<p>I osobe sa manjim oštećenjem vida dobro je bijeli štap maju, jer na taj način smo prepoznatljivi, da smo osobe sa invaliditetom, da imamo prednost, da zahtijevamo veće strpljenje ostalih građana prolaznika- kazala je &nbsp;u Budilniku Dunja Samardžić.</p>
<p>Podgorica ima neke pomake, kaže Dunja, jer postoji nekoliko ulica koje imaju taktilne staze vodilje, međutim, to je i dalje nedovoljno.</p>
<p>- Ne krećem se, kao osoba sa oštećenjem vida, samo tim ulicama, mnogo je ulica kojima se ja krećem. Takođe, ako bismo govorili o zvučnim semaforima, koji su jako korisni i puno pomažu, česta je pojava da na nekoj raskrsnici postoje zvučni semafori, međutim, vremenom se pokvare, ugase, i onda imate na jednoj strani ceste zvučni semafor koji radi, na drugoj ne ili obrnuto - rekla je Samardžić.</p>
<p>Parkiranje automobila na trotoaru predstavlja najveći problem u kretanju osoba sa oštećenjem vida, poručuje Dunja, i veliki je napor da se auto zaobiđe.</p>
<p>- Dok vi napipate sa štapom sa koje strane je prohodno, sa koje nije, ja sam već zaboravila đe mi je lijevo, đe mi je desno, ako se baš ne pozabavim time ja ne znam treba li da idem naprijed ili nazad - naglasila je Samardžić.</p>
<p>Postavljanje reklama na taktilnim stazama je problem, te kaže da iako je prohodno, reklama je u nivou glave.</p>
<p>Iako joj za kretanje pomagao pas vodič, kaže Dunja, spletom okolnosti se vratila bijelom štapu, te kaže kako je on dobro pomoćno sredstvo i znak prepoznavanja osoba sa oštećenjem vida.</p>
<p>- Bijeli štap je moja produžena ruka.Prije svega, &nbsp;zašto je važno imati bijeli štap? I osobe sa manjim oštećenjem vida dobro je da ga imaju, jer na taj način smo prepoznatljivi, da smo osobe sa invaliditetom, da imamo prednost, da zahtijevamo veće strpljenje ostalih građana prolaznika. Mnogo je bolji osjećaj kad je očigledno da imate bilo koji invaliditet, u ovom slučaju oštećenje vida - zaključila je Dunja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCyEk4NOfeVo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dunja Samardžić: Bijeli štap je moja produžena ruka

<p>Moj nezavisni monitoring čine deset nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom, uključujući jednog predstavnika institucije zaštitnika - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, zamjenica zaštitnika ljudski prava Nerma Dobardžić.</p>
<p>U pogledu izgradnje normativnog okvira, objašnjava Dobardžić, može se reći da Crna Gora prati međunarodne standarde, međutim ključni problem predstavlja nedovoljna implementacija zakona i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom.</p>
<p>- Crna Gora je 2009.godine ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, međutim, svjedoci smo da se u praksi nedovoljno primjenjuje Konvencija. Ono što je važno reći da je tokom 2023.godine uspostavljen nezavisni monitoring mehanizam, za praćenje Konvencije, za monitoring primjene Konvencije, tako da, izuzetno smatram bitnim da moj nezavisni monitoring čine deset nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom, uključujući jednog predstavnika institucije zaštitnika - rekla je Dobardžić.</p>
<p>Sagovornica Budilnika kaže da im se po pitanju prava osoba sa invaliditetom više obraćaju nevladine organizacije, nego sama lica sa invaliditetom i potrebno je raditi na osnaživanju samih lica sa invaliditetom da se obrate i reaguju kad su njihova prava u pitanju.</p>
<p>- Pritužbe se odnose na nepristupačnost, uglavnom, na oblast rada i zapošljavanja, na ostvarivanje zdravstvene zaštite. Ne bih zanemarila ni socijalnu zaštitu, ni ostvarivanje drugih prava. Imamo raznih segmenata kad govorimo o diskriminaciji, što se tiče obraćanja lica sa invaliditetom, uključujući lica oštećenog vida - istakla je Dobardžić.</p>
<p>Kroz nezavisni monitoring mehanizam, kroz terenske posjete su zajedno sa nevladinim organizacijama koja se bave ostvarivanjem prava lica sa invaliditetom obilazili razne ustanove i, kako kaže, na terenu vidjeli da pojedini objekti nijesu pristupačni za lica sa invaliditetom.</p>
<p>- Želim da naglasim da pristupačnost, se ne odnosi samo.na arhitektonsku pristupačnost, već na pristupačnost informacijama, komunikacijama, IT sistemu…Izdvajam pristupačnost jer je pristupačnost preduslov za ostvarivanje drugih prava - ističe Dobardžić.</p>
<p>Izrada zakona o Zaštitniku ljudskih prava, podrazumijeva da će imati kadrovsku i finansijsku nezavisnost, a to je, prema njenim riječima, izuzetno važno za jačanje samostalnosti i nezavisnosti institucije Zaštitnika.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCyEk4NOfeVo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Pristupačnost se ne odnosi samo na arhitektonsku, već i na pristup informacijama i komunikaciji

<p>Međunarodni dan bijelog štapa u svijetu se obilježava 15.oktobra, a bijeli štap sam po sebi je simbol obilježavanja osoba sa oštećenjem vida u društvu - &nbsp;kazao je u Budilniku, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.</p>
<p>Bijeli štap je pomagalo kojim se služe osobe oštećenog vida, objašnjava Samardžić, i on je postao simbol osoba oštećenog vida za samostalnost i priznavanje.</p>
<p>- Ono što mi zagovaramo, ono što zagovara i Konvencija o ljudskim pravima lica sa invaliditetom Ujedinjenih nacija, koju je ratifikovala i Crna Gora, jeste taj individualni pristup. Načelno gledano, uz dobru obuku štap je osnovno sredstvo, sam po sebi je siguran, međutim postoje osobe koje se osjećaju sigurnije uz psa vodiča, i ono što je najvažnije, recimo ja kao korisnik psa vodiča, uvijek ću reći da je pas komforniji, da je pas vodič bolji pošto imate živog asistenta uz sebe i dobar za tu neverbalnu komunikaciju, ali bijeli štap, pogotovu u kontekstu ovog datuma, jeste ono što nas obilježava kao grupu u društvu, i u to ime mi ga obilježavamo.svakog 15.oktobra - rekao je Samardžić.</p>
<p>Sagovornik Budilnika je kazao da su juče, u susret Danu bijelog štapa, organizovali panel diskusiju, u kojoj su se bavili svim pitanjima, koja su važna osobama oštećenog vida, te su, dodaje on ugostili mnogobrojne značajne goste.</p>
<p>Prošle godine su obučena tri instruktora za obuku bijelog štapa, jer je, podsjeća on, važno da se u Crnoj Gori standardizuje da obuka i važno je da država treba da sprovodi servise podrške, a civilno društvo i nvo da rade zagovaranje, a trenutno je obratno.</p>
<p>- Jedna od gošća panel diskusije je bila i uvažena gospođa Irena Rakočević, i ja sad odmah spomenuti da mi, do februara ove godine, pa unazad dvije godine, nijesmo uopšte imali u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava direktorat koji se bavi zabranom diskriminacije lica sa invaliditetom, &nbsp;i to je bila strašno poražavajuća činjenica, da je Vlada ukinula jedan direktorat , da ne govorim sad o razlozima za ukidanje, jer oni nijesu više važni, i da mi toliko dugo vremena nemamo instituciju, državni organ, čija je osnovna nadležnost praćenje politika, sprovođenje politika, afirmacija ljudskih prava i drugih aktivnosti, koje su suštinskog značaja za pravo i dostojanstvo lica sa invaliditetom. Onda smo tek u februaru ponovo dobili direktorat, i izabrana je direktorica direktorata, i mi smo na toj panel diskusiji imali priliku sa njom da razgovaramo &nbsp;i ona je dobila priliku da nas izvijesti šta su to nove aktivnosti i čime se to bavi direktorat - istakao je Samardžić.</p>
<p>Što se tiče zapošljavanja osoba sa oštećenjem vida, podsjeća Samardžić, situacija je da država, u kadrovskom dijelu, ne poštuje volju &nbsp;i prijedloge &nbsp;nevladinih organizacija, pa tako izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore nije ušao u Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju.</p>
<p>- Taj Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, pri Zavodu za zapošljavanje, je glavno konsultativno tijelo, koje daje mišljenja u svim važnim odlukama, koje se tiču prava lica sa invaliditetom u oblasti zapošljavanja i rada, pogotovu kad govorimo o subvencijama na zapošljavanje lica sa invaliditetom ili opremanje radnog mjesta, da pojasnim građanima, misli se na prilagođavanje radnog mjesta za određene vrste invaliditeta - zaključio &nbsp;je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCyEk4NOfeVo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Važno je da se standardizuje obuka za korišćenje bijelog štapa

<p>Premijer Milojko Spajić ima problem sa funkcionisanjem parlamentarne većine, pa potvrdu svog legitimiteta kroz platformu Barometar 26 traži od opozicije, ne bi li politički preživio naredni period, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;Miloš Đuričković iz Evropskog saveza.</p>
<p>Premijer Crne Gore Milojko Spajić je pozvao sve da se okupe oko platforme Barometar, koju je predstavio kako bi Crna Gora za dvije godine zatvorila 30 poglavlja i što prije ušla u Evropsku uniju.&nbsp;</p>
<p>- Treba otići malo unazad, pogledati neke prethodne događaje i onda ćemo zaključiti šta je svrha Barometra, koji &nbsp;je predložio premijer Spajić. Prije svega, to je potvrda da je koalicioni sporazum o formiranju tadašnje parlamentarne većine, koji su potpisali u susret formiranju 44.Vlade, mrtvo slovo na papiru. Dakle, ta većina koja se tada okupila, navodno oko evropskog puta Crne Gore, oko stavljanja tih identitetskih pitanja po strani, očigledno da taj papir više ne važi i potrebno je donijeti neki novi dokument, koji bi Spajiću dao dalji legitimitet da vlada i da sprovodi svoju agendu - rekao je Đuričković.</p>
<p>Jedan značajan dio 44.Vlade, podsjeća, on, ne želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji, i učiniće sve što je u njihovoj moći da uspore ili zaustave taj put.&nbsp;</p>
<p>- Podsjetio bih građane na sve stvari se događale za proteklih godinu i po dana, to je Rezolucija o Srebrenici, to je, ako se sjećamo, poništavanje odluke o priznanju Kosova od strane opštine Zeta, odlazak predstavnika vlasti na proslavu neustavnog dana Republike Srpske, isticanje trobojke u kabinetu predsjednika Skupštine, posjeta Milorada Dodika predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, zahtjev za srpski jezik postane službeni jezik, zahtjev za promjenu Zakona o državljanstvu, izjava Marka Kovačevića da sa Crnogorcima treba postupati kao sa Turcima, glasanje o prijemu Kosova u savjetu Evrope, ponašanje rukovodioca Narodne biblioteke Radosav Ljumović, izjava poslanika PES-a o autohtonosti drugih poslanika, izjava ministra Krapovića o odnosima sa Hrvatskom i njegov sukob sa ministrom odbrane Hrvatske, incident vezan za naziv bazena u Kotoru, bojkot hrvatskih vaterpolo klubova da gostuju u Kotoru - navodi Đuričković.</p>
<p>Podsjeća i da su Milan Knežević i Andrija Mandić proglašeni za persone non grate u Hrvatskoj, ali I na izjave predstavnika vlasti o vraćanju kapele na Lovćenu, što, kako dodaje, potenciraju kao jedan od primarnih ciljeva, uz Zakon o državljanstvu.&nbsp;</p>
<p>- Zatim Dario Vranješ i njegovo organizovanje proslave Dana Srbije u Pljevljima i sve one uvrede koje smo imali prilike da slušamo od strane Aleksandra Vučića na račun države Crne Gore i njenih zvaničnika, pa i one zadnje koje smo imali prilike da čujemo, a to je za izborne procese u Budvi, to jest da će on da riješi izbore u Budvi - podsjetio je on.</p>
<p>Kada se pogleda, kako kaže, ovaj spisak, koji je zapravo samo mali dio onoga što se dešavalo, ali i kada se ima u vidu ogroman broj incidenata koji se dešavaju onda se postavlja pitanje kome se premijer Milojko Spajić obraća.&nbsp;</p>
<p>- Da li je to uopšte pošteno da se on obraća opoziciji, koja nijedno identitetsko pitanje nije branila, već je branila samo one stavke koje su zapisane u Ustavu. Ne treba nama nijedan Barometar da bi mi definisali na koji način i kako ćemo da pričamo o identitetu ove države i građana Crne Gore. Oni su zapisani mnogo davno u Ustavu, i ono na čemu je opozicija insistirala u proteklom periodu su stvari poštovanja Ustava, a naše reakcije su upravo bile samo prouzrokovane rušenjem temelja ove države, rušenjem koncepta građanske države, stoga nama Barometar nije potreban. Znamo ko smo, znamo koja je naša država, koji je naš identitet, nama Barometar nije potreban da bi to branili - naglasio je Đuričković.</p>
<p>Jedna od uloga Barometra je, smatra on, da se stavi flaster na usta građanima Crne Gore i svima onima koji žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji, te da se stavi flaster na usta i svim Crnogorcima, da moraju da ćute i trpe sva, kako je kazao, nepočinstva dijela parlamentarne većine.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je na otvorene probleme sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, i vjeruje da će ti problemi će svake godine eskalirati.</p>
<p>- Opet ćemo mi &nbsp;imati taj 9. januar, opet ćemo imati Mandića, Kneževića i jedan značajan dio Vlade Milojka Spajića, koji će na taj dan da barjači i da odstupa od onoga što je vanjska politika Crne Gore. Imaćemo opet i Dan sjećanja na Srebrenicu, i sve druge datume koji će potvrditi da ova većina ne može da funkcioniše i da ona nije dobronamjerna kad je riječ o Crnoj Gori. Tu je i pitanje Kosova, nije tu samo problem Demokratski front, nego je problem ponašanja samih poslanika &nbsp;Pokreta Evropa sad. Sjetićemo se glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope, nijesu samo tamo negativno glasali predstavnici Demokratskog fronta, nego su upravo glasali predstavnici Pokreta Evropa sad, koji su bili suzdržani, u tom sistemu glasanja uzdržanost maltene znači i neku vrstu protivljenja, prije nego prihvatanja neke odluke - kazao je Đuričković.</p>
<p>Kada se sve, kako je dodao, sagleda kako je Milojko Spajić i njegova Vlada, jedine odnose koje su uspjeli u nekoj mjeri da izgrade sa susjedima, to su oni sa Republikom Srbijom, a to su,smatra Đuričković, podanički odnosi, u kojem je crnogorska strana ta koja uvijek treba da zanemaruje svoje interese, koja treba uvijek da prećuti sve otrovne strelice koje stižu iz Beograda.</p>
<p>Platforma Barometar je jedan krajnje neozbiljan dokument, poručuje on. Ona, kako kaže, služi kao zamjena za, propali koalicioni sporazum I pokušaj vraćanja legitimiteta premijeru.</p>
<p>- Evropski savez potencira da treba da se proevropske stranke, ili subjekti u Crnoj Gori okupe. Stvarno imamo šansu da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju u jednom kratkom periodu, ali da bi to uradili moramo da okupimo i oformimo parlamentarnu većinu koja će biti sastavljena, ne od svega i svačega, nego koja će biti sastavljena od proevropskih partija, koje su iskreno posvećene evropskom putu Crne Gore. Ako to uspijemo da uradimo, onda imamo izgledne šanse da te procese maksimalno ubrzamo. Da bi to uradili, legitimno je da, prije svega, organizujemo prijevremene parlamentarne izbore, jer očigledno je da jedan dio političkih subjekata, uključujući i politički subjekat premijera, nema više legitimitet da upravlja Crnom Gorom - zaključio je Đuričković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Đuričković: Barometar je Spajićev pokušaj da politički preživi

<p>Košarkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Podgorici selekciju Bugarske 85:62, u utakmici trećeg kola D grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.<br/>
<br/>
Izabranici selektora Boška Radovića ubjedljivim trijumfom napravili su značajan korak ka Eurobasketu.<br/>
<br/>
Crnogorska selekcija je od početka vodila, samo jednom bila je u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla je u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23.<br/>
<br/>
Imala je Crna Gora na poluvremenu 17 poena prednosti (44:27), ali su gosti u trećoj i četvrtoj četvrtini u nekoliko navrata prilazili na minus devet.<br/>
<br/>
Posljednji put je bilo 67:58, a tada je kapiten Bojan Dubljević pogodio trojku, Crna Gora je povela 70:58, da bi tačku na utakmicu stavio Radončić kada je pogodio za 79:60.<br/>
<br/>
Poslije novih poena Simonovića, Crna Gora je imala plus 23 i slavlje je moglo da počne.<br/>
<br/>
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Kendrik Peri sa 18, Nikola Ivanović i Nemanja Radović dodali su po 12, a Marko Simonović deset poena.<br/>
<br/>
U drugom meču te grupe Švedska je u Stokholmu savladala Njemačku 73:72.<br/>
<br/>
Crna Gora i Bugarska biće rivali i u pobdjeljak u Botevgradu.</p>

Ubjedljiv trijumf crnogorskih košarkaša

<p>Dokument pod nazivom „Barometar 26“, koji premijer Milojko Spajić<br/>
pokušava predstaviti kao ključnu stratešku mapu za završetak pregovora s Evropskom unijom, nije ništa drugo do zbir opštih fraza, bez ikakvog<br/>
suštinskog značaja - ocijenili su u Evropskom savezu.</p>
<p>Ovo je, smatraju oni, prilično providan pokušaj skretanja pažnje sa<br/>
suštinskih problema koji trenutno predstavljaju najozbiljniju prijetnju<br/>
evropskom putu Crne Gore.</p>
<p>- Još jednom se potvrđuje da je parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem i prevaziđenom politikom konstituenata nekadašnjeg Demokratskog fronta, najveći teret za evropsku perspektivu naše države. Stoga je poziv na tzv. evropski dijalog, upućen od strane premijera Spajića, koji je zahvaljujući sopstvenom izboru u savezništvu s<br/>
partijama koje istrajavaju na srednjovjekovnom, a nerijetko i<br/>
anticivilizacijskom narativu, nedovoljno ozbiljan, a njegov „barometar“<br/>
je bez evropskog pritiska - naveli su u Evropskom savezu.<br/>
<br/>
Svađanje sa susjedima, glorifikacija ratnih zločinaca, negacija<br/>
antifašističke tradicije, identitetske podjele i širenje međunacionalne<br/>
i međuvjerske mržnje - sve su to, cijene u Evropskom savezu, politike koje dolaze iz Spajićevog koalicionog okruženja i za koje isključivo on snosi punu odgovornost.</p>
<p>- Tenzije koje njegovi saveznici podstiču, direktno razaraju evropske temelje Crne Gore i čine je taocem retrogradnih i anticivilizacijskih ideologija vođenih po direktivama iz zvaničnog Beograda - dodali su u Evropskom savezu.<br/>
<br/>
Dosta je bilo, poručuju oni, skrivanja iza jalovih dokumenata i fingiranog dijaloga. Crna Gora neće, podvlače u Evropskom savezu, biti poligon za političke manipulacije kojima se nastoje prikriti katastrofalne posljedice odluka samog premijera.</p>
<p>- Umjesto što nastoji da obmane javnost, Spajić treba da pokaže odgovornost i jasno se distancira od destruktivnih koalicionih partnera koji uporno sabotiraju evropski put naše države. Sve dok to ne uradi, njegovi postupci se neće smatrati ni ozbiljnim ni odgovornim, već samo i isključivo licemjernim. Oni koji danas pretenduju da vode Crnu Goru ka Evropskoj uniji, godinama su predstavljali upravo najveću prijetnju tom putu - podvukli su u saopštenju.</p>
<p>Zato je, ističu u Evropskom savezu, najnoviji premijerov performans rezultat, ne njegove zabrinutosti za evropsku budućnost Crne Gore, već za sopstveni politički opstanak po svaku cijenu.<br/>
<br/>
- Evropski savez jasno poručuje da neće biti pojas za spasavanje premijera od sopstvenih koalicionih partnera i posljedica katastrofalnih odluka koje donosi. Uprkos premijeru Spajiću i njegovim koalicionim partnerima, Crna Gora će sigurno postati članica Evropske unije. Ali to neće biti zasluga ni Spajića ni Mandića, već političkih i društvenih snaga koje su, uprkos njima i njihovim mentorima kojima ponizno politički služe, dosljedno, hrabro i bez kompromisa, sačuvali evropsku orijentaciju ove države - jasni su u Evropskom savezu.<br/>
<br/>
Poručuju da su uvijek bili i da će biti na pravoj strani istorije.</p>
<p>- Evropski savez je spreman da nastavi borbu za bolju, evropsku Crnu Goru - dosljedno, odlučno i bez kalkulacija. Devedesetih smo se izborili s političkim i ideološkim uzorima ove parlamentarne većine, pa ćemo se izboriti i s Mandićem i Spajićem, koji su samo njihove blijede kopije - zaključili su u saopštenju.</p>

Evropski savez: Spajićev „Barometar“ je bez evropskog pritiska, služi za spašavanje od njegovih koalicionih partnera

<p>Najbitnije je da smo održali obećanje građanima jer cijene struje neće porasti od januara 2025. godine - poručio je premijer Milojko Spajić.</p>
<p>On je, gostujući u emisiji Okvir na Televiziji Crne Gore, rekao da neće biti ugrožen ni elektroenergetski sistem Crne Gore, kao ni da nije ugrožena ni nezavisnost regulatora koji je, kako je istakao, nezavistan od izvršne vlasti i koji je samostalno procijenio da treba da poraste cijena kada je u pitanju mrežarina.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo imali jednu lagodnu političku poziciju, da kažemo 'mi smo uradili sve što smo mogli, cijene struja ostaje ista, ali mrežarina je porasala 3,40 odsto. To smo mogli da uradimo, međutim, znate da pokušavam da u politici budem onakav kakav sam kao osoba, i da kažem ono što zaista mislim. A to je da cijena računa ne smije da poraste ni u kakvom obliku od januara 2025. godine. Što znači da prosječnog građanina ne interesuje da li je to ciejna struje ili je to mrežarina, i jako nam je bilo bitno da račun ostane identičan onome kakav je trenutno - kazao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje ko će platiti dio troška, pošto je regulator govorio o porastu cijene za mrežarinu, premijer je rekao da ima više opcija u igri, a ministar energetike će pojasniti sve detalje.&nbsp;</p>
<p>- Suštinski je subvencija najbolje rješenje, zato što ćemo na taj način pokriti ovaj dio koji opterećuje građane a kroz profit državnih preduzeća, poput CEDIS i CEGES, &nbsp;država će praktično vratiti taj novac nazad. Tako da, ni država neće imati neki preveliki minus od toga, a održaćemo ono obećanje koje smo dali građanima, i što je najvažnije, borićemo se protiv eksterne inflacije na najbolji način na koji možemo. A mnoge stvari ne možemo da kontrolišemo, cijene brašna, odnosno cijene žitarica, suncokretovog ulja, nekih stvari koje uvozimo u velikim količinama, jako je teško kontrolisati. Ali cijenu struje, to je ipak domaća priča, i tu moramo da pokažemo da se želimo boriti protiv inflacije do kraja - naglasio je premijer.&nbsp;</p>
<p>On je rekao da će država pokriti razliku kada je u pitanju mrežarina, štio znači da je profit državnih preduzeća održan.&nbsp;</p>
<p>- Stabilnost elektroenergetskog sektora će biti očuvana do kraja. A s druge strane, nećemo oštetiti ni državu, jer će kroz profite državnih preduzeća, to jest kroz dividende, dobiti novac nazad - kazao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>On je objasnio da je struja socijalna kategorija u Crnoj Gori već duže vremena.&nbsp;</p>
<p>- Nažalost je tako. To je zatečeno stanje i još jedan vruć kompir koji smo preuzeli iz prošlosti. Za zemlju koja proizvodi, i koja ima potencijal da proizvodi puno električne energije, to i nije toliko strašno. Samo je strašno što ne proizvodimo dovoljno struje. Zato je važno, mi prije nekoliko dana sa francuskom agencijom za razvoj, AFD, sa RTE, njihovom transmisionom kompanijom, uskoro sa EDF, svjetskom najvećom elektroenergetskom kompanijom, potpisujemo kontinuirano sporazume o saradnji. Nadamo se da ćemo u prvom kvartalu iduće godine potpisati jedan konkretan sporazum sa državom Francuskom o konkretnim projektima u Crnoj Gori, energetskim i infrastrukturnim, koji će povećati proizvodnju električne energije u Crnoj Gori značajno, po relativnim niskim cijenama. Na taj način, mislim da ćemo moći u budućnosti da držimo poziciju da nam je cijena struje konkurentna - ocijenio je Spajić.</p>
<p>Evropska komisija nas je, kaže, kroz Plan rasta obavezala da postepeno usklađujemo našu cijenu struje sa evropskim cijenama.</p>
<p>- U perspektivi, ako želimo da uđemo u EU imamo obavezu da usklađujemo cijenu struje sa nekim evropskim standardima. Imaćemo obavezu kasnije da uvedemo i akcize na struju. To su sve evropske norme - kazao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>Tvrdi da neće dozvoliti porast cijena računa - sada, kada imamo ogroman inflatorni pritisak na građane.</p>
<p>Saopštio jeda su na sastanku na kome su bili i ministar energetike Saša Mujović i direktori energetskih kompanija svi bili na istom fonu, samo je, kaže, bilo pitanje koji je modalitet najbolji.&nbsp;</p>
<p>- Tražili smo koji je najbolji način da sprovedemo u djelo našu zamisao. Vezano za ovo rješenje nije bilo problema. Cijena na računu nakon 1. janaura ostaje ista kao što je ranije bila - dodao je Spajić.</p>

Spajić: Računi za struju ostaju isti

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: medunarodni-dan-bijelog-stapa-u-svijetu