<article>Elektroprivreda Crne Gore A.D. (EPCG) donirala je pedeset hijada eura Kliničkom centru Crne Gore. Ugovor su potpisali direktor KCCG dr sc. med. Aleksandar Radović i izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović. Predmet ugovora je donacija 50.000 eura, koja će biti namijenjena unapređenju rada i funkcionisanja KCCG. Ovim povodom je direktor KCCG, dr Aleksandar Radović u ime ustanove, uručio zahvalnicu EPCG-u u prostorijama ove kompanije u Nikšiću, koju je primio izvršni rukovodilac sektora za korporative komunikacije, Tomaš Damjanović.- Ovim činom EPCG nastavlja da pruža podršku zdravstvenom sistemu i građanima Crne Gore na čemu smo im iskreno zahvalni, a posebno predsjedniku Odbora direktora EPCG Milutinu Đukanoviću i izvršnom direktoru Ivanu Bulatović - navedeno je u saopštenju EPCG-a.Iz Elektroprivrede su rekli da, kao društveno odgovorna kompanija, dosljedno ulažu u projekte i inicijative od značaja za cijelo društvo. - Još jednom donacijom dokazuju svoju posvećenost jačanju zdravstvenog sistema, kao dokaz da ulaganje u zdravlje predstavlja ulaganje u budućnost svih građana - navedeno je u saopštenju.Dr Radović, zahvaljujući EPCG na još jednoj vrijednoj donaciji, istakao je da će ova sredstva značajno doprinijeti unapređenju zdravstvenih usluga u našoj ustanovi.- Potpisivanjem ovog ugovora EPCG još jednom potvrđuje svoju misiju i viziju društveno odgovornog poslovanja, sa posebnim akcentom na podršku ključnim institucijama od javnog značaja - poručeno je iz EPCG-a.</article>

Elektroprivreda Crne Gore A.D. (EPCG) donirala je pedeset hijada eura Kliničkom centru Crne Gore. 
Ugovor su potpisali direktor KCCG dr sc. med. Aleksandar Radović i izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović. Predmet ugovora je donacija 50.000 eura, koja će biti namijenjena unapređenju rada i funkcionisanja KCCG. 
Ovim povodom je direktor KCCG, dr Aleksandar Radović u ime ustanove, uručio zahvalnicu EPCG-u u prostorijama ove kompanije u Nikšiću, koju je primio izvršni rukovodilac sektora za korporative komunikacije, Tomaš Damjanović.
- Ovim činom EPCG nastavlja da pruža podršku zdravstvenom sistemu i građanima Crne Gore na čemu smo im iskreno zahvalni, a posebno predsjedniku Odbora direktora EPCG Milutinu Đukanoviću i izvršnom direktoru Ivanu Bulatović - navedeno je u saopštenju EPCG-a.
Iz Elektroprivrede su rekli da, kao društveno odgovorna kompanija, dosljedno ulažu u projekte i inicijative od značaja za cijelo društvo. 
- Još jednom donacijom dokazuju svoju posvećenost jačanju zdravstvenog sistema, kao dokaz da ulaganje u zdravlje predstavlja ulaganje u budućnost svih građana - navedeno je u saopštenju.
Dr Radović, zahvaljujući EPCG na još jednoj vrijednoj donaciji, istakao je da će ova sredstva značajno doprinijeti unapređenju zdravstvenih usluga u našoj ustanovi.
- Potpisivanjem ovog ugovora EPCG još jednom potvrđuje svoju misiju i viziju društveno odgovornog poslovanja, sa posebnim akcentom na podršku ključnim institucijama od javnog značaja - poručeno je iz EPCG-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klinički centar Crne Gore

EPCG

donacija

Društvo

EPCG donirala 50.000 eura Kliničkom centru

Radovan Krivokapić preminuo je večeras nakon što je u njega pucano ispred porodične kuće u Kotoru.
Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP) policija preduzima aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva.
&nbsp;&nbsp;-Večaras, oko 19.40 časova, u naselju Zlatne njive u Kotoru došlo je do upotrebe vatrenog oružja. Tom prilikom povrede je zadobio R.K (44) iz Kotora, koji je usljed zadobijenih povreda preminuo u Opštoj bolnici u Kotoru - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Krivokapić je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana.
Krivokapić je, saslušavan 2016. u istrazi podmetanja požara u kotorskoj diskoteci “Maximus”.
Iz policije je tada saopšteno da su pretresli više stanova u Kotoru i da rade na privođenju napadača.
Pet maskiranih osoba rano ujutru napali su stražara, onesposobili ga, a zatim ušli u klub i zapalili dio u kome se održavaju muzički koncerti.

Ubistvo u Kotoru: Preminuo Radovan Krivokapić

Nezaposlenost u Njemačkoj prvi put nakon više od deset godina raste na više od tri miliona ljudi. Broj nezaposlenih povećao se u avgustu u poređenju s prethodnim mjesecom za 46.000, na 3,025 miliona. To je 153.000 više nego u avgustu 2024., saopštila je Savezna agencija za zapošljavanje u Nürnbergu.
Stopa nezaposlenosti porasla je u poređenju sa julom za 0,1 odsto, na 6,4 odsto. Broj nezaposlenih iznad granice od tri miliona posljednji je put zabilježen u februaru 2015.
- Tržište rada i dalje je obilježeno stagnacijom posljednjih godina - rekla je šefica Savezne agencije za zapošljavanje Andrea Nahles.
Međutim, postoje i prvi znakovi stabilizacije. Broj nezaposlenih u pravilu raste tokom ljeta jer fabrike pred godišnje odmore manje zapošljavaju. Brojke za avgust posljednji put su bile tako visoke prije 15 godina.
- Tri miliona nezaposlenih je sramotna posljedica odbijanja provođenja reformi proteklih godina - rekao je Rainer Dulger, predsjednik Saveza njemačkih poslodavaca.
On je naglasio da je sada potreban pravi jesenski talas reformi.
U poređenju na području cijele države, stopa nezaposlenosti u saveznim pokrajinama Bremen (11,8 posto) i Berlin (10,5 posto) i dalje je bila najviša, dok je u južnim pokrajinama Bavarskoj (4,2 posto) i Baden-Württembergu (4,7 posto) bila najniža.
Savezna agencija za zapošljavanje za statistiku je koristila podatke koji su bili dostupni do 13. avgusta, prenosi Klix.ba.&nbsp;

Nezaposlenost u Njemačkoj ruši rekorde: Tri miliona ljudi bez posla prvi put nakon više od deset godina

Novosađani su se večeras okupili zbog protestne šetnje do zatvora na Klisi, a povodom zahtjeva da svi pritvoreni zbog učešća na protestima budu pušteni na slobodu. Na protest je pozvala inicijativa “Pustite ih sve”, koja za cilj ima formiranje sveobuhvatne baze podataka o broju uhapšenih u cijeloj zemlji u posljednjih skoro deset mjeseci.
- Monstrumi koji su studentkinji palicom slomili vilicu su na slobodi, a studenti su u zatvoru - poručili su demonstranti, uz uzvike "Pustite ih sve".
Dodali su da su "moralne nakaze" koje su na građane ispaljivale vatromete, šok bombe i druge predmete zaštićeni od strane policije i na slobodi, a oni koji su se branili su optuženi za pokušaji ubistva.
- Apsolutno je jasno da su ovo montirani politički slučajevi. Mi nećemo stati dok oni svi ne budu na slobodi - poručili su demonstranti.
Dodali su da "istinu ne može da zaustavi nijedan zid".
Na čelu protestne kolone su bili dobošari, kao i veliki transparent "Pustite ih sve".
Građani su nosili srpske i zastave Novog Sada, duvaju u pištaljke, a vozači su im otpozdravljali sirenama.
Demonstranti su uzvikivali imena onih koji se nalaze u zatvorskom ili kućnom pritvoru.
N1 piše da je Akademski plenum zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića i momentalnu suspenziju policajaca koji su grubo zloupotrijebili svoja ovlašćenja napadom na studente Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
- Napad policije na studente Pravnog fakulteta u Novom Sadu, ubacivanjem velike količine biber spreja u prostorije fakulteta, predstavlja kršenje autonomije univerziteta i protivzakonitu primjenu hemijskih sredstava, zbog čega odgovorni moraju momentalno da snose posljedice - navodi se u saopštenju.
Gradski odbornik Miša Bačulov koji je danas pišten da se brani sa slobode zbog navodnog napada na službeno lice rekao je za N1 da se "režim služi lažima, pomoću tabloida" i da zbog toga hapse građane.
Kaže i da je u njegovom slučaju policajac izjavio da ga je napao, za šta ne postoje dokazi.
- Iako su postojali pritisci na sudije, pušten sam na slobodu. Oni moraju da shvate da je istina nešto od čega niko nije pobjegao, a istina je ono što mi imamo - ističe.

Protestna okupljanja u više gradova u Srbiji: Novosađani ispred zatvora na Klisi - Pustite ih sve

Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović najavio je da će tužiti v.d. direktora policije Lazara Šćepanovića jer iznosi neistine.&nbsp;
Osvrnuvši se na optužbe ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, Abazović je u emisiji “Minula neđelja” na A plus televiziji, kazao da mu ne zamjera.
- Ja ljude gledam kroz njihove kapacitete. Šaranović sada optužuje mene, a bio je sa mnom na listi. Hvalio je više 43. Vladu nego što sam ja to činio, toliko da me je bilo sramota. Ali, njemu ne zamjeram, zamjeram Lazaru Šćepanoviću koji je izgubio svaki integritet kao direktor policije - rekao je Abazović.
Poručio je da će Šćepanovića tužiti jer iznosi neistine.
- Taj čovjek laže. Ne kažem ja da on nije vrijedan momak, ali ne može direktor policije da nastupa kao političar u državnom parlamentu. On je državni službenik, a ne političar. Ako je dozvolio sebi da zbog skupljanja političkih poena i dodvoravanja nekoj partiji napada bivšeg premijera i opozicionara, on nema nikakav integritet - smatra predsjednik GP URA.

Abazović: Tužiću Šćepanovića, izgubio je svaki integritet

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Šta to krije ministar Krapović?

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Žena koja stoji na svojim vrijednostima, sa sviješću da je svojim radom zaslužila privilegovano mjesto nikada neće napadati onu koja nije na poziciji moći, a još manje podsmijavati joj se. U politici nije sve dozvoljeno i ovakvo ponašanje je jedna od crvenih linija, kazala je poslanica Jevrosima Pejović u Fejsbuk objavi.&nbsp;
Posljednjih dana Demokratska Crna Gora, stranka koja upravlja takozvanim resorima sile, vojskom i policijom, vodi prljavu kampanju protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević zbog njene osude targetiranja advokata Veselina Radulovića koji je protiv čelnika bezbjednosnog sektora iz reda Demokrata, ali i njihovih funkcionera iz parlamenta, podnio krivičnu prijavu, što je rezultiralo beskrupuloznim blaćenjem i difamacijama da mu prijave pišu škaljarski i kavački klan.&nbsp;
Poslanice Zdenka Popović (DCG) Bojana Pićan (NSD), Slađana Kaluđerović (SNP), Marica Bulatović (UCG), Jelenka Andrić, Brankica Marković i Nađa Laković (PES), te Jelena Kljajić (DNP), te predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović pružile su podršku poslanici Demokrata Anđeli Vojinović zbog navodnih napada na nju, pri tom targetirajući izvršnu direktoricu HRA paradoksalno se pozivajući na žensku solidarnost i feminizam.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore i poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, poručila je direktorici HRA, &nbsp;između ostalog, da patetično glumi žrtvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.56%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovic-porucila-gorjanc-prelevic-pateticno-glumite-zrtvu-i-zanosite-se-u-bujici-podmetanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Feminizam je moja tradicija. Međutim, svjesna sam da većina mojih koleginica nema osjećaj da iza njih stoje žene koje su se izborile da mi danas možemo uživati jednaka prava. Ni jedno od tih prava ženama u našem društvu nije poklonjeno, već su puškama i životom osvajana – istakla je Pejović.&nbsp;
Ona je navela i da se od početka bavljenja politikom trudi da razumije i koleginice koje su zarobljene u čvrste partijske oklope, svjesna da je njima mnogo teže, jer često nemaju luksuz da otvoreno govore i da su nebrojano puta morale izdati sebe ili opravdati postupke sa kojima nijesu saglasne.
- Vjerovatno se bude sa osjećajem da im je vođa partije poklonio identitet političarke, a ne da su ga one zaslužile. Da nije tako podržale bi otvorene liste – ističe Pejović.&nbsp;
Dodaje da već par dana bezuspješno pokušava pronaći mjesto ljubavi sa kojeg bi bez ljutnje mogla pogledati koleginice koje na oltar partijske pripadnosti prinose rodnu ravnopravnost.
- Ovo je na toliko načina opasno, jer ugrožava sve one žene kojima kao funkcionerke moramo služiti. Nadam se da će buduće generacije političarki koje će sjedjeti na našim mjestima, znati šta je rodna ravnopravnost i da će biti mnogo etičnije i hrabrije – poručila je Pejović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgorjanc-prelevic-demokrate-napadaju-i-moju-porodicu-od-koga-da-trazim-procjenu-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

EPCG donirala 50.000 eura Kliničkom centru

Tagovi

Ubistvo u Kotoru: Preminuo Radovan Krivokapić

Nezaposlenost u Njemačkoj ruši rekorde: Tri miliona ljudi bez posla prvi put nakon više od deset godina

Protestna okupljanja u više gradova u Srbiji: Novosađani ispred zatvora na Klisi - Pustite ih sve

Abazović: Tužiću Šćepanovića, izgubio je svaki integritet

PRATITE TVe UŽIVO