<p>Zaštitnik ljudskih prava primjećuje da sistem nije otvoren kada dijete želi da prijavi seksualno nasilje, jer dijete često želi da prijavi a da roditelji ne saznaju, zato što ih je sramota, ili je otišlo predaleko, ili ih neko ucjenjuje.Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu, posebno djeca koja žrtve, ili potencijalne žrtve, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava <b>Duška Šljivančanin.</b></p>
<p>Očigledno je da je Crna Gora i dalje, dijelom tradicionalna i zatvorena, u odnosu na neka pitanja, kaže Šljivančanin, te je veoma loše po društvo da se teme seksulanog nasilja nad djecoom, dodaje on, i dalje smatraju taboo temom.</p>
<p>- Nije rijetko da se  mnogi slučajevi eventualnog, potencijalnog ili stvarnog seksualnog nasilja, i zlostavljanja učinjenog nad djetetom sumnja i od samog roditelja i da se o tome ćuti, upravo iz jednog, moram tako reći, primitivnog momenta, šta će reći komšiluk, posebno u malim sredinama. Nerijetko je, ne samo kod nas, nego i u nekim razvijenim zemljama, da majka pretpostavlja i sumnja, a da sklanja pogled i glavu od toga. To je strašno! Upravo nam u tome može pomoći edukacija. Edukacija same djece, edukacija nas kao društva o težini tih prestupa i posljedicama koje one po dijete, po porodicu, po društvo nose sa sobom - rekla je Šljivančanin.</p>
<p>Društvo i različite službe, poručuje Šljivančanin, su ti koji u okviru svojih poslova i mandata, kako navodi, trebaju da pružaju veću podršku.</p>
<p>- Od kada je usvojena i prihvaćena Lanzarote konvencija Savjeta Evrope, o zabrani seksualnog zlostavljanja djece, prošlo je skoro trinaest godina, 2010.godine se to dogodilo. Mi smo tek nedavno imali prve neke korake u dijelu izmjene Krivičnog zakonika. To je jako dug period. Zaštitnik ljudskih prava je iz tog razloga prije par godina radio promociju Lanzarote i držao okrugle stolove sa profesionalcima, koji direktno primjenjuju upravo taj Lanzarote kroz naše zakonodavstvo, kojima je ta Konvencija bila potpuno nova. Ne govorim o običnim, prosječnim građanim, nego profesionalcima koji sjede na mjestima od kojih se očekuje i zaštita, i podrška i reakcija. I to je u najmanju ruku poražavajuće. Smatramo da je naš zakonodavni okvir, ovakav kakav jeste, u ovom momentu, je odličan ako se primjenjuje. Mi imamo problem da li imamo uslov da adekvatno primijenimo, da li imamo dovoljan broj strucnjaka , da li u školama, u centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama, da li su nam sudije i tužioci adekvatno edukovani za rad sa ovom vrlo osjetljivom temom - naglasila je Šljivančanin.</p>
<p>Zaštitnik ljudskih prava primjećuje da sistem nije otvoren, podsjeća Šljivančanin, kada dijete želi da prijavi seksualno nasilje, jer, kako navodi, dijete često želi da prijavi a da roditelji ne saznaju, zato što, ističe ona, ih je sramota, ili je otišlo predaleko, ili ih, kako kaže, neko ucjenjuje.</p>
<p>Djetetu treba podrška stručnog lica, psihologa, poručuje Šljivančanin, ne samo po kazni, nego da može slobodno, kako kaže, da pokuca, kad ga nešto tišti, a posao psihologa i pedagoga je da vide šta muči neko dijete.</p>
<p>- Imamo potpuno nerazumne sistemske reakcije, da dijete može samo da dođe sa roditeljem da prijavi, da se to drugačije prijaviti. Za sve ima načina, prijava je strašno važana. Korak od učinjenog djela do prijave je predugačak i vremenski period bude jako dugačak i moramo biti otvoreniji za djecu i moramo institucije sistema otvoriti djeci, pružiti im prìje svega informaciju, a drugo, itekako podršku kroz cijeli proces i cijeli proces resocijalizacije i reintegracije, nakon što se neki proces završi. Čini nam se da je Crna Gora još uvijek daleko od standarda koji se u ovoj oblasti preporučuju…Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu, posebno djeca koja žrtve, ili potencijalne žrtve - zaključila je Šljivančanin.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUCo5anulZ5k&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šljivančanin: Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu

<p>Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće, uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija - poručili su iz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.</p>
<p>Ovo je, kažu, jedna od preporuka Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koji je na bazi terenskih posjeta sačinio Izvještaj o položaju osoba sa invaliditetom koji sadrži zapažanja i preporuke nadležnim u cilju unaprjeđenja stanja u ovoj oblasti.</p>
<p>Kako navode u saopštenju Ombudsmana tokom 2023. i 2024. godine Nezavisni mehanizam je realizovao posjete u 30 ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanovama rezidencijalnog tipa u Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima.</p>
<p>- Neke od opštih preporuka nadležnim organima su da se pri zakazivanju specijalističkih pregleda, saglasno principu posebnih mjera, omogući prednost za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da se uvede stalna patronažna služba za potrebe djece sa smetnjama u razvoju na terenu (pedijatrijski pregledi, davanje terapije, uzimanje uzoraka krvi i urina, dostavljanje stalne terapije i medicinske opreme i sl.) i ista omogući putem aplikacije e-zdravlje i izabranih pedijatara/rica - naveli su oni.</p>
<p>Ističu i da je preporuka da se rad centara za djecu sa smetnjama u razvoju pri domovima zdravlja uredi na način da se stručna podrška primarno pruža djeci sa smetnjama u razvoju, a da se drugoj djeci obezbijedi u ustanovama kakvi su domovi zdravlja, predškolske i školske ustanove i drugo.</p>
<p>- Preporučuje se, kažu, i da se odrede veći koeficijenti složenosti poslova i uvede beneficirani radni staž za zaposlene koji direktno pružaju usluge djeci sa smetnjama u razvoju i odraslima sa invaliditetom (psiholozi/škinje, njegovatelji/ce, fizioterapeuti/kinje, defektolozi/škinje, logopedi/ce, spec. pedagozi/škinje i dr.), uključujući medicinski kadar analogno zaradama u zdravstvenim ustanovama. Nezavisni monitoring mehanizam smatra da tzv. 'socijalne pacijente' koji su smješteni u JZU Specijalna bolnica za psihijatriju 'Dobrota' Kotor, a za čijim bolničkim liječenjem je prestala potreba, ne treba zadržavati neopravdano dugo u toj ustanovi, već da im se omogući život u zajednici i prevenira institucionalizacija (uz obezbjeđenje adekvatnih usluga, podrške i potpore, kakva je, između ostalog, usluga stanovanja uz podršku) - kazali su u Ombudsmanu.</p>
<p>Neka od zapažanja Monitoring mehanizma koja se nalaze u izvještaju su i da:</p>
<p>- Vaspitno - obrazovne ustanove pretežno nemaju kadrovske, infrastrukturne, tehničke i druge neophodne uslove na bazi kojih bi se sprovodilo inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju, a zbog čega je, između ostalog, primijećena neprihvatljiva praksa segregacije djece shodno vrsti smetnje.</p>
<p>- Nerazvijenost usluga podrške za život u zajednici uz praksu diskriminatornog lišavanja poslovne sposobnosti zbog invaliditeta, odnosno oštećenja (intelektualnog, psiho-socijalnog, fizičkog, senzornog) predstavljaju samo neke od barijera koje ometaju puno i ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u društvu.</p>
<p>- Politike i prakse se, u suštini, ne baziraju na modelu invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, pa je država dužna da paradigmu zamjenskog odlučivanja konačno transformiše u onu koja se bazira na odlučivanju uz podršku, poštujući dostojanstvo i izbor osoba sa invaliditetom.</p>
<p>- Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija.</p>
<p>- Nedostatak razvijene međusektorske saradnje i sistemske podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima usporava i/ili onemogućava njihovu inkluziju u svim aspektima života, uključujući obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.</p>
<p>- Organizacije osoba sa invaliditetom se nalaze u nepovoljnom položaju jer još uvijek nije pravno prepoznata i uređena njihova reprezentativnost, što dalje znači da je država propustila da u smislu i na način definisan Konvencijom pruža podršku kapacitetima i osnaživanju reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom i da garantuje da se prioritet daje utvrđivanju njihovih stavova u procesima donošenja odluka.</p>
<p>- Neregulisanje reprezentativnosti i posebnog statusa organizacija osoba sa invaliditetom u praksi dovodi i do potpuno neregulisanog pitanja saradnje ovih organizacija sa organima javne vlasti i njihovog učešća u procesima donošenje odluka.</p>
<p>Tim za posjete su činili, kažu, predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju koji/e su članovi/ice Nezavisnog mehanizma, kao i predstavnici/e institucije Zaštitnika.</p>
<p>- Podsjećamo da je Zaštitnik, uz tehničku i finansijsku podršku sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, uspostavio Nezavisni monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom koji čine predstavnici/e deset organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik/ca institucije Zaštitnika - zaključili su u saopštenju.</p>

Ombudsman: Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom mora se okončati što prije

<p>Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je mišljenja da karnevalsko spaljivanje lutke u liku Andreja Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije, navodi se u Mišljenju koje potpisuje zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić.</p>
<p>U dokumentu se, između ostalog, navodi da se Opštini Herceg Novi preporučuje da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva.</p>
<p>Takođe, preporučuje se da u koorelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke uputi javno izvinjenje Andreju Nikolaidisu.</p>
<p>- Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka - dodaje se u Mišljenju.</p>
<p>Između ostalog, navodi se da Zaštitnik ne može da prihvati ni da sporno spaljivanje lutke predstavlja izraz satire ili ironije, “jer i jedno i drugo jesu oblici umjetničkog izražavanja i svojevrsni socijalni komentar na društvenu stvarnost i devijacije, koji mogu da provociraju i uznemiravaju javnost, međutim, ne smiju da se ispoljavaju na način koji simbolizuje spaljivanje knjige, kritike i slobodne misli, a što je inherentno djelovanju književnika, novinara i kolumnista”.</p>

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje

<p>Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ocijenio je da karnevalsko spaljivanje lutke u liku Andreja Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije, navodi se u mišljenju.</p>
<p>U dokumentu se, kako prenosi Antena M, navodi da se Opštini Herceg Novi preporučuje da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva.</p>
<p>Traži se i da u koorelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke uputi javno izvinjenje Andreju Nikolaidisu.</p>
<p>- Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka - zaključuju u mišljenju.</p>

<p>Moj nezavisni monitoring čine deset nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom, uključujući jednog predstavnika institucije zaštitnika - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, zamjenica zaštitnika ljudski prava Nerma Dobardžić.</p>
<p>U pogledu izgradnje normativnog okvira, objašnjava Dobardžić, može se reći da Crna Gora prati međunarodne standarde, međutim ključni problem predstavlja nedovoljna implementacija zakona i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom.</p>
<p>- Crna Gora je 2009.godine ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, međutim, svjedoci smo da se u praksi nedovoljno primjenjuje Konvencija. Ono što je važno reći da je tokom 2023.godine uspostavljen nezavisni monitoring mehanizam, za praćenje Konvencije, za monitoring primjene Konvencije, tako da, izuzetno smatram bitnim da moj nezavisni monitoring čine deset nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom, uključujući jednog predstavnika institucije zaštitnika - rekla je Dobardžić.</p>
<p>Sagovornica Budilnika kaže da im se po pitanju prava osoba sa invaliditetom više obraćaju nevladine organizacije, nego sama lica sa invaliditetom i potrebno je raditi na osnaživanju samih lica sa invaliditetom da se obrate i reaguju kad su njihova prava u pitanju.</p>
<p>- Pritužbe se odnose na nepristupačnost, uglavnom, na oblast rada i zapošljavanja, na ostvarivanje zdravstvene zaštite. Ne bih zanemarila ni socijalnu zaštitu, ni ostvarivanje drugih prava. Imamo raznih segmenata kad govorimo o diskriminaciji, što se tiče obraćanja lica sa invaliditetom, uključujući lica oštećenog vida - istakla je Dobardžić.</p>
<p>Kroz nezavisni monitoring mehanizam, kroz terenske posjete su zajedno sa nevladinim organizacijama koja se bave ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom obilazili razne ustanove i, kako kaže, na terenu vidjeli da pojedini objekti nijesu pristupačni za lica sa invaliditetom.</p>
<p>- Želim da naglasim da pristupačnost, se ne odnosi samo.na arhitektonsku pristupačnost, već na pristupačnost informacijama, komunikacijama, IT sistemu…Izdvajam pristupačnost jer je pristupačnost preduslov za ostvarivanje drugih prava - ističe Dobardžić.</p>
<p>Izrada zakona o Zaštitniku ljudskih prava, podrazumijeva da će imati kadrovsku i finansijsku nezavisnost, a to je, prema njenim riječima, izuzetno važno za jačanje samostalnosti i nezavisnosti institucije Zaštitnika.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCyEk4NOfeVo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Pristupačnost se ne odnosi samo na arhitektonsku, već i na pristup informacijama i komunikaciji

<p>Policajci koji su krajem prošle godine obavili raciju u jednom beranskom lokalu, tražeći osobe za kojima su raspisane nacionalne i međunarodne potjernice, kršili su tom prilikom Zakon o unutrašnjim poslovima i Ustav primjenjujući neadekvatno fizičku silu prema jednom građaninu.</p>
<p>To je zaključila zamjenica ombudsmana Mirjana Radović, postupajući po ovom predmetu. U izvještaju je konstatovala, pored ostalog, da niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju.</p>
<h2>Podignuta optužnica</h2>
<p>Osnovno državno tužilaštvo u Beranama obavijestilo je ombudsmana da je podiglo optužnicu protiv dva policajca zbog krivičnog djela mučenje koje je izvršeno na štetu ovog građanina, te da je optužnica dostavljena na postupanje Osnovnom sudu u Beranama.</p>
<p>Radović je zatražila od Ministarstva unutrašnjih poslova da ispita postojanje odgovornosti policajaca. Navela je da su četiri policijska službenika upotrebljavala fizičku snagu, što je i potvrđeno u izvještaju komisije, uz napomenu da četvrti službenik nije identifikovan niti je sačinio izvještaj o upotrebi sredstava prinude. Zatražila je od MUP-a i da se utvrdi identitet četvrtog policajca.</p>
<p>Posebno je istakla da se treba imati u vidu da policajci nijesu ispisali istinite službene zabilješke o upotrebi sredstava prinude. Da ne govore istinu, Radović je utvrdila zahvaljujući kamerama koje su zabilježile sporni slučaj.</p>
<p>Upravi policije je preporučila da obezbijede dosljedno poštovanje nacionalnih propisa, da se poštuju ljudska prava, te da se obezbijedi nulta tolerancija zlostavljanja.</p>
<p>Zaštitniku ljudskih prava i sloboda požalio se jedan građanin koji je optužio policajce da su prekoračili fizičku silu nad njim i da su mu nanijeli tjelesne povrede koje su registrovane u ljekarskom izvještaju. Uz pritužbu je dostavio i fotografije vidljivih povreda na glavi i tijelu. Nakon ispitnog postupka, Radović je utvdila da su pripadnici Uprave policije - Sektora za borbu protiv kriminala u saradnji sa službenicima Sektora policije posebne namjene – Posebne jedinice policije, obavili taktičko operativnu radnju „Racija“ krajem prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama, u kom su se, između ostalih, nalazili i podnosilac pritužbe i njegov sin.</p>
<h2>Bez upozorenja i razloga</h2>
<p>U mišljenju Radović je navedeno da je podnosilac pritužbe zatečen u objektu, kada je postupio po izdatom naređenju da ustane, nakon čega je odveden do ulaznih vrata i predat službenicima iz Interpola radi pregleda. Sa video-snimka nadzorne kamere, koji pokriva spoljašni dio objekta, a koja je zabilježila sporni događaj, Radović zaključuje da je podnosilac pritužbe izašao ispred objekta bez vidljivih povreda. Slobodno se kretao na dijelu prostora u neposrednoj blizini vrata i prozora, odnosno stakla objekta. U tom momentu ispred objekta se nalazilo više maskiranih policijskih službenika.</p>
<p>Podnosilac pritužbe dalje navodi da je „kucnuo“ na staklo od objekta, kako bi „zamolio“ da se službenici koji primjenjuju ovlašćenja prema njegovom sinu u objektu pažljivije ponašaju.</p>
<p>- Sa druge strane, iz službene zabilješke br. 51/1-24 od 23. decembra 2023. godine, a koju su sačinili službenici koji su primjenjivali ovlašćenja, kao i dva službenika koji su prisustvovali istom, navodi se da je podnosilac pritužbe udarao u staklo stisnutim pesnicama pokušavajući da staklo slomi, kojom prilikom je uputio prijetnje kompletnom policijskim sastavu. Iako je utvrđeno da je podnosilac pritužbe prišao staklenoj površini i ostvario kontakt sa staklenom površinom, Zaštitnik na osnovu analize dostupnog video-snimka nije mogao utvrditi intenzitet jačine „udaranja“, odnosno „kucanja“ pa samim tim ni dati konačnu ocjenu o postojanju osnova primjene policijskih ovlašćenja „radi sprečavanja samopovređivanja lica“, koji osnov se, između ostaloga, navodi u izvještaju o upotrebi sredstava prinude – fizičke snage – napisala je Radović.</p>
<p>Analizirajući samu upotrebu fizičke snage, zamjenica ombudsmana zapaža da je jedan od službenika sa fantomkom na glavi prišao podnosiocu pritužbe sa leđa, uhvatio ga u predjelu ramena i borilačkim zahvatom pokušao da ga obori na zemlju. U tom trenutku je podnosilac pritužbe bio licem okrenut prema staklu i držao je ruke u džepovima.</p>
<p>- Na osnovu analize dostupnog snimka se zaključuje da ovoj radnji nije prethodilo upozorenje, niti je podnosiocu pritužbe izdato naređenje da prestane sa eventualnim postupanjem zbog kojeg se mogu upotrijebiti sredstva prinude – navela je Radović.</p>
<p>Nakon što je podnosilac pritužbe udaljen od staklene površine u svakom slučaju je, dodaje zamjenica ombudsmana, prestao osnov za upotrebu fizičke snage kao sredstva prinude radi sprečavanja samopovređivanje lica.</p>
<p>- Pa se u skladu sa načelom srazmjernosti, trebalo prestati sa upotrebom sredstava prinude, posebno imajući u vidu činjenicu da podnosilac pritužbe nije pružao aktivan otpor. Međutim, službeniku koji je započeo upotrebu fizičke sile su se pridružila još dva službenika, kako bi pružili pomoć radi vezivanja podnosioca pritužbe i njegovog dovođenja u ležeći položaj, koji su podnosioca pritužbe uhvatili u predjelu vrata i tijela i oborili na betonsku podlogu. Dok se nalazio na betonskoj podlozi, ne pružajući bilo kakav vid otpora niti pasivnog niti aktivnog, podnosiocu pritužbe je prišao službenik koji ga je uhvatio za lijevu nogu i vukao ga oko pola metra po betonskoj podlozi, iako su u tom momentu prema podnosiocu pritužbe tri službenika, pod čijom kontrolom je bio, upotrebljavala fizičku snagu – navela je Radović.</p>
<h2>Cilj je bio – poniženje</h2>
<p>Navodi dalje da proizilazi da je podnosilac pritužbe ležao na betonskoj podlozi, okrenut glavom prema podlozi oko sedam minuta, pri čemu prema njemu nijesu primjenjivane bilo koje dalje slične radnje.</p>
<p>- Nameće se zaključak da je opisano postupanje policijskih službenika, a po prestanku osnova za upotrebu sredstava prinude u svakom slučaju, preduzeto sa ciljem da se podnosilac pritužbe kazni, odnosno ponizi – istakla je Radović.</p>
<p>Precizirala je da je u tri izvještaja o upotrebi sredstava prinude službenika koji su upotrebljavali sredstva prinude, navedeno da su sredstva prinude – fizička snaga upotrijebljena radi sprečavanja samopovređivanja lica, a kasnije i iz razloga savladavanja jakog aktivnog otpora lica.</p>
<p>- Koji jaki otpor lica, takođe, nije moguće identifikovati na snimku. U izvještaju o upotrebi sredstava službenika, u dijelu detaljnog opisa, navedeno je da su službenici odmah nakon stavljanja sredstava prinude istog podigli sa podloge, što je, takođe, u očiglednoj suprotnosti sa sadržinom izuzetog video snimka. Netačno se navodi da je podnosilac pritužbe podignut sa betonske podloge odmah nakon stavljanja sredstava za vezivanje – napisala je Radović u mišljenju.</p>
<p>Zaključila je da ombudsman još jednom upozorava na neprihvatljivost prakse da se službene zabilješke sačinjavaju suprotno stvarnom događaju koji su zabilježile kamere.</p>

Prekoračenje ovlašćenja prilikom racije: Vukli ga po betonu, lažirali službeni izvještaj

<p>Što se tiče trenutne kampanje za lokalne podgoričke izbore - nema značajnih zloupotreba kada su u pitanju djeca i povrede njihovih prava - kazala je u emisiji E uživo na Televiziji E savjetnica ombudsmana Duška Šljivančanin.</p>
<p>Čini se, kaže ona, da smo možda dostigli neku političku, a i građansku zrelost, da ne manipulišemo najmlađima.</p>
<p>- Jer, bilo koje uvlačenje djece u propagandne diskurse, kada su u pitanju političke partije, jeste neka vrsta zloupotrebe. Ovo do sad, i što se tiče našeg rada u instituciji zaštitnika, nijesmo imali neki konkretnih primjedbi ili pritužbi, kada je &nbsp;u pitanju ova tema, niti smo negdje primjetili izraženu zloupotrebu, kao što je to bilo nekad ranije - rekla je Šljivančanin.</p>
<p>Od političkih subjekata se očekuje jedan stepen zrelosti i znanja, kaže Šljivančanin, da &nbsp;poznaju načine na koje se krše prava djeteta, iako većina to ne radi s namjerom, kaže ona, već u prikupljanju političkih poena, a sa ciljem da izazovu samilost ili empatiju građanstva, nerijetko koriste djecu.</p>
<p>- U različitim političkim obećanjima ako uključimo djecu, iz najbolje namjere, nekako ta priča bude na većem značaju i djeluje iskrenije. Mi želimo da vjerujemo da nijedan političar ne želi konkretno da ugrozi dijete imenom i prezimenom, koje uvuče na ovaj ili onaj način u propagandni spot, ali, moramo znati da djeci nije mjesto u takvoj vrsti spotova i kampanja, upravo iz razloga, jer oni zbog svoje psiho fizičke zrelosti, odnosno nezrelosti, ne mogu razumjeti u čemu učestvuju. Nije tek tako osamnaest godina određeno kao neki stepen zrelosti. Mi nakon osamnaeste godine postajemo politički aktivni, i da biramo i da budemo izabrani, i to nije bez razloga tako, ipak je ta granica garant neke zrelosti - naglasila je Šljivančanin.</p>
<p>Korištenje djece u marketinške svrhe je sa ciljem, kako kaže Šljivančanin, da se kod građana izazove empatija, bilo da se radi s namjerom ili ne, takvo uvlačenje djece u nešto što je njima nerazumljivo, smatra ona, nosi strašne posljedice, i često budi revolt kod konzumenata takvog sadržaja.</p>
<p>U predizbornoj kampanji često se dječja igrališta koriste kao mjesto za promocije političkih partija, objašnjava Šljivančanin, ali pošto su to javne površine, dostupne svim građanima, pa tako i političarima i političkim partijama, kako kaže, te aktivnosti nijesu nezakonite.</p>
<p>- Ako u bilo kojem momentu se koriste djeca, kao scenografija ili kao jedan vid manipulacije budućim biračima, o tome već možemo da pričamo, i u suštini, nije zabranjeno na javnom prostoru napraviti svoju kampanju i svoj propagandni program - istakla je Šljivančanin.</p>
<p>Pri svakom pojavljivanju djece, u svrhe marketinga, ili promocije, smatra Šljivančanin, ne može se izuzeti odgovornost roditelja.</p>
<p>- Idemo od tog postulata da svaki roditelj radi ono što misli da je u najboljem interesu njegovog djeteta. Tako da korištenje svoje djece, u duhu svoje kamlanje nije zabranjeno, ali smo sigurni da su nosioci tih kampanja svjesni i eventualnih rizika koje će ta djeca, možda, trpjeti sjutra u komšiluku, odjeljenju ili na društvenim mrežama, ili neće. To ne znamo, ali to jeste jedan rizik koji takva postupanja nose sa sobom - rekla je Šljivančanin.&nbsp;</p>
<p>Zaštitnik ljudskih prava djeluje u onim situacijama, objašnjava savjetnica ombudsmena, kada država svojim postupanjem, ili nepostupanjem, prekrši zakon, standard ili međunarodnu konvenciju, i zato, dodaje ona, zaštitnik nema nadležnost nad online prostorom, koji obuhvata i različite društvene mreže, a koji konzumiraju svi, pa samim tim i djeca.</p>
<p>- Taj online prostor je jako teško kontrolisati , nije nemoguće, postoje određeni zakoni koji se odnose i na online prostor i na različite uvrede, svakako govor mržnje, diskriminaciju i ostalo, međutim, potrebno je pokrenuti različite postupke kako bi se isti locirali, identifikovali i sankcionisali. U onim slučajevima kada bi se postupci pokrenuli, naravno po prijavi, pa onda da li ide na prekršaj, da li ide kod tužioca, u zavisnosti od identifikovane povrede, u tim nekim slučajevima bi mogao zaštitnik da ispati sam proces, odnosno da provjeri da li državni organi postupaju na način kako je to zakon predvidio - naglasila je Šljivančanin.</p>
<p>Sagovornica emisije E uživo smatra da je veoma porazno što djeca, kao konzumenti društvenih mreža, svjedoče verbalnom nasilju, govoru mržnje, dodaje ona, i strašno ružnoj retorici, odrastaju uz takav narativ i kasnije im takav narativ postaje potpuno prihvatljiv.</p>
<p>Po pitanju prava djeteta u Crnoj Gori, u odnosu na neki raniji period, mnoge stvari su bolje, dok su neke iste, ali, kaže ona, ima segmenata gdje ta prava idu unazad.</p>
<p>- Poštovanje prava djeteta je napredovalo u onom smjeru gdje nam se čini da sve više djece poznaje &nbsp;svoja prava, onda nam je to važno jer će znati da prepoznaju kršenja pa samim tim i da reaguju i da se za svoja prava bore. To, opet ima i drugu stranu medalje, da mnoga djeca, &nbsp;ili njihovi roditelji, zloupotrebljavaju određene situacije pozivajući se na poštovanje prava djeteta - istakla je Šljivančanin.</p>
<p>Veoma je važno da sistem pomogne roditeljima, ali i djeci, poručuje Šljivančanin, da spoznaju koja su to njihova ljudska prava, osim toga, važno je, ističe ona, učiti djecu poštovanju, od poštovanja druga, drugarice, i naravno vrijednostima koje bi trebalo da se propagiraju.</p>
<p>- Od svih nas pojedinačno, ali i svih nas zajedno, zavisi koliko ćemo ovoj djeci dati, koliko ćemo ih usmjeriti na put koji želimo.da ih pošaljemo, jer zaista od nas zavisi, jer oni nijesu zreli da o sebi brinu, zato su i njihova prava posebna, tako od nas mnogo toga zavisi - zaključila je Šljivančanin.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dik5yXDtHbX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šljivančanin: Strašno je porazno što djeca kao konzumenti društvenih mreža svjedoče govoru mržnje i verbalnom nasilju

<p>U Crnoj Gori neophodno je izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima, ili Protokol za postupanje kod suicidalnih pacijenata, preporuka je Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM).</p>
<p>Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda saopšteno je da je NPM pripremio izvještaj pod nazivom „Analiza smrtnih slučajeva u 2023. godini u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS)“.<br/>
<br/>
U tom dokumentu se navodi da su od 2008. do 2018. u crnogorskim zatvorima zabilježena dva suicida, dok su prošle godine tri zatvorenika izvršila samoubistvo.<br/>
<br/>
U 2019. godini u zatvoru su registrovana četiri smrtna slučaja (0 suicida), u 2020. dva smrtna slučaja (0 suicida), 2021. devet (od kojih jedan suicid), 2022. takođe devet (od kojih jedan suicid) i tokom prošle godine 13 (od kojih tri suicida).<br/>
<br/>
U saopštenju se navodi da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u više navrata posljednjih godina u preventivnom (NPM) i reaktivnom mandatu upućivao preporuke na tu temu, koje podrazumijevaju izradu protokola koji bi trebalo da sadrži jasne procedure, odnosno „korake“ postupanja kod pritvorenih/zatvorenih osoba koje ispoljavaju suicidalno ponašanje.<br/>
<br/>
To, kako se dodaje, uključuje i skale procjene suicidalnog rizika i neophodne mjere i postupke pojačanog nadzora suicidalnog pacijenta u cilju prevencije fatalnog ishoda, kako je to već obrazloženo.<br/>
<br/>
NPM podsjeća i da je za osobe koje su pokušale suicid važno organizovati postsuicidalnu podršku (postvencijsku podršku), koja bi bila sveobuhvatna i prilagođena individualnim potrebama zatvorenika, a kako bi se obezbijedio njihov potpuni oporavak i smanjio rizik od ponovljenih pokušaja samoubistva.<br/>
<br/>
U saopštenju se navodi da je iz Uprave za izvršnje krivičnih sankcija stigao odgovor da je „povodom izrade antisuicidalnog protokola Sektor za zdravstvenu zaštitu u okviru UIKS-a u cilju izrade istog ostvario saradnju sa nadležnom specijalnom zdravstvenom ustanovom, odnosno stručnim licima iz te oblasti koja će pružiti smjernice sa jasno definisanim prevencijskim i postvencijskim mjerama“.<br/>
<br/>
U izvještaju se navodi da se analizom toka bolesti zatvorenika UIKS-a kod kojih je došlo do smrti usljed postojanja teških hroničnih bolesti, može zaključiti da je tim pacijentima pružena adekvatna zdravstvena zaštita u UIKS-u i da su redovno odvođeni van ustanove zbog potrebe dijagnostike i liječenja.<br/>
<br/>
NPM podsjeća da su države dužne da poštuju i obezbijede pravo na život osoba pod svojom jurisdikcijom, uključujući i onda kada se takve osobe drže u zatvorenim ustanovama.<br/>
<br/>
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji se navode u izvještaju, zatvori su mjesta u kojima su smještene grupe koje su tradicionalno među onim sa najvišom stopom suicidalnog rizika, kao što su muškarci mlađih godina, mentalno oboljeli, osobe lišene radne sposobnosti, društveno izolovani, zavisnici od supstanci, ili osobe koje su već pokušale samoubistvo.<br/>
<br/>
Prema SZO, prvi korak u prevenciji suicida jeste procjena rizika suicidalnosti osuđenih i razvijanje rizičnog suicidalnog profila.<br/>
<br/>
- Procjenu je potrebno izvršiti odmah nakon dolaska osuđenog u zatvor, shodno činjenici da se najveći broj suicida dešava u inicijalnom periodu zatvaranja - kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da se izradi analize pristupilo sa ciljem sagledavanja postupanja UIKS-a, odnosno zdravstvene službe u slučaju teških hroničnih bolesti koje su dovele do smrtnog ishoda, kao i da se utvrdi postupanje u slučaju smrtnih ishoda suicidom i generalno na koji način se postupa u slučaju smrtnih ishoda onih koji se nalaze u penalnom sistemu.<br/>
<br/>
Tim NPM-a je u više navrata posjetio UIKS, i to u septembru prošle i februaru i maju ove godine.<br/>
<br/>
- Tokom obilazaka razgovarano je sa zaposlenima u zdravstvenoj službi, izvršen je neposredan uvid u dokumentaciju, uslove u stacionaru koji je smješten u Istražnom zatvoru i sagledana opremljenost zdravstvene službe - navodi se u saopštenju Ombudsmana.<br/>
<br/>
Dodaje se da je uvid obavljen u devet medicinskih kartona u slučaju smrti koje su se desile prošle godine.<br/>
<br/>
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su zatraženi podaci od Centra za patologiju i Centra za sudsku medicinu, da li je u konkretnim slučajevima rađena patološko-anatomska obdukcija i sudsko medicinska – obdukcija.</p>

Izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima

<p>Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama kojim rukovodi <b>Ernad Suljević</b> nema zakonskih ovlašćenja za nadzor ili kontrolu aktivnosti ovih organizacija, saopšteno je Portalu ETV iz ovog resora, na pitanja koja smo im uputili u slučaju zloupotrebe grupe đece iz Pljevalja, čalnova i članica folklornog ansanbla Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“, koji su odvedeni na prijem kod predsjednika Republike Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, kao paravan za promociju hegemonističkog programa „srpski svijet“.</p> <p>- U skladu sa važećim zakonskim propisima Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama nadležno je za poslove u oblasti registracije političkih partija i nevladinih organizacija kao i vođenje propisanih evidencija iz oblasti nevladinih organizacija i političkih partija. Naglašavamo da se naša uloga svodi na administrativni proces registracije, te nemamo zakonskih ovlašćenja za nadzor ili kontrolu aktivnosti tih organizacija nakon njihove registracije. lzuzetno, monitoring vrši Ministarstvo ukoliko su u skladu sa konkursom opredijeljena sredstva nevladinim organizacijama za finansiranje projekata za oblast za koju je Ministarstvo i osnovano – navode iz Suljevićevog resora.</p> <p>Ističu kako su „aktivnosti koje realizuje jedna nevladina organizacija samo i isključiva odgovornost te organizacije i onih koji su istu osnovali“.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920180916_8f563bacfba048aed31d59ae12205ae5ca1deca63fe776aee716100e6fdfdb96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920180916_8f563bacfba048aed31d59ae12205ae5ca1deca63fe776aee716100e6fdfdb96" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Ernad Suljević"> <figcaption>Ernad Suljević<span>(Photo: Opština Bijelo Polje)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ukoliko postoje sumnje na zloupotrebu ili nezakonite aktivnosti, preporučujemo da se obratite nadležnim institucijama. Takođe, smatramo posebno važnim da kontaktirate relevantne institucije koje se bave zaštitom dječjih prava, ukoliko postoji sumnja da su prava djece ugrožena – posavjetovali su iz ovog ministarstva.</p> <p>Međutim, iako je grupa djevojčica i dječaka iz Pljevalja u Beogradu bila očigledno zloupotrijebljena u političke svrhe crnogorske institucije se neće baviti ovim grubim kršenjem dječijih prava, jer su se sve proglasile nenadležnim?!</p> <p>Portalu ETV i iz kancelarije ombudsmana (zaštitnika ljudskih prava i sloboda), prije nekoliko dana je rečeno da nijesu „dobili pritužbe roditelja/staratelja koje bi ukazivale na eventualnu zloupotrebu njihove djece u smislu da nijesu bili upoznati sa karakterom skupa na kom učestvuju ili bilo kojom drugom povredom prava“.</p> <p>- Ono što je važno u ovakvim situacijama jeste podatak ko su organizatori - da li Ministarstvo ili neka pojedinačna vaspitno-obrazovna ustanova organizuju skupove koji podrazumijevaju učešće djece, a na kojima se promovišu političke poruke – što bi bilo nezakonito. U konkretnom slučaju, nadležno Ministartsvo obavijestilo je javnost da nijedna od 163 osnovne škole u Crnoj Gori nije organizovala odlazak učenika i nastavnika na pomenuti prijem – saopšteno nam je, pored ostalog, iz kancelarije na čijem je čelu <b>Siniša Bjeković</b>.</p> <p>Crnogorska đeca upotrijebljena su u okviru obilježevanja novouspostavljenog srpskog praznika - Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, 15. septembra, kada je medijima predstavljeno kako je Vučić priredio prijem za učenike i nastavnike osnovnih škola iz Crne Gore i entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska, te da im je srpski predsjednik poručio da je „Srbija njihova kuća, baš kao što je i njegova i kuća svih nas“.</p> <p>- Dočekujem vas raširenih ruku i sa velikim ponosom što ste ovdje danas da zajedno proslavimo ono što nas čini jednim – našu ljubav prema našem narodu i našoj otadžbini – rekao je on, pored ostalog.</p> <p>Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, nakon burne reakcije dijela javnosti, saopštili su da nijedna crnogorska škola nije organizovala odlazak učenika/ca i nastavnika/ca kod Vučića.</p> <p>To je potvrdio i premijer <b>Milojko Spajić </b>koji je novinarima kazao da „prosvjetni sistem nije inicirao ekskurzije ovog tipa“ i da ne mogu da utiču „na ljude gdje da provode slobodno vrijeme“ i da utiču na „folkoraše koji su tamo bili“?!</p> <p>Bivši ministar prosvjete Crne Gore prof. dr <b>Slobodan Backović</b> za Portal ETV kazao je ranije da iako škole ne snose direktnu odgovornost za političku zloupotrebu đece u Beogradu, za potrebe predsjednika Srbije Vučića i projekta „srpski svijet“, prosvjetna zajednica bi morala da reaguje.</p> <p>- Na primjer, da iniciraju razgovor zašto djeca nijesu prisustvovala časovima, a upotrijebljena su u drugoj državi za političke potrebe. U svakom slučaju, neophodna je reakcija ne samo prosvjetnih vlasti, već su morale da reaguju i institucije koje se bave zaštitom prava djece, jer se radi o očiglednoj zloupotrebi u političke svrhe, ali i nacionalističke. Eto, dotle smo došli da djecu koristimo i za Vučićev velikodržavni projekat. Takve stvari ne bi smjeli da dozvolimo. Prosvjetna zajednica može da učini makar toliko da razgovaraju sa djecom, da im se objasni zašto je to što se dogodilo loše. Naravno, pod uslovom da nam prosvjetna zajednica nije indoktrinirana – istakao je Backović.</p> <p>NVO Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“, u obimnoj analizi Digitalnohg forenzičkog centra „Kampanje uticaja: Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore“, objavljenoj 31. maja ove godine, svrstana je među organizacije „sa ruskim i srpskim predznakom koje se aktiviraju tokom važnih društveno-političkih događaja, a koje svojim djelovanjem negiraju suverenost Crne Gore, posebnost crnogorskog identiteta, jezika, kulture i tradicije, urušavaju sekularni i građanski karakter države i ugrožavaju evroatlantski put Crne Gore“.</p> <p>Istaknuto je da se radi o organizacijama koje su u suštini krajnje desničarske.</p>

Kaćuša Krsmanović

Nemaju ovlašćenja za nadzor ili kontrolu

<p>Ombudsman je formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, saopšteno je Anteni M iz te institucije.&nbsp;</p>
<p>Povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, opština Bijelo Polje, i brojnih reakcija na tekstove koje je tim povodom objavio portal Antena M, a u kojima građani negoduju zbog činjenice da su tamo sahranjeni članovi njihovih porodica, nacionalni Crnogorci, kao i zbog fakta da na groblju počivaju i dvojica muslimana i jedan Hrvat, od Institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore zatražili su odgovor na više pitanja.</p>
<p>Pitali su da li je tabla sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje" necivilizacijski, neustavni i nezakoniti vid kršenja prava mrtvih i živih građana na nacionalni i vjerski identitet, ima li Crkva Srbije/SPC u Crnoj Gori pravo na postavljanje ovakvih obilježja na bilo kom groblju i šta institucija Ombudsmana može/planira da preduzme ovim povodom.</p>
<p>- Povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, opština Bijelo Polje, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore primio je pritužbu građanina i tim povodom formirao predmet. Budući da ćemo sprovesti ispitni postupak i donijeti mišljenje, ne možemo odgovarati na pojedinačna pitanja ovim povodom, kako ne bismo prejudicirali ishod postupanja. Zahvaljujemo na interesovanju i razumijevanju - saopšteno je iz Institucije zaštitnika na čijem je čelu Siniša Bjeković.&nbsp;</p>
<p>Ranije danas objavili su da je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zatražio od predsjednika Savjeta Mjesne zajednice u tom mjesnom centru Slobodana Lekovića da se tabla "Srpsko pravoslavno groblje" u Pavinom Polju ukloni.</p>

Ombudsman formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje"

<p>Herojstvom boraca prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade prije 80 godina, tog 21. novembra 1944. godine, poražen je nacistički okupator i oslobođen je Kotor. Njihove slobodarske težnje i duh antifašizma bile su i ostale pokretač sveukupnog društvenog razvoja ovog grada i naše države - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>čestitajući Dan opštine Kotor.</p>
<p>On je naveo da Kotor nije samo turistička destinacija, već i simbol vjekovne povezanosti različitih kultura koje su se kroz vjekove preplitale na ovom unikatnom prostoru.</p>
<p>- Kotor, ušuškan među brdima u srcu Bokokotorskog zaliva, sa autentičnim ljepotama Prčnja, Stoliva, Dobrote, Risna i Perasta oduvijek je bio inspiracija umjetnicima i čuvar neprocjenljivog kulturno-istorijskog blaga naše zemlje i jedan je od najprepoznatljivijih dragulja crnogorskog turizma. Kao mjesto spajanja, gdje multikonfesionalni i međuetnički sklad dobijaju svoje najupečatljivije izraze, Kotor na najljepši način svjedoči zajedništvu i suživotu svojih stanovnika, kao iskonskim vrijednostima crnogorskog društva - istakao je Milatović.</p>
<p>Dodao je da je u periodu pred nama, na donosiocima odluka na lokalnom i državnom nivou je da odgovornim odnosom prema ovom gradu, uz pažljivo upravljanje prostorom, unaprjeđenje infrastrukture i ubrzanje investicione aktivnosti, pruže novi zamah u razvoju grada, na korist svih građanki i građana Kotora.</p>
<p>- Na taj način, Kotor će iskoristiti svoj privredni potencijal, ostvariti ekonomski prosperitet i pozicioniraće se kao nezaobilazna turistička destinacija na mapi Jugoistočne Evrope, što mu po bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu, gostoprimstvu Kotoranki i Kotorana i pripada. U to ime, uz najbolje želje i uvjerenje da će Kotor nastaviti da ide putem napretka, svim građankama i građanima Kotora još jednom najiskrenije čestitam Dan opštine - zaključio je Milatović.</p>

Milatović: Kotor je simbol vjekovne povezanosti različitih kultura koje su se preplitale na ovom unikatnom prostoru

<p>Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da uhapšeno i zadržano ukupno 11 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 ljudi - a među procesuiranima su &nbsp;dojučerašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture <b>Goran Vesić</b> i v.d. generalne direktorke Akcionarskog društva Infrastruktura željeznice Srbije <b>Jelena Tanasković</b>.</p>
<p>I Tanasković je juče podnijela ostavku na tu funkciju, a prije nje je to učinio i ministar unutrašnje i spoljne trgovine <b>Tomislav Momirović</b>.</p>
<p>Danas je procesuirana i <b>Anita Dimovski</b>, v.d. pomoćnice ministra za željeznički i intermodalni transport.</p>
<p>- Dana 21.11.2024. godine uhapšeno je i zadržano ukupno jedanaest lica, zbog postojanja osnova sumnje su osumnjičeni: J.T., G.V., A.D. i N.Š. učinili krivično teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika, a osumnjičeni: S.N., M.J., Lj.M.M., M.S., D.J., M.G. i D.T. izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika - navodi se u saopštenju srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).</p>
<p>Za navedena krivična djela propisana je kazna zatvora od dvije do 12 godina.</p>

Goran Vesić, Jelena Tanasković i Anita Dimovski uhapšeni zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu

<p>Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) <b>Vesna Pejović</b> uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori <b>Johanu Satleru </b>poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru <b>Borisu Raoniću</b>.</p>
<p>- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.</p>
<p>Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.</p>
<p>- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.</p>
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
<p>Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede <b>Anu Raičković</b> ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.</p>
<p>Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.</p>
<p>- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.</p>
<p>Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.</p>
<p>- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.</p>
<p>Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.</p>
<p>- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.</p>
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
<p>Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.</p>
<p>- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.</p>
<p>U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.</p>
<p>- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.</p>
<p>Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.</p>
<p>- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.</p>

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

<p><b>Alija Balijagić</b>, osumnjičeni za dvostruko ubistvo brata i sestre<b> Jovana</b> i <b>Milanke Madžgalj </b>u selu Sokolac kod Bijelog Polja, za kojim se tragalo više od 25 dana, uhapšen je jutros nedaleko od Priboja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTiqyNYQFWCs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>To je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.</p> <p>- Jutros oko 3.05 sati, u selu Pribojska Goleša, pripadnici SAJ-a, uz sadejstvo svih drugih policijskih snaga, uhapsili su Aliju Balijagića - saopštio je tamošnji ministar unutrašnjih poslova <b>Ivica Dačić</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121081152_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121081152_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886" data-rendition-name="original" width="720" height="1559" loading="lazy" alt="Uhapšen Alija Balijagić"> <figcaption>Uhapšen Alija Balijagić<span></span></figcaption> </figure>  <p>Balijagić je, kako je kazao, zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi.</p> <p>- Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić.</p> <p>Brat i sestra Jovan i Milanka Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja u selu Sokolac kod Bijelog Polja</p> <p>Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.</p> <p>Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije.</p> <p>Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako su navodili, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.</p>

VIDEO: Alija Balijagić uhapšen u Srbiji

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ombudsman

Šljivančanin: Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu

Ombudsman: Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom mora se okončati što prije

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje

Dobardžić: Pristupačnost se ne odnosi samo na arhitektonsku, već i na pristup informacijama i komunikaciji

Prekoračenje ovlašćenja prilikom racije: Vukli ga po betonu, lažirali službeni izvještaj

Šljivančanin: Strašno je porazno što djeca kao konzumenti društvenih mreža svjedoče govoru mržnje i verbalnom nasilju

Izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima

Nemaju ovlašćenja za nadzor ili kontrolu

Ombudsman formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje"

Milatović: Kotor je simbol vjekovne povezanosti različitih kultura koje su se preplitale na ovom unikatnom prostoru

Goran Vesić, Jelena Tanasković i Anita Dimovski uhapšeni zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

VIDEO: Alija Balijagić uhapšen u Srbiji

PRATITE TVe UŽIVO