<p>LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde - kazao je koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje <b>Miloš Knežević </b>u susret Međunardnom danu borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) koji se obilježava 17. maja.</p>
<p>U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da svjedočimo sve češćem nasilju u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, gdje govor mržnje prolazi bez ikakvih posljedica.&nbsp;</p>
<p>- Fizički napadi, prijetnje i uznemiravanja LGBTIQ+ osoba često ostaju neprocesuirani ili završe sa simboličnim i nesvrsishodnim kaznama. Tako se šalje poruka da je nasilje nad LGBTIQ+ osobama društveno prihvatljivo - istakao je Knežević.</p>
<p>Iza pravno uređene i obojene fasade se, kako dodaje, krije surova realnost u kojoj su prava LGBTIQ+ osoba sistematski zanemarena.&nbsp;</p>
<p>- Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne za govor mržnje, ali se ove odredbe rijetko primjenjuju. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ali su institucije pasivne i sankcije izostaju. Ovakva praksa obeshrabruje LGBTIQ+ osobe da prijave nasilje, uz direktno podsticanje nasilnika da nastave sa širenjem mržnje - kazao je Knežević.</p>
<p>Istovremeno, kako je rekao, Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, koji je stupio je na snagu 2021. godine, do danas nije usaglašen sa zakonodavnim okvirom.&nbsp;</p>
<p>- Vlada nije pokrenula, a Skupština usvojila set zakona i podzakonskih akata čime je blokirana primjena. Preciznije, nijesu sprovedene potrebne izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata, pa tako LGBTIQ+ osobe nemaju mogućnost da uživaju puni obim prava koji im ovaj zakon garantuje. Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja daleko je od skupštinske procedure, a ignorisanjem ovog pitanja vladajuće političke strukture poručuju da su standardi i kriterijumi ravnopravnosti u Crnoj Gori postavljeni tako da LGBTIQ+ osobe ostaju nevidljive, obespravljene i institucionalno ignorisane - naglasio je Knežević.&nbsp;</p>
<p>Sve ovo, prema njegovim riječima, naglašava nedostatak političke i institucionalna volja da se postojeći zakoni unaprijede, novi donesu, a svi dosljedno primjenjuju.</p>
<p>&nbsp;- Posebno brine položaj LGBTIQ+ djece i mladih, koji najčešće trpe nasilje tamo gdje bi trebalo da budu najsigurniji – u svojim porodicama. Odbacivanje, emocionalno i fizičko zlostavljanje, pritisak da žive u laži i institucionalna tišina su svakodnevica o kojoj se i dalje ćuti. Odrastanje u ovakvom okruženju ima dalekosežne posljedice – na mentalno zdravlje, obrazovni uspjeh, zapošljavanje i društvenu uključenost. Umjesto da razvijaju svoje talente i doprinose zajednici, mladi LGBTIQ+ ljudi bivaju marginalizovani i osuđeni na socijalnu izolaciju - rekao je Knežević.</p>
<p>&nbsp;Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) je moć zajednica.&nbsp;</p>
<p>- Na žalost, LGBTIQ+ zajednica u Crnoj Gori je i dalje u fazi preživljavanja umjesto da živi. Dok institucije odbijaju da prepoznaju nasilje kao sistemski problem, dok tužilaštva štite nasilnike i škole ćute, a politički akteri se distanciraju - zajednica je sve ranjivija, sve tiša, sve iscrpljenija. Zato je jako važno i na današnji, ali i svaki drugi, dan insistirati na posvećenoj primjeni zakona jer bez toga nema pravde, a moć zajednice se temelji na odgovornosti na odgovornosti institucija - poručio je Knežević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Knežević: LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde

<p>Imamo momenat da određene političke strukture, koje treba da preuzmu odgovornost za desavanja koja su bila, upućuju, takođe, govor mržnje, ne neodređeni, nego vrlo direktan, i prozivaju kako određenu grupu građana, odnosno studenata - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnik Centra za građansko obrazovanje <b>Miloš Knežević</b>.</p>
<p>Za Crnu Goru je previše to što se desilo na Cetinju za samo dvije i po godine, kaže Knežević, i razumljivo je stanje šoka u kome se, kako kaže, cijelo društvo našlo, ali, naglašava on, maliciozni komentari pokazuju, cijeni on, dozu nemanja empatije.</p>
<p>- Na društvenim mrežama mi živimo jedan govor mržnje svakodnevno. Nama vrlo mala treba da se u državi nešto desi, da se među pojedincima desi, i šta god da se desi mi ćemo da nađemo izduvni ventil, a to su društvene mreže, i tu da kažemo sve što u tom trenutku mislimo - kaže Knežević.</p>
<p>Ako se u javnom prostoru, kaže Knežević, a društvene mreže jesu javni prostor, ističe on, iznese neki sporan stav, dodaje on, to treba da bude apsolutno alarm, naglašava, za institucije sistema.</p>
<p>- Institucije treba da povedu računa, same preispitaju, ili na dojavu drugih lica, &nbsp;da preispitaju o čemu se tu zapravo radi. Zašto je neko dao sebi za pravo tako da reaguje, zašto je neko prijeti na način da će ponoviti isto što se desilo na Cetinju?! Jednostavno, &nbsp;to nemanje empatije, i ta polarizacija u društvu koju mi živimo posljednjih nekoliko godina nas dovodi do toga da mi nemamo kočnica. Ogromna frustracija se javlja u ovom društvu, ogromno nezadovoljstvo svim i svačim, svakodnevnim životima, apsolutno dovodi do toga da smo pali u određenim društvenim kategorijama, u smislu da smo podijeljeni, da toliko mržnje ima u nama, toliko lošeg se dešava, da jednostavno to eskalira i to treba da predstavlja alarm onima koji donose određene politike da se nešto u društvu treba mijenjati. Sa drugi strane imamo momenat da određene političke strukture, koje treba da preuzmu odgovornost za desavanja koja su bila, upućuju, takođe, govor mržnje, ne neodređeni, nego vrlo direktan, i prozivaju kako određenu grupu građana, odnosno studenata, koji su rekli ,,dosta više, hoćemo nešto drugo, hoćemo promjenu određenu, ovako stvarno više ne ide”. S druge strane, napadanje pojedinaca na društvenim mrežama, gdje jednostavno vidimo da upravo ta frustracija, i to nezadovoljstvo seže od običnog građanina, do političkih elita, kako god se oni zvali, gdje oni treba da budu upravo ti koji svojim primjerom moraju da pokažu gdje je granica u komunikaciji, jer sloboda govora se zaustavlja onoga momenta kada vi napadate nekoga &nbsp;i targetirate jednu osobu, &nbsp;ili više njih. Oni moraju da znaju da su oni na toj poziciji upravo ti koji će morati da snose određenu odgovornost, kako za svoje učinke, tako i za ono što društvo priča prema njima. Političke strukture moraju da istrpe kritiku društva, jer moraju da se vrate par koraka unazad jer ih je to društvo dovelo na poziciju na kojoj su, i upravo je to društvo njima dalo mogućnost da nešto mijenjaju u sistemu, da odlučuju za njih u sistemu, i onda kad se dese ovakve stvari apsolutno moraju da povedu računa, i da svojim primjerom &nbsp;daju primjer ostalim građanima u društvu kako se ne smije komunicirati, a kako treba da komuniciraju - istakao je Knežević.</p>
<p>Kad političari u najvišem domu, crnogorskom parlamentu, &nbsp;poručuje Knežević, daju sebi slobodu da izgovaraju određene riječi, da vrijeđaju kolege, ističe on, oni daju tim činjenjem podstrek, cijeni on, političkim simpatizerima.</p>
<p>- Mi nemamo tu mogućnost da učestvujemo.direktno.u radu parlamenta, a sa druge strane imamo tu mogućnost da imamo društvene mreže, i na društvenim mrežama to eskalira i dešavaju se primjeri koje smo imali prethodnih dana. Rezultat svega toga jeste nečinjenje institucija. Kako sankcionisati to, na koji način obaviti taj kontrolni mehanizam na društvenim mrežama, što je nemoguće. Portale i sajtove medijskih kuća smo nekako uspjeli da regulišemo, ali društvene mreže je nemoguće zaustaviti.Institucije treba da shvate za ozbiljno te stvari kada im se prijave, da neko u tom trenutku razmišlja da učini nažao jednoj osobi, jednoj grupi, ili da ne pričamo o nečemu drugo. Kod pojedinaca imamo.upravo to nemanje empatije, sa neadekvatnom medijskom pismenošću, koja nam treba da bude osnov za upotrebu društvenih mreža - zaključio je Knežević.</p>

Knežević: Na društvenim mrežama mi živimo jedan govor mržnje svakodnevno

<p>Pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan, u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, a u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka” - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje i direktor festivala Ubrzaj <b>Miloš Knežević</b>.</p>
<p>Uz moto ,,Ispod površine” Centar za građansko obrazovanje organizuje jubilarni 15. crnogorski festival filma pod nazivom Ubrzaj, u Podgorici, Kotoru i Beranama.</p>
<p>Koliki je doprinos festivala Ubzaj govori sama činjenica, kaže Knežević, da festival neometano traje već 15 godina, a koji crnogorskoj publici, dodaje on, na jedan drugačiji način donosi priče o ljudskim pravima.</p>
<p>- U Crnoj Gori postoji dosta problema ljudskih prava, postoji dosta onih koji se mogu identifikovati sa filmovima, &nbsp;i temama, i pričama koje mi tu pružamo, a jednostavno film kao jedan veoma jak medij može itekako da doprinese tom razvoju senzibiliteta kada su u pitanju ljudska prava - rekao je Knežević.</p>
<p>Organizatori se svake godine trude da na Festival donesu aktuelne teme, podsjeća Knežević, koje se tiču ljudskih prava, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, dodaje on,i imaju programe od kojih, kako kaže, ne odustaju godinama unazad.</p>
<p>- To su programi iz oblasti ljudskih prava, tranzicione pravde, LGBTQ prava, prava mladih, koja je važno adresirati. Od 10. do 14.decembra u Podgorici, Beranama i Kotoru, zvanično počinjemo 10.decembra na Međunarodni dan ljudskih prava, i ovo je još jedan doprinos CGO i cjelokupnog tima koji stoji iza festivala Ubrzaj, crnogorskoj publici kad su u pitanju ljudska prava. Što se programa tiče tu će biti 12 novih filmova, premijernih filmova, koji će se prvi put prikazati crnogorskoj publici. Kao što sam rekao ljudska prava, tranziciona, mladi, suočavanje sa prošlošću, širok program i širok spektar filmova koje možemo pogledati - istakao je Knežević.</p>
<p>U okviru Festivala će biti gosti, među kojima je Aleksandar Reljić, objašnjava Knežević, koji će biti gost u sva tri grada, naglašava on i podsjeća da je prošle godine Reljićev film ,, Mamula all inclusive” dobio ogromnu podršku crnogorske publike.</p>
<p>- Odlučili smo da nastavimo saradnju sa Aleksandrom Reljićem, on će crnogorskoj publici ovoga puta predstaviti film ,,Novosadsko sjećanje”, to je nažalost malo teška priča, ali iz 1942.godine kada su mađarski fašisti ubili više hiljada Novosadjana i Novosađanki, i upravo kroz tu priču koliko danas mladi znaju o cijeloj toj priči, a sa druge strane koliko generalno mi kao društvo se bavimo tim ratnim prošlostima. On će biti prikazan u Podgorici, Beranama i Kotoru, i nakon tega razgovaramo sa Aleksandrom Reljićem. Pored toga prikazaćemo i film ,,Milena”, koji je opet da kažem malo skorije ratne prošlosti na Balkanu, koju smo imali, i on donosi priču o paru iz Hrvatske koji se ’95.godine nalazi u jednoj jako teškoj situaciji, bježi iz svoje zemlje, a onda nakon toga gledamo jednu potresnu porodičnu priču, kako zapravo jedno ratno dešavanje donosi strašna iskustva. I sa rediteljem filma ,,Milena”, Željkom Sarićem, ćemo.imati priliku da razgovaramo na ovom festivali, a sa druge strane i film koji prati jednu istinitu priču, dokumentiranu od strane jedne novinarke iz Japana ,, Dnevnici crne kutije”, koja je u Japanu prepoznata kao članica i jaka zagovornica &nbsp;MeTo &nbsp;pokreta , odnosno pokreta ženske solidarnosti, i ona će kroz svoju istinitu priču razgovarati o svim problemima sa kojima se ona našla kao novinarka, kada su određeni napadi vršeni na nju i kako sistem može da zataška te stvari. Upravo nakon projekcije tog filma imaćemo priliku da porazgovaramo malo o medijskoj slici u Crnoj Gori, o slobodi medija, ženskoj slobodi i ravnopravnosti generalno - naglasio je Knežević.</p>
<p>Da nije partnera i međunarodne saradnje, podsjeća Knežević, bilo bi izazovno organizovati jedan festival koji se bavi ljudskim pravima, iz razloga, ističe on, što Ubrzaj nije komercijalni festival.</p>
<p>- Mi nijesmo festival koji prikazuje filmove koji možete pogledati u bioskopu, koje možete naći tako lako na internetu, već upravo kroz tu saradnju sa ostalim festivalima &nbsp;Prava ljudski iz Beograda, Slobodna zona Sarajevo film festivala, &nbsp;a onda i šire, idemo do Holandije i festivala Movies that matter, imamo tu saradnju kroz razgovore sa njima, odnosno šta je to što bi moglo crnogorskoj publici da bude zanimljivo u domenu ljudskih prava. Imamo tu mogućnost da premijerno prikažemo filmove našoj publici - poručio je Knežević.</p>
<p>Sve detalje o filmskom festivalu Ubrzaj, poručuje Knežević, građani mogu naći na sajtu CGO i društvenim mrežama.</p>
<p>- Informacije mogu pronaći na sajtu festivala Ubraj, ubrzaj.me, i zaista pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan. Samo još jednom da ponovim u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka - zaključio je Knežević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: ,,Ispod površine” moto 15. jubilarnog filmskog festivala Ubrzaj

<p>Uspješna borba protiv vršnjačkog nasilja ne može biti oslonjena samo na kaznene mjere, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da pooštravanje kaznene politike može biti korisno kao dio šire strategije, koja uključuje rehabilitaciju, edukaciju i prevenciju.</p>
<p>Koordinator za razvoj u CGO-u, Miloš Knežević, rekao je agenciji MINA da pooštravanje kazni može biti korisno za najteže slučajeve vršnjačkog nasilja.</p>
<p>- Ali samo kao dio šire strategije koja uključuje rehabilitaciju, edukaciju i prevenciju - naveo je Knežević.</p>
<p>On je istakao da kaznena politika mora balansirati između odvraćanja učinilaca, zaštite žrtava i dugoročnog smanjenja nasilja kroz multidisciplinarni pristup.</p>
<p>- Samim tim, strože kazne mogu djelovati kao efikasan mehanizam odvraćanja, kojim se šalje snažnija poruka potencijalnim učiniocima da nasilje neće i ne može biti tolerisano - rekao je Knežević.</p>
<p>On je istakao da na taj način može doći do sprečavanja ponavljanje takvih incidenata.</p>
<p>Prema riječima Kneževića, pooštravanje kaznene politike može povećati i osjećaj sigurnosti među djecom, mladima i njihovim roditeljima i pružiti bolju zaštitu žrtvama i potencijalnim žrtvama vršnjačkog nasilja.</p>
<p>- Konačno, pooštrene kazne mogu obavezati roditelje i škole na veću odgovornost u prevenciji nasilja - kazao je Knežević.</p>
<p>On je naglasio da sistem kazne treba da bude usmjeren i ka rehabilitaciji učinilaca.</p>
<p>Kako je dodao Knežević, ako se previše ode u kažnjavanje, to može dovesti do stigmatizacije i otežati proces reintegracije maloljetnih učinilaca u društvo, a samim tim to može kreirati i dodatne probleme.</p>
<p>- Uspješna borba protiv vršnjačkog nasilja se ne može osloniti samo na kaznene mjere, iako su one važne - naglasio je Knežević.</p>
<p>On je naveo da je neophodno razumjeti perspektivu djece i mladih koji čine nasilje i raditi na promjeni njihovih stavova i načina razmišljanja, kako bi shvatili da nasilje nije rješenje problema, ali i kakve to negativne posljedice proizvodi.</p>
<p>Knežević je poručio da je neophodno razviti stalni sistem podrške za djecu i mlade žrtve nasilja, stvarajući sigurno i podržavajuće okruženje, u porodici i u školi.</p>
<p>Kako je kazao, podsticanje osjećanja samopouzdanja kod djece i mladih ključno je za njihov oporavak i emocionalni razvoj.</p>
<p>- Takođe, roditelji imaju izuzetno važnu ulogu u ovom procesu - oni treba prvi da prepoznaju promjene u ponašanju svoje djece i pruže im odgovarajuću podršku, kako bi im pomogli da se suoče sa izazovima - istakao je Knežević.</p>
<p>On je dodao da je podjednako važno da djeca i mladi budu svjesni da uvijek mogu potražiti pomoć od odraslih kojima vjeruju, bilo da su to roditelji, nastavnici, ili drugi članovi zajednice.</p>
<p>Knežević je kazao da odrasli moraju pažljivo saslušati djecu i mlade, razumjeti njihove brige i pružiti im smirenu, konstruktivnu podršku, umjesto preuveličavanja problema, ili njegovog minimiziranja.</p>
<p>- Kroz takav pristup, djeca i mladi uče kako da na adekvatan način rješavaju probleme bez nasilja - rekao je Knežević.</p>
<p>On smatra da slučaj u Baru, kada je nožem uboden učenik gimnazije „Niko Rolović“, ukazuje na ozbiljne nedostatke kad je riječ o bezbjednosti u školama.</p>
<p>Prema riječima Kneževića, taj događaj šalje poruku da škole nijesu dovoljno sigurno okruženje za djecu i otvara potrebu preispitivanja mjere kontrole i nadzora.</p>
<p>On je podsjetio da nalazi istraživanja CGO-a o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delinkvenciji, koje je sprovedeno u junu, ukazuju na ogromnu podršku opšte javnosti za uvođenje instituta školskog policajca, gdje je čak 72 odsto ispitanika bilo za.</p>
<p>- Nasilje među mladima je rastući i sve ozbiljniji problem u Crnoj Gori. Imamo hronični nedostatak preventivnih programa i adekvatne edukacije o nenasilnim oblicima rješavanja sukoba, pa mladi sve češće pribjegavaju nasilnim rješenjima, jer nemaju razvijene socijalne vještine i empatiju - rekao je Knežević.</p>
<p>Kako je kazao, mladi i sami vide nasilje oko sebe, pa je istraživanje pokazulo da skoro 60 odsto njih prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u svojoj školi ili sredini.</p>
<p>- Ti nalazi opominju i na najčešću prisutnost psihičkog i fizičkog nasilja, dok slijede socijalno i digitalno nasilje nasilje i u manjoj mjeri seksualno nasilje - naveo je Knežević.</p>
<p>On je istakao da je sve to i refleksija šireg društvenog konteksta.</p>
<p>Porast agresije među mladima, prema riječima Kneževića, može se vezati sa različitim faktorima, poput društvene nestabilnosti, porodičnih problema, nedostatka podrške i negativnog uticaja medija ili društvenih mreža.</p>
<p>On je kazao da je reakcija barske policije u slučaju nasilja kod gimnazije „Niko Rolović“ primjer efikasnog djelovanja nadležnih organa u kritičnim situacijama.</p>
<p>- Brzo hapšenje osumnjičenih i koordinacija sa Višim državnim tužilaštvom ukazuju na odgovarajuću primjenu zakonskih procedura, što je ključno za pravilnu klasifikaciju djela kao pokušaja ubistva - rekao je Knežević.</p>
<p>Kako je naveo, takva klasifikacija naglašava ozbiljnost incidenta i šalje jasnu poruku da će teška krivična djela biti tretirana sa punom pažnjom pravosudnih organa, čime se postiže ravnoteža između zaštite žrtava i sprovođenja pravde.</p>
<p>Knežević je istakao da je bilo reakcija vlasti nakon incidenta u Baru, ali da da se nijesu temeljno bavile širim problemom koji to nasilje odražava.</p>
<p>- Iako je ovaj slučaj naišao na osudu, nedostaje dugoročna strategija koja bi uključivala prevenciju, edukaciju i jačanje sistema podrške, kako za djecu i mlade koja trpe nasilje, tako i za učinioce - naveo je Knežević.</p>
<p>On je istakao da političari moraju voditi računa o svojoj komunikaciji u javnom prostoru, jer su često njihove izjave, prepirke i javne rasprave pune podjela, netrpeljivosti i govora koji dodatno polarizuju društvo i podstiču agresiju.</p>
<p>- Takva retorika doprinosi stvaranju klime netolerancije i sve češćem govoru mržnje, što ima svoj negativan uticaj i na mlade ljude - rekao je Knežević.</p>

Borba protiv vršnjačkog nasilja ne može se osloniti samo na kazne

<p>Unapređenje sajber bezbjednosti i digitalizacije nije samo tehnološki, već i demokratski iskorak, poručeno je sa sastanka ministra javne uprave <b>Maraša Dukaja</b> i predsjednika Estonije <b>Alara Karisa</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave (MJU), Dukaj je danas ugostio Karisa i predstavio mu potencijale Vladinog bezbjednosno operativnog centra, G-SOC, a.</p>
<p>Dukaj je, kako se navodi, u dobrodošlici govorio o izazovima Crne Gore od sajber napada 2022. godine do danas, kao i o unapređenju sajber bezbjednosti za relativno kratko vrijeme.</p>
<p>On je istakao da je podrška Estonije i drugih međunarodnih prijatelja bila od presudnog značaja.</p>
<p>„Sajber napad je bio veliki izazov, ali i prilika za unapređenje, koju smo iskoristiti na pravi način“, naglasio je Dukaj.</p>
<p>On je rekao da je uvjeren da, u oblasti sajber bezbjednosti, Crna Gora može biti ravnopravan partner.</p>
<p>„U svijetu koji se sve više oslanja na digitalne tehnologije, nastavak našeg partnerskog odnosa je od suštinskog značaja za jačanje bezbjednosti i zaštitu podataka“, kazao je Dukaj.</p>
<p>On je zahvalio na prestižnoj nagradi "Partner godine 2025“. koju je Mju dobilo od e-Governance Academy I čija je važnost, kako je naveo, utoliko veća što dolazi iz Estonije, svjetske sile za oblast sajber bezbjednosti.</p>
<p>„Ova nagrada je za nas je potvrda dobrih rezultata, postignutih posvećenim i stručnim radom, ali i poruka da idemo u pravom smjeru“, naglasio je Dukaj.</p>
<p>Karis je, kako se navodi u saopštenju, iskazao zadovoljstvo potencijalima Vladinog bezbjednosno operativnog centra kao i cjelokupnim napretkom koji je Crna Gora ostvarila od sajber napada do danas.</p>
<p>„Sagovornici su poslali zajedničku poruku da unapređenje sajber bezbjednosti i digitalizacije nije samo tehnološki već i demokratski iskorak, te da je saradnja najbolji put da se postignu najsavremeniji standardi“, kaže se u saopštenju.</p>

Dukaj - Karis: Unapređenje sajber bezbjednosti tehnološki i demokratski iskorak

<p>Odnos između javne uprave i realnog sektora je međuzavisan, zbog čega je neophodno da zajedno rade na jačanju i prilagođavanju savremenim zahtjevima, kao i da funkcionišu kao partneri koji pružaju međusobnu podršku i doprinose održivom razvoju i napretku društva.</p>
<p>Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj je, tokom posljednjeg panela u okviru konferencije o razvoju ljudskog kapitala, govoreći o atraktivnosti javne uprave kao poslodavca, ukazao na važnost redefinisanja pojma atraktivnosti u kontekstu društvenih i ekonomskih promjena.</p>
<p>On je na panelu pod nazivom Javni i privatni sektor - Rivali ili ne?, podsjetio na tradicionalni stav da je državni posao stabilan, sa sigurnim radnim uslovima, bolovanjem i praznicima, ali i naveo da se informacije danas šire brže nego ikada, što javnoj upravi donosi nove izazove, prenosi PR Centar.</p>
<p>„Iskreno, ja prvi ne vidim šta to javna uprava može ponuditi više od realnog sektora, osim finansiranja“, rekao je Camaj, ali je odbacio percepciju da se u državnoj upravi ne radi, ističući predanost i rad svog tima.</p>
<p>On je naglasio da Uprava za ljudske resurse nije institucija koja samostalno zapošljava, već da je za svako radno mjesto potrebna saglasnost Ministarstva finansija i Vlade, kao i da je 2023. godine zabilježen rast broja kandidata za pozicije u državnoj upravi.</p>
<p>Kao dodatnu poveznicu između realnog i javnog sektora, Camaj je naveo da su svi javni pozivi otvoreni i za kandidate iz realnog sektora, kao i da nije neuobičajeno da stručnjaci iz privatnog sektora budu predavači na obukama državnih službenika, čime se znanje iz realnog sektora prenosi u javnu upravu.</p>
<p>Camaj je ocijenio da je odnos između javne uprave i realnog sektora međuzavisan i da je nužno zajednički raditi na njihovom jačanju i adaptaciji novim zahtjevima vremena.</p>
<p>Suvlasnik Montenegro Stars hotel grupe i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, smatra da mladi radnici najradije biraju rad u državnim institucijama, jer tamo, kako je naveo, nema pritiska i vlada zona komfora.</p>
<p>„Trenutna situacija je takva da na jednu radnu stolicu u državnim službama sjede tri radnika, a većina njih ne radi dovoljno. To dovodi do stagnacije i pada kvaliteta rada”, rekao je Radulović na konferenciju koju su organizovali Savjet stranih investitora (SSICG) i Privredna komora (PKCG).</p>
<p>On je kazao da je u posljednjih pet godina broj zaposlenih u državnim institucijama znatno porastao, a da je situacija danas gora nego ikad.</p>
<p>„Dok ne počnemo rješavati uzroke, nećemo izaći iz ove katastrofalne situacije,“ naglasio je Radulović.</p>
<p>On tvrdi da javno-privatno partnerstvo trenutno ne postoji, jer nema dobre volje, nema stvarne želje za saradnjom i nema meritokratije, „već politokratija odlučuje o svemu“.</p>
<p>„Privatnici su neprijatelji sistema, plaćaju sve obaveze, ali nemaju podršku države. I to nas vodi ka tome da ćemo uskoro imati više stranih radnika nego domaćih, jer oni poštuju radne norme, a mi ne“, poručio je Radulović.</p>
<p>On smatra da država privatnike svake godine više guši, a da oni rade za budžet Crne Gore, a ne za sebe.</p>
<p>Direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), David Perčobić, kazao je da su na konferenciji ove sedmice saopštili da je stopa nezaposlenosti pala na jednocifrenu vrijednost od 9,91 odsto.</p>
<p>On je posebno istakao veliki deficit radne snage u crnogorskoj privredi, naročito u primorskim i centralnim regijama.</p>
<p>„U Budvi, Kotoru, Tivtu, praktično nema ljudi bez zaposlenja, a u Podgorici je stopa nezaposlenosti oko četiri odsto. Sve ispod pet odsto predstavlja deficit radne snage“, objasnio je Perčobić.</p>
<p>On je poručio da je situacija znatno teža na sjeveru Crne Gore, gdje veliki broj ljudi koristi socijalnu pomoć.</p>
<p>„Potrebno je sistemski pristupiti ovom problemu i mijenjati obrazovnu politiku kako bismo bolje usmjerili mlade prema potrebama tržišta rada", kazao je Perčobić.</p>
<p>On je dodao da Zavod aktivno djeluje kroz preventivne mjere, uključujući direktnu saradnju sa poslodavcima, kako bi se ljudi zapošljavali i prije nego što dospiju na evidenciju nezaposlenih, kao i kroz karijerno vođenje i usmjeravanje mladih.</p>
<p>Glavni izvršni direktor QBIK, Balša Čavlović, smatra da bi privatni i državni sektor trebalo da budu partneri i podrška jedni drugima.</p>
<p>„Da bismo procijenili jesmo li rivali, moramo izjednačiti pravila igre. Država i privatni sektor treba da igrati istu igru. Postavljam pitanje, a ne dajem odgovor: da li danas zaista igramo istu igru“, pitao je Čavlović.</p>
<p>On je kazao da u privatnom sektoru nemaju luksuz zapošljavanja „čovjeka više“.</p>
<p>Prema njegovim riječima, trend povećanja broja zaposlenih u državnoj upravi, bez proporcionalnog rasta produktivnosti, nije održiv.</p>

Javni i privatni sektor kao partneri da doprinose razvoju i napretku društva

<p>Građani Crne Gore od danas će ekološke probleme i slučajeve nelegalne eksploatacije prirodnih resursa moći da prijavljuju putem nove digitalne plaforme <a href="https://cuvaj.me"><b>Čuvaj.me</b></a>, koja je jedan od prvih rezultata nacionalne ekološke kampanje „Čuvaj da te čuva“.</p>
<p>Platforma, koju je razvila koalicija nevladinih organizacija“Ozelenimo Crnu Goru”, u partnerstvu sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Agencijom za zaštitu životne sredine, uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, predstavljena je danas u Podgorici.</p>
<p>Građani će putem platforme moći da prijavljuju ekološke probleme, ali i da prate tok svojih prijava, budu informisani o tome koje institucije i inspektori postupaju po njima, kao i o ishodu – uključujući da li su odgovorne osobe procesuirane i na koji način.</p>
<p>Šef Delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johan Satler </b>kazao je na konferenciji za novinare da je platforma jednostavna za korišćenje, da građani mogu anonimno prijaviti probleme koje uočavaju u životnoj sredini i, što je najvažnije, mogu pratiti šta se dešava sa njihovom prijavom.</p>
<p>- Kada god primijetite neki problem u životnoj sredini, neki vid zagađanja, prijavite ga! - pozvao je Satler.</p>
<p>On je kazao da su policija i organi za sprovođenje zakona ključni za ovaj tip akcije, ali je pozvao i građane i aktiviste da se pridruže kako bi stvorili široku koaliciju koja bi mogla da stvara promjene.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić </b>kazao je da je platforma veliki iskorak i osnova za jačanje povjerenja i partnerstva sa građanima, kao i jačanja transparentnosti koja je veoma važna u borbi protiv ekološkog kriminala.</p>
<p>On je istakao da se, na ovaj način, građanima pruža mogućnost da budu aktivni sudionici procesa i da na taj način širi duh onoga što je istinski patriotizam.</p>
<p>- Jer, ovo je mjera patriotizma - da kao građanin prepoznate, kad nešto vidite procesuirate, imate vjeru u institucije i dobijete povratnu informaciju. I da se u tom procesu jasno i transparentno prati korak svakog pojedinca i svake institucije, jer ovo nije borba jednog čovjeka, već timski izazov i zadatak - poručio je Bečić.</p>
<p>On je kazao da od odnosa prema prirodnim bogatstvima, koja predstavljaju blago Crne Gore, zavisi dugoročno i budućnost države, ali i život budućih generacija.</p>
<p>- Ovo je naš poziv građanima da nam pomognu da zajedno čuvamo i odbranimo naše rijeke, jezera, šume i obale, naš ekosistem - rekao je Bečić.</p>
<p>Direktor Agencije za zaštitu životne sredine <b>Milan Gazdić </b>kazao je da će platforma omogućiti bolju koordinaciju između svih institucija i da će na efikasniji način moći da prate sve ono što su u Agenciji i do sada radili, ali na dosta teži način.</p>
<p>On je zatražio od Ministarstva finansija da podrži ovu akciju, ali i da podrži jačanje kadrovskih kapaciteta institucija koje su uključene u borbu protiv ekološkog kriminala, prvenstveno inspekcija - ekološke, rudarske.</p>
<p>- U ekološkoj inspekciji imamo šest inspektora, a samo jednog rudarskog inspektor za cijelu Crnu Goru. Imamo mnogo organizovanog kriminala i divljih kamenoloma. Ne možemo sa tim kapacitetima uspjeti da pokrijemo cijelu zemlju i tu mora postojati razumijevanje Ministarstva finansija - rekao je Gazdić.</p>

Pokrenuta platforma Čuvaj.me

<p>Romski savjet najoštrije osuđuje današnje isključenje električne energije u Džamiji Hysen Kovači na Koniku, koje je sprovela kompanija CEDIS — i to na prvi dan Kurban bajrama, u vrijeme malo ranije prije održavanja Džume namaza.&nbsp;</p>
<p>- Bez trunke empatije i bez ikakvog osjećaja za značaj ovog dana, vjernici su ostavljeni u mraku, doslovno i simbolično, dok su obavljali molitvu u jednom od svojih najsvetijih trenutaka u godini - saopštio je predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj.</p>
<p>U trenutku kada traje proces legalizacije vjerskog objekta i, kako je doao, kada se traži rješenje za priključenje na električnu mrežu, ovakav postupak nije samo administrativna mjera, već čist izraz institucionalne neosjetljivosti i diskriminacije prema marginalizovanim zajednicama.</p>
<p>- Na dan kada cijela muslimanska zajednica proslavlja Kurban bajram, a džamija na Koniku bude ispunjena vjernicima, CEDIS odlučuje da pošalje poruku – da svjetla mogu ugasiti, ali vjeru i dostojanstvo ne. Pozivamo CEDIS, nadležne institucije i Vladu Crne Gore da odmah: hitno uključe električnu energiju u Džamiji Hysen Kovači, prestanu sa praksom isključivanja i etiketiranja zajednica, i hitno pokrenu dijalog o trajnom rješenju problema legalizacije i osnovnih uslova za vjerski život i slobodu – kazao je Šaljaj.</p>

Isključena struja džamiji na Koniku na prvi dan Bajrama

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Struka da se pita: Krapović studirao 8, Kovačević 12, a Vučurović 18 godina

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Tag: milos-knezevic