Zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine i dalje je ostvariv cilj za Crnu Goru, ocijenio je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler i poručio da Skupština treba što prije da izabere sudije Ustavnog suda i zamjenike guvernera Centralne bank. 
 
Satler je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da su izmjene izbornog zakonodavstva, usvojene krajem jula, krupan korak naprijed i da su poslanici, podrškom važnim zakonima, pokazali da je evropski put Crne Gore značajniji od dnevne politike. 
 
Odgovarajući na pitanje koji su najveći izazovi koji predstoje u procesu pristupanja Crne Gore Uniji, Satler je kazao da su poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, najteži izazov i da treba stalno da budu u fokusu aktera u Crnoj Gori. 
 
Prema njegovim riječima, i zaštita životne sredine, koja je obuhvaćena poglavljem 27, izuzetno je važna i zahtjevna oblast. 
 
Satler je ukazao na namjeru Crne Gore da do kraja godine bude zatvoreno pet poglavlja, a zatim i deset u prvoj i isto toliko u drugoj polovini naredne godine. 
 
- To znači puno tehničkog posla koji je neophodno završiti i koji je dijelom već otpočeo. Ohrabrujem Skupštinu da se na to fokusira i da se, po mogućnosti, ponovo sastane već u septembru i počne da radi na ovim pitanjima- rekao je Satler. 
 
On je kazao da Skupština treba brzo da djeluje po putanju imenovanja sudija Ustavnog suda, ali i da izabere dva zamjenika guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) i četiri člana Savjeta te finansijske institucije. 
 
- Sve su to pitanja koja zaista pokazuju koliko posla predstoji: poglavlja, Centralna banka, ali i Ustavni sud. Na to svi akteri treba da usmjere svoju pažnju, a naročito Skupština- naglasio je Satler. 
 
Na pitanje da li je zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine i dalje ostvariv cilj za Crnu Goru, Satler je odgovorio potvrdno. 
 
Govoreći o izmjenama izbornog zakonodavstva, kojima se predviđa održavanje svih loklanih izbora u jednom danu, učešće žena od 40 odsto u parlamentu i profesionalizovana izborna komisija, Satler je rekao da je to krupan korak naprijed. 
 
- Ono što se dogodilo u crnogorskom parlamentu zaista je bio krupan politički korak naprijed za Crnu Goru- kazao je Satler. 
 
Prema njegovim riječima, kvota od 40 odsto za žene u parlamentu je od suštinskog značaja, naročito kada se radi o zastupljenosti žena u tradicionalnom društvu, kakvo je crnogorsko. 
 
Komentarišući kritike da se produženje mandata pojedinim lokalnim parlamentima usljed određivanja jedinstvenog dana za prve naredne zajedničke lokalne izbore može tumačiti kao kršenje Ustava i demokratskih principa, Satler je istakao da se u dinamičnoj demokratiji mogu čuti različiti glasovi i da je normalno da postoje kritike. 
 
On je istakao da je objedinjavanjem svih izbora smanjen prostor za korupciju i unaprijeđena demokratija. 
 
- Kada je u pitanju produženje mandata, to je zaista osjetljiva tema i pristupili smo joj s puno pažnje. Sagledali smo i primjere najbolje međunarodne prakse- rekao je Satler, dodajući da je slično učinjeno u Njemačkoj 2019. godine. 
 
Na pitanje šta smatra da su ključna pitanja za nastavak izborne reforme, Satler je kazao da dosadašnje izmjene predstavljaju prvi dio procesa i da sada predstoji drugi. 
 
- Na dnevnom redu je zastupljenost manjina - Roma, ali i pitanje uvođenja nekih elemenata direktne demokratije, poput uvođenja otvorenih ili poluotvorenih lista- naveo je Satler, dodajući da je riječ o pitanjima kojima očekuje da će se Skupština baviti. 
 
On je istakao i značaj sređivanja biračkog spiska u nastavku izborne reforme. 
 
- Smatram da bi ovo bio važan dio drugog paketa izborne reforme- dodao je Satler. 
 
Na pitanje da li će, i nakon izmjena usvojenih u julu, izborna reforma biti u fokusu EU, on je kazao da su, kada su u pitanju pregovori o pristupanju, neki od ključnih djelova ispunjeni rješavanjem pitanja poput izbora u jednom danu i regulisanjem finansiranja političkih partija. 
 
- Međutim, u interesu crnogorske demokratije, zaista apelujem da se ne zaborave ni ostala pitanja koja smo pomenuli- rekao je Satler. 
 
Komentarišući predloge zakona o javnim okupljanjima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Satler je rekao da se raduje što Skupština prošle sedmice nije nastavila sa njihovim usvajanjem. 
 
- Mislim da je bila mudra odluka da se ostavi više prostora za diskusiju i javne konsultacije, ali i da se uključi Evropska komisija. Mi ćemo ih vrlo pažljivo pogledati i vratiti se s prijedlozima- naglasio je Satler. 
 
Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je unapređenje odgovornosti tužilaca i sudija veoma važno i da se EU za to zalaže širom regiona, uključujući i Crnu Goru, ali da je potreban oprez u pogledu toga šta se podrazumijeva pod vetingom, budući da je taj termin ponekad teško definisati. 
 
Satler je kazao da je u Albaniji, gdje je nekada bio ambasador, proces vetinga počeo prije devet godina, ali da još nije okončan. 
 
- Tako da treba da razumijemo šta zapravo stoji iza ideja o vetingu u Crnoj Gori. Isto tako treba da imamo u vidu da se Crna Gora nalazi u završnim fazama procesa pristupnih pregovora. Dakle, ono što ne želimo da vidimo jeste da dođe do ometanja kada je riječ o ispunjavanju mjerila za poglavlja 23 i 24- rekao je Satler. 
 
On je istakao da Crna Gora već ima mnogo instrumenta kojima bi se mogla povećati odgovornost u pravosuđu, ali da nijesu iskorišćeni u punoj mjeri. 
 
Kako je naveo, Sudski i Tužilački savjet imaju različite instrumente za disciplinske i etičke prestupe koji se mogu više koristiti. 
 
- Imate ocjene učinka za sudije i tužioce, a sada po prvi put i za sudije Vrhovnog suda. Osim toga, i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) takođe ima ovlašćenja da sprovodi provjere imovine- kazao je Satler i poručio da ohrabruje savjete i ASK da u potpunosti koriste instrumente koje imaju. 
 
Govoreći o poglavlju 27 i kampanji “Čuvaj da te čuva”, Satler je rekao da vidi određene pomake kada je riječ o postrojenjima za preradu otpadnih voda, po pitanju ulcinjske Solane, ali i kada je riječ o centrima za upravljanje otpadom. 
 
- Veoma sam zainteresovan da ovaj period iskoristimo za podizanje svijesti o značaju životne sredine- kazao je Satler dodajući da je fokus na oblastima poput smanjenja upotrebe plastike, rješavanje problema starih automobilskih guma, ali i pitanja nelegalnih deponija kojih je, kako je istakao, u Crnoj Gori više od 300. 
 
Komentarišuću upozorenja dijela civilnog društva i opozicije da je u Crnoj Gori prisutan istorijski revizionizam i veličanje četničkog pokreta, Satler je rekao da se Crnoj Gori sada ukazuje prilika kakva se javlja jednom u generaciji. 
 
- Ta jedinstvena prilika se zove pristupanje EU. Vrata su otvorena. Vi ste predvodnik procesa. Vi zatvarate poglavlja. Kada vam se ukaže takva prilika, mislim da treba da se fokusirate na budućnost. Treba da se fokusirate na ono što je pred vama, na mogućnosti koje se otvaraju pristupanjem Uniji- naglasio je Satler. 
 
On je poručio da nema „plana B“ i da Crna Gora ne treba da dozvoli da bude iznova rastrzana istim pitanjima koja se odnose na događaje od prije 100 ili 80 godina. 
 
- Prostor za razgovore o partizanima i četnicima postoji na drugim mjestima, poput univerziteta, ali to ne treba da zauzima centralno mjesto u političkoj debati- poručio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Skupština što prije da izabere sudije Ustavnog suda i zamjenika guvernera Centralne banke

Kada pravnik u Vladi targetira advokata samo zato što je radio svoj posao, vidimo istu političku hajku iz prošlosti - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica izjavio da je siguran da on nije imao potpune informacije o Mirjani Vučinić koju je predložio za sutkinju Ustavnog suda - tj da je ona advokat Bemax-a u javnim nabavkama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1948378172723995065%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Koprivica je naveo da niko ne treba da bude diskriminisan, ali na to dodao da "poslanici koji su tu gdje jesu na bazi zalaganja za borbu protiv kriminala, treba da se dobro zamisle".
- Poslanici slobodno odlučuju, sa odgovornošću da li će Ustavni sud sjutra biti bedem pravde ili ogledalo interesa - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMomoKoprivica%2Fstatus%2F1948295606419554539&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović mu je u odgovoru poručio da svaki građanin po zakonu ima pravo na advokata, te da svaki advokat ima pravo da radi svoj posao po zakonu, bez straha i bez etiketa.
- To je osnova svakog demokratskog društva. Ustavni sud je čuvar ustavnosti Crne Gore, a ne čuvar interesa političkih stranaka - jasan je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fpetruci-ci-iz-naseg-sokaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Već godinu, kako je podvukao, Skupština produbljuje ustavnu krizu.
- To nije samo ustavna kriza, to je udar na ustavni poredak. To su jasno rekli i Evropska i Venecijanska komisija. Ustavni sud NEĆE biti ni partijski ni privatni. Imaćemo Ustavni sud svih građana Crne Gore - zaključio je Milatović.

Milatović Koprivici: Ustavni sud je čuvar ustavnosti Crne Gore, a ne čuvar interesa političkih stranaka

Dragana Đuranović, sutkinja Ustavnog suda koja je krajem 2024, odlukom vlasti protivustavno razriješena dužnosti, govori za Standard o tome zašto vlast ne postupa ni mjesec nakon jasnog Mišljenja Venecijanske komisije.&nbsp; - Ovdje su na ispitu crnogorsko pravosuđe i država Crna Gora. Pravosuđe treba da dokaže političku nezavisnost od preostale dvije grane vlasti. A Crna Gora treba da dokaže da njen Ustavni sud nije transmisija nečije moći već efikasni zaštitnik ustavnost i zakonitosti, i Ustavom utvrđenih i zaštićenih vrijednosti, prava i sloboda- kaže Dragana Đuranović u intervjuu Standardu. Navršilo se tačno mjesec dana otkako je Venecijanska komisija (VK) objavila Mišljenje o postupku protivzakonitog prestanka Vašeg mandata kao sutkinje Ustavnog suda. Vlast se, vidimo, pravi luda, ništa ne preduzima da otkloni posljedice svog protivustavnog djelovanja, dok se istovremeno plasiraju razna tumačenja potpuno jasnog Mišljenja VK. Zašto vlast ne postupa po Mišljenju, iako se premijer Milojko Spajić lično obavezao da će to učiniti u roku od 15 dana od Mišljenja VK? Đuranović: Uz uvažavanje legitimnog pitanja molim za Vaše razumijevanje i razumijevanje Vaših čitalaca za to što se ja o nepostupanju vlasti po Mišljenju VK neću izjasniti, iako o tome, naravno, imam stav. Od početka ove serije kršenja Ustava i drugih propisa držim se toga da iznosim isključivo utvrđene pravno relevantne činjenice. Venecijanska komisija je Mišljenjem jasno ocijenila da je prekršena ustavna procedura zbog toga što je Ustavni odbor, odnosno Skupština morala imati stav Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, u tom slučaju mene, jer je jedino Ustavni sud ovlašćen da konstatuje ispunjenost tih uslova. Dodajem da je Ustavni odbor ignorisao činjenicu da je Ustavni sud još u junu 2024. zauzeo stav da se nijesu stekli uslovi za prestanak moje funkcije sutkinje Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju. Predsjednica Ustavnog suda je, nepoštujući pomenutu Odluku suda, svjesno kršeći Ustav i protivno praksi da mora postojati stav Ustavnog suda upućen Skupštini, dostavila predsjednici Ustavnog odbora bez znanja sudija Ustavnog suda podatke o životnoj dobi i radnom stažu sudija. Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko u intervjuu Vijestima, objavljenom prije tri dana, izbjegava da se izjasni o Vašem protivustavnom penzionisanju navodeći kao razlog da je o tome u toku postupak po Vašoj žalbi. Takođe ne pominje ni tada ni u drugim javnim nastupima svoj dogovor s predsjednicom Ustavnog odbora i vjerovatno s predstavnicima vladajuće koalicije da mimo prakse postupi kako je postupila i omogućila sve ono što se zatim dogodilo. Đuranović: I u vezi s ovim Vašim pitanjem držaću se isključivo prava i činjenica tim prije što su činjenice toliko jasne, da nema nikakve potrebe za političkim i drugim stavovima i tumačenjima. Venecijanska komisija je konstatovala u Mišljenju odsustvo bilo kakvog reagovanja na flagrantno kršenje Ustava! Sama po sebi ova rečenica odnosno ta činjenica čini bespredmetnim sva suprotna tumačenja i objašnjenja. U obimnom intervjuu dnevnom listu „Vijesti“ predsjednica Ustavnog suda tumači mišljenje VK na način za koji misli da štiti i nju i vladajuću koaliciju ne pominjući stav VK da je u slučaju prestanka funkcije povrijeđena Ustavom predviđena procedura. Niti pominje 60-ogodišnju praksu Ustavnog suda koja je nastavljena i nakon konstatacije o prestanku moje funkcije sutkinje Ustavnog suda. Konačno, kada već govorimo o kršenjima raznih procedura i propisa prilikom protivustavnog odstranjivanja jednog sudije Ustavnog suda iz tog organa, treba imati u vidu i da o zaključku Ustavnog odbora Skupština nije glasala, iako je to izričito propisano Poslovnikom Skupštine Crne Gore. Član 177 Poslovnika propisuje da se sudije Ustavnog suda biraju javnim glasanjem, a član 179 Poslovnika propisuje istu proceduru za razrješenja kao i za imenovanja, osim ako Poslovnikom nije drukčije određeno. Dakle, kada su sve izveli kako su izveli Skupština je morala glasati. Ovo pominjem zato da bi javnost imala cjelovit uvid u niz kršenja propisa koji je počinjen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250717070752_992d38869ca6cd1788e6775aacc05a8b8ed712e99683b4c6c3f196f4b6a5a047.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250717070752_992d38869ca6cd1788e6775aacc05a8b8ed712e99683b4c6c3f196f4b6a5a047" data-rendition-name="original" width="800" height="1154" loading="lazy" alt="Ustavni odbor odluka"> </figure>  Pored kršenja više propisa, od Ustava na dalje, o čemu Vi govorite, ovdje imamo, rekao bih, i slučaj Vaše diskriminacije jer se u istoj pravnoj stvari postupa u jednom slučaju na jedan način, a u drugom na drugi? Đuranović: Hvala Vam na tom pitanju. Ja u ovoj borbi za poštovanje Ustava često taj dio o diskriminaciji preskačem ne želeći da ovo bude shvaćeno kao neka lična borba, i kako bih koliko je god to moguće sačuvala dignitet Ustavnog suda, kada to već ne čine oni koji bi prvi to morali. A činjenice su jasne. U mom slučaju je prestanak funkcije sutkinje Ustavnog suda konstatovan u skladu sa Zakonom o PIO, što je jedini slučaj u 60 godina postojanja Ustavnog suda. Prije toga je konstatovan prestanak funkcije sudije Ustavnog suda Miloradu Gogiću u skladu sa Zakonom o radu, a poslije mojeg protivzakonitog penzionisanja je konstatovan prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću, takođe u skladu sa Zakonom o radu. Indikativno je da u tim situacijama, a posebno kod sudije Gogića, predsjednica, a tada sudija, nije problematizovala primjenu Zakona o radu, niti je, kada je glasala za izbor sudije Gogića za predsjednika suda, našla za potrebno da ukaže da u tom momentu sudija Gogić ima 65 godina – tačno onoliko koliko sam ja imala kada mi je prestala funkcija. Zakon o PIO je i tada bio na snazi. Zbog čega je Zakon o PIO primijenjen isključivo u slučaju jednog sudije Ustavnog suda, to treba da objasne svi učesnici u ovom svjesnom kršenju Ustava počevši od predsjednice Ustavnog suda, preko predsjednice Ustavnog odbora i poslanika koji su za to glasali na Odboru i, na kraju, predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je obavještavajući Ustavni sud naveo da je on konstatovao prestanak moje funkcije. Zbog čega on, a ne Skupština? Problematizuju se u javnosti i slučajevi kada sudija sam glasa o sebi pa se tako pominje i to da ste Vi glasali protiv odluke o prestanku Vaše funkcije. Đuranović: Nepostojanje jasne i precizne regulative o ovom pitanju uočila je i VK i dala preporuku detaljne razrade pitanja izuzeća imajući u vidu specifične nadležnosti Ustavnog suda. Do tih promjena ovako je sve u skladu s propisanim procedurama. U konkretnom slučaju nije postojala nikakva zakonska smetnja da ja glasam protiv odluke o prestanku moje funkcije. Uostalom, na isti način i u sličnoj situaciji je na sjednici sudija, predsjednica suda glasala za svoj izbor za predsjednicu i bez tog, svog glasa ne bi bila ni izabrana. U sličnim situacijama su tako glasali svi predsjednici, npr. sudija Gogić. Isto tako, prilikom izbora predsjednice Vrhovnog suda jednom od kandidata za mjesto predsjednika nije bilo dozvoljeno prisustvo na Opštoj sjednici Vrhovnog suda na kojoj se predlaže predsjednik. U ovoj situaciji Upravni sud Crne Gore je našao da je taj kandidat imao pravo učešća na sjednici kao pravo glasa. Na kraju se moramo vratiti politici, iako se Vi striktno držite činjenica i izbjegavate političke ocjene. Imali smo prilike da čujemo u ovih mjesec dana, od objavljivanja Mišljenja VK, izjave raznih zvaničnika vlasti da je to Mišljene samo „deklarativno“, „formalno“ i sl. čime se nekako pokušava izbjeći postupanje po Mišljenju na što se obavezao predsjednik Vlade Milojko Spajić lično. Đuranović: Primijetila sam i ja te izjave pri čemu se pokušava predstaviti da izraz „formalno“ znači nešto nebitno. Tu ne možemo da utvrdimo da li se radi o neznanju ili o pokušaju da se svjesno iskrivi pravni značaj ovih normi. Na prvoj godini Pravnog fakulteta uči se da je tzv. „materijalno pravo“ pravo kojim se uređuju društveni odnosi u određenim oblastima, na primjer šta je krađa. „Formalno pravo“ nije formalnost u smislu nečeg nebitnog. Naprotiv, „formalno pravo“ su procedure koje su garancije za pravilnu primjenu materijalnog prava. Bez tih garancija koje neko naziva „formalnim“ nema pravilne primjene materijalnog prava. Upravo zbog toga je u ovom slučaju kršenje procedure flagrantno kršenje Ustava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250717070752_bb89f8cd10cbc9aa4d6ac762390550c8f6c24e698da41b7e9ead66251839df25.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250717070752_bb89f8cd10cbc9aa4d6ac762390550c8f6c24e698da41b7e9ead66251839df25" data-rendition-name="original" width="800" height="1133" loading="lazy" alt="saopštenje eu"> </figure>  Pokušaji predstavljanja Mišljenja VK kao „deklaratorne“ odluke kojom se navodno„samo“ potvrđuje činjenica da su ispunjeni uslovi za prestanak funkcije, imaju za cilj da „obrazlože“ navodnu nemogućnost poništenja nezakonite i neustavne odluke o prestanku funkcije jednog sudije Ustavnog suda. I ovo je u potpunosti netačno. Deklaratorne odluke u našem pravu služe da utvrde postojanje ili nepostojanje nekog prava ili odnosa. Dakle, da utvrde, a ne da konstatuju ili potvrde. Prema tome, nema nikakvih pravnih smetnji da onaj koji je donio odluku o prestanku funkcije tu odluku poništi ili stavi van snage. Postoji samo politička smetnja. Vi ste pokrenuli sudski postupak i sada u vezi s tim, vidim, ne nastupate u javnosti već čekate ishod. Što očekujete? Đuranović: Ovo je veoma važan slučaj za Crnu Goru. Nijesam bitna tu ja lično osim kao žrtva očigledne politički motivisane hajke. Ovdje su na ispitu crnogorsko pravosuđe i država Crna Gora. Pravosuđe treba da dokaže političku nezavisnost od preostale dvije grane vlasti. A Crna Gora treba da dokaže da njen Ustavni sud nije transmisija nečije moći već efikasni zaštitnik ustavnost i zakonitosti, i Ustavom utvrđenih i zaštićenih vrijednosti, prava i sloboda.

Đuranović: Za poništenje mog protivustavnog razrješenja nema pravne smetnje, već samo političke

Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.
- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti 
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.
Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.
- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.
<h2>Radna prava</h2>
Konstatuje se, pored ostalog, da nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.&nbsp;
- Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a poseban zakon o pravima vezanim za rad, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, ostaje da se usvoji, kako je preporučila Venecijanska komisija - podsjeća se u dokumentu.
Venecijanska komisija je, kako dodaju, u svojim prethodnim mišljenjima identifikovala nekoliko elemenata koje Crna Gora treba da riješi kako bi uskladila važeća pravila sa evropskim standardima.&nbsp;
- Preporuke su se odnosile na regulisanje radnih prava sudija, uključujući starosnu granicu za penzionisanje i penziona prava, ograničenu upotrebu privremenih mehanizama za sprečavanje zastoja u ključnim imenovanjima, ograničavajući ih na izuzetne okolnosti, kao i usklađivanje postupaka evaluacije i disciplinskih postupaka za sudije sa evropskim standardima. Predviđeno je bilo i i jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta i uvođenje pravnih zaštitnih mjera za sprečavanje neprimjerenog političkog uticaja - ističu u radnom dokumentu.
<h2>Neprimjeren uticaj</h2>
Slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost kod nekih zainteresovanih strana.&nbsp;
- Uprkos tome što su i Sudski i Tužilački savjet utvrdili mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, nijedan zahtjev za zaštitu nije primljen 2024. godine - istaknuto je u dokumentu.
Zainteresovane strane su, kako dodaju, prijavile slučajeve visokog ranga i političkih ličnosti koji su komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili radnje organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa.
- Što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u 
pravosuđe - ocijenjeno je u dokumentu.
<h2>Nezavisnost</h2>
Nivo percipirane nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori je, kako se konstatuje u izvještaju, veoma nizak među širom javnošću i kompanijama.&nbsp;
- Generalno, 26 odsto opšte populacije i 35 odsto kompanija percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao „prilično ili veoma dobar“ u 2025. godini - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Percipirana nezavisnost sudstva među širom javnošću je značajno smanjena u poređenju sa 2024. godinom (35 odsto), dok je među kompanijama porasla u poređenju sa 2024. godinom (28 odsto).&nbsp;
- Glavni razlog koji je navela šira javnost za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija je percepcija miješanja ili pritiska od Vlade i političara - kazali su iz EK.
Konstatuje se i da je rad na primjeni Strategije reforme pravosuđa za period od 2024. do 2027. i pratećeg akcionog plana u toku, ali da nisu sve planirane aktivnosti za prošlu godinu u potpunosti sprovedene.
- Nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu. Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjeti su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja učinka i unapređenja sudija i državnih tužilaca - istaknuto je u dokumentu.
Ističu da bi, kako bi se u potpunosti ispunile preporuke Evropske komisije i Venecijanske komisije, sastav Sudskog savjeta i dalje treba da se uskladi sa evropskim standardima u pogledu uloge ministra pravde 
kao člana po službenoj dužnosti, kao i zastupljenost sudija koje biraju kolege.
- Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima još nisu primijenjene - navodi se u dokumentu.
<h2>Izazovi</h2>
Izazovi u vezi sa ljudskim resursima, informaciono-komunikacionom tehnologijom i infrastrukturom su se nastavili.&nbsp;
- Pravosudni sistem je pogođen neadekvatnim ljudskim resursima i fizičkim uslovima u sudnicama. Zainteresovane strane smatraju da odsustvo konkurentnih plata potkopava atraktivnost sudijske karijere, utičući i na proces zapošljavanja novih sudija i na motivaciju 
zaposlenih da prihvate unapređenja na pozicije sa većim odgovornostima - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Štoviše, kako je istaknuto, Crna Gora nije počela efikasnu implementaciju Plana za racionalizaciju pravosudne mreže za period od 2024. do 2027, što predstavlja izazov.&nbsp;
- Na svim nivoima pravosuđa dodijeljeni radni prostori i uslovi rada, uključujući opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U ovoj godini budžet za pravosuđe je povećan sa 32,7 miliona eura na 34,2 miliona eura.
- Zainteresovane strane &nbsp;i dalje smatraju da je ovaj budžet nedovoljan za suočavanje sa kritičnim potrebama sektora - kazali su iz Evropske komisije.
<h2>Korupcija</h2>
Navodi se da ostaje zabrinutost u vezi sa kapacitetom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji ima zadatak da 
prati i izvještava o sprovođenju strategije i akcionog plana, da to učini, jer "njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi još nisu jasni".&nbsp;
- Prema riječima nekih zainteresovanih strana, odsustvo jasnih indikatora i referentnih vrijednosti može uticati na praćenje - navodi se u dokumentu.
Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali, kako se dodaje, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti.&nbsp;
- Amandmani uvedeni 2024. godine u Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su poboljšali efikasnost njegovog rada, nakon čega je ovo tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba - precizirano je u dokumentu.
<h2>RTCG i Raonić</h2>
Tokom perioda izvještavanja, Skupština dva puta nije uspjela da 
imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).&nbsp;
- Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih u novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postigne kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG - istaknuto je u dokumentu.
Kako dodaju, iako je proces imenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića ranije bio osporen višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet Javnog servisa imenovao ga je na stalnu funkciju, što je pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem 
kršenju zakonske procedure.&nbsp;
- U novembru 2024. godine tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG. Krivični postupak u ovom slučaju je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici - navodi se u dokumentu.
<h2>Vlasništvo i napadi</h2>
Iako je, kako ocjenjuju, transparentnost vlasništva poboljšana nakon usvajanja novog Zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u zakonu o medijima.&nbsp;
- Pored toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Neke zainteresovane strane ističu da medijske kuće u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među primaocima državnog oglašavanja - istaknuto je u dokumentu.
U 2024. godini je, kako se podsjeća, tužilaštvo rješavalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši prekršajne ​​postupke u četiri.&nbsp;
- Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su u tužilaštvu klasifikovali kao krivična djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i onlajn prijetnje. Pored toga, tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom - precizirano je u dokumentu.
Slučajevi verbalnih napada na medije od javnih funkcionera i političkih stranaka su se nastavili.
- Od objavljivanja izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru na Platformi Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednost novinara, a u vezi sa napadima na fizičku bezbjednost i integritet uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara.&nbsp;
- Platforma registruje ukupno osam aktivnih upozorenja. Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je 12 incidenata, odnosno dva fizička napada, jedan napad na imovinu, 10 verbalnih napada, tri pravna 
incidenta, te jedno "miješanja". Nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara - navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Jasmina Beharovic

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan je za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na sastanku predsjednice tog suda Snežane Armenko i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Gorčević su se sastale kako bi razgovarale o ključnim aspektima vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore EU.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o ulozi Ustavnog suda u očuvanju ustavnosti, zaštiti ljudskih prava i sloboda i jačanju pravne sigurnosti, kao temeljnim principima evropskog pravnog poretka.
- Poseban akcenat stavljen je na njegovu nezavisnost i funkcionalnost kao institucije koja je garant zaštite ustavnog poretka i koji predstavlja jedan od stubova demokratskog društva, ključan za napredak u pregovorima sa EU - navodi se u saopštenju.
Armenko je istakla da je Ustavni sud kontinuirano posvećen očuvanju ustavnog poretka, zakonitosti i poštovanju najviših standarda pravne države, navodeći da je funkcionalan i profesionalan Ustavni sud garant pravne sigurnosti i zaštite ustavnih prava građana.
Gorčević je pohvalila rad i stabilnu funkcionalnost Ustavnog suda, posebno naglasivši značaj njegovog kompletiranja kako bi mogao, u punom kapacitetu, da odgovori svom ustavnom i evropskom zadatku.
- Istakla je da su efikasne i nezavisne institucije, uključujući Ustavni sud - jedan od najvažnijih pokazatelja spremnosti Crne Gore za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, naročito u oblasti vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.
Gorčević je dodala je da je saradnja između institucija – uz puno poštovanje njihove nadležnosti i nezavisnosti – od suštinskog značaja za ispunjavanje obaveza iz evropske agende.
- Sagovornice su se saglasile da je nastavak otvorenog dijaloga i međuinstitucionalne saradnje ključan za jačanje institucionalnog integriteta, povjerenja građana u pravni sistem i dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak države ka EU

Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika isključivo bavi politikom, umjesto da unapređuje institucije. Zato je od ključnog značaja da Skupština hitno prestane da izaziva ustavnu krizu, počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda, poručeno je iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp;
Već godinu dana, kako kaže, traje miješanje politike u sudsku granu vlasti.
- Politički interesi i vlasti i opozicije ozbiljno ugrožavaju izbor sudija Ustavnog suda. Podsjećamo da su tri upražnjena sudijska mjesta. Već godinu dana nije izabran novi sudija Ustavnog suda koji treba da zamijeni penzionisanog sudiju. Takođe, jedna sudija je po mišljenju Venecijanske Komisije neustavno razriješena - navedeno je u saopštenju.
Kako se dodaje, očuvanje ustavnog poretka jedna je od najvažnijih dužnosti predsjednika Crne Gore.&nbsp;
- Predsjednik Milatović neće ćutati na kršenje zakona i opstrukciju izbora sudija Ustavnog suda - ističe se u saopštenju. 
 
Predsjednik države je, podsjećaju, još 15. maja ove godine predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić iz kvote sudija koje predlaže ova institucija, ali do danas Skupština nije donijela odluku o njenom izboru. 
 
- Ovakvo postupanje Skupštine i Ustavnog odbora dodatno produbljuje ustavnu krizu koja je jasno identifikovana u mišljenjiima Venecijanske i Evropske komisije - dodaje se u saopštenju Milatovićevog kabineta. 
 
Kako se navodi, vladavina prava podrazumijeva funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom i zakonima, bez selektivnosti i političkog upliva.
- Ustavni sud, kao vrhovni čuvar ustavnosti i zakonitosti, mora da odražava istinsku posvećenost izgradnji Crne Gore kao demokratske države sa jasnom evropskom perspektivom- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: Skupština hitno da počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda

Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelena Božović, reagovala je na današnju izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da odgađanje sjednice Ustavnog odbora, na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, predstavlja nastavak ustavne krize.
Božović je poručila da je istinski zabrinuta za predsjednika države, koji, kako kaže, maltene od početka svog mandata pokušava da sa svojim skromnim ovlašćenjima i još skromnijim vještinama glumi nešto što nije.
- Tako je i jutros ponovo, nakon kraće pauze, ušao u komičnu ulogu oca nacije koji prokazuje i pronalazi krivce, pa se zaboga sada Crna Gora, zbog toga što Skupština nije bunar želja Jakova Milatovića, nalazi, kako on to kaže "u produženoj ustavnoj krizi" - dodala je ona.
Božović navodi da jedino što je trenutno u krizi „jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića
- Koji je tu gdje jeste dominantno zbog podrške naše koalicije i zbog toga što su ljudi na predsjedničkim izborima glasali protiv Mila Đukanovića, a ne za dežurnog Kalimera, koji svako malo viče „nepravda, nepravda“ - istakla je Božović.&nbsp;
Tome u prilog, kako je dodala, najbolje govore i rezultati podgoričkih izbora, gdje je lista sa njegovim imenom i prezimenom uzela itekako skroman broj glasova, uprkos koalicionom nastupu sa jednom etabliranom parlamentarnom strankom.&nbsp;
- Da budem lična – lista sa mojim imenom u Beranama je procentualno osvojila više glasova nego njegova sa imenom i prezimenom u Glavnom gradu koji ima gotovo 20 puta više stanovnika i birača - kazala je ona.
Božović je poručila predsjedniku Milatoviću da se „okane Skupštine i posveti sopstvenim obavezama“.
- Ova Skupština će završiti sve svoje obaveze, a to svakako nije da bude igralište za njegove neutemeljene primjedbe - zaključila je Božović.

Božović: Jedino što je trenutno u krizi jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da odgađanje sjednice Ustavnog odbora na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda predstavlja nastavak ustavne krize.
Milatović je kao odgovornu označio Skupštinu koju je pozvao da konačno uradi nešto po tom pitanju.
- Više od godinu se ne bira sudija koji bi trebalo da naslijedi Milorada Gogića. Godinu dana Skupština ništa nije uradila po tom pitanju. Ti ljudi dođu, prime platu... Ne samo da nijesu izabrali sudiju koji treba da zamijeni Gogića, nego su neustavno smijenili još jednog - rekao je Milatović novinarima nakon konferencije „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.
On smatra da je posrijedi jasan atak Skupštine na drugu granu vlasti.
- Imamo mišljenje o tome - stavove Venecijanske komisije i Evropske komisije, ali izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja. Odgovornost je na Skupštini i pozivam je da konačno preuzme svoj dio odgovornosti. Jer ovo što se dešava je toliko neodgovorno da više nemam riječi - poručio je Milatović.
T.K.

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda.&nbsp;
- Shodno odredbi člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud obavijestio je Predsjednika Crne Gore da je na sjednici tog suda od 26. juna 2025. godine konstatovana činjenica koja se odnosi na istek mandata sutkinji Desanki Lopičić. Imajući u vidu da se popuna sudijskog mjesta na koje je izabrana sutkinja Lopičić vrši na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, stekli su se ustavni i zakonski preduslovi da Predsjednik Crne Gore raspiše javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda - saopšteno je iz kabineta predsjednika.
Javni poziv biće objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ i dostupan u štampanim medijima „DAN“, „Vijesti“ i „Pobjeda“, kao i na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
Rok za prijavljivanje kandidata je 45 dana od dana raspisivanja Javnog poziva.
- Pozivamo istaknute pravnike, koji ispunjavaju uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, da se prijave na poziv i doprinesu izboru najboljeg kandidata - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Milatović raspisao Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda

Znamo da smo dugo imali samo šest sudija, a ne sedam, tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku predviđati kako će se dvojac Spajić-Mandić odnijeti prema ovom problemu - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko govoreći o izboru sudija Ustavnog suda.
Da im je bio interes da se izaberu sudije Ustavnog suda, kako je rekao Zvrko za RTCG, to je moglo da se uradi i ranije.
Ipak, kaže da, ukoliko postoji konstruktivan pristup, prije svega parlamentarne većine, jer ga opozicija, kako je rekao, ima u svim procesima oko izbora sudija kada se poštuju procedure, potpuno je siguran da Skupština može do kraja jula da završi procedure.
Od 13 kandidata koji su se prijavili za sudije Ustavnog suda, nadležni odbor bi u srijedu trebalo da izabere dvoje i pošalje predlog Skupštini na dalje odlučivanje.
- Na istoj toj sjednici, u Skupštini je moguće izabrati predlog, odnosno kandidata kojeg je predložio predsjednik države, tako da je realno očekivati da ćemo do kraja jula izabrati troje sudija Ustavnog suda. To je vrlo važno za naš institucionalni i pravni poredak, da imamo kompletiran Ustavni sud, a veoma je važno i za naš evropski put", kazala je poslanica DNP-a Jelena Božović.
Iako dijele optimizam povodom izbora sudija, u vlasti i opoziciji međusobno se optužuju zbog čega taj proces kasni.
- Da im je bio interes da se izaberu sudije Ustavnog suda mogao bi taj izbor da se radi i ranije, znamo da smo dugo imali samo šest sudija, a ne sedam, tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku predviđati kako će se dvojac Spajić-Mandić odnijeti prema ovom problemu - ističe Zvrko.
I Božović je mišljenja da se ova procedura mogla završiti i mnogo ranije.
- Zbog određenih proceduralnih okolnosti, DPS je to iskoristio kako bi blokirao i rad parlamenta i izbor sudija Ustavnog suda. Smatram da je to bilo neodgovorno i evo nakon mišljenja Venecijanske komisije svi imamo priliku da se do kraja jula izjasnimo i da dobijemo funkcionalan i kompletan Ustavni sud - ocjenjuje Božović.
No, upravo bi različito tumačenje mišljenja Venecijanske komisije povodom penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović ponovo moglo da uspori rad odbora. Dok predsjednica tvrdi da je sve rađeno u skladu sa zakonom, iz opozicije ponavljaju da su prekršene procedure.
- Vrlo je jasno u mišljenju Venecijanske komisije da nigdje nijesu izričito rekli da je prekršen Ustav, da jeste prekršena određena procedura, ali ne možemo da očekujemo da će iz DPS-a i opozicije prihvatiti grešku koju su napravili, ali ono što se sada od njih očekuje jeste da ne opstruiraju ovaj proces i da u parlamentu izaberu sudije zajedno s nama - kaže Božović.
Zvrko smatra da je "ono što bi bilo za očekivati je da se uvaži mišljenje Venecijanske komisije i da se sutkinja Đuranović vrati na svoje radno mjesto".&nbsp;
- Podsjećam da je parlamentarna većina potpisnica zajedničkog dokumenta gdje je dogovoreno da će se uvažiti mišljenje Venecijanske komisije, a ono što je vrlo bitno u tom mišljenju jeste da su prekršene procedure prilikom izbora sudija Ustavnog suda - ističe Zvrko.&nbsp;
Ustavni sud trenutno ima četvoro od ukupno sedam sudija. Nedavno je uslov za penziju stekao sudija Budimir Šćepanović, a do kraja godine to pravo trebalo bi da ostvari i sutkinja Desanka Lopičić.
Parlament je u decembru donio neustavnu odluku o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović, a prije nje penzionisan je i Milorad Gogić, čiji nasljednik još nije izabran.

Zvrko o izboru sudija US: Nezahvalno predviđati kako će se odnijeti dvojac Spajić-Mandić, ako postoji konstruktivan pristup do kraja jula se mogu završiti procedure

Zborovi građana Novog Sada večeras ispred Fakulteta za sport ispisuju poruke koje će odnijeti i ostaviti ispred sudova i tužilaštava u tom gradu.&nbsp;
Oni su večeras na ulice izašli revoltirani jer je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomilovao četvoricu aktivista SNS koji su u januaru u tom gradu napali studente i studentkinje, a jednoj od njih polomili vilicu, kao i Milicu Stojanović, koja je na protestu u januaru u Beogradu automobilom udarila i teško povrijedila studentkinju.
Kako javlja N1, „Ne priznajemo njegova pomilovanja“, „krivci moraju biti kažnjeni zbog svih nadstrešnica koje ne znamo gdje su“, kao i umrlica na kojoj piše „Ustav“ samo su neke od poruka koje su Novosađani ispisali.
Oni će poruke odnijeti i ostaviti ispred sudova i tužilaštava u tom gradu.
Kažu da na taj način podržavaju ljude u pravosuđu koji svoj posao rade profesionalno, ali i pokušavaju da ohrabre one koji su još u strahu.
Plan je da svi oni vide i pročitaju poruke sjutra kada dođu na posao.
Zborovi građana će poslije ostavljanja poruka otići do Kampusa gdje je u toku festival Zona Slobode.
Tamo će sa okupljenima sačekati 23 sata i 52 minuta kada će, kao i svake večeri, odati poštu nastradalima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
U Novom Sadu su se okupili i biciklisti koji su krenuli u protestnu vožnju.

Novosađani ispisali poruke sudijama i tužiocima: „Ne priznajemo njegova pomilovanja“

Jedan muškarac uhapšen je zbog navodnog planiranja zavjere za ubistvo premijera Mađarske Viktora Orbana, saopšteno je danas iz Nacionalnog istražnog biroa te zemlje.
Mađarska policija je navela da se muškarac registrovao na veb-sajtu koji se nalazi na sjerveru u inostranstvu kako bi pronašao osobu voljnu da ubije Orbana za novčanu nagradu, prenosi agencija MTI.
On je navodno u julu objavio na veb-sajtu da je spreman da plati u mađarskim forintama ili bilo kojoj drugoj nekome ko je, kako je rekao "najbolji plaćeni ubica" spreman da ubije mađarskog premijera Viktora Orbana.
Muškarac koji je identifikovan uz pomoć mađarskih snaga za borbu protiv terorizma (TEK) nakon hapšenja priznao je krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Muškarac uhapšen zbog navodnog planiranja ubistva Orbana

Predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise saopštio je da ribar Branko Vujičić iz Budve više nije predstavnik 119 ribara potpisnika peticije.
Dodao je da ga je Vujičić nazvao 29. jula i zamolio da obavjesti cijelokupnu crnogorsku javnost da on ne želi da bude predstavnik ribara i da se morao izvinjavati i pravdati ministru Vladimiru Jokoviću zbog toga što su ga ribari izabrali.
- Gospodina Vujičića je podržalo svih pet članova njegovog udruženja kao i njegov sin. Kaže stara poslovica: “Ne pada snijeg da pokrije zemlju nego da se pokažu tragovi”. Branko Vujičić je svim ribarima Crne Gore napravio jednu veliku uslugu jer gostujući u emisiji nije negirao probleme nego ih je čak naglasio - ističe Kise.&nbsp;
Zabrinjava ih, poručuje, kako se Vujičić, tokom gostovanja na jednoj televiziji, nije sjetio za probleme ribara u Boki koji još nijesu riješeni - problem vezova za svoja plovila, a posebno za luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama, kao i problem kruzera i glisera koji ometaju i smanjuju ulov ribara Bokokotorskog zaliva, i ulaza u Bokokotorski zaliv.
- Zato se sjetio da naglasi kako je uspio da riješi samo sebi vez u gradskoj luci u Budvi. Napomenuo je da sa Ministrom Jokovićem u partnerskih političkim partijama, ali nikako da prozove imenom i prezimenom ko je problem u MPŠV-u, što se problemi i za vrijeme Ministra Stijovića i sada za vrijeme Ministra Jokovića, ne pokušavaju riješiti. Jedan od razloga zašto se oglašavamo u svim medijima da mu uskraćujemo pravo da nas predstavlja je što mi sve odluke donosimo većinskom saglasnošću - navodi Kise.&nbsp;
Nažalost Vujičić Branko se, dodaje Kise, oglasio nezavisno od volje većine 119 ribara potpisnika peticije.
- Ne treba nama Branko Vujičić da “pegla” situaciju između MPŠV-a i ribara, nego da ukaže ko su ljudi u MPŠV-u koji ne žele da nas saslušaju i riješe probleme. Mi očekujemo da nas do 13.08.2025. neko kontaktira i zakaže sastanak iz MPŠV-a ili iz Vlade CG jer smo se i njima obratili. U slučaju da nam se niko ne obrati, krenućemo u radikalizaciju odnosno štrajkom uz odluku većine do poziva na razgovor ili do riješenja svih problema - navodi Kise.&nbsp;
Problemi o kojima treba da razgovaraju, kako kaže, su već riješeni u zemljama EU.
- Mi ne tražimo ništa više nego što imaju ribari EU. Ako su nam Zakoni o Ribarstvu, Strategije o Ribarstvu, pisali Hrvati, onda neka ih neko pozove da im objasne kako da se riješe svi problemi koje je Hrvatska već riješila za svoje ribare - ističe Kise.&nbsp;
Kaže da razlog zašto se bore nije samo radi njih, jer, kako kaže, u ovoj državi neko mora i da radi i zaradi i da generacije ribara koje dolaze, vide budućnost i sigurnost u ribarskom poslu jer ne mogu svi u ovoj državi biti na državni budžet Crne Gore.
- Dok neko u državi Crnoj Gori ne shvati da je ribanje najteži posao u svijetu poslije rudarskog, i dok ne primjete u Vladi CG da nas je EU prepoznala kao posebno poglavlje 13 jer su ribarski resurski zajednički resursi u cijeloj Evropi, nema budućnosti za ribare niti riješavanja problema - poručio je on.
Sva buduća oglašavanja od 119 ribara potpisnika peticije može, kaže, da bude samo od njih i njihovih predstavnika.
- A nikad više od Branka Vujičića. U 119 ribara potpisnika ima članova iz 6 udruženja. Udruženje koje ja (Kise Marko) predstavljam ne zove udruženje prerađivača nego proizvođača ribe, i brojnije je gospodine Vujičić Branko jedno 12 puta od odruženja koje Vi predstavljate - zaključio je Kise.

Kise: Vujičić nije više predstavnik 119 ribara potpisnika peticije

Vladimir Obradović imenovan je za generalnog sekretara, a Krešnik Loka za zamjenika generalnog sekretara Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), saopšteno je nakon današnje sjednice Upravnog odbora.&nbsp;
Kako je saopšteno iz RYCO-a, odluka je donijeta jednoglasno, nakon otvorenog i na zaslugama zasnovanog procesa selekcije. Imenovanja su, navode, usklađena sa statutarnim odredbama koje predviđaju da generalni sekretar i njegov zamjenik dolaze iz različitih ugovornih strana.
- Ova odluka odražava zajedničku posvećenost svih ugovornih strana RYCO-a podsticanju inkluzivne, mladima vođene saradnje u regionu - ističu u saopštenju.
Novi generalni sekretar Vladimir Obradović trenutno obavlja funkciju državnog sekretara u Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore, gdje rukovodi strategijama i politikama za promociju sporta i osnaživanje mladih. Tokom karijere bio je i državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, zamjenik direktora Fonda za zdravstveno osiguranje, kao i pravni savjetnik u Opštini Berane.
- Kroz dosadašnje iskustvo, pokazao je posvećenost strateškom planiranju, razvoju javnih politika i međunarodnoj saradnji, aktivno predstavljajući Crnu Goru na brojnim regionalnim i međunarodnim forumima - navode iz RYCO-a.
Za zamjenika generalnog sekretara imenovan je Krešnik Loka, dosadašnji šef lokalne kancelarije RYCO-a u Tirani. On je dio organizacije od samog osnivanja i predstavljao je Albaniju u radnoj grupi koja je postavila temelje RYCO-a.
- Pod njegovim rukovodstvom, kancelarija u Tirani realizovala je brojne regionalne inicijative - od ministarskih sastanaka i dijaloga o politikama do programa razmjene mladih i jačanja kapaciteta - saopšteno je iz RYCO-a.
Upravni odbor poručuje da novo rukovodstvo donosi snažnu viziju za dalji razvoj misije RYCO-a - promociju pomirenja, mobilnosti i aktivnog učešća mladih u društvenim procesima na Zapadnom Balkanu.

Obradović imenovan za generalnog sekretara RYCO

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

-Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego i Crnu Goru, zagrmio je iz skupštinske klupe lider Demokrata, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Aleksa Bečić, tokom skupštinskog ispitivanja njegovog partijskog kolege, ministra policije Danila Šaranovića. Baš kao i Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović, ni Bečić nije mogao sakriti nervozu. Djelovao je lično povrijeđen i, valjda u govorničkom zanosu, zarekao se da će napustiti i politiku i Crnu Goru – ako bude zabilježen ijedan kontakt njega, ili njegovih saradnika, sa nekim od članova kriminalnih klanova. Ili je pretjerao ili zahuktava novu mantru Demokrata koju je plasirao mlađani Momčilo Leković koji je nedavno ustvrdio da su sve Sky prepiske istinite, osim onih u kojima su njegove partijske kolege?! <h2>ZAKLETVA ,,POD MANOM“</h2> Problem sa Bečićevom zakletvom je – što nema vremensku odrednicu. Jer, do sada su već identikovani brojni pripadnici kriminalnih klanova koji su ostvarili kontakte ili direktno radili u korist Demokrata. Od škaljaraca Jovice Vukotića i Vladana Radomana, članova Budvanske grupe Ljubiše Kana i Ognjena Kažanegre, sve do Bobana Baćovića, specijalnog izaslanika Vučićevih kriminalnih krugova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7" data-rendition-name="original" width="1290" height="759" loading="lazy" alt="Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem"><figcaption>Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem</figcaption></figure>  Najkonkretniji je bio Ognjen Kažanegra, u iskazu uhvaćenom mjerama tajnog nadzora gdje govori kako je ogorčen na Demokrate jer, kako se čini, nijesu dovoljno sarađivali nakon što su im pripadnici kriminalnih struktura pomogli dolazak na vlast. -Sad ću ti ja samo reći nešto što oni ne kapiraju - Demokrate su najveće p...e. Evo neka slušaju, ako slušaju - Demokrate su najveće pi**.e. Jer njih samo interesuju njihove fotelje -, kaže Kažanegra očito nezadovoljan nastavkom saradnje. <h2>BARSKI ŠKALJARCI - ZA DEMOKRATE</h2> A Skaj prepiske u koje je Televizija E imala uvid otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića. Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOKTI kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c" data-rendition-name="original" width="1920" height="699" loading="lazy" alt="Sky Demokrate"></figure>  -To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb" data-rendition-name="original" width="1920" height="696" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"></figure>  <h2>POLICIJSKI DOSJEI </h2> Imena Đurišića i Ulame i ranije su se pojavljivala u medijima, gdje su slovili upravo kao članovi kriminalne grupe koja je operisala uglavnom u Baru. Stevan Đurišić pominje kao član kriminalne grupe koja je, prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, organizovala dvostruko ubistvo Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju. I Vladimir Ulama je bio vrlo često u medijima: prvo ga je Više tužilaštvo optužilo da je bio saučesnik u ubistvu Nemanje Medina 2016. godine, da bi na kraju Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda koji je zbog nedostatka dokaza oslobodilo optužbe Vladimira Ulamu. Prema navodima iz Skaj prepiske ova dva pripadnika škaljarskog kriminalnog klana bila su, osam dana prije izbora, vrlo angažovana na lobiranju za Demokrate. Đurišić se hvalio da je postao i član Demokratske Crne Gore. <h2>NOVI ČLANOVI PARTIJE</h2> -Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović - piše Đurišić Ulami u presretnutim Sky prepiskama. Iz priloženih komunikacija se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crna Gora, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše, zvanog Kan, visokopozicioniranog člana OKG Budvanska, dijela Škaljarskog klana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940" data-rendition-name="original" width="1920" height="774" loading="lazy" alt="SKY Demokrate 3"></figure>  Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu. Skaj komunikacije u kojima se naslućuje da su pripadnici kriminalih grupa avgusta 2020. godine pomagale Demokrate Alekse Bečića, treći su posredni dokaz da je ta politička stranka imala naklonost ljudi iz kriminalnog miljea. <h2>OSTAJE LI BEČIĆ U CRNOJ GORI?</h2> Istini za volju, nema dokaza o direktnoj komunikaciji Alekse Bečića ili Danila Šaranovića. Ali je više nego izvjesno da su postojale - moguće i sada postoje - konekcije između Demokrata i nekih istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa. Zato bi valjalo da se Aleksa Bečić izjasni: ostaje li kod obećanja da će napustiti politiku, pa i Crnu Goru, ukoliko se otkrije veza sa kriminalom. Istina, nije direktna komunikacija sa Zvicerom ili sada pokojnim Vukotićem, ali ni imena Baćovića, Ulame, Kana ili Kažanegre ne zvuče baš kao saradnja sa predstavnicima Evropske unije.

Hoće li Aleksa Bečić održati riječ?

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

KATNIĆ: „Nećete zatrijeti pravdu i istinu, luča slobode i pravde odagnaće sile mraka i tame!“

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Tag: ustavni-sud