The Protector of Human Rights and Freedoms of Montenegro assessed that statements made by parish priest Mijajlo Backović, in which he said that „Croats in Boka are a project“, contained elements of public speech that denies and/or relativizes the right of members of Boka’s Roman Catholic community to freely declare themselves nationally as Croats. He therefore recommended that Backović refrain in the future from questioning the authenticity, origin, or identity of members of any national or religious community.
The Protector had previously initiated proceedings ex officio to examine a potential violation of human rights and freedoms, following media reports that Backović, while appearing on the program „Slobodna zona“ on TV Prva, stated that „Croats in Boka are a project“.
- I must go back a bit and say that until the Second World War, Roman Catholics in Boka always said they were Bokelji, or Serbs. Ivo Andrić and Meša Selimović testify to this. Then, within this project, the Croatization of Boka’s Roman Catholics took place and they were forcibly pushed to become Croats. You see when Croatian officials come, they say they are visiting the Croatian national minority. If Adrijan Vuksanović and others looked into who their great-grandfathers were, they would know they were not Croats. I do not dispute their right to declare themselves as they wish, but I am speaking about a project. That is why Morinj is mentioned, while Lora is kept silent about - Backović said at the time.
In the Ombudsman’s opinion, although the priest formally stated that he does not dispute individuals’ right to freely declare their identity, the overall context and content of his statements („project“, „forcibly pushed“, questioning the origin of members of the Croatian national community) have the potential to create feelings of belittlement, exclusion, stigmatization, and non-belonging.
According to the Protector, such statements do not contribute to public debate on matters of general interest in a way grounded in mutual respect and tolerance, but may instead deepen ethnic and religious divisions in a multiethnic society such as Montenegro.
- In this regard, freedom of expression, guaranteed by Article 10 of the European Convention, is subject to limitations when it infringes upon the rights of others, including the right to dignity and the free expression of national identity - the opinion signed by Deputy Protector of Human Rights and Freedoms Nerma Dobardžić states.
The Protector considers that Backović cannot enjoy the protection of freedom of expression under Article 10 of the Convention, given that these are controversial views expressed by a priest of the Metropolitanate of Montenegro and the Littoral who, by virtue of his calling and clerical position, has the potential to influence believers and the community in which he serves. Church representatives are expected to be cautious and measured in statements that may provoke or incite hatred and intolerance.
In the Protector’s view, these are positions that deny and/or relativize the right of members of Boka’s Roman Catholic community to freely declare themselves as Croats, and claims that „Croats in Boka are a project“ are incompatible with the values of democracy and human rights.
For this reason, the Protector recommended that Backović refrain in the future from making statements that question the authenticity, origin, or identity of any national or religious community, bearing in mind that such statements may produce feelings of belittlement, denial of identity, and violation of the dignity of members of minority national communities.
- In the future, bearing in mind his religious authority, he should, through his public appearances, promote the values of dialogue, respect for diversity, and the right of every individual and community to freely express their national and religious identity - the Ombudsman’s recommendation concludes.

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Backović’s statement that „Croats in Boka are a project“ denies the right of Boka’s Roman Catholics to freely declare their national identity

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ocijenio je da su izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je kazao da su “Hrvati u Boki projekat” imale obilježja javnog govora kojim se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, te mu preporučio da se ubuduće uzdrži dovođenja u pitanje autentičnosti, porijekla ili identiteta pripadnika bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice.
Zaštitnik je prethodno pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi, a povodom saznanja iz medija da je Backović gostujući u emisiji „Slobodna zona“ na TV Prva, kazao da su "Hrvati u Boki - projekat".&nbsp;
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki Rimokatolici uvijek govore da su Bokelji, ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi znali bi da nisu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori – izjavio je tada Backović.&nbsp;
U mišljenju Ombudsmana stoji da, iako je paroh formalno naveo da ne osporava pravo pojedinaca na slobodno izjašnjavanje, cjelokupan kontekst i sadržaj izjava („projekat“, „nasilno gurani“, dovođenje u pitanje porijekla pripadnika hrvatske nacionalne zajednice) imaju potencijal da proizvedu osjećaj omalovažavanja, nepripadanja, stigmatizacije i isključenja.
Ovakve izjave, prema mišljenju Zaštitnika, ne doprinose javnoj raspravi od opšteg interesa na način koji bi bio utemeljen na međusobnom poštovanju i toleranciji, već mogu produbiti etničke i vjerske podjele u multietničkom društvu kakvo je crnogorsko.&nbsp;
- S tim u vezi, sloboda izražavanja, zajemčena članom 10 Evropske konvencije, podložna je ograničenjima i kada se njome krše prava drugih, uključujući pravo na dostojanstvo i slobodno izražavanje nacionalnog identiteta – navodi se u mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić.
Zaštitnik ocjenjuje da Backović ne može uživati zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije, uzimajući u obzir su u pitanju sporni stavovi paroha Mitropolije crnogorsko - primorske koji, shodno svom pozivu i činu, ima potencijal da utiče na vjerujući narod i zajednicu u kojoj služi, te da se od crkvenih predstavnika očekuje da budu obazrivi i umjereni u konstatacijama koje mogu imati karakter da izazivaju i podstiču na mržnju i netoleranciju.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, to su stavovi kojima se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, odnosno navodi da su Hrvati u Boki projekat nespojivi sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava.&nbsp;
Zbog toga je Zaštitnik preporučio Backoviću da se ubuduće uzdrži od izjava kojima se dovodi u pitanje autentičnost, porijeklo ili identitet bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice, imajući u vidu da takve izjave mogu proizvesti osjećaj omalovažavanja, negiranja identiteta I povrede dostojanstva pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica.
- Da ubuduće, imajući u vidu svoj vjerski autoritet, javnim istupima afirmiše vrijednosti dijaloga, uvažavanja različitosti i prava svakog pojedinca i zajednice na slobodno izražavanje nacionalnog i vjerskog identiteta – navodi se u preporuci Ombudsmana.&nbsp;

Izjava Mijajla Backovića da su "Hrvati u Boki projekat" negira pravo na slobodno nacionalno izjašnjavanje bokeljskih rimokatolika

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Magdalena Zečević i dosadašnja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić izabrane su danas pred Sudskim savjetom za sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore.
Postupak je sproveden po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a intervju je obavljen i sa sudijama Višeg suda Sonjom Drašković, Miloradom Marotićem, Nenadom Otaševićem i Aleksandrom Stojanovićem.
Kako je saopšteno iz Sudskog savjeta, odlučujući po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a u skladu sa članom 38 stav 9 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Savjet je donio odluku da se izabere Nerma Dobardžić.
Sudski savjet je konstatovao i prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore, na lični zahtjev.
- Na osnovu konačnog predloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova, Savjet je utvrdio ocjene za Anu Gačević, Dragana Miladinovića, Juliju Šoškić, Gordanu Planinić, Igora Juškovića, Mariju Raković, Milicu Krgović i Lidiju Raičević. Istovremeno donijete su odluke o izboru i raspoređivanju: Ane Gačević za sudiju Osnovnog suda u Pljevljima; Igora Juškovića i Lidije Raičević za sudije Osnovnog suda u Bijelom Polju; Dragana Miladinovića i Milice Krgović za sudije Osnovnog suda u Podgorici; Gordane Planinić i Julije Šoškić za sudije Osnovnog suda u Baru i Marije Raković za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

Zečević i Dobardžić izabrane za sutkinje Vrhovnog suda

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Anja Ivanović

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

Odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Jelena Marković zatražila je od Skupštine Crne Gore da razriješi Ombudsmana Sinišu Bjekovića i njegovu zamjenicu Nermu Dobardžić koja se u istom danu kada je donijela mišljenje u korist doskorašnje direktorice podgoričke Gimnazije Biljane Vučurović našla na listi kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda.
U tome, kako je Portal ETV danas objavio, u instituciji u kojoj radi ne vide ništa sporno - iako njen potencijalni prolaz u Ustavni sud zavisi od poslanika, prvenstveno onih iz bivšeg Demokratskog fronta - koji su koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Marković je u reagovanju navela da iako ovo od Skupštine traži, unaprijed zna da se neće dogoditi.
- Jer Ombudsman političar ovakvim radom koji je ugrozio sve sem vlast koju je nanoseći štetu drugima čak abolirao odgovornosti. Tako je obezbijedio još jedan siguran mandat sebi, a Savjetnici Dorbadzić da postane sutkinja Ustavnog suda - kao što je to i slučaj sa poslanicom Jelenom Nedović koja je sa mjesta savjetnice Ombudsmana ušla u političku trku - navela je Marković.
Ukazala je da se Dobardžić prema onoj koja nije postupala zakonito odnosi kao prema žrtvi - dok žrtvu, koja je i dijete, tretira neadekvatno.&nbsp;
- Primjer kako je Ombudsman dužan da postupa u svakom slučaju i pozove institucije kakve su policija i tužilaštvo imamo kada reaguje prema bliskima vlasti, a to nije radio ni kada je upozoravan, dok kada slučaj jeste interes vlasti, on pronalazi razloge i kad nijesu opravdani, a zanemaruje i ćuti na očigledne primjere govora mržnje, a i seksualnog uznemiravanja djevojčice u istom predmetu - navela je Marković.
Primjer kako je trebalo da reaguje Ombudsman prema gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću kada je zaprijetio da će se sa Crnogorcima i ostalim manjinskim narodima obračunati kao sa Turcima je, kaže, ono na što ukazujem.
- Jer tako je trebalo da pozove sa jasnom argumentacijom Upravu policije i VDT da reaguju i procesuiraju Kovačevića kao i mnoge druge koji su iskazivali ovakav opasan stav genocidne poruke, ne smijem ne pomenuti gradonačelnika Pljevalja protiv koga sam podnijela krivičnu prijavu, a taj slučaj Tužilaštvo još ,,razmatra" su samo neki od slučajeva kad ovaj mehanizam pozivanja nadležnih na reagovanje u cilju zaštite građana što je njegova osnovna uloga - izostaju - podvukla je Marković.
U slučaju ugrožene djevojčice imamo, konstatuje Marković, muk.
- A one koja je dodatno ugrozila i pripada vlasti- ovako reaguje. Ja naravno svako ugrožavanje čovjeka na bilo koji način osuđujem, a Ombudsman koji treba da jednako štiti sve građane zanemaruje ih kako bi se priklonio vlasti - navela je odbornica u SO Nikšić.
Imali smo, ukazuje, govor mržnje prema Cetinju i Cetinjanima poslije krvavog pira koji se desio, a Ombudsman se tada nije bio ovako decidan.
- Kao u slučaju koji ima veze sa poslanikom DF jer je u pitanju njegova supruga, a sve to naravno po želji predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Navedeni slučajevi jasno govore o selektivnom radu i ciljanom neradu kako bi se umanjila odgovornost vlasti - navela je Marković.
Konstatovala je da zamjenica Dobardžić u mišljenju za transparent sa protesta sadržine: ,,Idemo Niš" kaže da se to može drugačije tumačiti.
- Naprimjer kao protesti u Nišu, pa poziva druge građane na podršku protesta kao što je u Nišu, uz riječi IDEMO NIŠ. &nbsp;Znači da je napisano IDEMO ZA NIŠ, moglo bi se tako tumačiti, ali ni to nije sa sigurnošću. Međutim riječi IDEMO NIŠ se ne mogu tako tumačiti, jer nije bilo decidno napisano tako. To tumači kako njoj odgovara - istakla je Marković.
Druge strane poruka sadržine da "treba sve Cetinjane uništiti", đe je, kako je navela Marković, jasno rečeno i iskazana je mržnja i prijetnja, Ombudsman se ne oglašava - ili to čini jedva i nejasno.
- A takav način, govori o neprofesionalnom i selektivnom odnosu i govori da je uticaj Vučurovića bio veoma snažan, to jest uticaj ,,Jolove" partije i predsjednika Skupštine Mandića - cijeni Marković.
To, smatra ona, pokazuje da je Ombudsman zamijenio svoju ulogu da je postao političar.
- I kao takav ne štiti građane od zloupotreba institucija sistema i pojedinaca u njoj, &nbsp;koji zloupotrebljavaju položaj da bi iskazali svoju moć, pa on umjesto da se osvrne na to, sada napada građane štiteći direktoricu škole, a ne djevojčicu koja je stvarno bila izložena mizoginiji i ko zna kakvim ptijetnjama i uvredama koje su jasno seksualno uznemiravanje - podvukla je Marković.
E ovo se, kaže ona, zove zloupotreba povjerenja u instituciju kojoj EU i građani vjeruju ne znajući da je uzurpirana.
- Na čelu sa Bjekovićem - političarom koji zarad ličnih interesa i obezbjeđivanja još jednog mandata preko aktuelne vlasti - ne mareći da pripada uvijek svakoj vlasti zarad sopstvene funkcije na štetu svih građana Crne Gore - zaključila je Marković dodajući da bi Evropska unija (EU) trebalo da prepozna ovo očito selektivno postupanje.

1250x600

Marković: Skupština da razriješi Bjekovića i Dobardžić, a EU prepozna očito selektivno postupanje

Činjenica da se zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić našla na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu istog dana kada je ocijenila da je bivša direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika - za instituciju u kojoj radi uopšte nije sporna.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Na pitanje Portala ETV kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.&nbsp;
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>BUKVALIZAM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju ocijenila da su prava Biljane Vučurović, između ostalog, ugrožena jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“. Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
U Ombudsmanu smatraju da je Dobardžić postupala i da će postupati nezavisno od bilo kakvih političkih ili drugih konotacija, po Ustavu, zakonima i međunarodnim standardima.
- Podsjećamo da je zamjenica Dobardžić i ranije bila kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda i tada je imala u radu predmete sličnog karaktera (sa navodima o političkoj, vjerskoj, nacionalnoj diskriminaciji), ili u budućnosti potencijalno može biti učesnica drugih javnih konkursa/oglasa, pa bi primjenom takvih tumačenja javnosti trebalo da se izuzima iz većine predmeta, jer bi se uvijek moglo „pripisati“ da je mišljenje za/protiv neke od pomenutih grupacija - dodali su u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>SPORNE ALUZIJE</h2>
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
- Čime je dodatno izložena osudi i napadu javnosti i neprimjerenom targetiranju nje, kao žene i tadašnje direktorice - dodala je zamjenica Ombudsmana u mišljenju.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi obajvio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Uz ovu ocjenu, Dobardžić je ipak istakla i da „Zaštitnik ne spori slobodu korisnika/ca društvenih mreža da objavljuju kritičan stav, odnosno vlastite observacije i viđenje određene društvene teme od javnog interesa što događaj koji se dogodio u JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ svakako jeste“.
- Iako građani, kao korisnici društvenih mreža, imaju pravo da aktuelizuju događaje od javnog interesa, odnosno događaje koji se na direktan i/ili indirektan način tiču svih, Zaštitnik smatra da sadržina pojedinih objava (uključujući i fotografije, fotomontaže i dr.), kao i posteri na javnim površinama kojima se targetira podnositeljka pritužbe, nijesu spojivi sa vrijednostima demokratskog društva i ne potpadaju pod opseg zaštite prava na slobodu izražavanja - navela je Dobardžić dodajući da su određene objave i posteri na protestima bili senzacionalistički te imali cilj da ponize i degradiraju Vučurović.
<h2>POZIV NA PROCESUIRANJE</h2>
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>GOVOR MRŽNJE PREMA SARI NIJE PRIJAVLJEN</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
- Važno je naglasiti da odredbom člana 32 Zakona o Zaštitniku propisano da se pritužba Zaštitniku može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznaja za učinjenu povredu ljudskih prava i sloboda, odnosno u roku od jedne godine od dana učinjene povrede. Izuzetno, Zaštitnik može postupati i po isteku roku iz stava 1 ovog člana ako ocijeni da značaj slučaja to zahtijeva. U saopštenju i reagovanju koje smo dali ovim povodom kada je slučaj postao medijski aktuelan, apelovali smo, između ostalog, da se na adekvatan način tretira svaki slučaj, a sve potencijalne žrtve ovakvih ponašanja pozvali da se obrate Ombudsmanu - naveli su oni uz napomenu da je zbog rasprostranjenosti društvenih mreža, broja aktivnih portala, mogućnosti ostavljanja komentara i ostalih formi onlajn izražavanja gotovo nemoguće ispratiti objave u odnosu na sve aktuelne teme, sporna pitanja, targetiranja, uvredljiv govor, govor mržnje i ostale nezakonite i/ili neprihvatljive forme izražavanja.
Kažu da su, imajući u vidu osjetljivost same teme, a i činjenicu da se radi o mladim osobama, naglasili da se ovom temom bave i stručnjaci i opšta javnost, te da su nažalost nerijetki slučajevi komentara iz ugla predrasuda, stigmi, seksizma i diskriminacije zasnovane na polu i drugim ličnim karakteristikama.
- Što se tiče drugog dijela naše nadležnosti i jedine oblasti u kojoj možemo postupati i u odnosu na fizička i pravna lica, privatni i civilni sektor, a to je zaštita od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti, u međuvremenu smo dobili pritužbu tadašnje direktorice Gimnazije i nakon sprovedenog ispitnog postupka donijeli Mišljenje. To je jedino obraćanje u vezi sa zaštitom od diskriminacije, u koju spadaju i govor mržnje, uvredljiv, seksistički govor i sl, koji smo dobili u vezi sa ovim slučajem iz Gimnazije - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>NE ZNAJU ZA GOVOR MRŽNJE U REDOVIMA DF</h2>
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe.
Ovo je, inače, 15. decembra izjavio funckioner Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
- Evropski sud za ljudska prava kaže da iako ta debata ponekada može da obiluje i uvredljivim govorom, nečim što zgrožava ili šokira javnost, bitnije je što takva politička debata može dovesti do pojašnjenja i rješenja određenih pitanja (što u našim oklonostima nažalost često nije primarni cilj). S tim u vezi, od političara se očekuje i da više „trpe“ u tom smislu, za razliku od ostalih građana/ki - naveli su u Instituciji Zaštitnika ljudskih prava.
Veliki je, kažu, broj saopštenja za javnost, izjava, tv gostovanja, javnih skupova i sličnih dešavanja na ovu temu „gdje su zaštitnik i drugi predstavnici institucije godinama već govorili o zabrinjavajućem opsegu prisustva govora mržnje i drugih formi nezakonitog izražavanja u javnom prostoru Crne Gore, o širim posljedicama koje on može da ima, posebno u polarizovanim društvima, o međunarodnim standardima, preporukama za unaprjeđenje stanja i sličnim temama kojima se pokušava uticati na povećanje tolerancije, društvenog konsezusa, kohezije i demokratije generalno“.
- Smatramo da je ovakva proaktivna uloga poznata svim subjektima koji u kontinuitetu prate rad institucije - dodali su oni.
<h2>O PRIJETNJAMA I UVREDAMA MIJUŠKOVIĆU NI RIJEČI</h2>
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.
<h2>MINISTARKA JE DISKRIMINISALA JER JE NAJAVILA PRIJEDLOG INSPEKCIJE?!</h2>
Vučurović je u prijavi, prema dokumentu koji je objavljen na sajtu Ombudsmana, podsjetila na to da je „u medijima javno dostupna informacija da je Zaštitnik, kroz dvije preporuke upućene bivšem premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, utvrdio da je vršio diskriminaciju građana i preduzeća, te da je Zaštitnik, nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi „xxxx“Podgorica i „Y.Y.“, i preporučio mu da se uzdrži izjava kojima narušava prezumpciju nevinosti“.
To je uporedila sa njenim slučajem navodeći da je od resorne ministarke Anđele Jakšić-Stojanović pretrpjela diskriminaciju. Jakšić-Stojanović je, inače, na konferenciji za medije krajem decembra rekla da će prosvjetna inspektorka predložiti razrješenje Vučurović, te da će Ministarstvo, nakon što dobije njihov nalaz, postupiti po zakonu.
Dobardžić je ponovila raniji stav te institucije da je „za očekivati je da se svi državni organi, odnosno njihovi predstavnici/e, uključujući ministarku, suzdržavaju od prejudiciranja ishoda postupaka, uzdržavanjem od preuranjenih javnih izjava, koje imaju potencijal da neosnovano uznemire podnositeljku, prije formalno okončanih postupaka, ali i da pogrešno informišu javnost“.
- Zaštitnik podsjeća da nije nadležan da preispituje zakonitost postupka razrješenja, uključujući rokove i druge elemente inspekcijskog i postupka pred Ministarstvom. Međutim, Zaštitnik smatra da se i u konkretnom slučaju moralo voditi računa da se javnosti prenesu tačne, utemeljene i na činjenicama zasnovane informacije, kako se na bazi eventualnih dezinformacija, ne bi kreirala pogrešna i/ili djelimična slika o postupcima koji su se vodili pred inspekcijom i ministarstvom, a koji jesu bili od interesa javnosti da bude informisana - piše u mišljenju Dobardžić.
Vučurović je razriješena je 17. janura, a za vršioca dužnosti podgoričke Gimnazije postavljen je profesor Zoran Pejović.

Dobardžić se u istom danu našla na listi kandidata za sudije US i objavila mišljenje u korist Vučurović, Ombudsman ne vidi ništa sporno

Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava za oblast zaštite od diskriminacije Nerma Dobardzić.
Za 2024.godinu bi izdvojila govor mržnje, poručuje Dobardžić, a naročito govor mržnje u onlajn prostoru, a shodno Zakonu o zabrani diskriminacije, podsjeća ona, govor mržnje spada u oblike diskriminacije.
- Zabilježili smo porast govora mržnje. Sada ne govorim samo o načinu obraćanja, jer vi znate da Zaštitnik postupa po pritužbama i sopstvenoj inicijativi, pored naših postupanja po pritužbama Zaštitnik se oglašavao, bio često i u medijima, gdje smo osuđivali govor mržnje putem saopštenja i javnog reagovanja. Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - rekla je Dobardžić.
Tokom 2024.godine različite su manifestacije govora mržnje, objašnjava ona, ali i različiti subjekti govora mržnje, ističe, među kojima se ističe karnevalsko spaljivanje lutke u vidu lika, podsjeća ona, pisca i kolumniste.
- U spaljivanju lika pisca i kolumniste je utvrđen govor mržnje, i rekli smo da značaj karnevala, bunta, protesta protiv određenih društvenih pojava, i protiv donosioca javnih politika, ali nikako u konkretnom slučaju takav vid ispoljavanja nije mogao uživati zaštitu slobode izražavanja, koja je zajamčena Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istakla je Dobardžić.
U protekloj godini se može izdvojiti i govor mržnje prema ženama, podsjeća Dobardžić, što znači da je bio prisutan mizogini, kako navodi, &nbsp;seksistički govor.
- Govor mržnje je bio prisutan prema ženama, kao ranjivoj grupi, prema LGBTQ populaciji, bio prisutan prema Romima, i prema manjinama, na nacionalnoj osnovi. Što se tiče lica sa invaliditetom više smo bilježili uvredljiv govor i neadekvatnu terminologiju - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Godinu obilježio govor mržnje u onlajn prostoru, ali i mizogini i seksistički govori

Moj nezavisni monitoring čine deset nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom, uključujući jednog predstavnika institucije zaštitnika - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, zamjenica zaštitnika ljudski prava Nerma Dobardžić.
U pogledu izgradnje normativnog okvira, objašnjava Dobardžić, može se reći da Crna Gora prati međunarodne standarde, međutim ključni problem predstavlja nedovoljna implementacija zakona i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom.
- Crna Gora je 2009.godine ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, međutim, svjedoci smo da se u praksi nedovoljno primjenjuje Konvencija. Ono što je važno reći da je tokom 2023.godine uspostavljen nezavisni monitoring mehanizam, za praćenje Konvencije, za monitoring primjene Konvencije, tako da, izuzetno smatram bitnim da moj nezavisni monitoring čine deset nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom, uključujući jednog predstavnika institucije zaštitnika - rekla je Dobardžić.
Sagovornica Budilnika kaže da im se po pitanju prava osoba sa invaliditetom više obraćaju nevladine organizacije, nego sama lica sa invaliditetom i potrebno je raditi na osnaživanju samih lica sa invaliditetom da se obrate i reaguju kad su njihova prava u pitanju.
- Pritužbe se odnose na nepristupačnost, uglavnom, na oblast rada i zapošljavanja, na ostvarivanje zdravstvene zaštite. Ne bih zanemarila ni socijalnu zaštitu, ni ostvarivanje drugih prava. Imamo raznih segmenata kad govorimo o diskriminaciji, što se tiče obraćanja lica sa invaliditetom, uključujući lica oštećenog vida - istakla je Dobardžić.
Kroz nezavisni monitoring mehanizam, kroz terenske posjete su zajedno sa nevladinim organizacijama koja se bave ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom obilazili razne ustanove i, kako kaže, na terenu vidjeli da pojedini objekti nijesu pristupačni za lica sa invaliditetom.
- Želim da naglasim da pristupačnost, se ne odnosi samo.na arhitektonsku pristupačnost, već na pristupačnost informacijama, komunikacijama, IT sistemu…Izdvajam pristupačnost jer je pristupačnost preduslov za ostvarivanje drugih prava - ističe Dobardžić.
Izrada zakona o Zaštitniku ljudskih prava, podrazumijeva da će imati kadrovsku i finansijsku nezavisnost, a to je, prema njenim riječima, izuzetno važno za jačanje samostalnosti i nezavisnosti institucije Zaštitnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCyEk4NOfeVo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Pristupačnost se ne odnosi samo na arhitektonsku, već i na pristup informacijama i komunikaciji

Trideset sedma sesija IUS FORUM-a pod nazivom „Razgovor na ustavne teme“ na kojoj će biti prezentovano i novo izdanje knjige „Ustavno pravo“ autora prof. dr Mladena Vukčevića, čiji je izdavač Udruženje pravnika, biće održana sjutra u KIC-u "Budo Tomović".
Na sesiji će govoriti: prof. dr Milan Marković - vanredni član CANU, prof. dr Branislav Radulović - u ime izdavača knjige Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Danilo Ćupić - univerzitetski profesor i recezent knjige i prof. dr Mladen Vukčević - univerzitetski profesor i autor knjige&nbsp;
- Na 37. sesiji Ius Foruma UPCG učesnici sesije predstaviće novu knjigu autora prof. dr Mladena Vukčevića „Ustavno pravo“ u izdanju Udruženja pravnika Crne Gore koja, pored opštih pitanja ustavnog prava, sadrži prezentaciju važećin ustavnih rješenja u Crnoj Gori i predstavlja nastavak autorovog naučnog rada iz 2021. godine kada je objavio Komentar Ustava Crne Gore, čiji izdavač je takođe bilo Udruženje pranika Crne Gore - navedeno je u saopštenju Udruženja pravnika.
Učesnici sesije ramotriće i pitanja ustavnih promjena, insituta „istaknuti pravnik“, izbora sudija Ustavnog suda, ustavnog patriotizma i druge teme iz oblasti ustavno-pravne materije.
Sesija počinje u 18:30 sati u multimedijalnoj sali KIC Budo Tomović na drugom spratu u Podgorici i otvorena je za javnost.
- Organizacijom sesija Ius Foruma, koje se odvijaju u formi dijaloškog foruma Udruženje pravnika ima za cilj da unaprijedi društveni dijalog na temema iz oblasti prava i drugih srodnih disciplina koje su od javnog intresa - navedeno je u saopštenju Udruženja pravnika.

Sjutra nova sesija IUS FORUM-a pod nazivom „Razgovor na ustavne teme“ i promocija „Ustavnog prava“ Mladena Vukčevića

Godišnja inflacija u eurozoni pala je u januaru sa decembarskih dva odsto na 1,7 odsto, što je u skladu sa prethodnom preliminarnom procjenom i najniža vrijednost za 16 mjeseci, objavio je danas Eurostat.
Pad inflacije pratio je snažan rast eura, koji je krajem mjeseca prešao granicu od 1,2 dolara, što je njegova najviša vrijednost za više od četiri godine.
Rast cijena usluga u eurozoni usporio je sa decembarskih 3,4 odsto međugodišnje na 3,2 odsto, a cijene prerađene hrane, alkohola i duvana sa 2,1 odsto u decembru na dva odsto u januaru, prenosi Tanjug.
Cijene energije zabilježile su dodatni pad od četiri odsto međugodišnje, bržim tempom u odnosu na 1,9 odsto u decembru.
Nasuprot tome, inflacija za neprerađenu hranu porasla je na 4,2 odsto međugodišnje, a za industrijsku robu bez energije na 0,4 odsto.
Godišnja stopa bazne inflacije u eurozoni pala je u januaru na 2,2 odsto, što je najniži nivo od oktobra 2021. godine.
Među najvećim ekonomijama eurozone, inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) usporila je u Francuskoj, sa 0,7 odsto na 0,4 odsto, u Španiji sa tri odsto na 2,4 odsto, u Italiji sa 1,2 odsto na jedan odsto, dok je u Njemačkoj blago porasla sa dva na 2,1 odsto.
Najviša stopa godišnje inflacije zabilježena je u Rumuniji - 8,5 odsto, Slovačkoj 4,3 odsto i Estoniji 3,8 odsto, a najniža u Francuskoj - 0,4 odsto, Danskoj 0,6 odsto, Finskoj i Italiji, po jedan odsto, navodi se na web stranici Eurostata.

Godišnja inflacija u eurozoni najniža za 16 mjeseci

Aleksandar Mijajlović nikada nije bio vlasnik, niti suvlasnik ili zaposlenik Bemax-a - poručili su u toj kompaniji demantujući navode koji su izvorno objavljeni na <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/816761/marijanu-kadic-bojanic-sdt-saslusava-zbog-kontakata-sa-vlasnikom-bemaksa.html">Portalu Javnog servisa - Radio Televizije Crne Gore (RTCG) u tekstu pod naslovom „Marijanu Kadić Bojanić SDT saslušava zbog kontakata sa vlasnikom 'Bemaksa"</a>.
Oni su decidni da je netačno i neprovjereno da je Mijajlović „vlasnik Bemaxa". 
- Novinari medijske kuće koja je izvorno objavila tekst nijesu kontaktirali kompaniju kako bi provjerili vjerodostojnost informacije, već je netačna informacija objavljena, a takođe su neistiniti navodi implicirani i u samom naslovu. Stoga, u skladu sa Zakonom o medijima Crne Gore, VIII - Pravo na odgovor ili ispravku, molim vas da, poštujući član 64: „U internetskim publikacijama odgovor, odnosno ispravka objavljuje se najkasnije 12 časova po prijemu i mora biti povezana linkom sa medijskim sadržajem na koji se odnosi... Nije dozvoljeno u istom izdanju, odnosno medijskom sadržaju, zajedno sa odgovorom, odnosno ispravkom na ranije objavljeni medijski sadržaj, objaviti i komentar tog odgovora, odnosno ispravke", objavite da: „Aleksandar Mijajlović nikada nije bio vlasnik, niti suvlasnik ili zaposlenik kompanije Bemax" - navodi se u reagovanju ove firme.
Dodali su da je, u pravu na odgovor, koji su mediji u skladu sa Zakonom o medijima dužni da objave, potrebno navesti izvor netačnih informacija, ukoliko nijesu njihov izvor.
- Bemax naglašava da je ovo posljednji put da će kompanija slati demanti medijima kojim bi, po ko zna koji put, ponavljala da gospodin Mijajlović nikada nije bio u vlasničkoj strukturi Bemаха, niti zaposlenik kompanije. Svako dalje pojavljivanje ovakve informacije cijeniće se kao zlonamjeran pokušaj manipulacije i lažnog predstavljanja činjeničnog stanja - naveli su oni.
Stoga poručuju da će, ako se, poslije već više upućenih demantija u više medija ignoriše jedna jedina istina - da Mijajlović nikada nije bio vlasnik, suvlasnik niti zaposleni u Bemaxu, biti prinuđeni da, ukoliko se u budućnosti pojave ovakvi netačni navodi, koriste druge zakonske mogućnosti.

Bemax: Mijajlović nikada nije bio vlasnik, suvlasnik niti zaposlenik ove kompanije, bićemo prinuđeni da koristimo druge zakonske mogućnosti ako se ponovo pojave ovi netačni navodi

Pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti Žarko Lukšić dobitnik je pomorskog priznanja „Plavi val Montenegra“ koje dodjeljuje Mediteranski centar fotografije iz Bara, u okviru projekta “Omnia Vita Ex Mare” u okviru projekta “Omnia Vita Ex Mare” „Plavi val Montenegra“. Cilj projekta Mediteranskog centara fotografije iz Bara, je da se ukaže na značaj afirmacije pomorstva, istaknu podvizi na moru, humani i hrabri gestovi. Tvorac ideje Anto Baković podsjeća da je prvi dobitnik “Plavog vala Montenegra” bio je Ćiro Marić. Priznanja su uručena kapetanima Branku Đuroviću i Vahidu Sinanoviću.&nbsp; - Plaketa se dodjeljuje pomorcima i osobama vezanim za more, a zaštićeno je djelo izrade &nbsp;firme “Haliotis” – Brana Radovića u Baru - kazao je Baković. Ovogodišnji dobitnik plakete &nbsp;je Žarko Lukšić, pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. Novinarka Vjera Knežević-Vučićević uručila je Lukšiću plaketu. Žarko Lukšić je duže od 30 godina učesnik spasilačkih akcija Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022516028_ba039004b2d21efabfa46a9dbb2aa36306fb8f4ae88638a26d272436b66f3ebb.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022516028_ba039004b2d21efabfa46a9dbb2aa36306fb8f4ae88638a26d272436b66f3ebb" data-rendition-name="original" width="854" height="641" loading="lazy" alt="spasilački timovi"> </figure>  Lukšićevo iskustvo, posvećenost i predanost poslu, organizacija timskog rada rezultirali su &nbsp;spašavajem ljudskih života, plovnih objekata, a učestvovao je i u brojnim humanitarnim akcijama. Tokom poslednjih desetak godina, navodi Lukšić, značajno je unaprijeđena Služba traganja i spašavanja na moru, nabavkom plovnih sredstava, opreme i učešćem na specijalizovanim obukama, koristeći evropske fondove, kao i veoma važnu donaciju Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore. - Prvi koraci su se odnosili na koordiniranu saradnju sa Lukom Bar, remorkerima "Topolica" i "Sozina", a u akcijama je preko deceniju učestvovao i kolega Ćiro Marić iz Lučke kapetanije. Posljednjih godina, Uprava pomorske sigurnosti je, kao novi organ, značajno napredovala, ulagala u tehnička sredstva i ljudstvo. Koristili smo i sredstva iz IPA fondova, a donacija Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, posredstvom koje smo nabavili plovila, angažovali nove spasioce, organizovali specijalizovane obuke u regionu, izuzetno je uticala na modernizaciju našeg rada. Evropska agencija za pomorsku sigurnost nam je, takođe važan partner i pruža Crnoj Gori tehničku podršku - kazao je Lukšić. On je istakao da je priznanje “zasluga i svih kolega spasilaca i operatera Pomorsko-operativnog centra”. - Zajedničkim naporima i uz profesionalnu koordinaciju smo izlazak plovila, od prijema poziva upućenog operateru do isplovljenja, sveli na osam do deset minuta. Napominjem da je svjetski standard oko 15 minuta. Takođe “zlatni sat” je, što kolege dobro znaju, veoma bitan. Prošli smo svakakve situacije – bilo je i komičnih, ali i onih sa smrtnim slučajevima usled utopljenja, traganjima koja su trajala sedam do deset dana - naveo je Lukšić. Prema riječima Lukšića, zajedničko ogromno iskustvo, sticano velikim brojem isplovljenja, traganjem i spašavanjem osoba, pružanjem medicinske pomoći, učestvovanjem u humanitarnim akcijama, te davanja asistencija svim državnim organima zaduženim za oblast mora i ekologije, dovelo do formiranja visoko profesionalnog SAR tima.&nbsp; Ukazao je i da je potrebno snažnije podržati i obezbijediti dovoljan broj spasilaca i operatera na Pomorsko-operativnom centru, jer “nastupa neminovna smjena generacija, a mali je broj onih koji su spremni da preuzmu ovaj veoma humani i odgovoran posao, uz stalno pohađanje obuka koje se održavaju uglavnom van granica Crne Gore”.

Tag: nerma-dobardzic