Dobar odgovor sistema na vršnjačko nasilje i maloljetničku delinkvenciju mora da zaštiti žrtvu, ali i da radi sa počiniocem

Dobar odgovor sistema na vršnjačko nasilje i maloljetničku delinkvenciju mora da bude brz, ali ne paničan. Mora da zaštiti žrtvu, ali i da radi sa počiniocem. Mora da uključi školu, porodicu, centar za socijalni rad, zdravstveni sistem, policiju kada je potrebno, i lokalnu zajednicu - ocijenijeno je na konferencije "Između rizika i odgovora: prevencija vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije", koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Na ovom događaju, koji je organizovan u okviru projekta „SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), istaknuto je i da je najgore kada svako prebacuje odgovornost na nekog drugog.

- Upravo tada dijete ostaje između rizika koji rastu i odgovora koji izostaju, poručeno je danas na prvom panelu - naveli su učesnici prvog panela.

Koordinator za razvoj u CGO-u Miloš Knežević Miloš Knežević rekao je da su vršnjačko nasilje i maloljetnička delinkvencija ozbiljni društveni problemi koji traže uvezano djelovanje institucija, zajednice i mladih.

- Nema prostora za relativizaciju problema i neophodan je mnogo odlučniji, ozbiljniji i kontinuiraniji odgovor svih nadležnih aktera na vršnjačko nasilje - naveo je Knežević komentarišući nalaze istraživanja ove nevladine organizacije.

Analiza je, kako dodaje, pokazala i da sistem mora biti znatno više usmjeren na resocijalizaciju i reintegraciju maloljetnika, uz bolje povezivanje institucija i snažniju praktičnu podršku. 

- Normativni okvir sam po sebi nije dovoljan ako u praksi ne obezbjeđuje djelotvorne mjere, pravovremenu podršku i stvarne šanse da se mladi vrate u bezbjednije i podsticajnije okruženje - naglasio je Knežević.

 Važno je, prema njegovim riječima, da oni koji su često prvi kontakt u sistemu imaju znanje, alate i podršku da reaguju pravovremeno, odgovorno i senzitivno, upozoravajući da je vršnjačko nasilje trajući problem u našem društvu koji samo raste, dok se propuštaju prilike da se suzbije.

- Jedan od najvažnijih zaključaka jeste da mladi nijesu samo grupa koju treba zaštititi, već i akteri promjene, kojima društvo mora dati više prostora, povjerenja i podrške. Kroz kampove, vršnjačke radionice, debatni program i druge aktivnosti vidjelo se da mladi, kada dobiju znanje, priliku i ohrabrenje, mogu biti snažni saveznici u izgradnji sigurnijeg, otpornijeg i inkluzivnijeg društva - naglasio je Knežević.

 Ko-osnivačica ADD-a Aleksandra Jerkov istakla je da su „vršnjačko nasilje i maloletnička delinkvencija posljedica nagomilanih rizika - od porodičnog nasilja i socijalne isključenosti, preko školskog neuspjeha i nedostatka institucionalne podrške, do sve izraženijeg digitalnog nasilja.

Ona je upozorila i na normalizaciju nasilja u javnom prostoru kroz govor koji podstiče netoleranciju i agresiju.

- Kada se osvrnemo na Srbiju, ne možemo zaobići tragedije iz maja 2023. godine: OŠ „Vladislav Ribnikar“, a zatim Dubonu i Malo Orašje. Ti događaji su uzdrmali cijelo društvo, otvorili ogromnu javnu raspravu o nasilju među mladima, o dostupnosti oružja, o odgovornosti roditelja, o školi, medijima i institucijama. Međutim, do danas društvo, ali ni porodice oštećenih, nikada nijesu dobili odgovor na ključno pitanje: koji dijelovi sistema su zakazali u prevenciji, a koji u reakciji na ove tragedije - kazala je Jerkov.

Na pitanje zbog čega odgovor sistema nije bio adekvatan smatra da je to zato što se pokazalo da normativni okvir i stvarni kapacitet sistema nisu isto. 

- Nije dovoljno imati strategiju ako ona nema punu primjenu. Nije dovoljno imati pravilnik ako škola nema podršku da ga sprovede. Nije dovoljno reagovati kada se nasilje dogodi. UNICEF-ova situaciona analiza za Srbiju upozorava na potrebu za snažnijom psihološkom i emocionalnom podrškom deci i adolescentima, kao i na šire institucionalne slabosti koje utiču na zaštitu djece - pojasnila je Jerkov.

 Zaključuje da je borba protiv vršnjačkog nasilja i maloletničke delinkvencije direktno povezana sa ukupnim društvenim ambijentom. 

- Nije moguće graditi kulturu nenasilja u obrazovnom sistemu, dok se istovremeno u javnom prostoru tolerišu ili podstiču obrasci agresije i nekažnjivosti - istakla je Jerkov.