog čega je i poslao podsjećanje.
- Ustavni sud Crne Gore je 26. juna obavijestio predsjednika Crne Gore da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra. Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore je sproveo zakonom propisani postupak za izbor sudije koji će stupiti na dužnost nakon isteka njenog mandata - istaknuto je u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako se navodi, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović poziva Skupštinu da se što prije izjasni o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Miodrag Pešić povukao je prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda.
Kako se navodi u saopštenju skupštinskog Ustavnog odbora, Pešić je prije početka nastavka sjednice danas, na kojoj su saslušani kandidati, pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na javni poziv.
Na današnjem nastavku 21. sjednice Ustavnog odbora saslušani su kandidati Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Katarina Peković i Milva Prelević.
Ustavni odbor je 23. decembra jednoglasno utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Na konkurs raspisan 3. decembra, kako je tada kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović, prijavili su se i Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović i Danilo Ćupić.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat.

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat, a u parlamentu još ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
- Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju - rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
- Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Još je nešto manje od godinu i po do sljedećih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Ipak, ta očekivana sudbonosna izborna trka već sada snažno utiče na političku svakodnevicu – dovela je do raspada koalicije i dodatno otežava ionako zahtjevan rad manjinske vlade. Liberalni predsjednik Emanuel Makron nakon dva mandata više ne može da se kandiduje – i postavlja se pitanje ko bi nakon njega u očekivanom drugom krugu mogao da pobijediti desno-nacionalnu Marin le Pen.
Onih koji imaju ambicije da zauzmu tu najvišu dužnost u Francuskoj ne nedostaje. Neki potencijalni kandidati već godinama su „u niskom startu“ – okupljaju pristalice i pokušavaju da se što bolje pozicioniraju uoči glasanja. O kojim to kandidatima je riječ?
<h2>Eduar Filip</h2>
Eduar Filip je 2017. bio prvi premijer tada novog predsjednika Makrona. Taj 55-godišnjak smatra se popularnim i obezbijedio je snažnu podršku na lokalnom nivou. Pozicionira se kao razborit političar centra i mogao bi da bude obećavajući kandidat stabilnosti. Sa svojom strankom „Horizonti“ dugo je bio prilično vjeran Makronov saveznik.
U međuvremenu on, međutim, vladi zadaje probleme. Dok je politički centar, sastavljen od predsjednikove stranke „Renesansa“ i stranaka „Horizonti“ i „MoDem“, ranije uglavnom glasao jedinstveno, Filip je u posljednje vrijeme uskratio podršku u ključnim raspravama o budžetu.
<h2>Gabrijel Atal</h2>
Taj 36-godišnjak takođe je bio premijer, a danas je šef poslaničke grupe i predsjednik stranke „Renesansa“. Ima visoke rejtinge popularnosti i vjerovatno bi najviše predstavljao nastavak Makronove politike. Već kao premijer smatran je mlađom verzijom predsjednika, koji ga je čak nazivao „političkim mlađim bratom“. U međuvremenu su, međutim, odnosi između ta dva političara narušeni. Atal se više ne ustručava da kritikuje planove vlade iz sopstvenog političkog tabora. Ostaje pitanje da li Francuska želi „Makrona 2.0“ ili će Atal uspjeti da se jasno distancira od aktuelnog predsjednika zemlje.
<h2>Žerald Darmanin</h2>
Aktuelni ministar pravosuđa, baš kao i Makron, dolazi iz sjeverne Francuske. Na ljestvici popularnosti otprilike je izjednačen s Atalom i Filipom. Prema anketi instituta Ifop, 26 odsto ispitanih želi da se on kandiduje na predsjedničkim izborima, što je nešto manje nego za Atala (29 odsto) i Filipa (37 odsto). Dugogodišnji ministar unutarnjih poslova poznat je po čvrstom pristupu borbi protiv kriminala i jasnim porukama kojima taj 43-godišnjak često daje i populistički prizvuk.
<h2>Bruno Retejo</h2>
Izrazito konzervativni predsjednik Republikanske stranke prošle godine nadmašio je regionalne „teškaše“ i svog unutarstranačkog konkurenta Lorana Vokijea, koji se dugo smatrao sigurnim predsjedničkim kandidatom. U posljednjim mjesecima, međutim, taj 65-godišnjak osjetno je izgubio na podršci. U nastojanju da se distancira od Makronovog tabora, taj privremeni ministar unutrašnjih poslova prijetnjama povlačenjem podstakao je ostavku premijera Sebastijana Lekornija, čime je na kraju i doveo do prekida saradnje Republikanske stranke s političkim centrom.
<h2>Jedan za sve i svi za jednog?</h2>
S obzirom na brojne kvazi-kandidature koje bi u borbi protiv desnice mogle međusobno jedna drugu da ometaju, David Lisnar, konzervativni gradonačelnik Kana, izašao je s neobičnom idejom. Umjesto jednog kandidata po stranci, predložio je da se imenuje samo jedna osoba za stranke centra i desnice, kako bi se povećale šanse za ulazak u drugi krug.
Pojedine stranke i predsjednički aspiranti s pravom se pitaju da li bi trebalo da ego i ponekad različita politička gledišta ustuknu pred ciljem da se spriječi pobjede Marin le Pen. Dosadašnje raspoloženje, međutim, pokazuje da ima malo oduševljenja za tako nešto.
Zajednička kandidatura ili odustajanje od protivkandidature teško je zamislivo u francuskom političkom pejzažu, obilježenom konfrontacijom i veoma samouverenim kandidatima. Tim prije što konzervativci žele jasan raskid s Makronom, a to njegova stranka teško može da prihvati. Ipak, kada bi se više velikih stranaka neočekivano udružilo oko jednog kandidata, to bi bila jasna poruka borbe protiv desnice.
<h2>„Kraljica Marin“ ili Bardelin štićenik?</h2>
Pritom uopšte nije ni sigurno da će Marin le Pen – koje se politička ljevica, liberali i konzervativci toliko boje – uopšte moći da se kandiduje. Sud joj proljetos, zbog pronevjere sredstava Evropske unije, na pet godina oduzeo pasivno biračko pravo – što je odmah i stupilo na snagu. Ali u idućim mjesecima žalbeni sud trebalo bi da odluči da li će presuda ostati na snazi i onemogućiti joj kandidaturu ili će desna nacionalistkinja po četvrti put pokušati da uđe u Jelisejsku palatu.
Već dugo je jasno da će, ako Le Pen ne bude smjela da učestvuje, desni nacionalisti u trku poslati njenog političkog štićenika Žordana Bardelu. Ta mlada politička zvijezda posljednjih godina osvojila je srca birača i u anketama je već prestigla svoj uzor, „kraljicu Marin“. Oboje imaju jasnu prednost pred svim ostalim mogućim predsjedničkim kandidatima. Bardela je važio za „ličnog jastreba Marin Le Pen“, dok je ona vodila politiku „detoksikacije“ stranke. Danas se taj 30-godišnjak predstavlja znatno umjerenije.
Na kraju ostaje samo jedno pitanje: kako će se postaviti lijevi politički tabor? Zeleni i socijalisti žele da nastupe sa zajedničkom kandidaturom. Ali trenutno u toj kombinaciji nisu ni tradicionalna ljevica oko Žan-Luka Melanšona, a ni najperspektivniji kandidat lijevog spektra, socijaldemokrata Rafael Gluksman. Da li će iko od njih imati šanse za ulazak u drugi krug – to će se tek vidjeti.

Borba za Makronovog nasljednika već je počela

Evropska unija pozvala je na smirivanje napetosti i na uzdržanost svih aktera u Venecueli, u izjavi koju su podržale sve članice, osim Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa.
Evropska unija poziva sve aktere na smirenost i uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize. EU podsjeća da se u svim okolnostima načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija moraju poštovati, a članice Savjeta bezbjednosti imaju posebnu odgovornost za poštovanje tih načela, koja su stub međunarodne bezbjednosne arhitekture, navodi se u izjavi, prenosi Index.
Dodaje se da je EU više puta poručila da Nikolas Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zalagala za mirnu tranziciju u demokratiju pod vođstvom Venecuele, uz poštovanje njenog suvereniteta, jer pravo venecuelanskog naroda da odredi svoju budućnost mora da se poštuje.
- EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i trgovine drogom, što je značajna bezbjednosna pretnja širom svijeta, ali istovremeno naglašava da se ti izazovi moraju rješavati održivom saradnjom, uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta - piše u izjavi.
Dodaju da su u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s regionalnim i međunarodnim partnerima, kako bi podržali i olakšali dijalog sa svim uključenim stranama, koji će dovesti do demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, pod vođstvom Venecuelanaca.
EU poručuje da poštovanja volje venecuelanskog naroda ostaje jedini način da se u toj državi obnovi demokratija i riješi trenutna kriza i ističe da je u ovom kritičnom trenutku bitno da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.
Svi politički zatvorenici koji su trenutno pritvoreni u Venecueli moraju biti bezuslovno pušteni na slobodu, a konzularna tijela članica EU blisko sarađuju kako bi se zaštitila bezbjednost građana EU, uključujući i one koji su nezakonito pritvoreni u Venecueli, dodaje se.

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp upozorio je Iran na snažan odgovor ukoliko sigurnosne snage pojačaju nasilje nad demonstrantima u toj bliskoistočnoj zemlji.
- Pratimo to veoma pažljivo. Ako počnu ubijati ljude kao što su to radili u prošlosti, mislim da će biti žestoko udarani od SAD-a - rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje o nemirima u Iranu.
Najmanje 16 osoba ubijeno je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su u nedjelju organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje, izazivajući nasilne sukobe između demonstranata i sigurnosnih snaga.
Tramp je ranije zaprijetio da će stati u odbranu demonstranata ukoliko se suoče s nasiljem, poručivši u petak da su "spremni i naoružani", ne precizirajući koje konkretne poteze razmatra.
Takvo upozorenje izazvalo je prijetnje odmazdom protiv američkih snaga u regionu od strane visokih iranskih zvaničnika. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da Iran "neće popustiti pred neprijateljem".
Tramp je ove izjave dao u avionu Air Force One, tokom povratka u Vašington nakon hapšenja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

Tramp zaprijetio Iranu: Mislim da će biti žestoko "udareni" od SAD-a ako budu sprovodili nasilje

U momentu kada se Evropska unija ponovo vraća politici proširenja kao instrumentu geopolitičke stabilnosti, Crna Gora se možda i prvi put nalazi u poziciji ozbiljnog favorita, a ne vječnog kandidata. Rat u Ukrajini, redefinisanje odnosa EU prema Zapadnom Balkanu i jasnija politička volja ključnih evropskih centara moći promijenili su dinamiku procesa intergacija koji je godinama bio praktično zamrznut.&nbsp;
O evropskom putu Crne Gore koji više nije samo unutrašnje reformsko pitanje, već regionalno i strateško, te koliko i kako će se to reflektovati na odnose Podgorice i Beograda, za Portal Analitika govori profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.
- Crna Gora u Briselu kuca na otvorena vrata i realno je da očekujemo da do 2030. postane članica Evropske unije ukoliko se nešto ekstremno ne dogodi - ocijenio je Garčević.
<h2>Proširenje Unije jedan od mehanizama stabilizacije Evrope</h2>
Sagovornik Analitike napominje da je istorija proširenja EU zapravo istorija političkih odluka o proširenju.&nbsp;
- Ne samo kada je u pitanju veliko proširenje koje se desilo početkom 21. vijeka, nego i prethodna prilikom ulaska Austrije ili još ranije kada je Grčka primljena u Uniju. To su bile političke odluke koje su bile proizvod geopolitičkog konteksta tog vremena. Naravno, bile su manje ili više uslovljene nekim tehničkim napretkom - objašnjava Garčević.&nbsp;
Ističe da u Briselu danas, za razliku od ranijih godina, postoji volja za primanjem novih članica.
- Da je ovo Brisel od prije sedam, osam ili 10 godina, oni bi i dalje nama pričali kako nijesmo postigli dovoljno dobre rezultate. Za isto ono što sada uzimaju kao napredak, govorili bi „ok, dobro je, ali morate još ovo, ovo i ovo“ i ni to ne bi bilo dovoljno da zatvorimo poglavlja - ukazuje Garčević.
Dodaje i da optimizmu za brzi prijem Crne Gore u EU doprinosi i činjenica da su njeno učlanjenje podržale dvije vodeće članice Unije – Njemačka i Francuska.&nbsp;
- Jasno je i da EU nakon invazije Rusije na Ukrajinu odlučila da proširenje postane jedan od mehanizama stabilizacije Evrope, naročito Zapadnog Balkana. Ona je u tom pogledu i dobar primjer za Uniju jer je mala i može lako da se integriše. Time bi bilo korisno kako za građane Crne Gore, ali tako i za EU, da dokažu da proces proširenja nije zaustavljen - smatra Garčević.
Pretpostavlja kako je vrlo moguće da ovaj proces obuhvati i Albaniju dok će za druge države Zapadnog Balkana biti teže da pristupe Uniji.
<h2>Francuska neće stvarati probleme, odnos sa Hrvatskom bi mogao</h2>
Osvrnuvši se na najavu blokade zatvaranja dva pregovaračka poglavlja od strane Pariza, naš sagovornik kaže kako se takvi potezi posljedica unutrašnje političke dinamike u Francuskoj.
- Ovo su posljednje godine Emanuela Makrona jer više ne može da se kandiduje za predsjednika. Na drugoj strani jača desnica koja je potpuno protiv proširenja. U tom balansiranju trebamo gledati Francusku i njenu politiku - objašnjava Garčević.
Podsjeća i da Francuska nikada nije bila veliki pobornik proširenja te da to nije ni sada.&nbsp;
- Nije bila ni veliki pobornik proširenja NATO-a. Sjećam se u ono vrijeme kada se Crna Gora približavala Sjevernoatlantskom savezu, za vrijeme predsjednika Fransoa Olanda, Pariz je nekoliko puta davao izjave kako će se Francuska suprotstaviti tome - napominje Garčević.
Međutim, dodaje on, ako je klima u EU takva da je vrlo važno da se proširenje nastavi, ne samo zbog Crne Gore, već i Ukrajine i odnosa sa Rusijom, onda će, kaže, Francuska staviti ovaj proces ispred drugih pitanja koje može da pokrene u kontekstu odnosa sa našom zemljom.
- Prije bih rekao da možemo da očekujemo probleme u odnosima sa Hrvatskom nego sa Francuskom. Mnogo bih bio oprezniji i razmišljao o tome da sam na mjestu Vlade Crne Gore - istakao je on.
Smatra da su problemi koji su se pojavili u odnosima između Crne Gore i Hrvatske u posljednje dvije godine i koji su za rezultat imali više protestnih nota upućenih iz Zagreba, bili nepotrebno isprovocirani od strane pojedinih članova crnogorske Vlade te da bi mogli vrlo lako da se riješe.
- Čak i kada su u pitanju osjetljive stvari poput vlasništva nad brodom Jadran ili ploče u Morinju, postoji način i diplomatski takt na koji treba da se to radi. Provokacije nijesu poželjne - nikada. Naročito nijesu poželjne u momentu kada vam je potrebna podrška te zemlje. Ne razumijem ni političku svrsishodnost takve akcije. Kao da pucate sebi u nogu - naglašava Garčević.
<h2>Manje države EU neće problematizovati prijem CG ako ga podržavaju Njemačka i Francuska&nbsp;</h2>
Mišljenja je i da proruski karakter velikog broja konstituenata vlasti u Crnoj Gori neće problematizovati ni istočne članice Unije koje dijele granicu sa Rusijom ili Ukrajinom.
- Manje države EU neće otvarati pitanje prijema Crne Gore ako ga podržavaju Njemačka i Francuska jer je njima strateški interes da budu u dobrim odnosima sa Berlinom i Parizom. Zato je otvaranje nepotrebnih sukoba za njih kontraproduktivno. Ali i zbog toga što bi to otvorilo pitanje što da se radi sa Ukrajinom - navodi Garčević.
Napominje kako rusofila na vlasti ima i u članicama Unije poput Mađarske i Bugarske.
- Za Poljsku i zemlje Baltika važno je da proces proširenja teče i da će on prije ili kasnije da obuhvati i Ukrajinu. I u tom širem kontekstu oni će da pređu preko članova Vlade Crne Gore naklonjenih Rusiji - smatra Garčević.
<h2>Motiv ostanka na vlasti prevazilazi svaku ideološku ili političku razliku</h2>
Među najglasnijim podržavaocima prozapadne vanjske politike Crne Gore, danas su ljudi koji su ne tako davno bili njeni najglasniji protivnici. Sagovornik Analitike kaže kako na taj fenomen može da se gleda sa dvije strane.
- Ako bih želio da gledam sa optimističke strane onda je dobro da je ideja Crne Gore u NATO-u i potpuno integrisane u euroatlantsku zajednicu toliko zaživjela da su i njeni protivnici sada postali njeni advokati. To je bio i naš cilj, da se promijeni struktura crnogorskog društva do te mjere da ljudi shvate da to nije negativno već da nudi dosta pozitivnih elemenata - kaže on.
Ali, kako dodaje, ako bi gledao sa realistične strane, onda bi rekao da se radi o političkom oportunizmu.
- I to oportunizmu na kojem se zasniva i postojeća Vlada Crne Gore. Jer ona nije formirana na osnovu ideološke ili političke bliskosti partija koje je čine, nego je uspostavljena isključivo na podijeli vlasti, bez imalo skrupula u smislu da su pojedine stranke spremne da prihvate da ostanu u njoj čak i po cijenu da glasaju za prijem Kosova u Savjet Evrope, iako su u predizbornoj kampanji govorili da će povući priznanje o nezavisnosti jednom kada dođu na vlast - ističe Garčević.
Prema njegovim riječima, to pokazuje da je motiv ostanka na vlasti toliko jak da prevazilazi svaku drugu ideološku ili političku razliku partija parlamentarne većine.
- Tako bih gledao nastupe pojedinih članova Vlade ili predsjednika Skupštine. Kada bi, na primjer, bila drugačija situacija i odjednom bilo poželjno ili potrebno da se Crna Gora okrene Rusiji, mislim da bi oni bili prvi koji bi zagovarali takav stav - upozorava Garčević.
<h2>Nova generacija američkih političara promišlja odnose sa Evropom na drugačiji način</h2>
Komentarišući približavanje Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kaže da je u pitanju dugoročniji trend te da nova administracija u Bijeloj kući dobro reaguje na desnicu svuda, pa i na Balkanu.&nbsp;
- Mislim da su nacionalisti u regionu generalno postali osnaženi pobjedom Donalda Trampa, kao i problemima koje SAD imaju sa liberalnom Evropom u smislu njenih vrijednosti. Oni baštine i sebe bolje vide u okviru „trampovske ideologije“ i pokušavaju da se u nju uključe - navodi on.
Ipak, kaže kako je pitanje koliko će zaista biti uspješni u tome da budu prihvaćeni u Vašingtonu.
- Epizoda sa „Trampovom kulom“ u Beogradu može da nam pokaže koliko je zapravo, nažalost ili na sreću, ovaj region važan za SAD – vrlo malo. I koliko god ti želiš da se uključiš oni te neće ni primijetiti - naglašava Garčević.
Ističe i kako mnogi političari u Evropi gledaju sa inercijom na SAD i smatraju da se odnosi nijesu promijenili ili misle da kada Tramp ode sa vlasti da će se stvari vratiti na ono kako se nekada bile.&nbsp;
- Neće se vratiti ono što je nekada bilo. Nova generacija američkih političara nijesu ljudi koji se sjećaju Drugog svjetskog rata i formiranja NATO-a. Oni promišljaju odnose sa Evropom na drugačiji način i na drugačijim osnovama - ukazuje Garčević.
Upozorava i da će to definitivno uticati na kvalitet i prirodu odnosa između SAD i njenih evropskih partnera.&nbsp;
- Evropa htjela ili ne mora da pronađe način na koji će da ojača sopstvene bezbjednosne kapacitete do te mjere da funkcioniše u savezu sa SAD, ali ne da potpuno zavisi od nje - ističe on.
<h2>Vučićeva inicijativa imala za cilj da zaustavi proces evropskih integracija</h2>
Osvrnuvši se na inicijativu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića upućenu šefici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, da zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, naš sagovornik kaže kako ona ima dvostruki značaj.
- Jedan je interni, da pokaže srpskim građanima da je on i dalje prepoznat kao partner u Briselu, da Srbija izlazi sa novim idejama, da su one prihvatljive ili dio diskusije koju Unija vodi sa njim. Ovo je naročito potrebno sada imajući u vidu više od godinu protesta, ali i da se pokaže u odnosima sa Rusijom. Da u Moskvi vide da njegova pozicija nije toliko slaba - navodi Garčević.&nbsp;
Na drugoj strani, dodaje on, postoji i regionalna komponenta pomenute incijative.
- U trenutku kada su Crna Gora i Albanija veoma blizu ulasku u EU ili su na jasnom putu prema članstvu, inicijativa treba da zaustavi taj proces ili da ga uspori - objašnjava Garčević.
Kaže kako je inicijativa Vučića osuđena na propast te da to znaju i u Beogradu.
- Interesantno je vidjeti kakve su bile reakcije u Crnoj Gori u odnosu na tu ideju i koliko sam mogao da primijetim, čak i oni u Vladi koji se smatraju bliskim Vučiću ostali su tihi i stavili članstvo u EU iznad odnosa sa predsjednikom Srbije - navodi Garčević.&nbsp;
Dodaje kako postoji još jedan aspekt prijedloga o zajedničkom ulaska u EU i tiče se dugoročnih odnosa Podgorice i Beograda.
- Srbija je uvijek gledala Crnu Goru kao mlađeg brata kojem ona treba da daje uputstva kako da se razvija, a sada odjednom treba da proguta vrlo gorku pilulu da su oni ostali van Unije i da će zemlja koju su do juče gledali kao svoju provinciju odlučivati i moći da uslovljava njihov ulazak u EU - napominje Garčević.
Iz perspektive 2026. jasno je da je obnova nezavisnosti bila odlična ideja
Profesor je nedavno zajedno sa kolegom Kenetom Morisom objavio knjigu „Montenegro and Serbia: A Velvet Divorce?“ (Crna Gora i Srbija: Plišani razlaz?). Kaže da je knjiga nastala kao produkt istraživanja koje je trajalo četiri godine.
- Gledali smo proces kao istoričari i trudili se da pronađemo fakte. Istraživali smo arhive, čitali građu, citirali izjave... Klonili smo se vrijednosnih sudova u smislu da na početku kažemo ova knjiga će ovo i ovo objašnjavati. Čitalac prati dokumentovani razvoj odnosa i vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore i Srbije nakon njihovog razlaza iz kojeg se jasno vidi zašto i kako su one krenule drugačijim putevima - objašnjava Garčević.
Ističe da se prateći razvoj i rezultate politika koje su dvije zemlje izabrale, jasno zaključuje kako je iz perspektive 2026. godine odluka o obnovi crnogorske državnosti 2006. bila odlična ideja.
- Crna Gora se vremenom više okretala prema Zapadu dok je Srbija formirala svoju politiku na tzv. četiri stuba, od kojih su dva vremenom slabila - EU i SAD, a dva su stalno jačala - Kina i Rusija. Ova je vanjska politika, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu, dovela Srbiju u ćorsokak. Dok Crna Gora planira ulazak u EU, Srbija ne zna što da radi sa američkim sankcijama NIS-u koji je u većinskom ruskom vlasništvu - napominje Garčević.
Kaže kako je prateći razvoj vanjskih politika Crne Gore i Srbije, pitanje njihovog odnosa sa Rusijom bilo posebno interesantno.
- Iz izjava političara koji su tada bili na vlasti u Podgorici i Beogradu, vidi se da nije postojala velika razlika u gledanju na uticaj Rusije i odnos sa njom. Promjene su se desile od momenta kada je Crna Gora krenula prema NATO-u, na što su se nadovezali razlaz oko KAP-a i aneksija Krima - podsjeća Garčević.
<h2>SPC će preživjeti Vučićev režim i ostati poluga za uticaj onih koji su na vlasti u Srbiji</h2>
Knjiga se završava osvrtom na djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.
- Najjača poluga za uticaj koju Srbija može da koristi u regionu je definitivno SPC koja je bliska režimu u Beogradu. Takođe, istorija nas uči da će crkva preživjeti ovaj režim kao što je preživjela i prethodne. Ostaće kao značajna poluga koju mogu ili ne moraju da koriste oni koji su na vlasti u Srbiji - naglasio je Garčević.&nbsp;
Tim povodom, podsjetili smo na događaj iz maja prošle godine, kada su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu (EP) prilikom posjete potpredsjednika Vlade Crne Gore Filipa Ivanovića pokrenuli pitanje bliskosti vlasti u Podgorici sa SPC, neposredno nakon što je njen poglavar Porfirije Perić u Moskvi razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ivanović je tada pred europoslanicima iznio nestinu da su eparhije SPC u Crnoj Gori nezavisne i da je na njihovom čelu Joanikije Mićović, što je brzo demantovano iz Mitropolije crnogorske-prmorske.
- U EU su svjesni na koji način SPC funkcioniše i koliko je ona bliska Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Postoje nekoliko odluka EP koje su jasno ukazivale na povezanost ove dvije crkve - podsjeća sagovornik Analitike.
Ipak, napominje, vremena se mijenjaju.
- EU neće promijeniti vlast u Crnoj Gori, niti će bilo što uraditi da do toga dođe. To je stvar koju treba da urade, ako su nezadovoljni, građani na izborima. Ne vjerujem da išta od ovoga što ste pomenuli, na sreću ili nesreću, može da utiče na taj put Crne Gore prema EU - smatra Garčević.
<h2>Identitetska pitanja aktuelna u Crnoj Gori ne zanimaju dijasporu</h2>
Na kraju dotakli su se i pitanja crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Vlast u Crnoj Gori gleda dijasporu kao glasačku mašinu i oni misle da će ona uvijek da glasa onog ko je na vlasti, ako ne na nivou države onda na nivou opština - navodi Garčević.
Kaže kako ne sumnja u posvećenost nekih ljudi koji se bave dijasporom i promovisanjem Crne Gore, ali postavlja pitanje - koliki su dometi toga.
- Što su to veliko oni uradili? Lijepo je jesti u restoranu koji neko drži, no što mimo toga restorana možemo da uradimo? Što možemo da uradimo mimo toga što ćemo da organizujemo Dane Crne Gore i da jedemo, pijemo ili guslamo? Mi nemamo mnogo ljudi, ali imamo dovoljno onih koji su relativno uticajni. I zašto se ti ljudi ne uključuju - pita Garčević.
Ističe da se sa identitetskim pitanjima koja su prisutna u Crnoj Gori ne može postići ništa.
- Nekog Crnogorca koji ima svoju veliku firmu, bavi se ozbiljnim poslovima za to manje ili više nije briga. Neki od tih ljudi koje znam htjeli su da investiraju u Crnoj Gori, ali neće to uraditi dok je ova zemlja korumpirana i kad ne znaju koliko para treba nekome da daju - zaključuje Garčević.&nbsp;

Garčević: Crna Gora u Briselu kuca na otvorena vrata, ulazak naše zemlje u EU biće vrlo gorka pilula za Srbiju

U cilju objektivnog, tačnog i preciznog informisanja javnosti, kao i sprečavanja dezinformacija i pogrešnih tumačenja povodom pada dronova tokom novogodišnjeg „dron šoua“ u Budvi, Uprava policije saopštila je detalje postupanja policije.
Kako je navedeno, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva, obaviješteni su 1. januara 2026. godine, oko jedan sat iza ponoći, da je tokom izvođenja dron-šoua iznad Starog grada došlo do pada više dronova u more i na plato Lučke kapetanije.
– Uzimajući u obzir veliki broj domaćih i stranih turista, obilježavanje novogodišnje noći i druge bezbjednosne događaje koji su zahtijevali istovremeno angažovanje policije, službenici OB Budva su postupili po prijavi i, čim su se stekli uslovi, izašli na lice mjesta, obezbijedili lokaciju i o događaju obavijestili nadležnog tužioca – navodi se u saopštenju.
Po nalogu tužioca u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, policija je započela uviđaj. Na licu mjesta utvrđeno je oštećenje više dronova, a prostor je obezbjeđivan do jutarnjih časova, kada je uviđaj nastavljen.
– Izuzet je određeni tehnički materijal i uređaji, koji su upućeni na odgovarajuća vještačenja radi utvrđivanja uzroka pada i nastalih oštećenja, uzrokovanih zasad nepoznatim faktorom – saopštila je policija.
Predmetom rukovodi Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, koje će, u okviru svojih nadležnosti, odrediti dalja vještačenja i naložiti preduzimanje dodatnih mjera i radnji.
Iz Uprave policije ističu da se radi o specifičnim tehničkim komponentama, čije vještačenje zahtijeva posebna stručna znanja, te da će javnost biti blagovremeno obaviještena o ishodu istrage nakon okončanja izviđaja i vještačenja.

Policija i tužilaštvo istražuju pad dronova tokom novogodišnjeg šoua u Budvi

Policija je tokom hapšenja Nikole Boljevića (24) zbog sumnje da je 30. decembra u Budvi ubio Sima Markovića (52) iz tog grada, pronašla i oduzela pištolj u ilegalnom posjedu kao i blizu pola kilograma opojne droge kokain.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Uprave policije su sinoć, u nastavku koordinisanih aktivnosti koje su uslijedile nakon hapšenja Boljevića, osumnjičenog za krivično djelo ubistvo, izvršili pretrese na više lokacija na teritoriji Spuža i Podgorice.&nbsp;
U odvojenoj aktivnosti na teritoriji Podgorici, prema saopštenju UP, uhapšen je Podgoričanin M.C. (36) blizak srodnik osumnjičenog Boljevića kod kojeg je pronađeno 14 pakovanja kokaina namijenjeno, kako se sumnja, daljoj uličnoj prodaji.
- Policijski službenici su sinoć izvršili pretres stana u kojem je prethodno lociran i lišen slobode N.B. i tom prilikom pronašli pištolj marke Colt Commander sa sedam komada municije u okviru, koji će biti predmet vještačenja u cilju utvrđivanja da li je isti korišćen prilikom izvršenja krivičnog djela i oko pola kilograma opojne droge kokain - dodaje se u saopštenju.
Sa ishodom izvršenog pretresa, kako navode, je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu M.C. lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima u odnosu na osumnjičenog N.B., kao i na identifikaciji povezanih lica, a u cilju potpunog rasvjetljavanja ovog i drugih krivičnih djela - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UP: Policija u stanu ubice iz Budve našla pištolj i kokain, uhapšen njegov srodnik

Gruzijac T.P. (40) uhapšen je na graničnom prijelazu Dobrakovo jer je iz vozila jednog osobe ukraoo novac u iznosu od 2.850 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP). 
Policija je u veoma kratkom roku rasvijetlila ovaj događaj, locirali izvršioca i lišili ga slobode.
On je, kako navode iz UP, nakon toga pokušao napustiti Crnu Goru.
- Neselektivno, pravovremeno preduzimanje mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, radi podizanja nivoa bezbjednosti u društvu i očuvanja lične i imovinske sigurnosti građana će i dalje biti u fokusu službenika RCB “Sjever” - zaključuju iz Policije.

Uhapšen Gruzijac: Osumnjičen da je ukrao novac u iznosu od skoro 3.000 eura

Muž prijetio supruzi da će nju i djecu ubiti, sin napao majku i sestru, žena zlostavljala supruga sa invaliditetom, čašom udario suprugu - samo su neki od naslova koje smo posljednjih dana mogli pročitati o porodičnom nasilju. Pojava nasilja je učestala što potvrđuju i podaci Osnovnog suda u Podgorici i Suda za Prekršaje u Podgorici sa Odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju. Za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu u Podgorici Nađa Pešić saopštila je da je od 1. januara do 30. novembra u toj instituciji donijeto 173 presude zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici iz člana 220 Krivičnog zakonika Crne Gore. <h2>KAZNE</h2> U nekim slučajevima optuženi su osuđeni na kazne zatvora od 92 dana do tri i po godine, dok je u nekim predmetima izrečena kazna zatvora u prostorijama za stanovanje - od četiri do šest mjeseci. Izrečene su i kazne rada u javnom interesu (120 časova za 4 mjeseca). Alarmante podatke o nasilju u porodici bilježi Sud za prekršaje u Podgorici sa Odjeljenima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju. Od 1. januara do 30. septembra 2025. godine u tom Sudu bilo je u radu 916 predmeta zbog porodičnog nasilje. Ove podatke za naš Portal saopštila je sutkinja i portparolka Suda za prekršaje u Podgorici Ana Bokan. -Završeno je 354 predmeta. Novčana kazna izrečena je u 93 predmeta, kazna zatvora u 11, uslovna osuda u 71, opomena u deset predmeta, odbačena su dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i obustavljen je postupak usljed zastarjelosti u 49 slučajeva. Postupak je iz drugih razloga obustavljen u 63 predmeta, oslobađajuće odluke donijete su u 53 predmeta, dok su zaštitne mjere izrečene samostalno u dva slučaja – objasnila je Bokan. Ona je dodala i da su kazne ili mjere upozorenja izrečene u 112 predmeta - zabrana približavanja izrečena je u 44 predmeta, udaljenje iz stana u 11 predmeta, obavezno liječenje u zdravstvenoj ustanovi u šest, zabrana uznemiravanja i uhođenja u 37 predmeta, obavezno liječenje od zavisnosti ambulantskog tipa (alkohol, droga) u 14 slučajeva. Bokan je navela da je godinu ranije - u 2024. u radu bilo 1141 predmet zbog nasilja u porodici. Počinioci su, kako je objasnila, sadašnji i bivši bračni i vanbračni partneru, roditelji i djeca. Podaci Osnovnog suda o 176 presuda i gotovo hiljadu prekršajnih predmeta za nepunu godinu prema mišljnju socijalne radnice i ekspertkinje za rodnu ravnopravnost magistrice Ivane Raščanin Radičević pokazuju da je nasilje u porodici ozbiljan, rasprostranjen i duboko ukorijenjen društveni problem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104230132_cae0870db2b1005f32213c3621781dcabff7d21c0480bb2383046ec35069c423.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104230132_cae0870db2b1005f32213c3621781dcabff7d21c0480bb2383046ec35069c423" data-rendition-name="original" width="516" height="736" loading="lazy" alt="roščanin sarić"> <figcaption>ZA NASILJE U PORODICI PREČESTO SE IZRIČU USLOVNE KAZNE: Ivana Raščanin Radičevićetv</figcaption> </figure>  <h2>O ZAKONIMA</h2> Ona ukazuje da među prijavljenim slučajevima najčešće žrtve su žene, što potvrđuje da je nasilje u znatnoj mjeri rodno uslovljeno i da pogađa žene disproporcionalno više u odnosu na muškarce. -Ovi podaci govore da imamo veliki broj slučajeva nasilja u porodici, ali i da su žrtve danas nešto spremnije da ga prijave nego ranije, uprkos činjenici da istraživanja i dalje pokazuju da žene nasilje prijavljuju tek nakon višegodišnjeg trpljenja, u prosjeku poslije sedam godina – kazala je Raščanin Radičević. Problem, kako je objasnila, nije u zakonima jer Crna Gora ima relativno dobro normativno uređen sistem zaštite, od zakona i podzakonskih akata, preko međunarodnih standarda, do formalnih procedura. Ona ističe da je suštinski problem u nedosljednoj implementaciji, sporoj i često neadekvatnoj reakciji, neujednačenoj sudskoj praksi i nedovoljno kvalitetnoj procjeni rizika, naročito u situacijama u kojima postoji vjerovatnoća ponavljanja nasilja ili njegove eskalacije do femicida. -Ne smijemo zanemariti rodni aspekt, jer veliki broj slučajeva nasilja nad ženama proizlazi iz duboko ukorijenjenih rodnih stereotipa i društveno prihvaćenih rodnih uloga koje muškarcu ,,daju pravo“ nadzora i kontrole nad ženom, njenim životom i tijelom. Dolazimo do zaključka da to nije samo pravno, već prije svega društveno i kulturološko pitanje i zato samo zakon nije dovoljan, potrebna je promjena obrasca ponašanja i odnosa moći u društvu – kazala je Raščanin Radičević. <h2>MIJENJANJE OBRAZACA</h2> Ona smatra i da se prečesto izriču uslovne kazne i novčane sankcije i veliki broj slučajeva ostaje tretiran kao prekršaj, iako svojim intenzitetom i posljedicama imaju obilježja krivičnog djela. Zaštitne mjere, kako je objasnila, nedovoljno se koriste ili ne prate na način koji garantuje bezbjednost žrtve, a povratnici često ne dobijaju strože kazne koje bi ih spriječile da ponove djelo. -Kazne, dakle, ne treba da budu samo represivne, već moraju imati jasnu funkciju zaštite žrtve i prevencije ponovnog nasilja. To podrazumijeva obaveznu i kvalitetnu procjenu rizika za svaku žrtvu pojedinačno, obavezne i stručno vođene psihosocijalne tretmane počinilaca nasilja, kao i dosljednu kontrolu primjene zaštitnih mjera, posebno zabrane približavanja i udaljavanja nasilnika iz prostora za stanovanje. Bez toga kazna ostaje samo formalni čin, dok suštinska zaštita i sigurnost žrtve izostaju - decidna je Raščanin Radičević. Na pitanje što institucije treba da urade da se smanji nasilje naša sagovornica ukazuje da je na njima da djeluju brže, koordinisanije i odgovornije, posebno kada postoje indikatori visokog rizika, a sistem zaštite mora biti zasnovan na stvarnoj, a ne formalnoj procjeni opasnosti po život i sigurnost žrtve. Naglašava da psihosocijalni tretman počinilaca nasilja mora prestati da bude samo stavka u presudi i postati stvarna obaveza koja se sprovodi, prati, mjeri i procjenjuje po efektima. -Paralelno sa tim, društvo mora raditi na razgradnji rodnih stereotipa koji normalizuju mušku dominaciju, opravdavaju nasilje kao „privatnu stvar“ i nameću ženi obavezu da ćuti, trpi „zbog djece“, „zbog porodice“ ili „da ne bi izazvala sramotu“. Dok se ti obrasci ne počnu mijenjati, nasilje će se dešavati, bez obzira na zakone – smatra Raščanin Radičević. Ona je dodala da funkcionalni sistemi reaguju na vrijeme prije nego dođe do bilo kojeg vida nasilja, dok neefikasan reaguje tek nakon što se desi nasilje. -Onog trenutka kada pravda dođe tek nakon smrti žene, to prestaje biti pravda i postaje dokaz institucionalnog neuspjeha – jasna je naša sagovornica. Slučajevi nasilja i femicida kratko ostaju u centru pažnje, jer, kako je objasnila, dio društva ih i dalje, posmatra kao „porodičnu nesreću“, individualni tragični događaj, a ne kao posljednji čin sistemskog propusta i dugotrajne institucionalne tišine. -Mediji često pristupaju senzacionalistički, institucije reaguju privremeno, a zatim se stvara tišina, dok nasilje nastavlja da postoji u istim obrascima. Moramo biti svjesni da danas po istraživanjima, gotovo 10500 žena u Crnoj Gori trpi nasilje,a da od 2017. godine smo imali 22 femicida. Ne treba nam nužno potpuno novi zakon, nego dosljedna primjena postojećih mehanizama u skladu sa evropskim standardima i praksom – zaključila je Raščanin Radičević.

Tag: ustavni-sud