Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Ustavni odbor jednoglasno je utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Kako je kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović na konkurs, raspisan 3. decembra ove godine, su se prijavili Nikola Mugoša, Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković, Miodrag Pešić i Danilo Ćupić.
- Očekuje se da Odbor u najkraćem mogućem roku predloži Skupštini izbor jednog sudije Ustavnog suda. Mi ćemo tu mogućnost ispoštovati poštujući Ustav i Poslovnik - poručila je Božović.
Jednoglasno je formirana i Komisija koja će utvrđivati da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom i da li su blagovremene i potpune.
Komisija ima tri člana, dva iz redova vlasti - Nikola Rovčanin (Demokrate) i Darko Dragović (Pokret Evropa sad) i jedan iz opozicije - Sonja Popović (Demokratska partija socijalista).

Tamara Klikovac

Devet kandidata za izbor sudije Ustavnog suda, među njima Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković...

The completion of Montenegro’s accession negotiations with the European Union is a national interest, and the creation of precondition for the full rule of law, including the election of judges of the Constitutional Court, should be the result of consensus between the Government and the opposition - this was the key message from today’s consultations opened by Prime Minister Milojko Spajić with representatives of parliamentary parties regarding the election of Constitutional Court judges.
According to the statement, the consultations were attended by representatives of the Europe Now Movement (PES) Vasilije Čarapić, the Democratic Party of Socialists (DPS) Danijel Živković, the New Serbian Democracy Jelena Božović, Democratic Montenegro Nikola Rovčanin, the Bosniak Party Mirsad Nurković, the Socialist People’s Party Bogdan Božović and Krsto Rađenović, the Social Democrats Boris Mugoša, the Croatian Civic Initiative Adrijan Vuksanović and the Albanian Forum Artan Čobi.
The Prime Minister emphasized that the goal of the consultations is inclusion and achieving the broadest possible consensus on all important issues of interest to citizens and the state, as well as achieving the strategic goal of Montenegro’s membership in the European Union.
- We are opening a cycle of intensive talks with the desire to bring good news to our citizens and, as soon as possible, if possible by the end of the year, announce that we have a fully completed the Constitutional Court. The functionality of institutions and the creation of preconditions for the full rule of law are our priorities - Spajić said.
He stressed that Montenegro is progressing toward EU membership in line with the planned timeline, but that there will be additional challenges in the final stage of the process.
- Among others, in Chapters 23 and 24. That is why it is up to all of us to do everything we can to reach the best solutions to all open issues through dialogue. I expect that by the end of the year Parliament will elect at least one judge of the Constitutional Court, and that through the forthcoming intensive work we will jointly fulfill all obligations from the demanding European agenda - Spajić stated.
The Chair of the Constitutional Committee Jelena Božović announced that a session of this parliamentary body is scheduled for tomorrow, at which the number of applications received for the position of Constitutional Court judge will be confirmed, after which the election procedure will follow.
Representatives of parliamentary parties assessed positively the Prime Minister’s decision to open consultations on important issues related to Montenegro’s European path.
As stated in the release, they agreed that Montenegro’s integration into the European Union is a national interest and that everyone will contribute accordingly, both with regard to completing the Constitutional Court and in relation to legislative solutions and alignment with EU legislation.

Spajić: Through dialogue and political maturity to the swift completion of the Constitutional Court - EU membership as a national interest

Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Za mjesto jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore na konkursu Ustavnog odbora Skupštine do sada je prijavljeno pet kandidata - Jovan Kojičić, Milva Prelević, Nataša Bošković, Nikola Mugoša i Muhamed Đokaj, potvrđeno je Portalu RTCG-u u parlementu. 
Rok za dostavljanje prijava istaklo je u 20 sati, a do tada postoji mogućnost da kandidature pristignu i poštom, zbog čega se konačan broj prijavljenih još ne može smatrati definitivnim.
Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda raspisao je skupštinski Ustavni odbor 1. decembra, dok je sama odluka o raspisivanju poziva donesena jednoglasno.
Poziv je zvanično objavljen 3. decembra, a rok za prijavljivanje kandidata traje 15 dana, što predstavlja zakonski minimum.
Ovo je novi pokušaj popunjavanja Ustavnog suda, nakon što je prethodni izborni proces okončan bez uspjeha 14. oktobra. Tada nijedan od predloženih kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u Skupštini, odnosno najmanje 54 glasa poslanika.
Izbor sudije Ustavnog suda zahtijeva široki politički konsenzus, a ishod aktuelnog postupka biće poznat nakon što Ustavni odbor utvrdi listu kandidata i zakaže saslušanja pred poslanicima.

U trci za sudiju US Kojičić, Prelević, Bošković, Mugoša, Đokaj...

Ustavni sud Crne Gore odlučio je da se okrivljenima za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića isplati iz budžeta Crne Gore po dvije hiljade eura na ime pravične naknade zbog neaktivnosti Apelacionog suda od tri godine i četiri mjeseca.
- Saši Boreti, Ljubu Bigoviću, Ljubu Vujadinoviću i Milanu Šćekiću usvojena je ustavna žalba i utvrđeno da je neophodno odrediti naknadu na ime pravičnog zadovoljenja, jer Apelacioni sud nije udovoljio zahtjevu posebne revnosti u toku vođenja postupka, iako se sve vrijeme nalaze u pritvoru, čime je došlo do kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima- navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Sudije Ustavnog suda su, razmatrajući navode četvorice pritvorenika, posebno cijenile period od 2019. godine, kada je Vrhovni sud postupio po ukidnoj odluci Ustavnog suda i ukinuo osuđujuću presudu Apelacionog suda, nakon čega je krenulo suđenje iznova. Od tada im je nepunih šest godina u kontinuitetu produžavan pritvor u kojem se nalaze još od 2006. godine.
&nbsp;Ustavni sud je utvrdio da je od kraja 2019. do juna 2024. u tri navrata postojao period neaktivnosti Apelacionog suda.
&nbsp;- Postojao je period neobjašnjive neaktivnosti Apelacionog suda Crne Gore od ukupno tri godine i četiri mjeseca u vođenju krivičnog postupka, koji nije bio u skladu sa zahtjevom posebne revnosti, osobito u predmetu kao što je ovaj- navodi se u odluci.
&nbsp;Dodaje se da su za vrijeme navedene neaktivnosti Apelacionog suda okrivljeni bili pritvoreni, bez ikakvog &nbsp;napretka ili razvoja u postupku. Stoji činjenica da je, nakon perioda neaktivnosti, sud svakomjesečno zakazivao i održavao pretrese i da su isključivo odlagani zbog zdravstvenog stanja Bigovića. Međutim, Ustavni sud ne vidi nikakav razlog da opravda neaktivnost Apelacionog suda, već smatra da je za neaktivnost od 2019. godine upravo odgovoran taj sud.
&nbsp;- Naročito se izdvaja period neaktivnosti od 4. decembra 2019. do 20. maja 2022. jer u spisima predmeta nema dokaza o postupanju Apelacionog suda- ističu iz Ustavnog suda.
&nbsp;Nastale štetne posljedice nisu se, kako navode, mogle otkloniti drugim mjerama, zbog čega je sud odlučio da na ime nematerijalne štete odredi pravičnu naknadu, u iznosu koji za Crnu Goru u svojoj praksi određuje Evropski sud za ljudska prava.
&nbsp;Ustavni sud je odbio ustavnu žalbu Borete, Bigovića, Vujadinovića i Šćekića u dijelu u kojem su tvrdili da se neosnovano nalaze u pritvoru, kao i da je prekršena pretpostavka nevinosti u njihovom slučaju.
&nbsp;- U ovom slučaju, napominjemo, Evropski sud je 2019. utvrdio da je jednom od okrivljenih, Ljubu Bigoviću, neopravdano produžavan pritvor zbog čega mu je dosudio na ime nematerijalne štete sedam i po hiljada eura, dok je iste godine i Ustavni sud utvrdio da je Ljubu Bigoviću i Saši Boreti povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku- zaključuje se u saopštenju.

Bigoviću i ostalim okrivljenima po dvije hiljade eura zbog neaktivnosti Apelacionog suda

Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da su Osnovni sud u Ulcinju i Viši sud u Podgorici propustili da zaštite pravo A.A. na privatnost i dostojanstvo, kada su odlučivali o uništenju groblja njegove sestre i stričeva, jer nisu prepoznali značaj svetosti grobova i pijeteta prema posmrtnim ostacima njegovih srodnika koji su trajno uništeni. Sud je ukinuo presudu Višeg suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje.
A.A. već 27 godina vodi sudski postupak jer je u decembru 1995. godine bagerista građevinskog preduzeća “Primorje”, prilikom proširenja puta, trajno uništio grobove njegovih predaka – sestre i dva strica. Svjedok je potvrdio da je rovokopač odnio zemlju, zajedno sa posmrtnim ostacima.
Iako je građanin pokrenuo parnični postupak 1998. godine, prvo mu je iz procesnih razloga odbačena tužba, a potom je tuženo preduzeće ušlo u stečaj. Tek u aprilu 2023. godine, odnosno 25 godina od podnošenja tužbe, Osnovni sud u Ulcinju je donio prvu, meritornu odluku, presudio u korist A.A. i dosudio mu na ime duševnih bolova dvije i po hiljade eura, od ukupno pet, koliko je tražio. Ovakvu presudu potvrdio je podgorički Viši sud.
Ustavni sud je utvrdio da se Osnovni i Viši sud uopšte nisu bavili pravom na poštovanje privatnog i porodičnog života i pravom na dostojanstvo građanina A.A, niti su vrijednovali sam pojam pijeteta i brige prema posmrtnim ostacima umrlog lica.
- A.A. je imao 52 godine kada je inicirao postupak u vrijeme opštepoznatih kriznih okolnosti devedestih godina, a u vrijeme odlučivanja Ustavnog suda po njegovoj podnijetoj žalbi ima 79 godina i, po ocjeni Suda, apsolutno ustavnopravno argumentovano problematizuje sistemske propuste države Crne Gore, odnosno sudova - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Vijeće Ustavnog suda je zaključilo da sudovi, prilikom određivanja visine naknade za pretrpljene duševne bolove, nisu imali u vidu standarde Evropskog suda za ljudska prava koji se odnose na povredu prava na privatnost.
- Razlozi koji su opredijelili sudove na ovako dosuđenu novčanu naknadu ne mogu se smatrati odgovarajućim i dovoljnim, niti mogu predstavljati pravno zadovoljenje za podnosioca, a u kontekstu pijeteta prema posmrtnim ostacima u crnogorskom pravu, koji pijetet dobija na značaju saznanjem da podnosilac ni danas ne zna gdje se nalaze posmrtni ostaci njegovih srodnika - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Legitiman cilj i obaveza države je zaštita svetosti groba, odnosno iskazivanje pijeteta prema preminulima i poštovanju mira grobova, što sudovi nisu prepoznali, čime je došlo do kršenja prava na privatnost.
Ustavni sud je naložio Višem sudu u Podgorici da, u ponovnom postupku, ovako složeno pitanje sagleda kroz širi kontekst i donese presudu zasnovanu na praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Ustavni sud: Sudovi nijesu zaštitili svetost grobova i dostojanstvo porodice

Poštovanje vladavine prava ne može se ograničiti na puko sprovođenje eksplicitnih i formalnih odredbi Ustava i zakona, to podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila od svih ustavnih tijela i međusobno poštovanje između njih – konstatuje Venecijanska komisija u naknadnom mišljenju o postupku prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju u dijelu koji se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, preporuke koja je djelimično ispunjena.
U dokumentu se navodi da je ministar pravde Bojan Božović dopisom od 28. oktobra ove godine zatražio mišljenje o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Objašnjavaju da je, imajući u vidu da je ovaj nacrt zakona neposredno povezan sa prethodnim mišljenjem Venecijanske komisije o pojedinim pitanjima u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju od juna, odlučeno da se preporuke formulišu u formi naknadnog mišljenja.
U dokumentu pozdravljaju činjenicu da nacrt zakona obuhvata sve četiri preporuke iz junskog mišljenja. Tri preporuke su u potpunosti ispunjene: (1) definisanje starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda, (2) uvođenje pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju i (3) regulisanje izuzeća sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa. Četvrtka preporuka, koja se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do izbora novog sudije, djelimično je ispunjena.
Junsko mišljenje je, kako podsjećaju, usvojeno povodom zahtjeva koji je proistekao iz političkog sporazuma između predstavnika vlasti i opozicije, s ciljem okončanja spora u vezi sa tumačenjem relevantnog domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za odlazak u penziju.
- Venecijanska komisija je svjesna činjenice da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne funkcioniše u punom sastavu, s obzirom na to da su dvije od sedam sudijskih pozicija i dalje upražnjene. Ova situacija još jednom ukazuje na potrebu usvajanja zakonodavne reforme radi obezbjeđivanja nesmetanog i efikasnog funkcionisanja Ustavnog suda – navodi se u dokumentu.
Iz Ministarstva pravde su prošle sedmice kazali da će Vlada sa izvještajem Venecijanske komisije biti upoznata u najkraćem roku, nakon čega će radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na pitanje nastavka obavljanja sudijske funkcije da izbora novog sudije.&nbsp;
- Po završetku tog procesa Nacrt zakona će biti upućen na javnu raspravu – najavili su iz resora kojim rukovodi Božović u petak 12. decembra.
<h2>Nastavak obavljanja funkcije</h2>
Nacrt zakona predviđa izmjenu člana 15, kojom se omogućava sudiji da nastavi sa obavljanjem funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, pod uslovom da je to neophodno radi donošenja odluka većinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, jer se njome odgovara na dugogodišnju preporuku Komisije usmjerenu na sprečavanje institucionalne blokade usljed nepopunjenih sudijskih mjesta. Međutim, Komisija konstatuje da nastavak mandata nije automatski, već uslovljen.
- Venecijanska komisija pozdravlja ovu novu odredbu, te primjećuje da većina država članica Savjeta Evrope sa sličnim pravilom predviđa automatski nastavak mandata sudije dok se ne izabere nasljednik, bez ikakvih uslova. Ovaj pristup pruža jasno pravilo sa manjim potencijalom za sukob oko tumačenja – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija, pak, napominje da ovaj prijedlog ne predviđa automatski produžetak mandata sudije, već ga uslovljava „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“.&nbsp;
- U pismu Venecijanskoj komisiji ministar pravde je napomenuo da su predložene zakonske odredbe izrađene uz pažljivo razmatranje ustavnih odredbi, uzimajući u obzir ustavna ograničenja i mogućnost budućih pitanja u vezi sa ustavnošću predloženih zakonskih rješenja. Venecijanska komisija je takođe svjesna zabrinutosti koju su izrazili neki članovi radne grupe u vezi sa nastavkom mandata sudije Ustavnog suda, predlažući rješenje ograničeno vremenom na šest mjeseci i rješenja koja zavise od posebnih okolnosti, kao što su ratno ili vanredno stanje – navode u dokumentu.
Ponavljaju da je dozvoljavanje sudijama da ostanu na funkciji do imenovanja nasljednika, kao izuzetak od ustavnih odredbi o trajanju mandata ustavnih sudija, relativno uobičajena praksa u Evropi koja dozvoljava ustavnim sudovima da nastave sa radom kada su imenovanja novih sudija blokirana.
- Shodno tome, odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik trebalo bi da bude povezana sa potrebom pravilnog funkcionisanja Ustavnog suda bez prekida, a ne sa drugim posebnim okolnostima. Štaviše, postavljanje vremenskog ograničenja za takav mehanizam protiv blokade i dalje bi moglo dovesti do blokade Ustavnog suda, ukoliko nove sudije ne budu izabrane u propisanom roku. Period od šest mjeseci može imati izvjestan poučan efekat, ali ne pomaže u izbjegavanju blokada – ocijenili su iz Venecijanske komisije.
Iako Komisija može prihvatiti uslovni karakter ovog rješenja u specifičnom kontekstu Crne Gore, smatra da je neophodno dodatno precizirati odredbu, naročito u pogledu jasnog određivanja broja sudija na koji se odnosi uslov „neophodnosti za odlučivanje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, te primjene ove odredbe u slučaju istovremenog prestanka mandata više sudija, kada broj sudija padne ispod potrebnog minimuma za odlučivanje.
- Venecijanska komisija razumije legitimnu zabrinutost zbog rizika namjerne produžene neaktivnosti organa za imenovanje kako bi se sudija zadržala na funkciji. Iako je odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik važna zaštita za obezbjeđivanje kontinuiranog funkcionisanja Ustavnog suda, ne treba je posmatrati kao dugoročno rješenje za potencijalnu nestabilnost Ustavnog suda – istaknuto je u dokumentu.
Naglašavaju i važnost međusobnog poštovanja i saradnje između svih ustavnih tijela u demokratskom društvu.&nbsp;
<h2>Kvorum</h2>
Venecijanska komisija dalje primjećuje da, iako ovaj predloženi uslov ima za cilj da postigne kontinuirano funkcionisanje Ustavnog suda osiguravanjem donošenja odluka većinom glasova svih sudija, nedostaje mu jasna regulacija nekih važnih elemenata, poput definisanja kvoruma.
- Prvo, u vezi sa „potrebnim brojem sudija“, Venecijanska komisija smatra da ako je namjera vlasti da se pozivaju na minimalni broj potreban za donošenje odluka većinom glasova - četiri sudije, što je i broj potreban za kvorum - to treba da bude formulisano jasno i nedvosmisleno – navodi se u dokumentu.
Drugo, Venecijanska komisija primjećuje da ovaj uslov stvara razliku u tretmanu između sudija na osnovu broja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu u vrijeme prestanka njihovog mandata.
- Drugim riječima, sudiji neće biti dozvoljeno da nastavi da ostaje na svojoj funkciji do izbora novog sudije kada Ustavni sud radi sa punim sastavom ili sa pet ili šest sudija, ali će mu biti dozvoljeno da to učini ako Ustavni sud radi samo sa četiri sudije. Venecijanska komisija može da prihvati takvu razliku u tretmanu između sudija u posebnim okolnostima Ustavnog suda Crne Gore, imajući u vidu važnost kontinuiranog funkcionisanja ove sudske instance – navodi se u dokumentu.
U tom kontekstu, Venecijanska komisija ne previđa činjenicu da ovaj uslov može stvoriti razliku u tretmanu između sudija kada prestanak funkcije dvojici ili više sudija nastupi istog datuma, ostavljajući Ustavni sud ispod broja sudija potrebnog za donošenje odluka većinom glasova.&nbsp;
- Konkretno, iz predloženog amandmana nije jasno u takvim okolnostima koji od odlazećih sudija može nastaviti da ostane na svojoj funkciji, a koji sudija ne može, niti da li sve dotične sudije mogu nastaviti da ostanu na funkciji – objasnili su u mišljenju.
Zato smatraju da bi nacrt zakona trebalo jasno da reguliše aspekte uslova „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, kako bi se izbegao svaki mogući sukob u tumačenju ovog pojma i njegove primjene.
<h2>Definisanje starosne granice</h2>
Venecijanska komisija podsjeća da je u junu predložila uspostavljanje jasnog zakonskog okvira o starosnoj granici za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda.
U Nacrtu zakona predviđa uvođenje novog člana 5b, kojim se izričito propisuje da: „sudija Ustavnog suda i predsjednik Ustavnog suda ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrše 66 godina života i imaju najmanje 15 godina staža osiguranja“.
- Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, kojom se jasno i nedvosmisleno reguliše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda u zakonodavstvu koje uređuje rad Ustavnog suda. Usvajanje ove odredbe otkloniće svaku buduću sumnju ili nejasnoću. Komisija ne nalazi problem u vezi sa zahtjevom od najmanje 15 godina staža osiguranja, imajući u vidu član 153 stav 4 Ustava Crne Gore, kojim je propisano najmanje 15 godina radnog iskustva kao uslov za izbor sudije Ustavnog suda. Shodno tome, Venecijanska komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena u nacrtu zakona – istaknuto je u mišljenju.
<h2>Rezervni mehanizam</h2>
U dokumentu ističu i da je u potpunosti usvojena preporuka o uvođenju pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju.
- Predlaže se izmjena člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, koji bi glasio: „Ustavni sud na sjednici utvrđuje kada sudiji ili predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili isteka mandata i o tome obavještava nadležnog predlagača godinu dana prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Izmijenjena odredba produžava rok prethodnog obavještavanja sa šest mjeseci na jednu godinu i dodatno pojašnjava obavezu Ustavnog suda da formalno utvrdi dan prestanka mandata – navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija pozdravlja postojanje ovog postupka obavještavanja.&nbsp;
- Produženje obaveznog roka prethodne najave omogućava nadležnom predlagaču dovoljno vremena za pokretanje i sprovođenje postupka izbora novih sudija Ustavnog suda. Konstatuje se da je izmjena u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Ustavni sud ovu činjenicu utvrđuje „na sjednici“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Izuzeće sudija</h2>
Nacrt zakona uvodi i novi član 7a kojim se, između ostalog, propisuje obaveza samostalnog izuzeća sudije ili predsjednika Ustavnog suda iz odlučivanja o prestanku sopstvene funkcije, kao i pojednostavljeni rezervni mehanizam obavještavanja u slučaju da, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga, ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje sjednice svih sudija Ustavnog suda.
- Venecijanska komisija u potpunosti podržava i pozdravlja uvođenje obaveze samostalnog izuzeća, kao i pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja. Shodno tome, Komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena – istaknuto je u mišljenju.
Venecijanska komisija smatra da odredbe o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, kako su predložene u nacrtu zakona, odgovaraju njenim ranijim preporukama, uz istovremeno očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda i obezbjeđivanje odgovarajućih procesnih garancija.

Jasmina Beharovic

VK: Poštovanje vladavine prava podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila

U Evropskom savezu su ocijenili da je današnja javna rasprava pred Ustavnim sudom o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) razbila u paramparčad neutemeljene tvrdnje da je ovaj sporazum kompatibilan sa Ustavom i osnovnim pravnim principima naše države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.9524%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdanas-javna-rasprava-pred-ustavnim-sudom-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izrečeni stavovi stručne javnosti jasno potvrđuju da su ranije kritike i upozorenja Evropskog saveza bili opravdani i dobro argumentovani - decidni su oni.
Evropski savez je, kako su kazali, s najvećom pažnjom ispratio javnu raspravu tokom koje je stručna javnost jasno istakla ozbiljne pravne i ustavnopravne dileme koje se odnose na ovaj sporazum.
- Što potvrđuje ispravnost ranijih stavova Evropskog saveza u vezi sa ovim pitanjem - dodali su oni.
Većina izloženih stručnih mišljenja tokom javne rasprave ukazala je, cijene oni, da sporazum zadire u imovinska prava stranaca i da je način na koji je usvojen u parlamentu, bez jasnog poštovanja ustavnih odredbi o dvotrećinskoj većini, duboko sporan kako sa ustavnopravnog aspekta, tako i iz suštinskih razloga zaštite državnih i javnih interesa.
- Izneseni argumenti pravnih stručnjaka pokazuju da postoje ozbiljni pravni i proceduralni propusti koji su pratili usvajanje ovog neustavnog akta - istakli su u Evropskom savezu.
Evropski savez poziva Ustavni sud da, u svojoj daljoj analizi, u potpunosti uzme u obzir sva pravna i ustavnopravna pitanja koja su istaknuta tokom rasprave i da u najkraćem roku donese odluku koja će uvažiti ne samo pravne argumente, već i šire interese države i njenih građana.

Evropski savez: Sporazum sa UAE razbijen u paramparčad, potvrđena ispravnost naših stavova

Poljska je uputila lovačke avione kako bi presrela ruski izviđački avion koji je letio u blizini njenog vazdušnog prostora iznad Baltičkog mora, a saopštila je i da je tokom noći više desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, upozoravajući da bi incidenti tokom praznika mogli ukazivati na provokaciju.
- Jutros su, iznad međunarodnih voda Baltičkog mora, poljski lovci presreli, vizuelno identifikovali i ispratili iz svoje zone odgovornosti ruski izviđački avion koji je letio u blizini granica poljskog vazdušnog prostora- saopštila je danas poljska vojska.
Zemlje istočnog krila NATO-a u povišenoj su pripravnosti zbog mogućih upada u vazdušni prostor još od septembra, kada su tri ruska vojna aviona povrijedila vazdušni prostor Estonije u trajanju od 12 minuta, samo nekoliko dana nakon što je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski vazdušni prostor.
Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost saopštio je da je nekoliko desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor sa bjeloruske strane, te da su četiri do sada otkrivena objekta identifikovana kao vjerovatni krijumčarski baloni.
- Masovnost povrede poljskog vazdušnog prostora, njeno dešavanje tokom posebnog prazničnog perioda, procjena aktivnosti ruskog aviona u Baltičkom moru, kao i činjenica da su se slični incidenti nedavno dogodili u Litvaniji, mogu ukazivati na to da je riječ o provokaciji prikrivenoj kao krijumčarska operacija- navodi se u saopštenju.
Ambasade Bjelorusije i Rusije u Varšavi nijesu odmah odgovorile na zahtjeve Reutersa za komentar.
Krijumčarski baloni koji dolaze iz Bjelorusije u više navrata su remetili vazdušni saobraćaj u Litvaniji, primoravajući vlasti na zatvaranje aerodroma u Vilnjusu.
Litvanija tvrdi da balone šalju krijumčari koji transportuju cigarete i da oni predstavljaju „hibridni napad“ Bjelorusije, bliskog saveznika Rusije. Bjelorusija je negirala odgovornost za te balone.
Poljska vojska saopštila je da je dio vazdušnog prostora iznad sjeveroistočne poljske Podlaške regije, koja se graniči sa Bjelorusijom, privremeno zatvoren za civilni saobraćaj radi očuvanja bezbjednosti.

Poljska presrela ruski avion iznad Baltika

Na Slijepač mostu došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je jedna osoba zadobila teže tjelesne povrede. Prema nezvaničnim informacijama redakcije VBP portala u pitanju je ruski državljanin, koji se trenutno nalazi u teškom stanju. U nezgodi je učestvovalo jedno vozilo, u kojem su se nalazile tri osobe. Uzrok nezgode još nije poznat, a pretpostavlja se da je vozač izgubio kontrolu nad vozilom. Na mjesto događaja odmah su izašli pripadnici policije, koji trenutno vrše uviđaj. Pripadnici vatrogasne službe intervenisali su na licu mjesta te su iz vozila izvukli jednu osobu koja je bila zaglavljena. Saobraćaj je obustavljen, a stvorene su kolone vozila u oba pravca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122523124_ea4045b9424cea189bdc101da139cb9e07f92c716298e67278952f3323f2bd4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122523124_ea4045b9424cea189bdc101da139cb9e07f92c716298e67278952f3323f2bd4c" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Udes Lepenac"></figure>

Udes na putu Mojkovac-Bijelo Polje, jedna osoba teže povrijeđena

Budžet Opštine Plužine za 2026. godinu je usvojen na današnjoj, 16. sjednici Skupštine opštine, glasovima 18 odbornika za i sedam uzdržanih, bez glasova protiv.
Ukupan budžet iznosi devet miliona i 480 hiljada eura, prenosi RTNK.
Budžet čine operativna sredstva od pet miliona i 315 hiljada, dok je za kapitalni budžet planirano četiri miliona i 165 hiljada eura.
Kako je saopšteno tokom rasprave, Ministarstvo finansija nije imalo primjedbi na predloženi dokument.
Najviše polemike vodilo se povodom amandmana odbornika Nove srpske demokratije Zorana Blagojevića, kojim je traženo da Opština Plužine učestvuje sa 50 hiljada eura u finansiranju spomen-obilježja Baju Pivljaninu. Nakon rasprave postignut je kompromis, prema kojem će Opština Plužine, ukoliko se ukaže potreba, iz tekuće budžetske rezerve izdvojiti najmanje 50 hiljada eura za izgradnju kompleksa Baju Pivljaninu.
Odbornici su danas raspravljali između ostalog i o Programu uređenja Opštine Plužine za 2026. godinu, kao i o Predlogu strateškog plana razvoja Opštine Plužine za period 2026–2031. godine.

Usvojen budžet Opštine Plužine za narednu godinu

Američku saveznu državu Kaliforniju, već pogođenu obilnim padavinama, očekuje novo pogoršanje vremenskih prilika tokom praznika, uz rizik od dodatnih klizišta i bujičnih tokova, saopštile su američke meteorološke službe, dodajući da je zbog nevremena bez struje ostalo više od 150 hiljada korisnika.
&nbsp;Prema navodima CBS-a, lokalne vlasti su saopštile da bi najmanje dva smrtna slučaja u Kaliforniji mogla biti povezana sa teškim vremenskim uslovima. 
 
Kiša izazvana snažnom olujom nad južnom Kalifornijom počela je da slabi, ali se u narednim danima očekuje novi olujni sistem sa pljuskovima.
Demokratski guverner Kalifornije Gevin Njusom proglasio je vanredno stanje u okruzima Los Anđeles, Orindž, Riversajd, San Bernardino, San Dijego i Šast, prenosi N1. 
 
Upozorenje na poplave na snazi je duž obale Kalifornije od granice sa američkom saveznom državom Oregon do Los Anđelesa, kao i u centralnim djelovima države. 
 
Meteorolozi upozoravaju da bi nove obilne padavine mogle donijeti dodatnih 50 do 125 milimetara kiše, što povećava opasnost od bujičnih poplava i klizišta, naročito u područjima zahvaćenim prošlogodišnjim požarima.
U kalifornijskom okrugu San Bernardino vatrogasci su spašavali ljude zarobljene u vozilima nakon što su blato i odroni preplavili puteve, dok su pojedine kuće poplavljene, a stanovnicima je naložena evakuacija, prenio je NBC. 
 
Na sjeveru Kalifornije izdata su upozorenja na jak vjetar i poplave u dolini Sakramenta i oblasti zaliva San Franciska. 
 
Američka nacionalna meteorološka služba navodi da se nestabilno vreme, sa jakim vjetrovima i mogućnošću tornada duž centralne obale, može zadržati i narednih dana.

Novo snažno nevrijeme prijeti Kaliforniji

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Budvi tri, Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je Danilovgradu, Baru, Ulcinju i Tivtu.
Izdato je 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki, povrijeđeno 13 osoba

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.Ć, rođenog u Šavniku, čije je prebivalište u Rijeci Crnojevića, podnijeta je krivična prijava pod sumnjom za seksualno uznemiravanje njegove maloljetne djece. Nakon toga, on je po nalogu ODT Cetinje lišen slobode, a po saslušanju mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
Prijavu protiv njega cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela je bivša supruga N.K.
<h2>Među dokazima i audio snimak razgovora sa djecom</h2>
U zapisniku ODT Cetinje te u podnesku tužiteljke cetinjskom Centru za socijalni rad, u koje je Portal Analitika imao uvid, N.K. tvrdi kako je B.Ć. seksualno uznemiravao njihovo dvoje maloljetne djece.
Uz detalje koje, usljed osjetljivosti slučaja nećemo objaviti, ona je priložila i audio snimak razgovora sa djecom, te crtež čiji je autor jedno od njih.
Državna tužiteljka je od Centra za socijalni rad zahtijevala da preduzme "mjere i radnje u skladu sa nadležnostima, a u smislu eventualnog podnošenja zahtjeva za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava B.Ć".
U prijavi ODT Cetinje, N.K. je navela i kako je do 2019. godine bila u braku sa B.Ć. kada je, kako tvrdi, "pobjegla sa djecom zbog psihičkog i fizičkog nasilja koje je vršio nad njom".
Ona dalje navodi kako je 2020. godine boravila u Sigurnoj ženskoj kući, zajedno sa djecom.
N.K. je prijavu pred ODT Cetinje podnijela prekjuče, a istog dana se državna tužiteljka obratila Centru za socijalni rad.
<h2>Osumnjičenom određeno zadržavanje do 72 sata</h2>
Iz ODT Cetinje saopštili su kako je B.Ć. juče nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Dana 23. decembra 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije - OB Cetinje lišila je slobode osumnjičenog B.Ć. iz Cetinja, zbog krivičnog djela seksulano uznemiravanje, a nakon saslušanja osumnjičenog dana 24.12.2025.godine, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istog u trajanju do 72 časa - naveli su oni.

Rijeka Crnojevića: Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece

G.F. (32) sa Kosova uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg nakon što je policija u njegovoj jakni pronašla materiju za koju se sumnja da je 15 grama marihuane. On je procesuiran nakon što je policija kontrolisala kola BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala njemačka državljanka G.M. (25), s kojom su se u vozilu nalazili G.F. i K.C. (44) iz Albanije. - Nakon sprovedene detaljne granične provjere vozila, lica i stvari od strane policijskih službenika granične policije, a u saradnji sa službenicima Uprave carina i FRONTEX-a, pregledom jakne koju je na sebi nosio G.F. pronađeno je pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 15 grama - naveli su u policiji. U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932" data-rendition-name="original" width="822" height="845" loading="lazy" alt="Mrvilica"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji. G.F. je uhapšen i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ga priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku.

Tag: ustavni-sud