Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, uz podršku vlasti i opozicije, predložiće Nikolu Mugošu, nekadašnjeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda. Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
- Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bošnjačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bošnjačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo više prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bošnjačkog naroda - kazao je Ćorović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikola Mugoša, uz podršku vlasti i opozicije, kandidat za sudiju Ustavnog suda

Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.
Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.
- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.
- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.
Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.
- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.
Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.
- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.

500x500

1250x600

1084x550

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Poslanici su sa 54 glasa podržali odluku da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ostane na funkciji sutkinje Ustavnog suda do izbora novog sudije ove sudske instance.
Ovu odluku su podržali svi prisutni poslanici u parlamentu, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je njoj 27. decembra istekao mandat.
- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudija, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog, ali ne duže od godinu - obrazložio je Mandić.
Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- S obzirom na to da se Skupština još nije izjasnila o ovom prijedlogu, u obavezi smo da donesemo odluku da Lopičić prestaje funkcija zbog isteka mandata, te da nastavlja da vrši funkciju sutkinje do izbora novog - rekao je Mandić.
Ova odluka, kako dodaje, stupa na snagu danom donošenja.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je pitala da li to znači da neće izabrati kandidata Milatovića, ističući da je Lopičić napunila 66 godina.
- Da li je politika inata i osvete jača od politike osvete, te da li se vraćamo u 19. vijek ili idemo u Evropu - upitala je Ćinćur.
Mandić je rekao da će, prema njegovim informacijama, Krstonijević biti izabran u utorak.
- Mislim da za to postoji većina, ali moramo da donesemo odluku koja će da reguliše ovo - naveo je Mandić.
J. B.&nbsp;

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 23. decembra uputio zvanično podsjećanje Skupštini Crne Gore na prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević, ukazujući na potrebu hitnog postupanja - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovaj prijedlog uputio 3. decembra Skupštini Crne Gore, a do danas se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, zbog čega je i poslao podsjećanje.
- Ustavni sud Crne Gore je 26. juna obavijestio predsjednika Crne Gore da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra. Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore je sproveo zakonom propisani postupak za izbor sudije koji će stupiti na dužnost nakon isteka njenog mandata - istaknuto je u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako se navodi, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović poziva Skupštinu da se što prije izjasni o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Miodrag Pešić povukao je prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda.
Kako se navodi u saopštenju skupštinskog Ustavnog odbora, Pešić je prije početka nastavka sjednice danas, na kojoj su saslušani kandidati, pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na javni poziv.
Na današnjem nastavku 21. sjednice Ustavnog odbora saslušani su kandidati Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Katarina Peković i Milva Prelević.
Ustavni odbor je 23. decembra jednoglasno utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Na konkurs raspisan 3. decembra, kako je tada kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović, prijavili su se i Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović i Danilo Ćupić.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat.

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat, a u parlamentu još ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
- Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju - rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
- Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Ustavni odbor jednoglasno je utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Kako je kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović na konkurs, raspisan 3. decembra ove godine, su se prijavili Nikola Mugoša, Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković, Miodrag Pešić i Danilo Ćupić.
- Očekuje se da Odbor u najkraćem mogućem roku predloži Skupštini izbor jednog sudije Ustavnog suda. Mi ćemo tu mogućnost ispoštovati poštujući Ustav i Poslovnik - poručila je Božović.
Jednoglasno je formirana i Komisija koja će utvrđivati da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom i da li su blagovremene i potpune.
Komisija ima tri člana, dva iz redova vlasti - Nikola Rovčanin (Demokrate) i Darko Dragović (Pokret Evropa sad) i jedan iz opozicije - Sonja Popović (Demokratska partija socijalista).

Tamara Klikovac

Devet kandidata za izbor sudije Ustavnog suda, među njima Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković...

The completion of Montenegro’s accession negotiations with the European Union is a national interest, and the creation of precondition for the full rule of law, including the election of judges of the Constitutional Court, should be the result of consensus between the Government and the opposition - this was the key message from today’s consultations opened by Prime Minister Milojko Spajić with representatives of parliamentary parties regarding the election of Constitutional Court judges.
According to the statement, the consultations were attended by representatives of the Europe Now Movement (PES) Vasilije Čarapić, the Democratic Party of Socialists (DPS) Danijel Živković, the New Serbian Democracy Jelena Božović, Democratic Montenegro Nikola Rovčanin, the Bosniak Party Mirsad Nurković, the Socialist People’s Party Bogdan Božović and Krsto Rađenović, the Social Democrats Boris Mugoša, the Croatian Civic Initiative Adrijan Vuksanović and the Albanian Forum Artan Čobi.
The Prime Minister emphasized that the goal of the consultations is inclusion and achieving the broadest possible consensus on all important issues of interest to citizens and the state, as well as achieving the strategic goal of Montenegro’s membership in the European Union.
- We are opening a cycle of intensive talks with the desire to bring good news to our citizens and, as soon as possible, if possible by the end of the year, announce that we have a fully completed the Constitutional Court. The functionality of institutions and the creation of preconditions for the full rule of law are our priorities - Spajić said.
He stressed that Montenegro is progressing toward EU membership in line with the planned timeline, but that there will be additional challenges in the final stage of the process.
- Among others, in Chapters 23 and 24. That is why it is up to all of us to do everything we can to reach the best solutions to all open issues through dialogue. I expect that by the end of the year Parliament will elect at least one judge of the Constitutional Court, and that through the forthcoming intensive work we will jointly fulfill all obligations from the demanding European agenda - Spajić stated.
The Chair of the Constitutional Committee Jelena Božović announced that a session of this parliamentary body is scheduled for tomorrow, at which the number of applications received for the position of Constitutional Court judge will be confirmed, after which the election procedure will follow.
Representatives of parliamentary parties assessed positively the Prime Minister’s decision to open consultations on important issues related to Montenegro’s European path.
As stated in the release, they agreed that Montenegro’s integration into the European Union is a national interest and that everyone will contribute accordingly, both with regard to completing the Constitutional Court and in relation to legislative solutions and alignment with EU legislation.

Spajić: Through dialogue and political maturity to the swift completion of the Constitutional Court - EU membership as a national interest

Predstavnici Ministarstva zdravlja, Samostalnog sindikata zdravstva i Sindikata zaposlenih u zdravstvu potpisali su danas u Podgorici Granski kolektivni ugovor (GKU) za sektor zdravstva, koji će se primjenjivati od 1. januara.
Ugovor su potpisali ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, predstavnica Samostalnog sindikata zdravstva Mira Šolović i predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Nebojša Radonjić.
<h2>Šta donosi novi GKU</h2>
Novi Granski kolektivni ugovor predviđa:
- povećanje koeficijenata za utvrđivanje zarada po osnovu potrebne stručnosti i složenosti poslova iz grupe II,
- obavezu poslodavca da reprezentativnom sindikatu na nivou Crne Gore uplaćuje 0,5% na zaradu svakog zaposlenog koji je član tog sindikata,
- uvećanje zarada po osnovu mentorstva,
- povećane troškove namijenjene kvalitetnijem obavljanju poslova, prevenciji radne invalidnosti i rekreativnom odmoru zaposlenih,
- isplatu jubilarnih nagrada zaposlenima povodom neprekidnog rada u sistemu zdravstva.
Potpisivanjem GKU, kako je saopšteno, stvaraju se uslovi za unapređenje standarda zaposlenih, jačanje sindikalnih prava i stabilniju regulaciju radno-pravnih odnosa u zdravstvenom sistemu.

Potpisan Granski kolektivni ugovor za sektor zdravstva: Više zarade i nova prava za zaposlene od 1. januara

Premijer Milojko Spajić predložio je danas Skupštini Crne Gore da razriješi funkcije ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića, pišu "Vijesti".
Šef Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković tražio je početkom novembra zvanično od premijera Milojka Spajića da predloži razrješenje ministra sporta i nekadašnjeg potpredsjednika SNP-a Dragoslava Šćekića, koji je napustio tu stranku.
Joković je u dopisu Spajiću ukazao da je sporazumom o konstituisanju 44. Vlade usaglašeno da SNP predloži dva kandidata za ministre - u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu sporta i mladih.
Joković, koji je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Spajića je obavijestio da Šćekić više nije član SNP-a i da to ministarsko mjesto pripada toj stranci, zamolivši ga da izvrši zamjenu. Dodao je da će mu ime kandidata za poziciju minstra sporta naknadno dostaviti.

Spajić predložio Skupštini razrješenje Dragoslava Šćekića sa funkcije ministra sporta i mladih

Poglavlje 27, bez ovakvih projekata i odlučnih akcija u tom pravcu, ne može da se zatvori - poručio je premijer Milojko Spajić govoreći o postrojenju za prečišćavanje voda u Botunu. On je u tom kontekstu zahvalio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, ali i Upravi policije na današnjoj intervenciji. - Prvo bih da se zahvalim gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, Upravi policije koja je fenomenalno reagovala i u potpunosti u okviru zakona. Pokazala je demokratski kapacitet naše zemlje. Postoji pravo da se protestuje protiv bilo koje odluke. Ponosan sam na transparentno, demokratsko postupanje. To je evropski put kojim treba da teži Crna Gora - poručio je on. Pitanje pročišćivača vode je, kaže Spajić, prvenstveno pitanje zdravstvenog karaktera. - Ponavljali smo koliko je benefita za građane. Za sve građane projekat Botuna je jako bitan i najbitniji interes je zdravstveni - rekao je on. Izbjegli smo, naglašava on, veliku finansijsku kaznu. - Mislim da je država zaštićena i sa te strane - decidan je on. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić mu je na to poručio da on nije lider koji ima 41 poslanika iz svoje stranke. - Nego morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima. Koalicioni partneri ne misle ovako kao što mislite Vi, i negdje te crvene linije koje su ranije bile jako razmaknute, sa ovim postupcima naglo se sužavaju. Tako da insistiram da se razgovori nastave - rekao je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3" data-rendition-name="original" width="947" height="582" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Nijesu, kako je konstatovao, uspjeli da organizuju Savjet za odbranu i bezbjednost.&nbsp; - Novac je važan ali ne bih mu dao prioritet u odnosu na bilo kojeg pojedinca iz Zete - rekao je on dodajući da se plaši sljedećih akcija policije ako ne pronađu dogovor. <h2>Mandić se plaši upotrebe sile i potencijalnih povreda</h2> Na početku premijerskog sata, Mandić je poručio da ne podržava nikakvu upotrebu sile. - A boijm se da će doći do upotrebe sile koja bi mogla da ima i povrede, da neko bude ugrožen. To sigurno nije na dobro Crne Gore i mira i stabilnosti - naveo je on. Stoji, kaže, uz Milana Kneževića u odbrani da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete. - Na prvom mjestu su mir i stabilnost koji mislim da su ugroženi - naglasio je on. Želio bi, kaže, da nas premijer upozna sa čitavim tokom.&nbsp; - Znam šta je on zastupao, ali svakako želim da pronađemo rješenje jer vjerujem da nije pređena granica. Danas smo svjedoci nemilog događaja u Botunu. Rekao bih prvi put od 2020. godine da smo imali intervenciju, u kojoj niko nije povrijeđen - ali gdje se nijesu razbijale blokade - nego su građani bili na svojim mjestima. I to oni sa kojima smo Knežević, Medojević i ja borili protiv jednog tridesetogodišnjeg režima. Želio bih da dobijem odgovore od premijera Spajića. To je nestandardno, ali to je veoma važno uzimajući u obzir da smo imali puno razgovora na temu rješavanja problema prečišćača voda u Botunu - naveo je Mandić. Istakao je da je blokiran Aerodrom, saobraćajnice prema Petrovcu, željeznički prevoz... - Imamo situaciju gdje poslije intervencije imamo gore stanje u zemlji. Bio sam zagovornik da se to stanje prevaziđe tako što je bolje bilo i štetovati ono što treba da se štetuje ali da očuvamo mir i stabilnost i da na našem evropskom putu ne postoji nijedna prepreka. Nijesmo izgubili mogućnost da još razgovaramo ako su mir i stabilnost i život građana na prvom mjestu - rekao je Mandić. Crnom Gorom se, poručuje on, ne može upravljati kao državama koje imaju desetak miliona građna ili više. - Kada povrijedite nekoga i riječju a ne guranjem, ne daj Bože povredom, to se dugo pamti i čovjek se osjeća vrlo neprijatno. Pozivam Vladu, parlamentarnu većinu i premijera da pronađemo rješnje - rekao je Mandić.

Spajić: UP reagovala fenomenalno i u okviru zakona; Mandić: Morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima koji ne misle kao Vi

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin saopštio je da kotlarnica u Skerlićevoj ulici u Pljevljima nastavlja sa radom. On je poručio da se sastao sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem, te da su utvrđeni propusti predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša i nadležnih službi.
-Kotlarnica nastavlja sa radom. Upravo sam se sastao sa ministrom Ćulafićem. Na osnovu svih činjenica jasno je da opština Pljevlja, predsjednik opštine i nadležne službe nisu izvršile svoje obaveze, čak ni po proteku vremena od 15 mjeseci, što je dovelo do potpune blokade rada kotlarnice u Skerlićevoj. Imajući u vidu činjenicu da je neodgovornim ponašanjem ostavljeno bez grijanja 500 stanova, ministar me je uvjerio da će ministarstvo postupiti u najboljem interesu građana i korisnika usluga grijanja - poručio je Rovčanin.
Podsjetimo, građani Pljevalja ni danas nijesu &nbsp;dozvolili inspektorki &nbsp;da zapečati kotlarnicu u Skerlićevoj ulici, koje je bilo najavljeno za danas u 12 sati prema naredbi Ministarstva ekologije.&nbsp;
Ispred kotlarnice okupio se veliki broj građana, među kojima i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i direktor Grijanja Vlade Tošić.
Upućena je inicijativa za vanrednu sjednicu SO Pljevlja, kojom građani traže da se poništi riješenje o zabrani rada kotlarnice u Skerlićevoj ulici.

Pljevlja: Kotlarnica nastavlja sa radom, utvrđeni propusti Darija Vraneša i nadležnih službi

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da u Mar-a-Lagu održi sastanak s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom, a CNN u svojoj analizi navodi da će iz Tel Aviva stići identična poruka kao i na prethodnih nekoliko samita.
Američki medij navodi da Netanjahu javno hvali Trampa kao „najvećeg prijatelja Izraela“, ali da je privatno ton drugačiji i da traži aktivnije učešće SAD-a u ostvarivanju interesa zemlje koju vodi.
- Međutim, doček bi ovaj put mogao biti drugačiji. Tramp, koji je obećao da će djelovati kao predsjednik mira, poslednjih mjeseci je bio oprezan prema nekim izraelskim potezima, uključujući udare u Siriji. Svjestan je raspoloženja američke javnosti, koja ne podržava uvlačenje u još jedan rat na Bliskom istoku. Krhko primirje u Gazi, koje je Tramp s ponosom lično pomogao da se finalizuje tokom posjete regionu u oktobru, sada je na ispitu zbog nastavka smrtonosnih izraelskih operacija u palestinskoj enklavi i sporog procesa prelaska u drugu fazu sporazuma - navodi CNN.
U analizi se dalje navodi da je odnos između dvojice lidera u određenim trenucima bio zategnut zbog razlika u pogledima na spoljnu politiku u regionu, iako su javno predstavljali svoj odnos kao „odličan“.
Posebno je u fokusu druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, odnosno odnos Izraela prema sprovođenju onoga što je dogovoreno.
- Sjedinjene Američke Države nastoje brzo da pređu u narednu fazu i žele da objave više detalja o upravljanju Gazom i novim međunarodnim stabilizacionim snagama, ali Izrael oklijeva s daljim povlačenjem iz Gaze bez razoružavanja Hamasa. To je izazvalo napetosti s nekim savjetnicima u Bijeloj kući, koji smatraju da Netanjahu namjerno usporava prelazak u drugu fazu - piše ovaj američki medij.
Međutim, ovo nije jedino pitanje oko kojeg se Tramp i Netanjahu razilaze, odnosno oko kojeg su već imali sukobe u prošlosti.
- Kada je Izrael u septembru izveo napade na lidere Hamasa unutar Katara, ključnog američkog saveznika, Tramp je bio bijesan jer je to prijetilo da ugrozi njegove mirovne napore u vezi s Gazom. Katar je imao važnu ulogu posrednika između Hamasa, SAD-a i Izraela u mirovnim pregovorima. Kasnije je, tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, Tramp insistirao da se Netanjahu izvini katarskim liderima, čak držeći telefon u krilu dok je premijer Izraela obavljao poziv - piše CNN.
Pitanja su povezana i s aktuelnim dešavanjima, odnosno američkom podrškom predsjedniku Sirije Ahmedu el-Šari, kao i odnosom prema Iranu.
- Čak i nakon ‘12-dnevnog rata’ tokom kojeg je Tramp naredio bacanje bombi za probijanje bunkera na iranska nuklearna postrojenja, lideri SAD-a i Izraela ne mogu da se usaglase o odnosu prema Iranu. Izrael pažljivo prati iransko obogaćivanje uranijuma i sve je zabrinutiji zbog aktivnosti vezanih za balističke rakete - piše CNN.
Na kraju analize se navodi da Tramp i Netanjahu sukobe i dalje zadržavaju za privatne razgovore, dok javno pokušavaju da pošalju sliku „idealne saradnje i prijateljstva“.

Analiza CNN-a: Netanjahu ponovo od Trampa traži snažniju podršku, ali mu se odgovor možda neće svidjeti

Ukrajinske Oružane snage su noćas sa 91 bespilotnom letjelicom napale rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, a svi poslati dronovi su uništeni, rekao je danas novinarima ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi agencija TASS.
Nije bilo izvještaja o žrtvama ili šteti nakon napada ukrajinskih dronova.
Lavrov je izjavio da Moskva neće ostaviti napad Kijeva bez odgovora i da su već utvrđeni ciljevi i vrijeme ruske odmazde nakon napada na predsjedničku rezidenciju. Ruski šef diplomatije naglasio je da je ovu akciju sproveo Kijev usred intenzivnih pregovora o rješavanju ukrajinskog sukoba.
Lavrov je ukazao da će pregovaračka pozicija Rusije biti preispitana s obzirom na, kako je naveo, konačni prelazak kijevskog režima na politiku državnog terorizma.
Istovremeno, Lavrov je naglasio da Moskva ne namjerava da se povuče iz procesa pregovora o Ukrajini sa Vašingtonom.
Američki predsjednik Donald Tramp, koji vodi intenzivne mirovne pregovore sa ukrajinskom i ruskom stranom o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je juče da je imao veoma dobar telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uoči sastanka na Floridi sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Tramp je rekao da su Rusija i Ukrajina „veoma blizu dogovora“.

Lavrov: Kijev dronovima napao Putinovu rezidenciju

Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud posjetiće Tursku u utorak, kako bi se sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Posjeta dolazi samo nekoliko dana nakon što je Izrael postao prva država koja je priznala separatističku regiju Somalilend, uspostavivši odnose kroz međusobni sporazum postignut tokom vikenda.
Iako je Mohamudovo putovanje bilo zakazano prije najnovijih tenzija izazvanih potezom Izraela, izvori iz Ankare očekuju da će se Erdogan tokom sastanka osvrnuti na jednostranu akciju Izraela.
Izvori upoznati s predstojećom posjetom rekli su za arapske medije da Mohamud namjerava razgovarati o rezultatima seizmičkih istraživanja u kojima su u Somaliji učestvovale turske kompanije.
Očekuje se da će oba predsjednika dati saopštenje o ovom pitanju, nakon prošlosedmičnih izjava turskog ministra energetike Alparslana Bajraktara, koji je rekao da Ankara planira da započne operacije bušenja uz somalijsku obalu 2026. godine. Bajraktarove izjave impliciraju da postoje znaci resursa ugljikovodonika u tom području.
Od 2011. godine, Erdoganova vlada uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučeno je u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.
Prošle godine, Turska se obavezala da će štititi somalijske vode u okviru povjerljivog sporazuma o saradnji u oblasti odbrane i energetike, nakon eskalacije tenzija između Mogadiša i Etiopije. Prema ovom sporazumu, turski brod za seizmička istraživanja, u pratnji turskih ratnih brodova, sprovodio je energetska istraživanja uz somalijsku obalu.

Predsjednik Somalije putuje u Tursku nakon izraelskog priznanja Somalilanda, očekuje se reakcija Ankare

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Tag: ustavni-sud