U okviru nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva” danas je potpisan Memorandum o saradnji Evropske kuće i Eko fonda.
Iz Evropske kuće su poručili da se ovim dokumentom dodatno učvršćuje partnerstvo dvije institucije na realizaciji jednog od ključnih ciljeva kampanje - osnaživanja građana da aktivno doprinesu zaštiti životne sredine kroz smanjenje upotrebe plastičnih kesa i promjenu potrošačkih navika.
Memorandum su potpisali Nataša Beširević, direktorica Evropske kuće, i Draško Boljević, izvršni direktor Eko fonda, u prisustvu predstavnika Delegacije Evropske unije u Podgorici Paola Londera.
Iskazujući zadovoljstvo što je uspješna saradnja dvije institucije na kampanji Čuvaj da te čuva dodatno ojačana potpisivanjem Memoranduma, Beširević je istakla da Evropska kuća realizuje niz aktivnosti kojima nastoji da kampanja dopre do svakog građanina Crne Gore i utiče na promjenu ponašanja.
- Potpisivanje Memoranduma korak je u pravom smjeru jer ćemo udruženim snagama omogućiti izradu ekoloških cegera i njihovu distribuciju građanima Crne Gore putem javnih kampanja. Time ćemo značajno smanjiti upotrebu, a samim tim i proizvodnju jednokratnih plastičnih kesa koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju našoj prirodi - poručila je Beširević.
Izvršni direktor Eko fonda Draško Boljević je ukazao da mu je posebno drago što će Eko fond imati bitnu ulogu u sprovođenju ove aktivnosti, koju je i sama Vlada Crne Gore prepoznala kao važnu, usvojivši Program za podizanje svijesti i javnog informisanja o štetnosti plastičnih kesa na životnu sredinu na predlog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
- Ovo je samo jedan korak bliže ka podizanju svijesti o štetnosti plastičnih kesa po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Naš zadatak je da nastavimo da motivišemo građane da biraju održive alternative i aktivno doprinesu očuvanju prirode - poručio je Boljević.
Nakon potpisivanja ovog Memoranduma Eko fond će, kažu u Evropskoj kući, otpočeti proceduru javne nabavke cegera kao održive alternative plastičnim kesama.
- Dok će Evropska kuća realizovati komunikacione i promotivne aktivnosti u skladu sa standardima i vizuelnim identitetom Evropske unije, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Eko fonda. Ceger kao alternativa plastičnoj kesi znak je odgovornog odnosa prema životnoj sredini – Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Čuvaj da te čuva”: Potpisan Memorandum o saradnji Eko fonda i Evropske kuće

Predsjednica Odbora direktora Eko-fonda Svetlana Drobnjak kazala je da je ministar ekologije Damjan Ćulafić podnio krivične prijave protiv tri člana tog tijela, uključujući i nju. Ona mu se zahvalila na istupanju u medijima i na prilici da "javnosti razjasni šta se istinski dešava i šta se krije iza napada na ljude čija je jedina greška što nisu pristajali da žmure kroz svoje obaveze u povjerenom mandatu".
- Uvaženi ministre Ćulafiću, znam da ste i sami svjesni činjenice da je postupanje odbora direktora bilo i u tom i u svakom slučaju u skladu sa zakonom, ali vjerujem da niste svjesni činjenice da ste, pokušavajući da naudite mom ugledu, pucajući iz političke puške, najbolje sebe predstavili građanima Crne Gore. Da niste to uradili Vi, vjerovatno mi nikada ne bi palo na pamet da javnost opterećujem činjenicama da ste baš Vi Izvještaj o radu Eko fonda držali u fioci od februara, kada ga je isti ovaj odbor usvojio, pa do jula, kada ste ga potegli kao poslednji pokušaj da svom kandidatu obezbijedite mandat - navedela je Drobnjak u obraćanju za javnost.
Ona je istakla da Ćulafić zna odlično da po svim pravnim aktima članove odbora direktora Eko fonda imenuje i razrješava osnivač, odnosno Vlada, i da Vlada nije razriješila aktuelni odbor direktora, te da on radi u punom mandatu u skladu sa zakonom.
- Vaša namjera da pribjegnete pokušaju blaćenja nečijeg rada, lika i djela, nije prouzrokovana našim radom nego činjenicom da nam u tom radu nije promaklo da ni Vaš, kao ni još dva prijavljena kandidata, nisu imali potpunu dokumentaciju. A o svemu postoji, u skladu sa statutom, elektronski zapis sa sjednice - naglasila je Drobnjak.
Ona je istakla da je začuđena pred činjenicom da ministar, "kome ovih dana riječi zakon i zakonski ne silaze sa usana i ne izlaze iz saopštenja, sebi dozvoljava da previdi činjenicu da je prethodnom sazivu odbora direktora na prethodnom rešavanju konkursa „promaklo“ da konstatuje da je kandidatu koga ste tada izabrali i koga niko ne razrešava nego mu ističe mandat, osim silne želje da bude direktor bilo potrebno i da ispunjava uslove konkursa, između ostalog da ima nostrifikovanu diplomu, kako je to predviđeno Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija".
- Možda niste u toku, uvaženi ministre, ali može se zaključuti na osnovu dokumentacije koju je sam dostavio, aktuelni direktor je svoju diplomu nostrifikivao u februaru 2025. godine, pa se postavlja pitanje i zakonitosti njegovog izbora ne u novom nego u prethodnom mandatu. Na primjer, u pogledu stručne kvalifikacije i radnog staža u konkursom predviđenom nacionalnom okviru kvalifikacije, koji se računa od dana priznavanja inostrane fakultetske diplome - naglasila je Drobnjak.
Poručila je da nestrpljivo čeka da nadležni organi ispitaju i utvrde činjenice nakon čega će, najavljuje, u skladu sa zakonom, pristupiti zaštiti svojih pravnih interesa i ličnog dostojanstva u odnosu na Vaše današnje istupanje.
Drobnjak je napomenula da je njen rad u Odboru Eko fonda isključivo volonterski.&nbsp;
- I da budemo do kraja otvoreni, uvaženi ministre, upravo zbog tih silnih miliona kojima se gađate ovih dana po medijima, a koji nisu ni vaša ni privatna svojina uvaženog gospodina, još uvijek, do sjutra, izvršnog direktora, nego je to novac građana Crne Gore, neću pokleknuti ma koliko se trudili da me na sve načine "uplašite" i neću dozvoliti da moj potpis, kao predsjednice odbora direktora, u još uvijek punom i validnom mandatu, bude stavljen na predlog bilo kog kandidata koji nije imao adekvatnu dokumentaciju u prijavi na konkurs. Pa ni na predlog za Vašeg kandidata, koga ste svim silama, pa i zaključavanjem prostorija, probali da zadržite na mjestu direktora, a koji za to nije predložen makar iz jednog razloga – zbog toga što je upravo on sam sebe diskvalifikovao, nedostavljanjem tražene dokumentacije - napomenula je Drobnjak.
Kako je kazala, o ispravnosti i zakonitosti ovog upravnog postupka donošenja predloga odrediće se onaj organ koji je i nadležan.
- Nepostojeću krivičnu odgovornost će zahvaljujući vama ustanoviti nadležno tužiilaštvo, a nakon tih aktivnosti epilog ovog vašeg pokušaja zastrašivanja će biti i u parničnom postupku, pa će javnost Crne Gore imati više dokaza i o zakonitosti, ali i o istinitosti naših tvrdnji - zaključila je Drobnjak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fderatizacija-posljednje-oruzje-kojim-demokrate-brane-fotelju-draska-boljevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Drobnjak Ćulafiću: Boljević diskvalifikovao sam sebe, neću dozvoliti da moj potpis bude na neadkvatnoj dokumentaciji

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Kaćuša Krsmanović

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Službene prostorije Eko-fonda su otvorene i dostupne javnosti u okviru redovnog radnog vremena - saopšteno je iz te institucije nakon što je Portal ETV objavio da su njihovi zaposleni sinoć su oko 22 sata obaviješteni da je navodna deratizacija, koju Demokrate koriste kao posljednje sredstvo kojim fizički pokušavaju da spriječe izbor novog direktora i na toj poziciji zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, produžena i danas. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnastavlja-se-borba-za-boljevicevu-fotelju-deratizacija-u-eko-fondu-produzena-i-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Sve aktivnosti i poslovi Fonda odvijaju se nesmetano i u skladu sa važećim &nbsp;procedurama - istakli su oni. Dostavili su i jutrošnji zapisnik Inspekcije rada koji, kako su kazali, potvrđuje da se rad Eko-fonda odvija redovno, bez kršenja radnih obaveza i bez zabrane pristupa radnim prostorijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072812078_85689007c0d9aacb46907f4ad0d240525923431cced80dad27246157809b726f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072812078_85689007c0d9aacb46907f4ad0d240525923431cced80dad27246157809b726f" data-rendition-name="original" width="739" height="827" loading="lazy" alt="inspekcija"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072812078_a1a1579db17febcae514661ebd7a6b4d9d1721f20571b6489e5a8b74e604a4ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072812078_a1a1579db17febcae514661ebd7a6b4d9d1721f20571b6489e5a8b74e604a4ee" data-rendition-name="original" width="739" height="904" loading="lazy" alt="inspekcija 2"> </figure>

Eko fond: Službene prostorije su otvorene

Zaposleni u Eko fondu sinoć su oko 22 sata obaviješteni da je navodna deratizacija, koju Demokrate koriste kao posljednje sredstvo kojim fizički pokušavaju da spriječe izbor novog direktora i na toj poziciji zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, produžena i danas.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fderatizacija-posljednje-oruzje-kojim-demokrate-brane-fotelju-draska-boljevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Shodno čanu 1 Odluke o organizovanju rada od kuće zaposlenih u Eko-fondu br.01-070/25-674/1 od 25.7.2025. godine, koristim priliku da vas informišem da se rad od kuće produžava i na ponedeljak 28.7.2025. godine i da budete dostupni nadređenima putem telefona e pošte ili drugih komunikacionih kanala u periodu od 07.00 - 15.00h. O daljim koracima bićete blagovremeno obaviješteni - piše u mejlu aktuelnog direktora koji je sinoć proslijeđen zaposlenima.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako je Portal ETV već objavio, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>BOLJEVIĆ SE PLAŠI ZA KORITO</h2>
Nakon što je Portal ETV objavio informaciju da Demokratska Crna Gora pokušava da zadrži Draška Boljevića na čelu Eko-fonda i spriječi izbor novog direktora, on se oglasio saopštenjem za javnost negirajući bilo kakve nelegalne pokušaje, ali i iznio ozbiljne optužbe na račun pojedinih članova Odbora direktora.
- Pošto se moje ime i prezime posljednjih dana pominjalo u medijima u negativnom kontekstu, osjećam odgovornost da se obratim javnosti i iznesem svoj stav. Neću se kriti iza neimenovanih izvora, niti iza Fonda kao kolektiva - naveo je Boljević.
U saopštenju tvrdi da je povod za njegovu smjenu prvenstveno finansijske prirode.
- Trenutno se na računu Eko-fonda nalazi oko 24 miliona eura gotovog novca. To je ključni razlog zbog kojeg se pokušava sprovesti pravna hajdučija od strane tri člana Odbora direktora - kaže Boljević.
Posebno naglašava da je novac na računu Fonda prikupljen iz donacija i projekata, a ne iz državne kase.
- Građani treba da znaju da tih 24 miliona ne dolazi iz budžeta, niti ih je bilo ko platio iz svog džepa. Riječ je o sredstvima dobijenim zahvaljujući redovnim poslovima i projektima koje smo mi osmislili i realizovali - navodi on.
Osudio je tvrdnje da se u Fondu namjerno sprovodi deratizacija kako bi se zaustavila procedura imenovanja novog direktora.
- To su jeftine političke igre. Dezinfekcija i deratizacija su redovne aktivnosti u skladu sa zakonima, jer je zdravlje zaposlenih prioritet - naglasio je Boljević.
Boljević podsjeća da je po dolasku na funkciju zatekao oko 490.000 eura na računu, te da je podnio krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva, što je, kako tvrdi, rezultiralo njihovim hapšenjem i procesuiranjem.
- Predanim i poštenim radom, nas nekoliko ljudi u Fondu uspjelo je da od ove institucije napravimo najlikvidnije javno preduzeće - dodaje on.
Boljević takođe ističe da je predmetom napada i pokušaja diskreditacije od strane troje članova Odbora, koji su, kako tvrdi, nelegitimno diskvalifikovali njegovu prijavu za novi mandat, i to zbog navodne nevalidnosti dokumentacije.
- Završen Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu u vrijeme kada privatni fakulteti nisu ni postojali. A sad meni spočitavaju diplomu ljudi koji su proizveli hiljade instant fakultetlija - kaže Boljević, dodajući da se za njegovu prethodnu radnu potvrdu tvrdilo da „nema pečat“, iako je izdana elektronskim putem, u skladu sa Zakonom.
Kritikuje i predlog za novog direktora koji, kako navodi, „nije ni razmotrio njegov četvorogodišnji plan rada, niti pomenuo rezultate koje je Fond ostvario pod njegovim rukovodstvom“.
- To je već tragedija. Jasno je da se ovdje ne bira najbolji kandidat, već politički poslušnik - poručuje Boljević.
Na kraju saopštenja, Boljević ističe da ne brani fotelju, ali ne pristaje da bude, kako kaže, kolateralna šteta političkih ambicija.
- Nisam političar, ni javna ličnost, ali neću ćutati i gledati kako političari kidaju za novac koji nismo uzeli iz državne kase. Ja sam čovjek iz naroda i biću direktan: ovdje se radi o tome da su neki političari vidjeli 'korito' i kidišu na njega. Po svaku cijenu. Plašim se da će ga prevrnuti ako ga se dokopaju - zaključio je Boljević.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
&nbsp;
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.

Anja Ivanović

Nastavlja se borba za Boljevićevu fotelju: Deratizacija u Eko fondu produžena i danas

Nakon što je Portal ETV objavio informaciju da Demokratska Crna Gora pokušava da zadrži Draška Boljevića na čelu Eko-fonda i spriječi izbor novog direktora, izvršni direktor ove institucije oglasio se saopštenjem za javnost u kojem negira bilo kakve nelegalne pokušaje, iznosi ozbiljne optužbe na račun pojedinih članova Odbora direktora i objašnjava pozadinu situacije.
- Pošto se moje ime i prezime posljednjih dana pominjalo u medijima u negativnom kontekstu, osjećam odgovornost da se obratim javnosti i iznesem svoj stav. Neću se kriti iza neimenovanih izvora, niti iza Fonda kao kolektiva - naveo je Boljević, ističući da želi da govori "ličnim i otvorenim tonom", uvažavajući pravo javnosti da zna istinu.
U saopštenju tvrdi da je povod za njegovu smjenu prvenstveno finansijske prirode.
- Trenutno se na računu Eko-fonda nalazi oko 24 miliona eura gotovog novca. To je ključni razlog zbog kojeg se pokušava sprovesti pravna hajdučija od strane tri člana Odbora direktora - kaže Boljević.
Posebno naglašava da je novac na računu Fonda prikupljen iz donacija i projekata, a ne iz državne kase.
- Građani treba da znaju da tih 24 miliona ne dolazi iz budžeta, niti ih je bilo ko platio iz svog džepa. Riječ je o sredstvima dobijenim zahvaljujući redovnim poslovima i projektima koje smo mi osmislili i realizovali - navodi on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fderatizacija-posljednje-oruzje-kojim-demokrate-brane-fotelju-draska-boljevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osudio je tvrdnje da se u Fondu “namjerno sprovodi deratizacija kako bi se zaustavila procedura imenovanja novog direktora”:
- To su jeftine političke igre. Dezinfekcija i deratizacija su redovne aktivnosti u skladu sa zakonima, jer je zdravlje zaposlenih prioritet - naglasio je Boljević.
Boljević podsjeća da je po dolasku na funkciju zatekao oko 490.000 eura na računu, te da je podnio krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva, što je, kako tvrdi, rezultiralo njihovim hapšenjem i procesuiranjem.
- Predanim i poštenim radom, nas nekoliko ljudi u Fondu uspjelo je da od ove institucije napravimo najlikvidnije javno preduzeće - dodaje on.
Boljević takođe ističe da je predmetom napada i pokušaja diskreditacije od strane troje članova Odbora, koji su, kako tvrdi, nelegitimno diskvalifikovali njegovu prijavu za novi mandat, i to zbog navodne nevalidnosti dokumentacije.
- Završen Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu u vrijeme kada privatni fakulteti nisu ni postojali. A sad meni spočitavaju diplomu ljudi koji su proizveli hiljade instant fakultetlija - kaže Boljević, dodajući da se za njegovu prethodnu radnu potvrdu tvrdilo da "nema pečat", iako je izdana elektronskim putem, u skladu sa Zakonom.
Kritikuje i predlog za novog direktora koji, kako navodi, "nije ni razmotrio njegov četvorogodišnji plan rada, niti pomenuo rezultate koje je Fond ostvario pod njegovim rukovodstvom".
- To je već tragedija. Jasno je da se ovdje ne bira najbolji kandidat, već politički poslušnik - poručuje Boljević.
Na kraju saopštenja, Boljević ističe da ne brani fotelju, ali ne pristaje da bude, kako kaže, kolateralna šteta političkih ambicija.
- Nisam političar, ni javna ličnost, ali neću ćutati i gledati kako političari kidaju za novac koji nismo uzeli iz državne kase. Ja sam čovjek iz naroda i biću direktan: ovdje se radi o tome da su neki političari vidjeli 'korito' i kidišu na njega. Po svaku cijenu. Plašim se da će ga prevrnuti ako ga se dokopaju - zaključio je Boljević.

Boljević: Neću ćutati dok se političari grabe za novac - nisu znali gdje je Fond a sada ga žele preuzeti

Nedavna odluka o sprovođenju deratizacije (?!) u zgradi Eko fonda posljednja je mjera - i ujedno najbizarniji pokušaj Demokrata da spriječe izbor novog direktora te institucije i na čelu zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, saznaje Portal ETV.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako tvrde naši izvori, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.
Anja IVANOVIĆ

Deratizacija posljednje „oružje“ kojim Demokrate brane fotelju Draška Boljevića?!

Konkursima Eko fonda za energetsku efikasnost opredjeljeno je od 60.000.do 200.000 po aplikantu u hotelskoj industriji, određena sredstva i za drugi konkurs &nbsp;za izvođače radova, a uskoro i konkurs za seoska domaćinstva i fizička lica, koji se bave izdavanjem smještaja, te će i u toj kategoriji biti opredjeljeno od 15.000 do 20.000 po aplikantu - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, pomoćnik direktora Eko fonda Nemanja Peković.
On je saopštio da su otvoreni konkursi &nbsp;za tri projekta koje realizuje Eko fond sa Ministarstvom turizma, te da je cilj pospješivanje mjera energetske efikasnosti, naročito, dodaje on, u hotelskoj industriji.
- Ono što za nas predstavlja veliku važnost je Javni konkurs za izvođače radova, gdje zainteresovani privredni subjekti, koji se bave tom djelatnošću, imaju mogućnost da se nađu na listi kvalifikovanih izvođača radova koje obrazuje Eko fond. Taj Javni konkurs za izvođača radova svakako predstavlja jedan podstrek i podsticaj i tog dijela privrede, u odnosu na subvencije koje dajemo, &nbsp;uz onaj dio sredstava koji je krajnji korisnik dužan da obezbijedi, predstavlja jedan dobar privredni zamah i jednu dobru ekonomsku aktivnost - rekao je Peković.
Javni konkurs za izvođače radova je otvoren do kraja sedmice, te tim povodom Peković apeluje na izvođače radova da apliciraju i da se nađu na listi Eko fonda, kako bi, dodaje on, u partnerstvu sa krajnjim korisnicima mogli da imaju, kako kaže, ugovoreni, angažman.
- Drugi Javni konkurs, koji se odnosi na samu hotelsku industriju, predstavlja slijed zašto baš hotelska industrija, zašto baš energetska efikasnost u hotelskoj industriji,i ako sagledamo činjenicu da je to jedna brzorastuća industrija, da je to industrija koja je u Crnoj Gori dominantno zastupljena na toj privrednoj mapi, a poredimo sve one troškove koje oni imaju, onda je potpuno bilo logično da se i takav sektor podrži - naglasio je Peković.
Hotelska industrija u Crnoj Gori je jedan od najvećih potrošača električne energije, podsjeća Peković, pa samim tim i toplotne energije, te je, ističe on, taj konkurs otvoren do kraja mjeseca, i takođe apeluje na hotelijere da se prijave, da, kako kaže, pronađu neophodne informacije na sajtu Eko fonda.
- Podrška hotelskoj industriji na ovom Javnom konkursu je od 60.000 do 200. 000 eura, je opredjeljeni raspon sredstava koji smo u vidu podrške pripremili po aplikantu, ili od 50 do 70 posto… 50 posto je planirana bazična subvencija, dodatnih 10 posto imaju hoteli koji obavljaju svoju djelatnost 365 dana u godini, i dodatnih 10 posto imaju hoteli koji se nalaze u opštinama sa nižim indeksom razvijenosti - poručio je Peković.
Treći javni konkurs odnosi se na seoska domaćinstva koja se bave djelatnošću izdavanja smještaja, pojašnjava Peković, kao i fizička lica, dodaje on, koja su registrovana kao izdavaoci smještaja.
- Taj javni konkurs za fizička lica koja su izdavaoci smještaja i seoska domaćinstva koja se bave izdavanjem smještaja još nije otvoren. Mi planiramo da taj javni konkurs otvorimo krajem ovog mjeseca, te koristim priliku da u vašoj emisiji najavim taj Javni konkurs, za takve kategorije grane subvencije će biti od 15.000 do 20.000 po aplikantu, podrške, u odnosu na mjere koje su definisane - zaključio je Peković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLpeq4bAshk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peković: Eko fond realizuje tri javna konkursa za unapređenje energetske efikasnosti

Broj poginulih u poplavama u centralnom Vijetnamu porastao je na 13, saopštila je danas vlada, dok su stanovnici poplavljenog Hoi Ana počeli operacije čišćenja kako se nivo vode počeo povlačiti.
Poplave izazvane rekordnim količinama padavina preplavile su veliki dio centralnog Vijetnama proteklih dana, pri čemu su bivša carska prijestonica Hue, koja je na UNESCO listi, i Hoi An najteže pogođeni.
Fotografije koje kruže državnim medijima pokazuju da su veliki dijelovi ova dva grada još pod vodom, sa nekim kućama potopljenim do krova.
Vijetnam je često izložen smrtonosnim olujama i poplavama koje izazivaju ogromnu materijalnu štetu, posebno tokom olujne sezone od juna do oktobra.
U Hoi Anu, dobro očuvanom starom gradu koji je nekada bio prometna luka u jugoistočnoj Aziji od 15. do 19. vijeka, voda je danas počela da se povlači.
- Viđao sam poplave mnogo puta, ali ovo je najgore što sam ikada vidio - rekao je stanovnik Hoi Ana Tran Van Tien (60) za Rojters.
Većina turista je otkazala svoje rezervacije hotela u Hoi Anu, koji je prošle godine primio više od 4,4 miliona posjetilaca, uključujući skoro 3,6 miliona stranih turista.
- Voda je naglo porasla, uzrokujući značajnu materijalnu štetu - rekla je Ngujen Ti Tu, menadžerka hotela, čiji je hotel zatvoren od ponedjeljka.
Zbog poplava se 11 osoba vodi kao nestalo, poplavile više od 116.000 kuća i 5.000 hektara usjeva, te oštetile puteve i željeznicu, prekidajući saobraćaj i struju u više oblasti, saopštila je vlada kroz izvještaj agencije za vanredne situacije.
Prema izvještaju, očekuje se da će obilne kiše nastaviti u centralnom Vijetnamu, sa dnevnim padavinama većim od 500 milimetara u nekim oblastima od jutros do kasno sjutra.
- Nadam se da poplave više neće biti, kako bismo mogli ponovo otvoriti naš hotel… Svi ovdje zavisimo od turizma - rekla je Tu.

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu porastao na 13, nestalo 11 osoba

Evropska centralna banka (ECB) potvrdila je da zadržava važeće kamatne stope u eurozoni, uz ocjenu da je inflacija blizu ciljanih dva odsto, a privreda i dalje raste, uprkos izazovnom svjetskom okruženju.
Kamatna stopa za refinansiranje banaka i dalje iznosi 2,15 odsto, stopa na prekonoćne depozite banaka ostaje dva odsto, a prekonoćne pozajmice komercijalnih banaka i dalje se zadužuju uz 2,4 odsto kamate.&nbsp;
ECB je tako produžio period bez promjena troškova zaduživanja, nakon što je od ljeta prošle godine postupno snižavao stope gotovo godinu.
U saopštenju sa sjednice navodi se da je inflacija u eurozoni i dalje blizu ciljanih dva odsto, a prognoze rasta cijena u narednom periodu uglavnom nepromijenjene.
ECB očekuje da će inflacija ove godine iznositi 2,1 odsto, a da će u narednoj godini usporiti na 1,7 odsto. Kada se iz izračuna isključe hrana i energija, cijene bi u prosjeku trebalo da porastu 2,4 odsto ove godine, dok bi temeljna inflacija u narednoj godini trebalo pasti na 1,9 odsto, a u 2027. na 1,8 odsto.
Podaci evropskih statističara pokazuju da je inflacija u septembru blago ubrzala - na 2,2 odsto, prvi put od početka ljeta, uz znakove stabilizacije cijena energije. U julu i avgustu rast cijena iznosio je dva odsto.
Upravno vijeće ECB-a navodi da privreda eurozone i dalje bilježi rast, uprkos globalnim trgovinskim sporovima i geopolitičkim napetostima. Kao ključne izvore otpornosti istaknuli su snažno tržište rada i stabilne bilanse privatnog sektora.
- Izvori otpornosti uključuju i snižavanje troškova zaduživanja do početka ljeta - piše u saopštenju, uz napomenu da su izgledi i dalje neizvjesni.
Prema procjenama iz septembra, ECB očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone od 1,3 odsto u ovoj godini, dok bi u narednoj rast mogao blago usporiti na oko jedan odsto.&nbsp;
Upravno vijeće istaklo je da će i dalje usklađivati kamatne stope sa stanjem privrede, uz cilj stabilizacije inflacije na nivou od dva odsto.
ECB je ponovio da se neće unaprijed obavezivati na određeni smjer monetarne politike, nego će nastaviti reagovati na osnovu podataka i kretanja na tržištu.

Evropska centralna banka zadržala kamatne stope

Policija u Tivtu podnijela je krivičnu prijavu protiv trinaestogodišnjaka zbog sumnje da je ukrao kola marke „Škoda“. Vozilo je, kažu u policiji, u vlasništvu jednog pravnog subjekta i vraćeno.
Ovaj trinaestogodišnjak se, osim toga, tereti i da je u dva navrata ukrao kola od jedne osobe, a od druge motocikl.
- Osim toga, policija je došla i do sumnje da su ovo maloljetno lice, i maloljetnik star 15 godina, izvršili i četiri krivična djela krađa otuđivši tri bicikla i jedno električno biciklo od fizičkih lica, na teritoriji opštine Tivat - dodali su u policiji.
Tađe, za krivično djelo oduzimanje vozila tereti se i M.B. (18).
- On je, kako se sumnja, oduzeo električni trotinet koji je pronađen i vraćen vlasniku - kazali su u policiji.

Tivat: Maloljetnicima krivične prijave zbog krađe kola, bicikala..

Kina je odobrila sporazum o prenosu vlasništva nad aplikacijom TikTok, saopštio je američki ministar finansija, Skot Besent, dodajući da očekuje postizanje napretka narednih sedmica i mjeseci.
- Finalizovali smo sporazum o TikToku u Kuala Lumpuru u smislu dobijanja kineskog odobrenja i očekujem da će se to nastaviti u nadolazećim sedmicama i mjesecima te da ćemo konačno imati rješenje za to - rekao je Besent za Fox Business Network nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trampa s kineskim čelnikom Xijem Jinpingom.&nbsp;
Kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je ranije u četvrtak da će Kina propisno riješiti probleme u vezi sa TikTokom sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), prenosi SEEbiz.
TikTok, u vlasništvu kineske firme ByteDance, nije se o ovome još oglasio.
Sudbina aplikacije koju koristi 170 miliona Amerikanaca neizvjesna je već više od 18 mjeseci nakon što je američki Kongres prošle godine donio zakon kojim se kineskim vlasnicima TikToka nalaže da prodaju aplikaciju do januara.
Tramp je 25. septembra potpisao izvršnu uredbu prema kojoj plan prodaje TikToka američkim i globalnim investitorima ispunjava zahtjeve nacionalne sigurnosti utvrđene zakonom iz prošle godine te im je dao 120 dana za dovršetak prenosa vlasništva. Takođe je odgodio sprovođenje zakona do 20. januara.&nbsp;
Prema izvršnoj uredbi, TikTok će biti u većinskom vlasništvu i pod kontrolom američkih subjekata.
Sporazum o poslovanju TikToka u SAD-u omogućuje ByteDanceu da imenuje jednog od sedam članova novog upravnog odbora, dok će Amerikanci držati preostalih šest mjesta. ByteDanceu bi prema sporazumu ostalo manje od 20 odsto udjela u TikToku.

Kina odobrila prenos vlasništva TikToka

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Djevojčica i danas odbila da ide kod oca, izvršitelj, tvrdi porodica, prijetio babi đeteta da će im se „ovo obiti o glavu“

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

„Turci napolje“, „Odlazi Turčine“, zapaljeni lokal, demolirani objekti u vlasništvu turskih državljana, podmetnuti požar na automobilu… Ovo je samo djelić jezivih prizora kojima svjedočimo posljednjih dana, u haosu koji se poput virusa širi Crnom Gorom.
Pitanje koje odzvanja na svim stranama je isto: odakle je stiglo sjeme zla koje je proklijalo na crnogorskom tlu? Ko ga je posijao — i s kojom namjerom?
U zemlji koja se decenijama ponosila svojom građanskom tradicijom, multietničkim skladom i tolerancijom, danas svjedočimo scenama koje bi prije nekoliko godina djelovale nezamislivo. Talas netrpeljivosti, podstaknut anonimnim prijetnjama i huškačkim porukama na društvenim mrežama, prelio se na ulice.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA), Mehmed Zenka, za portal ETV kazao je da je ovakav ishod, nažalost, bio očekivan.
— Doživjeli smo u posljednjih pet godina razne provokacije i uvrede na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Kako je sve to prolazilo bez adekvatnog odgovora institucija, moglo se naslutiti da će se te pojave još više radikalizovati. Ali ovaj horor koji se ovih dana dešava prema turskim državljanima i njihovoj imovini definitivno ruši mukom stečeni imidž i koncept građanske Crne Gore — upozorava Zenka.
Podvlači da ovi zastrašujući prizori ne predstavljaju samo napad na pojedince, već i direktan udar na same temelje države.
— Ovo ruši sve vrijednosti po kojima je Crna Gora bila prepoznata u regionu i Evropskoj uniji — zaključuje on u izjavi za portal ETV.
Nad Crnom Gorom visi teško pitanje — da li je ovo samo prolazni talas mržnje ili početak dublje društvene krize?
Važno je upozoriti da Crna Gora apsolutno nema migracionu politiku. Bezbjednosni sektor je odavno nesposoban da obezbijedi mir i stabilnost u državi. Problem s nekontrolisanim ulaskom velikog broja stranih državljana, među kojima sigurno ima i onih koji zbog svojih „dosijea“ ne bi smjeli dobiti dozvolu za privremeni boravak u državi, isključiva je odgovornost nadležnih crnogorskih organa koji su morali da vode računa o situaciji u državi, rizicima…
Međutim, poziv na linč, ksenofobija koja je isplivala na površinu, slika je Crne Gore koju više niko ne prepoznaje.

Zenka: Ovo je horor

Sve što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini — a znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine — rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E bosanskohercegovački pisac i kolumnista Dragan Bursać.
Situacija u Crnoj Gori, kaže Bursać, neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka, jer su prisutni identični antibošnjački, antimuslimanski, kako kaže, klerofašistički narativi, u kojima se, preko nekih teorija zavjere, a najčešće kroz narativ o ugroženosti srpskog stanovništva, „spontano” dešava „narod”.
- Fascinantna je ta gotovo iskopiranost načina na koji se to dešava. Svakom čovjeku koji je došao iz Bosne ili Hrvatske trenutno se aktivira PTSP, jer vi vidite, iz sekunde u sekundu, rulju koja ide sa željom da linčuje ljude druge i drugačije — specifično, u ovom slučaju, Turke, građane Turske koji su u Crnoj Gori. To je nešto zastrašujuće, i prosto ne možete da vjerujete da se nakon 35–36 godina takve stvari, takvim intenzitetom i tako brzo, dešavaju tu. Vidimo posljednja tri-četiri dana da događaj prestiže događaj — vidite u jednom trenutku mlade ljude, a onda saznajete da imaju u štekovima bejzbol palice, parole, transparente i prevoz. Vidite da tu nema spontanosti: vidite spaljivanje prodavnica koje drže turski državljani, vidite zapaljene automobile, pa saznate da ti ljudi zapravo i nijesu Turci, osim jednog — da su Azerbejdžanci, i da je došlo do kafanske tuče, provokacija, posjekotina, poderotina, ali ne napada kojim bi bio ugrožen život.I onda vidite transkripciju, kako bih ja rekao — kancelarije — gdje dobijate situaciju da zli Turci ‘idu, ubijaju, spaljuju, pokušavaju da zlostavljaju poštene građane Crne Gore’. Što je potpuno ludilo, što je zastrašujuće - rekao je Bursać.
Evidentan je potpis „kancelarije“, smatra Bursać, sa sjedištem u Beogradu, koji je, kako tvrdi, prisutan nesmanjenom žestinom još od ranih devedesetih godina — i taj obrazac je zastrašujuće isti.
- Ovo što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini. A znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine - istakao je Bursać.
Kaže i da na Balkanu ništa nije slučajno kada se u blizini nalazi Vučićev režim, jer je, kako navodi, obrazac isti — slanje batinaša i isceniranje događaja.
- Kako su ti batinaši obučeni, kako su maskirani, kakvu imaju ‘radnu opremu’ — zovem je radna oprema jer dobar dio batinaša pohađa kojekakve vojne i policijske akademije, i svi imaju iskaznice državne. Kad vidite da je to poprilično slično onome što se dešava na ulicama Podgorice posljednja dva-tri dana - zaključio je Bursać.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjIG0lLMaVr4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: eko-fond