Knežević pozvao CNP da povuče predstavu iz selekcije Bitefa: Kada je sloboda umjetnosti ugrožena, neutralnost postaje izbor i saučesništvo

Kada je sloboda umjetnosti ugrožena, neutralnost institucija kulture prestaje biti neutralnost - postaje izbor i saučesništvo - ocijenio je koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Miloš Knežević pozivajući Crnogorsko narodno pozorište da preispita odluku o učešću na 59. Bitefu i stane uz umjetnike koji su svojim povlačenjem jasno poručili da festival ne može nastaviti kao da se cenzura nije dogodila.

U ovoj nevladinoj organizaciji pozivaju Crnogorsko narodno pozorište (CNP) da povuče predstavu „Predmet Medeja“ iz selekcije 59. Bitefa i javno obrazloži na osnovu čega je donešena odluka da ostane jedina, uz Beogradsko dramsko pozorište (BDP), u programu festivala iz kojeg je pet od sedam predstava povučeno u znak solidarnosti sa umjetnicima i drugim društvenim akterima izloženim političkim pritiscima u Srbiji.

- Ostankom u takvom programu CNP više nije samo učesnik festivala, već preuzima i odgovornost za poruku da se preko cenzure i pritisaka na umjetničke slobode može preći bez posljedica - naglasio je Knežević.

Dodaje da je njemačka trupa Gob Squad odbila poziv još prije zvaničnog objavljivanja programa. Nakon objave, učešće su otkazali Teatro Praga iz Portugala, Slovensko narodno gledališče iz Nove Gorice sa predstavom „Anhovo“, italijanska trupa Motus sa „Diptihom Frankenštajn“, libanski autor Ali Čarur sa predstavom „When I Saw the Sea“ i argentinska autorka Marina Otero sa predstavom „Kill Me“.

- Njihovo povlačenje nije pitanje umjetničkog programa, već čin profesionalne i građanske solidarnosti sa onim djelovima srpskog društva koji su izloženi pritiscima i bore se za autonomiju profesije - umjetnicima, studentima, akademskom zajednicom i aktivistima koji traže pravdu i slobodu izražavanja. Tome prethodi prošlogodišnja odluka Upravnog odbora Bitefa da cenzuriše program Miloša Lolića i odbije predstavu švajcarskog reditelja Mila Raua - naveo je Knežević.

Važno je ukazati i da je reditelj predstave „Crno zlato“ Oliver Frljić javno naveo da nije znao da je njegova predstava, u produkciji BDP-a, uvrštena u program ovogodišnjeg Bitefa, da je za to saznao iz medija i da ne želi da posluži kao alibi za zaborav prošlogodišnje cenzure.

- Znači, za jednu od dvije predstave koje ostaju imamo nedvosmisleno protivljenje reditelja takvoj odluci. Logično je i da javnost zna ko je i iz kojih razloga u ovakvoj situaciji donio odluka o nastavku učešća CNP-a na ovakvom izdanju Bitefa - naglasio je Knežević.

Paradoksalno je, prema njegovim riječima, što je „Predmet Medeja“ odabrana za otvaranje 59. Bitefa.

- Selektor festivala Spasoje Milovanović objasnio je da predstava, polazeći od Euripidove tragedije, kroz savremeni partnerski odnos i mit o Medeji otvara pitanja odgovornosti, krivice i kriterijuma na osnovu kojih procjenjujemo druge. CNP bi upravo taj kriterijum morao primijeniti i na sopstvenu odluku - ocijenio je Knežević.

Ističe da je festival koji ova predstava treba da otvori ostao bez većeg dijela programa upravo zbog pitanja odgovornosti prema umjetnicima i njihovoj slobodi.

- Zato bi tema „Predmeta Medeja“ morala biti razlog više za povlačenje, a ne kulisa za otvaranje festivala opterećenog posljedicama cenzure. Umjetnici i pozorišne trupe iz pet zemalja su otkazali gostovanje po cijenu vidljivosti i susreta sa publikom kako bi poslali poruku solidarnosti, što je jedan od rijetkih instrumenata koji su imali na raspolaganju. Svaka institucija koja u takvom trenutku odluči da ostane u programu slabi efekat te solidarnosti i šalje poruku da se program može nastaviti bez obzira na cijenu koju drugi plaćaju zbog odbrane umjetničke slobode. CNP se svojim ostankom u selekciji svrstava na stranu normalizacije takvog stanja - rekao je Knežević.

Time se, kako je dodao, problem ne završava na jednom festivalu.

- Ako se mjesta onih koji se povlače zbog cenzure jednostavno popune onima koji su spremni da ostanu, solidarnost gubi snagu, a oni koji proizvode pritiske dobijaju potvrdu da kulturni sistem može nastaviti da funkcioniše kao da se ništa nije dogodilo. Takva nesolidarnost pogađa čitav region, u kojem je prostor za slobodnu, kritičku i nezavisnu kulturnu razmjenu već ozbiljno sužen - ocijenio je Kneževi

.Umjetnost, a pogotovo pozorište, oduvijek je bila prostor pobune, propitivanja i otpora vlastima koje guše slobodu izražavanja.

- Ta uloga nosi i odgovornost. Umjetnici i institucije kulture ne mogu se praviti da je ono što se dešava kolegama u susjednoj zemlji neka tuđa borba. Solidarnost među pozorišnim kućama u regionu nije pitanje kolegijalnosti niti gest dobre volje, nego odbrana prostora slobode od kojeg zavisi sama mogućnost kritičke umjetnosti - kazao je Knežević.

Crnogorsko narodno pozorište, kao nacionalna institucija kulture Crne Gore, morao bi, dodaje, biti među onima koji taj prostor štite, a ne među onima koji svojim prisustvom pomažu da se posljedice njegovog urušavanja učine manje vidljivim.