Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Ustavni sud je usvojio žalbu 95 građana i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici iz novembra 2020. godine u predmetu poznatom kao “švajcarci”, odnosno korisnika stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima, da su dužni da snose troškove postupka povodom parnice koju su vodili sve dok nije usvojen Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima.
Odlukama podgoričkog Osnovnog i Višeg suda svako od njih je obavezan da plati po 7.600 eura na ime troškova postupka protivničkoj strani.&nbsp;
- Ustavni sud je usvojio ustavnu žalbu s pozivom na presudu Evropskog suda za ljudska prava “Žulić protiv Hrvatske”. Sud je u ovom predmetu odbacio žalbu 18 građana kao nedopuštenu, jer advokat nije dostavio specijalna punomoćja - naveli su u Ustavnom sudu.
Ovo je predmet iz 2021. godine.
- Od ranije je bio pripremljen za odlučivanje, a predsjednica suda Snežana Armenko govorila je o njemu u više navrata. Čekao se izbor makar jednog nedostajućeg sudije, s obzirom na to da su advokati tražili izuzeće jednog sudije, ali nije bilo kvoruma za odlučivanje o tom pitanju.
- Na sjednici je jednoglasno odbijen zahtjev za izuzeće kao neosnovan, nakon čega su se stekli uslovi da se odluči o suštini samog spora - naglasili su u Ustavnom sudu.
Za rješavanje ovih žalbi bio je, ističu, potreban izbor novih sudija.
- Što još jednom ukazuje na hitnost popunjavanja kompletnog sudijskog kadra. Kompletno popunjen Ustavni sud je garancija da će odluka u svakom slučaju biti donijeta, pa i u onim najsloženijim - zaključili su u Ustavnom sudu.

1250x600

1084x550

Ukinuto rješenje Višeg suda u predmetu "švajcarci"

Ustavni sud Crne Gore odbio je izbornu žalbu Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) na izborni proces u Kotoru kojom je traženo ponavljanje glasanja u Prčanju i Mircu.
Time su se, kako ističu u Ustavnom sudu, stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata u toj opštini.
Za odlučivanje u ovom predmetu čekao se izbor makar jednog nedostajućeg sudije, jer u novembru prošle godine nije bilo većine za donošenje odluke (glasalo se 3:3).
Danas je za odbijanje izborne žalbe četvoro sudija glasalo „za“, jedan protiv, dok je predsjednica Suda Snežana Armenko dala saglasno izdvojeno mišljenje.
- Sud je utvrdio, u skladu sa praksom uspostavljenom u brojnim predmetima, da se ne radi o nepravilnostima koje su od bitnog uticaja na izborni rezultat na biračkim mjestima Prčanj i Mirac, zbog čega nisu ispunjeni uslovi za poništavanje dijela ili cijelog izbornog postupka. Ovo, jer nije svaka nepravilnost razlog za poništaj izbornog procesa već samo ona koja bi mogla bitno uticati na izborni rezultat.

Ustavni sud odbio žalbu DPS-a: Nema ponovnog glasanja u Prčanju i Mircu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini Crne Gore prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda Predrag Krstonijević, na osnovu ispunjenih uslova za izbor i rezultata detaljnih razgovora sa kandidatima.
Na javni poziv prijavilo se sedam kandidata, uključujući Predraga Krstonijevića, sudiju Višeg suda u Podgorici, Maju Šćepanović, rukovoditeljku Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu; Miru Kontić, zamjenicu direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva; Nikolu Golubovića, člana Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Sinišu Bjekovića, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore; Natašu Radonjić, načelnicu Direkcije za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde i Elvisa Durakovića, advokata.
Svi kandidati prošli su kroz intervju sa predsjednikom države i njegovim stručnim timom.
- Razgovori su obuhvatili najvažnija ustavnopravna pitanja, standarde nezavisnosti sudijske funkcije, kao i detaljno sagledavanje profesionalnih referenci - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Sudija Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima, gdje je završio Gimnaziju “Tanasije Pejatović”. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, nakon čega je započeo karijeru kao sudijski pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima. Radio je i u advokaturi, što je njegovom profesionalnom profilu dalo dodatnu širinu. Za sudiju Osnovnog suda u Kotoru izabran je 2013. godine, a 2022. godine izabran je za sudiju Višeg suda u Podgorici.
Sa preko 18 godina iskustva u pravosuđu, od čega više od 12 godina na sudijskoj funkciji, sudija Krstonijević ima stabilan i jasan profesionalni put. Položio je stručni, pravosudni i advokatski ispit, a kontinuirano se usavršavao u oblastima ljudskih prava, prakse Evropskog suda za ljudska prava, međunarodne pravne pomoći i sudijske etike.
Kabinet Predsjednika je istovremeno pozvao poslaničke klubove i poslanike na dodatne konsultacije ukoliko smatraju da je potrebno da se još detaljnije upoznaju sa datim prijedlogom.
- Ustavni sud ne smije ostati nepopunjen. To je institucija koja mora da &nbsp;štiti građane, da čuva Ustav i da obezbjeđuje vladavinu prava. Zato je važno da se prijedlog predsjednika za izbor sudije Ustavnog suda stavi što hitnije na dnevni red Skupštine, tj. da proces bude završen brzo, odgovorno i u interesu države - poručili su u saopštenju.

Milatović predložio da se Predrag Krstonijević izabere za sudiju Ustavnog suda

Do ruske agresije na Ukrajinu, EU je živjela u iluziji da ne treba da radi mnogo u vezi sa proširenjem na Zapadni Balkan, ocijenio je Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma i nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije.
Ruska agresija je, kako je kazao u Drugačijoj radio vezi, uticala na zemlje EU, ali i na one koje su bile rezervisane po pitanju proširenja, pa sada postoji ozbiljnost u zemljama EU da do tog proširenja dođe što prije.
- Ako imate, kako mi kažemo, nekakav “soft belly” u sred Evrope, a Zapadni Balkan jeste u sred Evrope, to šteti svim našim stvarima koje mi želimo da učinimo kako bi Evropska unija bila jedan odgovoran i stabilan igrač u globalnoj zajednici. Tako da Evropska unija radi na ideji kako da Zapadni Balkan dođe do stanja u kojem može dobro da funkcioniše u ovoj novoj realnosti - kaže Grk.
<h2>Nema ulaska u EU bez stvarnog usvajanja evropskih vrijednosti</h2>
EU je u svojim izvještajima o napretku ocijenila stanje u državama Zapadnog Balkana onako kako ga ona vidi, kaže Grk.
Priča o zatvaranju poglavlja, navodi, sada i nije najbitnija, već je ključna primjena zakona i uredbi koje države treba da usvoje.
- Ja mislim da to treba da shvate i političari na Balkanu. Nijedna zemlja, bez obzira koliko je strateški značajna za Evropsku uniju, proširjenje i konsolidaciju evropskog kontinenta, neće ući u Evropsku uniju ukoliko ne usvoji sistem vrijednosti koji je u Evropskoj uniji u ovom trenutku. Ja mislim da oni koji misle da će ući u Evropsku uniju zato što je to strateški bitno za bilo koga - griješe - jasan je Grk.
<h2>Crna Gora i Albanija najbliže Uniji, ali moraju završiti svoj dio posla</h2>
Evropska unija želi Crnu Goru i Albaniju, kao trenutno najnaprednije, u svojim redovima, ali će te zemlje, kako navodi, morati da odrade svoj dio posla. 
- Da li će Evropska unija primiti države Balkana, čak i ako ne ispune sve te uslove i ako ne usvoje vrijednosti Evropske unije, ja mislim da je odgovor ne. One ključne vrijednosti, na kojima se temelji Evropska unija, će trebati da se usvoje na jedan ili na drugi način. Tu ustupaka neće biti, jer treba da znamo da i one zemlje koje sada podupiru proširenje i Zapadne Evrope, a svi znamo koje su, to gledaju kroz prizmu spremnosti zemalja da funkcionišu normalno u Evropskoj uniji. Jer ako ne, onda će to proširenje imati negativne posljedice na Uniju, a to niko ne želi - poručuje naš sagovornik.
Političke elite zemalja ZB treba da se uozbilje i prepoznaju momenat u kojem se region i EU nalaze, naglašava Grk.
- Treba da prepoznaju da su se stvari promijenile, da ovo nije više igra koja se igrala prije pet ili deset godina. Da su sada stvari puno, puno ozbiljnije i ako neće oni da naprave iskorak, što se tog pitanja tiče, onda će njihov put ka Evropskoj uniji biti puno, puno teži - ističe Grk.
<h2>Propuštena šansa za Crnu Goru</h2>
Govoreći o nedavnom izboru sudija Ustavnog suda, gost Drugačije radio veze kaže da je ovo još jedna propuštena prilika.
- Propuštena prilika da Crna Gora pokaže da shvata momenat u kojem se nalazi, da Crna Gora pokaže Evropskoj uniji da zaista želi što brže da ispuni sve uslove, propuštena prilika koju treba što brže popraviti. Ako političke elite ne razumiju kontekst u kome se sve to događa, onda će taj put u Evropskoj uniji biti teži nego što bi zaista bilo. Ovo je nešto što nije dobro za Crna Goru. To traženje i popunjavanje Ustavnog suda traje već dugo vremena. Ja razumijem da je sve politika i da su neke stvari u političkom životu teške. Ali, ako se ne prave kompromisi, ako zaista Crna Gora želi u Evropsku uniju, onda treba da ih napravi. Ja mislim da je to jasno. Ako ne, onda će se taj put zaustaviti - poručuje Grk.
Put ka EU za Crnu Goru je sada otvoren i ona mora da napravi sve da tu priču zatvori, naglašava Grk.
Evropska unija, kako dodaje, vidi šta se događa u našoj zemlji i ko čini vlast u našoj zemlji, ali će aktuelnu Vladu podržavati dok god ona ispunjava ono što se od nje traži.
- Što bliže Crna Gora bude Evropskoj uniji, što se više zakona implementira i što će više stvari biti usvojeno što se tiče samog proširenja, to će se i faktor proruskih elementa u samoj Crnoj Gori i njihov pritisak umanjiti. Mislim da je to neka strategija Evropske unije. Ako se u nekom trenutku primijeti da to nije tako i da su ti pritisci preveliki, i da to šteti samom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji, onda će se stvari i unutar Evropske unije promijeniti - smatra Grk.
Ili će Crna Gora da napravi to što se od nje očekuje, ili neće biti članica Unije, kaže Grk i zaključuje da je sada sve na našoj državi.

Grk: Izbor sudija Ustavnog suda propuštena prilika za Crnu Goru; Put u EU se bez pravljenja kompromisa može zaustaviti

Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je kontinuirano nepostupanje Apelacionog suda po odlukama Ustavnog suda Crne Gore dovelo do kršenja Evropske konvencije, navodi se u najnovijoj presudi tog suda „Vujović i Lipa doo protiv Crne Gore“, saopšteno je iz Ustavnog suda Crne Gore.
Naime. u presudi se navodi da su odluke Apelacionog suda, kojima je potvrđena odluka Privrednog suda o otvaranju stečaja nad kompanijom „Lipa doo Cetinje“ bile nedovoljno obrazložene i proizvoljne. Zbog toga ih je Ustavni sud u više navrata ukidao, uz obavezujuće naloge kako da se otkloni povreda prava.
&nbsp;Uprkos tim nalozima,ističu iz Ustavnog suda, Apelacioni sud četiri puta nije postupio po ukidnim odlukama Ustavnog suda, suprotno zakonskoj obavezi da su obavezujući stavovi najveće ustavnosudske instance.
&nbsp;- Sud nije našao razlog da odstupi od zaključaka Ustavnog suda da su odluke Apelacionog suda bile nedovoljno obrazložene i proizvoljne. Ukupno trajanje postupaka je u najvećoj mjeri uzrokovano time što Apelacioni sud nije postupio po odlukama Ustavnog suda u četiri navrata, suprotno zakonu. Tek nakon petog razmatranja slučaja, Apelacioni sud je konačno postupio po odlukama Ustavnog suda, ali je veći dio imovine kompanije “Lipa” do tada bio prodat”, navodi se u odluci Evropskog suda za ljudska prava- poručeno je iz Ustavnog suda.
&nbsp;Upravo ovakvo, ponavljajuće nepostupanje Apelacionog suda, zaključak je suda u Strazburu, najvećim dijelom je i dovelo do prekomjerne dužine trajanja postupaka, a što je sve imalo za posljedicu povredu prava na pravično suđenje.
&nbsp;Evropski sud je dosudio podnosiocima predstavke 4.680 eura na ime naknade nematerijalne štete i 9.200 eura na ime troškova postupka.
&nbsp;U presudi “Dašić protiv Crne Gore”, Evropski sud je utvrdio povredu prava na slobodu i sigurnost, jer je zadržavanje podnosioca predstavke trajalo duže od zakonom propisanih 72 sata. Ustavni sud je u međuvremenu donio veliki broj odluka u kojima je utvrdio povredu prava na slobodu i sigurnost, u kojima je ispitivao zakonitost lišenja slobode.
&nbsp;- Ustavni sud podsjeća da je svako dužan da poštuje njegove odluke, kao i da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama takođe obavezujući za državne organe. Nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, ne samo da se podriva vladavina prava, već se država izlaže i odgovornosti pred međunarodnim sudovima- zaključuje se u saopštenju.

Ustavni sud: Nepostupanje Apelacionog suda dovelo do kršenja Evropske konvencije

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša iznio je nekoliko pojašnjenja o, kako je rekao, pararelnoj realnosti koja se plasira povodom izbora sudija Ustavnog suda. Suština je, kako je rekao, da nije bilo dijaloga i kompromisa sa opozicijom.
Mugoša je podsjetio da se sudije po Ustavu biraju kvalifikovanom većinom (dvotrećinskom, odnosno tropetinskom u drugom krugu). To suštinski znači, navodi on, da bi trebalo da te sudije imaju podršku poslanika većine i opozicije, odnosno da kandidati budu rezultat dijaloga i kompromisa većine i opozicije.
- Dijaloga i kompromisa sa opozicijom nije bilo i to je suština, jer je to uzrok problema. Tokom izbornog procesa sudija US desilo se i konstatovanje prestanka funkcije jedne sutkinje US mimo Ustavom predviđenih procedura (što je potvrđeno od strane Evropske komicije i Venecijanske komisije). Za sve one koji su istinski proEU orjentisani sve ovo navedeno treba prije svega da nas zabrine a ne da se samo bavimo posljedicama (jučerašnjim glasanjem) - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, jučerašnje glasanje je loša posljedica još lošijeg uzroka. 
- Na kraju, moramo da budemo svjesni da mandat sudijama US traje 12 godina a ne do kraja 2026. Zbog toga je važno da taj predlog bude rezultat dijaloga i kompromisa vlasti i opozicije jer je to upravo evropski način ponašanja - istakao je on.
Kako je naglasio, mnogo više za nas nego za građane zemalja EU i evropske diplomate je važno da to budu zaista oni koji svojim profesionalnim integritetom mogu da opravdaju privilegiju obavljanja tako važne funkcije u narednih 12 godina.
- I jedna dobronamjerna poruka konstituentima vlasti jer imaju 53(+1) poslanika i ne žele dijalog sa opozicijom. Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US. Naučite da se odgovorno i ozbiljno bavite politikom odnosno javnim interesom. Zapalo vas je da ste vlast… Nažalost - konstatovao je Mugoša.

Mugoša: Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US

Jučerašnje glasanje u parlamentu, kada je izabran samo jedan od tri sudije Ustavnog suda, još je jedna propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici, Johan Satler.
Satler je novinarima ispred Kliničkog centra Crne Gore, upitan da prokomentariše to što je od tri kandidata za sudije Ustavnog suda potrebnu većinu dobio samo Jovan Jovanović, rekao da žali zbog onoga što se desilo u Skupštini, odnosno zbog onoga što se nije desilo.
On je kazao da su svi uključeni akteri bili svjesni značaja popunjavanja Ustavnog suda.
– Ovo je jedna propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, jer smo prije nekoliko sedmica objavili godišnji izvještaj o napretku Crne Gore koji je bio veoma ohrabrujući i koji je sadržao poziv da se popune mjesta u Ustavnom sudu – poručio je Satler.
On je poručio da očekuju saradnju svih političkih aktera.
– Ono što smo očekivali da svi politički akteri sarađuju i mimo političkih razlika da bi se našlo zajedničko rješenje, što se nije desilo – naveo je Satler.
On je, govoreći o narednim koracima, rekao da očekuju da svi akteri sjednu zajedno, razmisle i nađu rješenje koje se može brzo implementirati.
– Jer već sljedećeg mjeseca će se penzionisati još jedan sudija Ustavnog suda. Kako bi mogli da idemo naprijed, očekujemo da se ova situacija riješi – rekao je Satler.

Satler: Glasanje o sudijama Ustavnog suda još jedna propuštena prilika u ključnom trenutku

Definitivno se nastavlja saga zvana Ustavni sud i nastavlja se proces njegove dalje kontaminacije - ocjenjuje u izjavi za Antenu M profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, komentarišući to što je na jučerašnjoj sjednici Skupštine, od troje predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda izabran samo Jovan Jovanović, jedan od dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor.
Podsjetimo, Mirjana Radović, koja je takođe predložena od strane tog skupštinskog radnog tijela, kao ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, u drugom krugu glasanja nijesu dobile neophodnu tropetinsku podršku. Izbor Jovanovića podržali su poslanici vladajuće većine, izuzev Bošnjačke, kao i nezavisne poslanice 
Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.
Radulović naglašava da je nekompletiranje Ustavnog suda jedan izuzetno snažan udarac onome što su stvarne evropske ambicije crnogorskog društva i crnogorske države.
- Ali, moramo se i podsjetiti da u prethodnim periodima i pored izuzetno dobrih kandidata, u najmanje dvije situacije i dva postupka uopšte nije došlo do izbora bilo koga od kandidata. Tako da je, vrlo projektovanim procesom izbora i projektovanim redosljedom kandidata, obezbijeđen kandidat koji je u ovom trenutku kandidat koji obezbjeđuje potrebni kvorum - ukazuje Radulović.
Radulović napominje da sutkinji Desanki Lopičić prestaje mandat.
- I ostaće, tako da kažem, uslovno, funkcionalan Ustavni sud, sa minimalnim brojem kandidata. I očigledno da je neko jako dobro projektovao takav razvoj događaja - podvlači Radulović.
Istovremeno, predsjednik Udruženja pravnika ističe kako činjenica da nije prošao prijedlog predsjednika države, prije svega govori o odnosu parlamentarne većine prema funkciji predsjednika države, više nego prema samoj kandidatkinji.
- Iz jednog jedinog razloga – jer je predsjednik učinio sve sa svoje strane, da pokuša obezbijediti saglasje među političkim subjektima. Dakle, neminovno se stiče utisak da je neko matematički precizno vodio proces i obezbijedio onaj izbor i onaj proces koji njemu trenutno odgovara, kad je u pitanju kompozicija, a samim tim odlučivanje i premoć u Ustavnom sudu - naglašava Radulović.
Upitan da li promjena redosljeda kandidata, od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića u odnosu na prvi krug glasanja takođe ukazuje na neku vrstu pokušaja političke trgovine, Radulović ističe da iz pozicije predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore ne želi da se bavi onim što se, kako navodi, jasno prepoznaje kao politička kalkulacija.
- I definitivno promjena rasporeda jeste jedan dio strategije ili taktike koji je doveo do datog rezultata. Ali to je dodatno poražavajuća činjenica, iz jednog jedinog razloga – jer vrlo očito, slikovito, pred ukupnom crnogorskom javnošću pokazuje da postupak izbora u Ustavnom sudu nije stvar prestiža, kvaliteta, kredibiliteta kandidata i potrebe da se grade institucije, već osvajanje jedne po jedne institucije, u cilju ostvarivanja svoje političke moći. I pored činjenice da će Evropska unija vjerovatno pozdraviti činjenicu da je izabran makar jedan sudija, ovo će dugoročno na pravni poredak, pravnu sigurnost i kredibilitet Ustavnog suda ostaviti ogromne posljedice - poručuje Radulović.

Radulović: Projektovanim izborom kandidata nastavlja se proces kontaminacije Ustavnog suda

Iako cijenim da je nakon dužeg perioda neodlučnosti ovom odlukom potvrđen demokratski kapacitet Skupštine i zrelo političko djelovanje u pravcu naše zajedničke evropske budućnosti, posao nije cjelovito obavljen - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević komentarišući izbor Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda Crne Gore naglašavajući da je ovom odlukom spriječena je potencijalna blokada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.8184%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjovan-jovanovic-izabran-za-sudiju-ustavnog-suda-radovic-i-vucinic-nijesu-dobile-potrebnu-podrsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Što prije je, cijeni ona, potrebno otvoriti dijalog kako bi se, u skladu sa Zakonom i skupštinskim procedurama, stvorili preduslovi za izbor preostalih nedostajućih sudija Ustavnog suda.
Ministarka je podsjetila da naimenovanje sudija nije samo nužno za funkcionalnost Ustavnog suda i cjelokupnog pravnog sistema, već predstavlja i ispunjenje preporuka iz ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije.
- Današnjim naimenovanjem, u pogledu poglavlja 23, u kojem već bilježimo dobar nivo spremnosti, obezbijedili smo napredak što je izuzetno važno u nadolazećoj i ključnoj godini za kompletiranje pregovaračkog procesa - navela je Gorčević.
Ona je naglasila i potrebu da Skupština u narednim mjesecima ostane fokusirana na preostala imenovanja, uključujući ne samo Ustavni sud, već i Sudski i Tužilački savjet.
- Za Crnu Goru, i prije i nakon njenog učlanjenja u Evropsku uniju, ne postoji važniji prioritet od uspostavljanja vladavine prava - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Izbor Jovana Jovanovića spriječio blokadu Ustavnog suda, ali posao još nije završen

Zvanični podaci Ministarstva finansija pokazuju da Crna Gora ima stabilne javne finansije i da se javni dug značajno smanjuje, poručio je poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, reagujući na, kako je naveo, “stalne i neutemeljene tvrdnje opozicije o navodnom grčkom scenariju”.
Prema podacima na kraju septembra, ukupan javni dug Crne Gore iznosio je 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto BDP-a. Janović ističe da je riječ o drastičnom smanjenju u odnosu na period kada je dug iznosio oko 105 odsto BDP-a.
Ukoliko se u obračun uključe državni depoziti i zalihe zlata, neto javni dug iznosi 51,4 odsto BDP-a.&nbsp;
- To nas svrstava među fiskalno najstabilnije sisteme u regionu i čini značajno zdravijim od brojnih zemalja Evropske unije čiji dug prelazi 100 odsto BDP-a- kazao je Janović.
Ističe da se istovremeno s najvećim socijalnim reformama u novijoj istoriji – povećanjem plata, rastom penzija i ulaganjima u zdravstveni i obrazovni sistem – uspjelo smanjiti učešće javnog duga u BDP-u.
- Dakle, ne samo da nijesmo krenuli putem Grčke, već smo pokazali da je moguće voditi snažnu socijalnu politiku, a istovremeno poštovati zlatno fiskalno pravilo- navodi Janović.
Janović je zaključio da je Pokret Evropa sad dokazao da se reforme mogu sprovoditi hrabro i odlučno, ali i finansijski odgovorno. „Brojke ne lažu – rezultat je stabilan javni dug, snažnija ekonomija i jasna evropska perspektiva Crne Gore.

Janović: Javne finansije stabilne, dug smanjen – demantovan “grčki scenario”

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

(VIDEO) Haos u AMU: Bošković ne zna je li rad Savjeta blokiran nakon njegove ostavke ni kome da se obrate

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv D.R. zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, kao i krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
Kako se navodi, krivična djela su izvršena u periodu od 7. do 8. juna 2025. godine u porodičnoj kući u opštini Danilovgrad, gdje je okrivljeni svojoj emotivnoj partnerki A.V. dao na uživanje opojnu drogu cannabis. Nakon toga ju je, u prisustvu djeteta, fizički napao i nanio joj teške tjelesne povrede.
Prema optužnici, D.R. je žrtvu uhvatio za vrat, potom je odgurnuo i zadao joj više udaraca, usljed čega je zadobila povrede u vidu nagnječenja pluća, preloma rebara i povreda mozga. Oštećena A.V. je od posljedica povreda preminula 3. avgusta 2025. godine u Kliničkom centru Crne Gore.
Postupak protiv okrivljenog se nastavlja pred nadležnim sudom.

Podgorica: Podignuta optužnica zbog nasilja u porodici sa smrtnim ishodom

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić boravi u Londonu, na poziv predsjednika Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Nj. E. Lindzija Hojla, kojem je uručio sliku kapele na Lovćenu uz poruku da ju je srušila totalitarna vlast, te da Crna Gora kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, svoju budućnost gradi i na hrišćanskom moralu i temeljima.
Mandić je iz Londona poručio da Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo njeguju istorijski prijateljske i savezničke odnose, a da su u prethodnom periodu otvorene brojne nove perspektive njihovog razvoja zahvaljujući snaženju političkog dijaloga na najvišem nivou, čiji je ova posjeta jedan od ključnih elemenata, saopšteno je iz Mandićevog kabineta.
- Crna Gora je, kao mala zemlja, kako kroz istoriju, a tako i danas, uvijek sa pažnjom osluškivala poruke velikih sila. Kako prije Berlinskog kongresa 1878. godine, tako i nakon njega, uvijek nam je bilo izuzetno važno čuti stavove Ujedinjenog Kraljevstva, koje je tokom svog istorijskog maksimuma, pokrivalo gotovo trećinu zemaljske kugle, dok je svaki četvrti čovjek bio dio velikog Komonvelta– naveo je predsjednik Skupštine.
Predsjednik je dodao da naše dvije zemlje imaju brojne oblasti od zajedničkog interesa, od kojih je ključna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Naša zemlja duguje veliku zahvalnost bezbjednosnim službama Ujedinjenog Kraljevstva kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a posebno borba protiv šverca cigareta, po kom je Crna Gora nažalost bila prepoznata tokom vladavine bivšeg režima– zaključio je predsjednik Skupštine.
Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindzi Hojl je naglasio da je današnji sastanak od velike važnosti, te da mu je drago što je na čelu Skupštine Crne Gore čovjek sa izuzetno bogatim parlamentarnim iskustvom kakav je predsjednik Mandić.
On je dodao da kao predsjednik najstarijeg parlamenta Evrope pokušava da mlađe kolege koje zajedno sa njim dijele istorijsko zdanje kakav je Vestminster inspiriše da ulože svoj maksimum kako bi taj dom predstavljali na način koji on zaslužuje. Predsjednik Hojl je zaključio da je parlamentarna diplomatija kako kroz istoriju, tako i u današnjem turbulentnom vremenu, ključ za očuvanje i dalje snaženje odnosa između zemalja svijeta.
Na kraju sastanka, predsjednik Mandić je domaćinu uručio poklon – sliku Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu, istakavši da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen. On je zaključio da i naša zemlja, baš kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, svoju budućnost gradi i na hrišćanskom moralu i temeljima koji nas posebno snaže u vremenima velikih iskušenja.
Predsjednik Mandić se nakon sastanka upisao u zlatnu knjigu ovog visokog doma, te je zajedno sa delegacijom prisustvovao premijerskom satu u Donjem domu (House of Commons), gdje je posebno pozdravljen od strane domaćina – predsjednika Hojla.
- Na kraju radnog dana, upriličen je svečani ručak u čast predsjednika Mandića, gdje su dva predsjednika u svojim zdravicama istakli dobre primjere zajedništva i savezništva Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i želju da se nastavi sa građenjem dobrih odnosa- zaključuje se u saopštenju.

Mandić predsjedniku Donjeg doma uručio sliku kapele na Lovćenu: Srušila je totalitarna vlast, ali Crna Gora kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, gradi budućnost i na hrišćanskim temeljima

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ustavni-sud