<article>Draško Boljević podnio je ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).On je o ostavci obavijestio predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića.- Poštovani gospodine Spajiću, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond). Razlog je što Vi i ja više nismo na istoj strani. Ja svoju stranu nisam birao, već mi je pripala rođenjem u porodici Dragoljuba Draga Boljevića, u mojoj Zeti, u odnosu na čije građane ste primijenili i demonstrirali silu. Stranu bih jedino mogao birati, kada bih poslije ovoga, ostao sa Vama na ovoj funkciji - poručio je Boljević u ostavci, u koju su Vijesti imale uvid.On je dodao da ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću duguje iskrenu zahvalnost na korektnoj saradnji i poštenom odnosu prema Eko-fondu i njemu lično.</article>

Draško Boljević podnio je ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).
On je o ostavci obavijestio predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića.
- Poštovani gospodine Spajiću, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond). Razlog je što Vi i ja više nismo na istoj strani. Ja svoju stranu nisam birao, već mi je pripala rođenjem u porodici Dragoljuba Draga Boljevića, u mojoj Zeti, u odnosu na čije građane ste primijenili i demonstrirali silu. Stranu bih jedino mogao birati, kada bih poslije ovoga, ostao sa Vama na ovoj funkciji - poručio je Boljević u ostavci, u koju su Vijesti imale uvid.
On je dodao da ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću duguje iskrenu zahvalnost na korektnoj saradnji i poštenom odnosu prema Eko-fondu i njemu lično.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Draško Boljević

Milojko Spajić

ostavka

Eko-fond

Zeta

Društvo

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Na suncem okupanom trgu ispred budvanskog Starog grada danas je upriličena proslava Dječje Nove godine uz koncert dječjeg hora škole pjevanja „D moll“ iz Podgorice, predvođenog kompozitorkom i pop pjevačicom Leontinom Vukomanović. Veliki broj mališana i članova njihovih porodica uživao je u repertoaru novogodišnjih, pop rock i evergreen hitova. Cijeli ukrašeni trg ispunila je praznična euforija, pa je publika uz Leontinu i hor uglas pjevala bezvremenske pjesme poput „Moj tata“, „Kako rastu djeca“, „Kolačići“, „Barakuda“, ali i novogodišnje hitove „Zvončići“ i „Preko brda, preko brega“. Talentovana muzičarka Leontina Vukomanović još jednom je pokazala zbog čega je postala sinonim za proslavu Dječje Nove godine, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171232_e31a13b1a3175acd2255b7034231a567d575bbf9fc42d4b611a03dafa96844d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171232_e31a13b1a3175acd2255b7034231a567d575bbf9fc42d4b611a03dafa96844d9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="sječija nova godina"></figure>  - Nema ništa ljepše nego kada Novu godinu čekate s djecom. Tu su osmijesi, dobro raspoloženje i sami hitovi, a djeca i roditelji pjevaju s nama. U Crnoj Gori je ta radost još veća jer imam sreću da pjevam s različitom dječicom, s horovima različitih muzičkih škola – Kotor, Cetinje, Budva, Bar, Ulcinj... Gdje god da sam bila, obostrano zadovoljstvo i energija su bili prisutni. To su najljepši koncerti - istakla je Vukomanović. Posebno oduševljenje izrazila je što ponovo nastupa u Budvi, za koju je vežu posebna sjećanja s početka karijere. - Mislim da nikada nisam nastupala na ovako velikoj bini i mnogo je lijepo što je Turistička organizacija Budva za djecu organizovala ovakav spektakl s Djed Mrazom i poklonima. Mislim da su svi bili oduševljeni. Posebno mi je značajno što sam ponovo u Budvi, jer je ovdje bila moja prva muzička pobjeda. Budva je imala jedan divan festival koji se zvao Pjesma Mediterana, gdje sam nastupala od 1993. godine. Svi moji muzički počeci upravo su vezani za Budvu - ispričala je Leontina.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171232_379b643722d38cb7241f9a0cb58c782b9eefa63c6b21f756d1160bda70a4dfd0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171232_379b643722d38cb7241f9a0cb58c782b9eefa63c6b21f756d1160bda70a4dfd0" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="sječija nova godina"></figure>  Osim dječjeg koncerta na trgu, Turistička organizacija opštine Budva podijelila je prazničnu radost najmlađima kroz tradicionalnu akciju „Djed Bijeli sreću dijeli“. Djed Mraz je u svom bijelom kabrioletu podijelio čak 1.500 paketića. Svi mališani koji su se danas našli na putu Djeda Bijelog, dok je prolazio budvanskim ulicama i naseljima, obradovani su slatkim poklonima punim omiljenih poslastica. Uz podršku lokalne kompanije „Mega Promet“, akcija je osmišljena da djeci donese trenutke veselja i da praznike učini nezaboravnim. Djed Mraz je sa svojim pomoćnicima obišao Jaz, Lastvu Grbaljsku, Rafailoviće, Bečiće i Pržno, dok je za kraj paketiće dijelio na trgu ispred Starog grada u Budvi. Paketići su podijeljeni i u Petrovcu, kao i na Svetom Stefanu, uz prigodan novogodišnji program.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171232_f1076bd07568c3d85406023f4702b2dae752514d51566c0cf0d69f53f3ba0e09.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251231171232_f1076bd07568c3d85406023f4702b2dae752514d51566c0cf0d69f53f3ba0e09" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="sječija nova godina"></figure>  Dječjom Novom godinom napravljena je odlična uvertira za večerašnji spektakularni doček Nove godine u Budvi uz nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Aca Pejovića, vatromet i jedinstveni dron šou. Program „najluđe noći“ na trgu ispred Starog grada počinje u 20 časova.

Uz koncert dječjeg hora „D moll“ i Leontine Vukomanović proslavljena Dječja Nova godina u Budvi

Razumijem političke pokušaje crtanja meta mojoj malenkosti. Nije prvi put i jasni su mi motivi. Aleksa Bečić apsolutno, saglasno Zakonu, nema bilo kakvog dodira sa operativnim postupanjem policije i sve suprotno je strogo zabranjeno - &nbsp;poručio je u saopštenju zamjenik premijera Aleksa Bečić.
Bečić je komentarisao jutrošnji protest u Botunu, gdje su građani zauzeli parcelu na kojoj je planirana izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Između ostalog, protestanti su uzvikivali „Bečiću izdajo“.
Policija je, ističe Bečić, saglasno Zakonu operativno nezavisna u radu i postupanju i apsolutno samostalno donosi operativne odluke cijeneći ispunjenost zakonskih uslova.&nbsp;
- U konkretnom slučaju kako i vidimo, zahtjev za asistencijom je stigao od strane pripadnika Komunalne policije u Glavnom gradu, na čijem čelu se nalaze uvažene kolege koje su se nalazile na izbornoj listi koalicije čiji konstituenti su protivnici izgradnje projekta u Botunu - rekao je on.

Bečić: Nemam nikakvog dodira sa operativnim postupanjem policije u Zeti

Turska i Španija potpisale su ugovor vrijedan 2,6 milijardi eura prema kojem će špansko ratno vazduhoplovstvo od 2028. godine nabaviti 30 lakih školskih mlaznih aviona od kompanije Turkish Aerospace Industries, saopštila je danas turska uprava za odbrambenu industriju.
Turska kompanija i Airbus potpisali su sporazum o saradnji u julu, u okviru pregovora o ovoj nabavci. Konačni ugovor predstavlja prvu prodaju školskog aviona HURJET u inostranstvo.
Turkish Aerospace Industries će izvoziti avione HURJET u periodu od 2028. do 2036. godine, navodi se u saopštenju, uz napomenu da će sporazum otvoriti prostor za dublju saradnju u oblasti odbrambene industrije između NATO saveznica Turske i Španije.
- Ovaj sporazum je izvozni paket visoke dodate vrijednosti i višedimenzionalnog karaktera u oblasti odbrambene industrije - izjavio je predsjednik uprave, Haluk Gorgun.
On je kazao da ugovor obuhvata izvoz aviona HURJET, integrisani sistem obuke, infrastrukturu za održavanje i dugoročnu operativnu podršku.
Posljednjih godina Turska je značajno unaprijedila svoju odbrambenu industriju i smanjila zavisnost od stranih dobavljača. Trenutno radi na proizvodnji svog prvog domaćeg borbenog aviona KAAN, kao i na sistemu protivvazdušne odbrane nazvanom „Čelična kupola“.

Turska i Španija potpisale ugovor vrijedan 2,6 milijardi eura za 30 školskih aviona

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je i posljednji dan 2025. godine obilježen punom posvećenošću evropskom putu.
Gorčević je na mreži X čestitala Skupštini na vrijednom i uspješnom poslu, jer su, kako je rekla, poslanici izglasali značajan broj zakona sa plavom zastavicom – suštinski važnih za proces pristupanja.
Uz to, dodaje, imenovanjima sudije Ustavnog suda, članova Savjeta CBCG i Savjeta AMU, adresirane su najvažnije preporuke Evropske komisije.
- Ovaj dan pokazatelj je da možemo i umijemo i uvjerava da ćemo 2026. dovršiti posao – zatvoriti sva poglavlja - zaključila je Gorčević.

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

Tagovi

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

PRATITE TVe UŽIVO