Dobardžić: Pristupačnost se ne odnosi samo na arhitektonsku, već i na pristup informacijama i komunikaciji

 (Foto: TV E/Youtube)
(Foto: TV E/Youtube)

Moj nezavisni monitoring čine deset nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom, uključujući jednog predstavnika institucije zaštitnika - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, zamjenica zaštitnika ljudski prava Nerma Dobardžić.

U pogledu izgradnje normativnog okvira, objašnjava Dobardžić, može se reći da Crna Gora prati međunarodne standarde, međutim ključni problem predstavlja nedovoljna implementacija zakona i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom.

- Crna Gora je 2009.godine ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, međutim, svjedoci smo da se u praksi nedovoljno primjenjuje Konvencija. Ono što je važno reći da je tokom 2023.godine uspostavljen nezavisni monitoring mehanizam, za praćenje Konvencije, za monitoring primjene Konvencije, tako da, izuzetno smatram bitnim da moj nezavisni monitoring čine deset nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom, uključujući jednog predstavnika institucije zaštitnika - rekla je Dobardžić.

Sagovornica Budilnika kaže da im se po pitanju prava osoba sa invaliditetom više obraćaju nevladine organizacije, nego sama lica sa invaliditetom i potrebno je raditi na osnaživanju samih lica sa invaliditetom da se obrate i reaguju kad su njihova prava u pitanju.

- Pritužbe se odnose na nepristupačnost, uglavnom, na oblast rada i zapošljavanja, na ostvarivanje zdravstvene zaštite. Ne bih zanemarila ni socijalnu zaštitu, ni ostvarivanje drugih prava. Imamo raznih segmenata kad govorimo o diskriminaciji, što se tiče obraćanja lica sa invaliditetom, uključujući lica oštećenog vida - istakla je Dobardžić.

Kroz nezavisni monitoring mehanizam, kroz terenske posjete su zajedno sa nevladinim organizacijama koja se bave ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom obilazili razne ustanove i, kako kaže, na terenu vidjeli da pojedini objekti nijesu pristupačni za lica sa invaliditetom.

- Želim da naglasim da pristupačnost, se ne odnosi samo.na arhitektonsku pristupačnost, već na pristupačnost informacijama, komunikacijama, IT sistemu…Izdvajam pristupačnost jer je pristupačnost preduslov za ostvarivanje drugih prava - ističe Dobardžić.

Izrada zakona o Zaštitniku ljudskih prava, podrazumijeva da će imati kadrovsku i finansijsku nezavisnost, a to je, prema njenim riječima, izuzetno važno za jačanje samostalnosti i nezavisnosti institucije Zaštitnika.