U nekim drukčijim okolnostima, ne bi bilo potrebe da se osvrćemo na istupe pojedinaca i organizacija koje, očito, imaju manjak osjećaja kada je riječ o odgovornosti za javno iskazane riječi, ali smo, kao predstavnici najvažnije kompanije u državi, dužni da ukažemo na jednu vrlo problematičnu praksu u dijelu koji se odnosi na potrebu nekih političkih aktera da, preko leđa EPCG, njenog poslovodstva i zaposlenih, stiču jeftine političke poene, saopšteno je iz EPCG, reagujući na današnju pres konferenciju Dritana Abazovića.&nbsp;
- Odbacujemo neutemeljene tvrdnje gospodina Abazovića o stanju akumulacija i poslovanju kompanije. Njegovi komentari nemaju uporište u realnim podacima i predstavljaju isključivo pokušaj diskreditovanja jednog od najvažnijih sektora crnogorske ekonomije.
Oni, kako navode, podsjećaju na činjenicu da se hidrologija ne poklapa sa kalendarskom godinom – nekada se predviđene godišnje padavine ostvare za devet mjeseci, a nekada za petnaest.&nbsp;
- Upravo zato, Energetski bilans nije statičan dokument, već okvir koji se prilagođava realnim vremenskim i tržišnim uslovima. Po tom istom Bilansu, predviđene su značajne padavine u novembru i decembru 2024. godine, koje su, nažalost, izostale. EPCG je, u skladu sa situacijom, odgovorno koristila akumulacije kako bi osigurala stabilnost sistema i nesmetano snabdijevanje potrošača. Da smo se vodili logikom gospodina Abazovića, danas bismo imali značajne količine neiskorišćene vode &nbsp;ili, narodski rečeno, prosute resurse, dok bi građani i privreda bili izloženi energetskoj nesigurnosti - navode u reagovanju.&nbsp;
Podaci jasno pokazuju, kako kažu, oscilacije u stanju akumulacija iz godine u godinu.
- Na primjer, krajem 2022. godine EPCG je raspolagala sa 110 GWh više nego što je bilo planirano, dok je krajem 2023. taj višak iznosio 64 GWh. S druge strane, 2024. godina je donijela nepovoljne hidrološke prilike, pa je stanje na akumulacijama bilo ispod plana. Međutim, već sada vidimo da padavine iz prvog kvartala 2025. godine nadoknađuju taj manjak, a očekujemo da će do kraja marta stanje biti iznad plana, što HE “Piva” već jeste - ističu oni.&nbsp;
Što se tiče finansijskih rezultata, tvrdnje o njihovom prikrivanju su, kako su kazali iz EPCG, neutemeljene i zlonamjerne.
Kao i svake godine, dodaju, EPCG će blagovremeno objaviti preliminarne finansijske izvještaje u skladu sa zakonskim procedurama, i sigurni smo da će rezultat biti pozitivan.
- Takođe, Abazović dobro zna da bivši ministar energetike, gospodin Saša Mujović, nema nikakve dodirne tačke sa donošenjem odluka o upravljanju akumulacijama. Ove odluke su isključivo u nadležnosti EPCG menadžmenta i Odbora direktora. Stoga, prozivanje bivšeg ministra Mujovića nema nikakve veze sa energetikom, već isključivo sa ličnim frustracijama gospodina Abazovića. To što ga lično ne podnosi nema apsolutno nikakve veze sa EPCG, već je tema za stručnjake iz sasvim drugih oblasti - dodaju iz EPCG.&nbsp;
Kada je, kažu, riječ o termoelektrani “Pljevlja”, EPCG aktivno sprovodi njenu ekološku rekonstrukciju u skladu sa svim preuzetim obavezama i realnim rokovima.
- Pokušaji plasiranja neistina o mogućem zatvaranju TE “Pljevlja” neozbiljni su i neopravdano uznemiruju javnost. Sinhronizacija rekonstrukcije sa obavezama Rudnika uglja, uključujući izmještanje Ćehotine, dio je strateškog plana u kojem se postupa odgovorno i koordinisano - ističu iz EPCG-a.&nbsp;
Nepotrebno podizanje panike, naglašavaju, i plasiranje netačnih informacija ne mijenja činjenicu da EPCG donosi odluke u najboljem interesu građana i energetske stabilnosti Crne Gore.&nbsp;
- Umjesto da iznosi neutemeljene tvrdnje, bilo bi korisnije da se gospodin Abazović informiše o osnovnim principima elektroenergetskog sistema – ili da se barem suzdrži od komentara koji ne doprinose rješenjima, već samo unose konfuziju u javni prostor - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
EPCG, navode, ostaje posvećena odgovornom upravljanju resursima, stabilnom snabdijevanju i strateškom razvoju energetskog sektora, bez obzira na pokušaje da se stručne odluke pretvore u politički performans.&nbsp;
- Građani zaslužuju ozbiljan i odgovoran pristup energetskoj politici, a ne populističke izjave koje ignorišu činjenice i osnovne zakonitosti struke. Mi svoj posao radimo odgovorno i uspješno, na dobrobit kompanije i svih građana, a gospodinu Abazoviću ostavljamo da prosudi zbog čega njegovi stavovi imaju sve manju podršku građana - ističu u saopštenju.&nbsp;
EPCG će, kako su saopštili, do 2027. godine, završiti projekte u vrijednosti od gotovo 600 miliona evra.&nbsp;
- A gospodinu Abazoviću, uz želje da ga posluži dobro zdravlje, šaljemo srdačne pozdrave iz Sunčanog grada - zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EPCG: Neutemeljene tvrdnje Abazovića o stanju akumulacija i poslovanju kompanije

Elektroprivreda (EPCG) smanjuje akumulacije vode da bi prodala što više struje i tako poboljšala rezultat, saopštio je predsjednik Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović. 
 
- Generalno stanje u energetskom sektoru nije dobro, jer se konstatno rade propusti - rekao je Abazović na konferenciji za medije. 
 
On je kazao da je energetski bilans stanje kako Vlada predviđa proizvodnju električne energije, prenose Vijesti. 
 
- Godine 2023. je to bilo 3,48 hiljada gigavat sati, a prošle godine 2,94 hiljade. Na kraju prošle godine su spustili akumulacije na 149, skoro duplo manje nego što je trebalo. Treći aspekt je profit EPCG, koja je 2023. na kraju prvog kvartala 113,96 miliona eura bila u plusu, drugog 101,53 miliona u plusu, trećeg 62,97, četvrtog 52,5. U prošloj godini na kraju prvog kvartala 11,36, a već od drugog počinje minus. Na kraju trećeg minus od 19,2 miliona, a četvrti već znam, ali još ga nijesu objavili - rekao je Abazović. 
 
On je dodao da se uvijek preliminarni rezultat objavljivao u januaru. 
 
- Vidite rezultat. Smanjuju akumulacije da bi prodali što više struje i tako poboljšali rezultat, pa da razlika između 2023. i prošle bude manja. Mi smo morali imati akumulacije na maksimalnom nivou, jer u ovoj godini ne radi Termoelektrana (TE) Pljevlja, pa će Crna Gora uvoziti veliku količinu struje. Umjesto da omoguće da to što lakše padne državi, učinili su da to padne što teže - kazao je Abazović. 
 
On je na pitanje hoće li biti povećanja cijene električne energije, odgovorio da misli da hoće. 
 
- Da li će je ostaviti istom subvencijama Vlade - ja mislim da je to isto jer će se vratiti građanima kroz namete - rekao je Abazović. 
 
On je kazao da je EPCG firma koja je najveći izvoznik. 
 
- Jedino značajno što izvozimo je električna energija i nakon otvaranja Beluge, nešto malo alkoholnih pića. Oni moraju zatvoriti TE Pljevlja 31. marta Mogu to odložiti za dva mjeseca - rekao je Abazović. 
 
Prema njegovim riječima, problem je u izmiještanju rijeke Ćehotine. 
 
- Ako se Ćehotina ne izmjesti na vrijeme, TE Pljevlja ne može nastaviti da radi uprkos rekonstrukciji. Rudnik uglja Pljevlja (RUP) vodi PES-ovac politikolog. Velika je šansa da se i završi rekonstrukcija, ali da nema uglja - kazao je Abazović. 
 
On je rekao da Vlada i rukovodstvo energetskog sektora kažu da je neto rezultat manji jer nije bilo kiše. 
 
- Pa nije bilo toliko manje kiše, nije taj procenat manji za deset do 15 odsto. Nama završava kišna sezona, što je dobro za turističku, ali su nam akumulacije na minimumu. Njima nije dobar bio u bordu direktora EPCG Martin Ćalasan. Jedini čovjek koji je koji je stekao priznanje za patent u Sjedinjenim Američkim Državama - rekao je Abazović. 
 
On je aktuelnom gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, koji je nekada bio ministar energetike poručio da se ne vadi na Bošnjačku stranku (BS) i na nekadašnji Demokratski front (DF). 
 
- Ovo su rezultati Saše Mujovića, nek se ne vadi na BS. Njihove rezultate ćemo vidjeti na kraju ove godine. Nek se ne vadi ni na DF, jer je DF bio 2023. ali je bio drugi bord - kazao je Abazović. 
 
On je kazao da ne brani predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića. 
 
- On je u mnogome kumovao ovome, ali su ga oni postavili - rekao je Abazović. 
 
On je poručio da su krivi predsjednik Vlade, Milojko Spajić, Mujović, Đukanović i izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović. 
 
- Ovo mi liči na ono kad su privatizovane fabrike - prikaže se da ne rade dobro, uprkos trudu, pa se prodaju. Trebalo je održati akumulacije, a ne spuštati ispod određenog nivoa. Kad su u avgustu 2022. bile astronomske cijene struje, mi smo uvozili dva miliona eura struje dnevno. Međutim, pala je kiša, izvozili smo i nivelisali smo - kazao je Abazović. 
 
On je dodao da menadžment mora redovno pratiti i cijene na berzi i stanje u akumulacijama. 
 
- Mislim da su napravili kiks jer je sad cijena veća nego prije par mjeseci kad su je prodavali, ali oni sve rade politički. Ulazimo u energetski najtežu godinu u Crnoj Gori. TE Pljevlja je crnogorska nuklearka i najznačajniji proizvođač električne energije. Danom kad završi rekonstrukcija treba da bude spreman ugalj da se nastavi proizvodnja - poručio je Abazović. 
 
Prem njegovim riječima, moramo se zapitati zašto je direktor TE Pljevlja podnio ostavku dva mjeseca prije rekonstrukcije. 
 
- U Crnoj Gori nijedna kompanija ne može da se poredi sa EPCG. Mi ćemo doći u situaciju da ako uvezemo 100 miliona EUR električne energije to platiti kroz račune. Svakako smo morali uvesti, ali možda manje - zaključio je Abazović.

1250x600

1084x550

Abazović: EPCG smanjuje akumulacije vode da bi prodala što više struje

Funkcioner Demokrata Igor Joksović, kako tvrde nezvanični izvori Portala ETV iz Termoelektrane Pljevlja, nudi se da preuzme upražnjenu poziciju direktora ove jedinice Elektroprivrede Crne Gore, ali, prema našim saznanjima, u Odboru direktora smatraju da on ne može odgovoriti izazovima koje nosi ta funkcija, zbog čega je, kažu naši sagovornici, dogovoreno sa aktuelnim direktorom Mirkom Mazalicom, koji je nedavno podnio neopozivu ostavku, dogovoreno da on do izbora rukovodioca „pokriva“ to mjesto. Prema saznanjima Portala ETV, u četvrtak će biti održana sjednica Odbora direktora Elektroprivrede na kojoj će se razgovarati kako da se prevaziđe kriza u Termoelektrani, poslije ostavke Mazalice, a u jeku ekološke rekonstrukcije ovog objekta. Na sjednici će, tvrde naši izvori, biti riječi i o razrješenju čelnika Funkcionalne cjeline Proizvodnja Bojana Đordana. Termoelektrana i hidroelektrane Perućica i Piva su dio Proizvodnje i njihovim rukovodiocima je nadređen čelnik ove jedinice Elektroprivrede. - Direktor Termoelektrane nema velika ovlašćenja, skoro da je na nivou poslovođe, ali ima odgovronost. Mazalica je već neko vrijeme u sukobu sa čelnicima Elektroprivrede i već je nekoliko puta najavljivao ostavku, ali su ga ubjeđivali da ostane. Sada je pristao da rukovodi do izbora novog direktora - kaže naš nezvaničan sagovornik.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217220228_707ca2b7d662372ae39898e30be1799547fb6d05bd131a788b2808199c51ffb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217220228_707ca2b7d662372ae39898e30be1799547fb6d05bd131a788b2808199c51ffb9" data-rendition-name="original" width="6562" height="4375" loading="lazy" alt="Mirko Mazalica"><figcaption>Mirko Mazalica(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Drugi izvor Portala ETV, objašnjava da Joksović, za sada, nema šanse da bude izabran. - Jedino ako baš niko drugi ne prihvati da preuzme Termoelektranu, što je moguće, s obzirom na probleme s kojima se suočava, kako zbog ekološke rekonstrukcije, tako i zbog izmještanja korita Ćehotine, zbog čega postoji bojazan da može faliti uglja - tvrdi on. Svi raspoloživi ljudsi resursi u Elektroprivredi, kako kažu naši nezvanični izvori iz ove kompanije, angažovani su na traženju alternativnih rješenja kako bi se prevazišli potencijalni rizici nedostatka struje u narednom periodu. - Jedna od mogućnosti je odgađanje rekonstrukcije Termoelektrane do godinu dana, sve dok Rudnik može da im isporučuje ugalj - dodaju oni. Mazalica je ostavku podnio 7. februara nakon što je, kako smo objavili, ušao u sukob sa „nekim čelnicima Elektroprivrede zbog problema u procesu ekološke rekonstrukcije Termoelektrane“. Izvori Portala ETV tada su kazali da je moguća i smjena direktora FC Proizvodnja Bojana Đordana, koji je i menadžer projekta ekološke rekonstrukcije. Nijesu mogli da preciziraju da li su on i Mazalica ušli u sukob koji je rezultirao ostavkom direktora Termoelektrane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217220228_801d454823b44c9d8db6e940b907793537c6eab13d0a8462da47c2ebaeb365d1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217220228_801d454823b44c9d8db6e940b907793537c6eab13d0a8462da47c2ebaeb365d1" data-rendition-name="original" width="1536" height="865" loading="lazy" alt="Menadžment Elektroprivrede"><figcaption>Menadžment Elektroprivrede 31. januara obišaio Termoelektranu, tada svi bili zadovoljni(Photo: EPCG)</figcaption></figure>  - U Elektroprivredi je haos. Svi kadrovi koji su iloe stručni odbijaju da preuzmu Termoelektranu, a počinje završna faza ekološke rekonstrukcije - rekli su oni tada. Pomoćnik direktora EPCG za finansijska pitanja Miro Vračar koji se pominjao kao mogući nasljednik Mazalice, sada je, kako kažu naši izvori, „u igri“ za direktora Proizvodnje. - Plaćamo danak partijskog zapošljavanja i neznanja. Crna Gora će ući u ozbiljne probleme - rekao je ranije jedan od naših nezvaničnih sagovornika, objašnjavajući da su na berzi cijene ogromne, te da više niko u regionu nema viškova struje. Menadžment Elektroprivrede 31. januara je obišao radilišta u Pljevljima, kada je saopšteno da „dinamika radova na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja i toplifikaciji grada idu u skladu s planom“. Podsjetili su tada da je „ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja jedan od najvažnijih projekata u crnogorskoj energetici, čiji je cilj modernizacija postrojenja i usklađivanje sa savremenim ekološkim standardima“. Završna faza projekta ekološke rekonstrukcije Termoelektrane prema planu treba da počne 1. aprila i da se završi do 15. novembra, u kojem periodu će ona biti van pogona.

Kaćuša Krsmanović

Joksović se nudi, šanse mu male, Mazalica pristao da „pokriva“ funkciju još neko vrijeme

Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja Pljevlja (RUP) donio odluku o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu.
Elektroprivreda je stopostotni vlasnik Rudnika uglja i njegova majka kompanija, a Odbor direktora EPCG je u svojstvu Skupštine akcionara RUP-a nadležan za funkcionisanje pljevaljske kompanije.
<h2>Očekivanja u RUP-u&nbsp;</h2>
U saopštenju Rudnika uglja se navodi da se izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković nada da im EPCG ovaj novac neće uzeti tokom iduće godine.
- Svako povlačenje dividende u sljedećoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja RUP-a, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom naredne godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionisanje energetskog sistema Crne Gore – kazao je Laković na sjednici, kako je saopšteno iz RUP-a.
Dodaju i da su, prilikom donošenja odluke o isplati dividende, vlasnici kapitala odnosno EPCG konstatovali da eventualna isplata dividende neće ugroziti investicije i likvidnost RUP-a.
- Predmetna dividenda je utvrđena po zahtjevu Skupštine akcionara, a na osnovu zaključaka Vlade Crne Gore. Direktor Laković je naglasio da je ove godine RUP ostvario najbolji rezultat u energetskom sektoru Crne Gore i nastaviće da doprinosi stabilnosti cijele EPCG grupe – zaključuju iz RUP-a.
Da je EPCG odlučila da „skine“ dvogodišnju dividendu Rudniku uglja, Pobjeda je objavila u ponedjeljak, a prema našim saznanjima tome se protivio Odbor direktora RUP-a zbog izazovne naredne godine koja ih čeka.
<h2>Najzahtjevnija godina&nbsp;</h2>
U nedavnom intervjuu Pobjedi Laković je kazao da će u ovoj godini ostvariti dobit od 15 miliona eura, ali da će iduća godina biti najzahtjevnija ikada, i za njih i za cijeli energetski sistem, imajući u vidu planiranu ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.
Laković je nedavno istakao da će kompanija zbog zastoja u radu Termoelektrane Pljevlja aredne godine u trajanju od osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani.
Iz EPCG su ranije dnevnom listu Dan, na pitanje zbog čega će uzeti 7,7 miliona eura dividende u takvom trenutku, kazali da će EPCG iduće godine imati veće izdatke nego RUP, jer će ih zbog zastoja TE Pljevlja, uvoz električne energije koštati oko 80 miliona eura. Uvjeravaju da poslovanje RUP-a neće biti ugroženo isplatom dividende.
- Naša kompanija, kao vlasnik RUP-a, poseže za povlačenjem dividende shodno zakonskim i statutarnim pravima, te potrebama koje se odnose na adekvatnu realizaciju predstojećih poslovnih aktivnosti – kazali su iz EPCG za Dan.
RUP je iduće godine planirao brojne investicije, od čega će ih samo završetak izmještanja toka Ćehotine koštati oko 20 miliona eura, a kupovina imovine mještana Kalušina za potrebe eksploatacije uglja 3,6 miliona eura. Planiraju i pokretanje proizvodnje asfalta, otvaranje fabrike za proizvodnju HTZ opreme i izlazak laboratorije RUP-a na tržište.
Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 19,2 miliona eura, što je 130,5 posto slabiji rezultat nego u istom periodu lani, pokazuje finansijski izvještaj ove kompanije za prva tri kvartala. Ovogodišnji poslovni rezultat državne elektroenergetske kompanije je za čak 82,17 miliona eura lošiji nego u istom periodu prošle godine, kada je EPCG bila u plusu od 62,97 miliona eura. Na čelu Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović, a izvršni direktor je Ivan Bulatović.
U prvih devet mjeseci ove godine EPCG je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 294 miliona eura i ostale prihode od poslovanja u iznosu od 1,14 miliona eura. U odnosu na isti period prošle godine prihodi od prodaje i ostali prihodi su manji za 23,89 odsto ili 92,6 miliona eura.
U prva tri kvartala ove godine EPCG je imala ukupne troškove poslovanja računajući i troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode u iznosu od 318 miliona eura i oni su veći nego u istom periodu prošle godine za 2,42 odsto, odnosno za 7,89 miliona eura.
Za razliku od majke kompanije EPCG, Rudnik uglja je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao pozitivno sa ostvarenom dobiti od 3,33 miliona eura.
<h2>Milan Lekić od juče i zvanično nije član borda&nbsp;</h2>
Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja razriješio stari i imenovao novi odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja (RUP) u kojem su mjesto zadržali Dragan Leković, Mladen Gogić i Vladislav Mićković, dok su novoimenovani članovi Dragoljub Krezović i Milanko Kečina.
Osim Milana Lekića, koji je ostavku na mjesto predsjednika borda podnio u oktobru, nakon što je slupao službeni automobil dok je bio pod dejstvom alkohola, bez mjesta u bordu ostao je i Luka Ilinčić.
Najavljeno je da će na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora biti imenovan predsjednik.

Laković očekuje da im EPCG neće naredne godine ,,skinuti“ 7,7 miliona eura

Domaćinstva su u novembru 2024. godine potrošila 132.153.434 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 31,89 odsto više u u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru, a u odnosu na novembar 2023. potrošnja je veća za 8,30 odsto.
Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 37,35 eura. 
Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 21,12 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Podgorici, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 45,44 eura.
- 58,68 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 16,26 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 18,58 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 6,49 odsto kupaca - saopšteno je iz EPCG-a.
Broj potrošača koji su dobili popust je 179,180 odnosno 44,93 odsto domaćinstava u Crnoj Gori.

Prosječan novembarski račun za struju 37,35 eura, najveća potrošnja u Podgorici

lija Mandić, sin predsjednika Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, zaposlen je u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), filijala Beograd.
Predsjednik Borda direktora EPCG Milutin Đukanović u dokumentarno-istraživačkom filmu META - država rođaka &nbsp;rekao je da je „Ilija veoma talentovan za te poslove“.
- To je naša firma u Beogradu koja radi, funkcioniše i tu je sve po zakonu urađeno - dodao je Đukanović.
Upitan da li je to nepotizam, odgovorio je da misli da nije.
- Mislim da nije. Ima li pravo sin Andrije Mandića da se zaposli? Mislimo da je Ilija veoma talentovan i ta firma ima vrlo specifičnu djelatnost. Ta firma ostvaruje sjajne poslovne rezultate i mislilmo da će sin Andrije Mandića biti vrhunski stručnjak.. - rekao je, između ostalog, Đukanović.
Na sajtu EPCG Beograd piše da je njihovaosnovna delatnost trgovina električnom energijom i podsticanje izgradnje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji i drugim državama regiona centralne i jugoistočne Evrope.

Mandićev sin zapošljen u filijali EPCG u Beogradu, Đukanović: Veoma je talentovan

Iznos povećanja cijena struje tokom sljedeće godine može ali i ne mora biti konačan, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6827%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fod-januara-struja-skuplja-3-41-odsto-za-skoro-sva-domacinstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.
Mugoša kaže da Elektroprivreda (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu - aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti regulatorne agencije ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Prema tome, kako kaže Mugoša, ovo može ali i ne mora da bude konačno povećanje cijene struje tokom 2025. godine.
- Ovo je posebno važno ako se zna da će zbog ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja od aprila do polovine novembra 2025. nastati deficit električne energije iz razloga što će TEP biti u planiranom zastoju. Nedostajuća količina električne energije u tom periodu biće po planu, prema navodima resornog ministra, nadomještena kupovinom odnosno uvozom električne energije - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Iznos povećanja cijena struje ne mora biti konačan

Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore iznosi 27,90 eura, saopštila je Elektroprivreda (EPCG).
Domaćinstva su, u oktobru 2024. godine potrošila 100.196.872 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 5,85 odsto manje u u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru, a u odnosu na oktobar 2023. potrošnja je veća 6,49 odsto.
- Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 27,90 eura. Domaćinstva u Mojkovcu bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 21,84 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Nikšiću gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 32,53 eura - navedeno je u saopštenju EPCG.
Iz kompanije navode da 68,1 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 17,8 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 11,7 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 2,4 odsto kupaca.
- Broj potrošača koji su dobili popust je 213.076 odnosno 53,51 odsto domaćinstava u Crnoj Gori - naveli su iz EPCG.

Prosječan oktobarski račun za struju 27,90 eura

Elektroprivreda (EPCG) procjenjuje da će za pet godina za zarade zaposlenih izdvojiti 165,3 miliona eura, odnosno prosječno godišnje oko 33 miliona eura, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz ASP-a se navodi da je u to uračunat i trošak osoba angažovanih po ugovorima o djelu, dok bi otkup radnih mjesta iznosio dodatnih 3,1 milion.
- U ovoj godini je EPCG projektovala zaposlenje 40 novih osoba, a do kraja godine prosječan broj zaposlenih predviđa na 1,29 hiljada, uključujući i 70 angažovanih po ugovorima o djelu, za šta će biti izdvojeno oko 33,3 miliona eura. To su projekcije iz prvog dijela ove godine“ - navodi se u saopštenju.
EPCG tokom petogodišnjeg perioda od ove do 2028. godine planira prirodni odliv 92 zaposlena zbog odlaska u penziju, kao i otkup 105 radnih mjesta, sa prosječnim neto troškom otpremnine od 30 hiljada EUR, dok je planirani broj angažovanih po ugovorima o djelu svake godine po 70 osoba.
EPCG godinama ima izuzetno visoke zarade zaposlenih, imajući u vidu ostatak države, koja slovi za prilično siromašnu, a u prilog visokim zaradama pokazuju podaci u posjedu Akcije za socijalnu pravdu, koja će navesti samo nekoliko primjera.
- Sredinom ove godine je osnovica za obračun poreza i doprinosa za predsjednika Borda direktora Milutina Đukanovića iznosila bezmalo sedam hiljada eura, a za izvršnog direktora Ivana Bulatovića je osnovica za obračun bila nepunih šest hiljada eura - dodaje se u saopštenju.
U menadžerskom timu deset rukovodilaca ima sredinom godine osnovicu za obračun između pet i pet i po hiljada eura, jednom je osnovica četiri i po hiljade, a jednom tri hiljade EUR. U isto vrijeme, ostali članovi Odbora direktora imaju osnovicu za obračun od hiljadu i po eura do tri i po hiljade eura.
- Shodno poslovnim projekcijama EPCG, a računajući odlive, na kraju naredne godine bi u energetskoj kompaniji prosječno bilo 1,27 hiljada zaposlenih, na kraju 2026. bilo bi 1,26 hiljada zaposlenih, godinu kasnije 1,25 hiljada uposlenih, a na kraju 2028. godine bi bilo 1,22 hiljade zaposlenih - rekli su iz ASP-a.
U naredne tri godine bi trošak za zarade i ugovore o djelu iznosio oko 33 miliona eura godišnje, a u 2028. godini bi bio 32,7 miliona eura. Državna energetska kompanija planira prosječno uvećanje zarada na godišnjem nivou od 0,75 odsto, a zbog uvećanja radnog staža.
- U pogledu otkupa radnih mjesta, EPCG projektuje da ove godine otkupi 25 radnih mjesta, što će koštati 750 hiljada eura, a u naredne četiri godine po 20 radnih mjesta godišnje, za šta će biti izdvojeno po 600 hiljada na godišnjem nivou, pa je ukupni trošak 3,1 milion eura - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su rekli da je nejasno da li će zakon o državnim preduzećima, koji se najavljuje, onemogućiti angažovanje zaposlenih po ugovorima o djelu posredstvom agencija za zapošljavanje, što je do sada u velikoj mjeri korišteno od državnih kompanija.
- Time se direktno omogućavala zarada agencijama za zapošljavanje, a sa druge strane izbjegavao transparentan način angažovanja radne snage i prikazivao manji broj uposlenih od stvarnog - zaključuje se u saopštenju.

ASK: EPCG godišnje angažuje 70 osoba po ugovoru o djelu

Radnici Željezare treba da intenziviraju izradu konstrukcija za solarne panele, što će biti osnova za ulazak u reprogram poreskog duga kompanije, rekao je ministar energetike Saša Mujović. 
 
Mujović je, nakon sastanka sa radnicima i rukovodostvom Željezare Nikšić i Elektroprivrede, podsjetio da Željezara ima veliki problem sa nagomilanim poreskim dugom, koji je u ovom momentu preko 1,5 miliona EUR. 
 
- Onako kako bi to po zakonu bilo, slijedila bi blokada, odnosno uvođenje stečaja u Željezari - rekao je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima. 
 
Kako je kazao, to bi se negativno odrazilo na zaposlene u Željezari, pa su u srijedu imali plodotvoran sastanak sa direktorom Poreske uprave, Savom Laketićem i potrudili se da pronađu kompromisno rješenje, kako bi radnicima u budućem periodu bile isplaćivane plate.
- Zadatak radnika Željezare jeste da intenziviraju aktivnosti na izradi konstrukcija za solarne panele i betonskih blokova i ono što je vrlo važno i kao zaključak tog sastanka je da se tačno zna koliki mora biti prihod radnika Željezare na mjesečnom nivou kako bi kompanija poslovala na adekvatan način i kako bi zaposleni zarađivali za bruto lične dohotke - rekao je Mujović. 
 
On je dodao da će to biti osnova kako bi se moglo ući kasnije u reprogram poreskog duga i kako bi radnici i svi zaposleni bili zadovoljni i ostvarivali pravo na lični dohodak. 
 
Mujović je naveo da je danas bio nastavak tog razgovora, gdje je razgovarao sa radnicima i predočio im situaciju. 
 
- Predočio sam im da je situacija veoma teška i složena, pozvao ih da zbijemo redove i da jednostavno na mjesečnom nivou radnici proizvode konstrukcija i betonskih stubova za potrebe instalacija tri megavata solarnih panela - rekao je Mujović. 
 
Kako je kazao, radnici su to prihvatili. 
 
- Zaista se nadam da će rješenje biti kvalitetno i održivo na duže staze - poručio je Mujović.

Mujović: Intenzivirati izradu konstrukcija za solarne panele

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović je, u novom izvještaju Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), prijavio da sa suprugom na računima ima blizu 100.000 eura i 14.000 eura gotovine. Kao čelnik ANB-a prima platu od 1.700 eura.
Janovićev imovinski karton ne razlikuje se mnogo od onog iz decembra prošle godine. I u posljednjem izvještaju Janović je prijavio da je stopostotni vlasnik firme "LA Bottega Company" doo iz Bara koja se bavi nespecijalizovanom trgovinom na veliko.&nbsp;
U novom dokumentu ASK-a stoji i da Janović nema nijedan odsto udjela u firmi "Gvardija" d.o.o. iz Tivta koja se bavi uslužnim djelatnostima u kopnenom saobraćaju. Janović je bio izvršni direktor, suosnivač i ovlašćeni predstavnik firme.&nbsp;
Vlasnik je kuće sa dvorištem u Budvi od 352 kvadrata koju je dobio na poklon, a nasljedstvom mu je pripao nestambeni prostor površine 22 kvadrata, čija namjena nije precizirana u izvještaju. Takođe, posjeduje njive od 89 i 267 kvadrata i pašnjak od 311 kvadrata koje je kupio.&nbsp;
Janović je prijavio da ima i pištolj marke HS produkt h11 iz 2023. godine, kao i audi A4 35 TDI koji je kupio prošle godine.
Gotovine ima 14.000 eura, na tekućim računima 46.800 eura, a vraća kredit od 10.000 eura od decembra 2020. godine.
Njegova supruga Zvezdana, koja je kao predsjednica Upravnog odbora Morskog dobra pijavila platu iz decembra prošle godine od 3.176 eura, na računima ima 50.000 eura, a oročila je štedni ulog od 1.178 eura.
Janović je prijavio i mjesečni prihod od rente koji je u decembru prošle godine iznosio 150 eura, kao i 290 eura od redovnog posla u privrednom društvu.
Janović je postavljen na čelo ANB-a 12. decembra prošle godine nakon što je njegov prethodnik Boris Milić podnio ostavku. On u tom momentu nije bio poznat široj javnosti, nije imao iskustva u bezbjednosnom sektoru zbog čega je njegovo imenovanje izavalo burnu reakciju javnosti. Mediji su pisali da su ga za tu poziciju preporučile rodbinsko-kumovske veze.
Rođak je Tonćija Janovića poslanika Pokreta Evropa sad čiji je lider premijer Milojko Spajić, kao i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca, koji je najviše insistirao na tome da se baš on nađe na čelnoj poziciji ANB-a.
Završio je Pomorski fakultet, a prethodno je radio u italijanskoj kompaniji MSC. U njegovoj biografiji, koju je objavila Vlada, navodi se da je privatni preduzetnik 20 godina i zastupnik više italijanskih kompanija.

Janović sa suprugom ima više od 100.000 eura, posjeduje kuću, audi, pištolj...

Evropa ne smije popustiti pred velikim društvenim mrežama kojima širenje dezinformacija donosi profit i globalnim akterima koji dezinformacije koriste kao sredstvo uticaja, poručeno je sa CDT-ove konferencije „Budućnost borbe protiv dezinformacija: Pravila igre ili igra bez pravila“, posvećenoj provjeri činjenica. Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević ocijenila je da fakt-čekeri sve češće postaju mete jer pokušavaju počistiti prostor u kojem se informacije sve rjeđe koriste za razumijevanje i u kojem dezinformacije dominiraju. Ona je podsjetila da se velike društvene mreže povlače iz programa za provjeru činjenica a da se nova američka administracija distancira od onoga što je podrška fakt-čekingu. - Globalni akteri poput Rusije sistemski koriste dezinformacije kao sredstvo vanjskog uticaja i unutrašnje kontrole. Fakt-čeking postaje često rizičan ali suštinski važan - rekla je Kovačević. Direktorica Faktografa, hrvatske fakt-čeking platforme, Ana Brakus, navodi da je u trenucima nekih novih direktiva i regulativa koje je usvajala EU postojalo očekivanje i nadanje da će one biti korisne prvenstveno za građane EU i da će postati primjer dobre prakse i da će se njihovom implementacijom situacija poboljšati. - Budući da su promjene koje su nastupile proteklih nekoliko mjeseci tektonske, čini mi se da smo nažalost ponovo postali samo jedan čip na pregovaračkom stolu i da je pitanje fakt-čekinga i slobode medija postalo samo još jedno od pregovaračkih alata - rekla je Brakus i dodala da se primjećuje da cijela fakt-čeking zajednica izuzetno zagovarara da se sprovedu mjere predviđene evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i da se implementiraju na najbolji mogući načn. Iako taj akt, kako kaže nije savršen, postoje razlozi zašto se EU odlučila na te poteze.&nbsp; - Dugo vremena su se pokušavali pronaći blaži načini rješavanja dezinformacija, bilo je puno dijaloga. Međutim, čini se da kod velikih platformi nije postojala iskrena volja da se taj problem riješi na najbolji način po korisnike i nažalost to je dovelo do toga da se ponešto mora primjenjivati snažnije. Situacija u kojoj se nalazimo trenutno je takva da izuzetno veliki uticaj na informisanje i razmišljanje, pa čak i ponašanje ljudi u regionu i na kontinentu, imaju ljudi u čijem su vlasništvu društvene mreže i one su prepuštene potpunom rasulu - kazala je Brakus. Brakus dodaje da je EU shvatila da treba ulagati više u slobodne medije, kvalitetno izvještavanje, sisteme preko kojih građani mogu dolaziti do ispravnih informacija. - Ali, EU nije poznata po tome da je brza. Nadam se da će se to promijeniti, jer vremena nema previše - poručila je ona. Direktor Udruženja građana i građanki „Zašto ne?“, koja je osnivač bosanskog Raskrinkavanja, Darko Brkan, kazao je da promjene koje su se desile u Americi i ostatku svijeta nisu bile neočekivane. - Vlasnici platformi su bili i dio kampanje, znali smo da će se to desiti. Platforme su tu isključivo radi profita - rekao je Brkan i dodao da Fejsbukov program za provjeru činjenica nije ukinut u Evropi već samo u Americi jer postoji DSA i i da se kompanija Meta boji od gubitka novca. Brkan smatra da borba protiv dezinformacija nije u rukama fakt-čekera, niti onih koji se bave medijskom pismenošću, već u rukama velikih platformi, kojima širenje dezinformacija donosi profit. Smatra da DSA legislativa ne može pomoći mnogo, ukoliko ne budu postojale i lokalne inicijative koje su njen dio. - Sa inicijativom DSA počelo se razgovarati o tome da je širenje dezinformacija globalni problem. Samim tim se diskurs promijenilo. Ranije je bilo sve u rukama fakt-čekera i onih koji se bave medijskom pismenošću, a suštinski nijesmo mi ti koji to mogu da zaustave. Mi možemo donekle “stavljati vreće na nasip” ali mi ih ne možemo spriječiti i zato je važno govoriti o ulogama platformi. Platfome ne žele da se bore protiv dezinformacija, jer im to smanjuje profit. Ne treba se zanositi da će bilo koja platforma biti za borbu protiv dezinformacija, osim ako ta borba bude donosila novac, tada bi se platforme sigurno uključile u to”, rekao je Brkan. Brkan vjeruje da je problem dezinformacija regionalni i da se ne može puno postići, ako mjere nijesu dio DSA paketa.&nbsp; - Lokalnim praksama se mogu tretirati dezinformacije, ali lokalne legislative, ako bi htjele da naprave slične efekte kao DSA bi morale ući u restrikitvne mjere, koje bi bile ono što se trenutno spočitava DSA, a to je cenzura. Ako bi lokalna legislativa išla tim putem napravila bi medveđu uslugu. Kako regulisati nešto gdje nemamo poluge kao EU, mi moramo ići metodama poput blokiranja Tik toka u Albaniji, što opet nijesu dugotrajna rješenja - stav je Brkana. Ipak, pomak predstavlja, smatra on, što se danas u regionu veći broj ljudi bavi dezinformacijama, nego što je to bio slučaj prije par godina.&nbsp; - Prije par godina, postojalo je svega par ljudi sa kojima se o tome moglo razgovarati. To je dobar pomak, da postoji neki broj ljudi koji to radi i da ima neku ulogu svrhu i moć. Kako će se to razvijati, iz te perspektive sam optimističan, a ključna stvar je kako će EU reagovati na sve ovo i da li ćemo biti oružje u ratu protiv svega što se dešava ili uteg na stolu kojim će neko da trguje i to je ključno pitanje - zaključio je Brkan. Kovačević je podsjetila je i da je Crna Gora zatvorila poglavlje informaciono društvo i mediji, ali da nam zakonodavstvo i dalje kasni za EU. - Urađeno je usklađivanje sa direktivom iz 2018. i potpuno je ignorisano da se u Evropi desila digitalna revolucija - rekla je Kovačević. Brkan je ocijenio da civilno društo, mora biti otvorenije prema ostalim organizacijama i napraviti širu koaliciju, umjesto zadržavanja u uskom krugu ljudi koji se bavi fakt-čekingom. Brakus je kazala da META pokušava da balansira i razmišlja se - na koji način zadovoljiti administraciju u SAD, a na koji ostatak svijeta. - Kao kod META-e, tako i kod Gugla, najveći broj korisnika je van SAD. EU će morati da izabere do čega joj je stalo i šta joj je bitno. Ne postoji jasna politika u ovom trenutku, previše stvari se dešava u isto vrijeme, svako vuče na svoju stranu. U zemljama regiona se ne dešava ništa novo, približavamo se trenutku gdje njihovo nečinjenje neće prolaziti bez investicija nekih drugih strana. Svijet se mijenja i nekakva borba za prevlast se vodi na svim područjima - poručila je Brakus. <h2>Suštinsko pitanje je ko će i kako sprovoditi zakone o medijima i društvenim mrežama</h2> Crna Gora lako može uskladiti zakonodavstvo sa EU, ali suštinsko pitanje je kako će sprovoditi zakone kojima se reguliše rad medija i društvenih mreža, poručeno je sa drugog panela CDT-ove konferencije „Budućnost borbe protiv dezinformacija: Pravila igre ili igra bez pravila“. Neđeljko Rudović, državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija, rekao je da je cilj njegovog resora da se do kraja ljeta, pripremi inicijalni dokument, mapa puta, kako bi se utvrdilo šta se od normi iz evropskog Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Direktive o digitalnim tržištima (DMA), nalazi u crnogorskom zakonodavstvu. - Naš osnovni posao je da utvrdimo šta se od normi koje se nalaze u ta dva akta već nalazi u našem pravnom poretku, jer smo prošle godine donijeli nove medijske zakone i norme, koje se odnose na medijsku nezavisnost i transparentnost vlasništva. Sve to je već u jednom dijelu u našim zakonima, a naš cilj je da u najkraćem roku napravimo tabelu usklađenosti da vidimo šta imamo, a od toga šta nemamo da vidimo kako ćemo to ugraditi u naš pravni sistem - rekao je Rudović na panelu “Šta evropska pravila donose Crnoj Gori”. Rudović je kazao da će, prema preliminarnim analizama, da bi se sve to prenijelo u pravni poredak, morati mijenjati ne samo medijski, već i drugi zakoni. - Zato je važno pripremiti radni materijal, a to moramo da pripremimo do kraja ljeta. Efektivno na tome radimo sa četvoro ljudi, od čega se time bavi jedan čovjek, uz moju podršku - istakao je Rudović. Obaveza Crne Gore je, kaže, da u idealnim okolnostima, do kraja 2026. godine, Crna Gora ispuni privremena mjerila za zatvaranje poglavlja” - Tako da mi moramo da završimo kompletan posao, ne u decembru 2026, nego mnogo ranije, makar nekoliko mjeseci ranije što znači da nas čeka posao koji je jednako važan u odnosu na posao kada smo pripremali medijske zakone - naveo je Rudović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402120424_cf3d34e49f3593712ef6a09f5a1692323615e52c80ae9543811e4e843ef6926d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402120424_cf3d34e49f3593712ef6a09f5a1692323615e52c80ae9543811e4e843ef6926d" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa panela"> </figure>  Direktorica Agencija za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić podsjetila je da je samo jedan od evropskih regulatora uspio da razvije kapacitete za primjenu DSA, da su ostali u fazi razvoja, te da će Crna Gora jako brzo morati da ide u tom pravcu. Ona je kazala da je bitno da EU sprovede procese protiv X-a i TikToka i pokaže da je spremna da pokaže da se implementacija DSA ne dovodi u pitanje. - Ne smijemo da čekamo da vidimo kako će se taj proces završiti. DSA obuhvata više oblasti i tržišta, nama je ključna informacija ko su institucije koje će ovo sprovoditi za šta su zadužene. Ključna stvar je odrediti mrežu institucija i ko će koordinirati tu mrežu. Postoje dvije – ja vjerujem da je AMU prvi izbor. Da je našoj Vladi jasno kakav je to proces ne bi u Ministarstvu kulture i medija samo dvoje ljudi radilo na tome. Jako će teško naći ljude koji će biti spremni da suoče sa tim izazovom. Irski regulator privukao je ljude iz platformi da dođu da rade kod njih, mi to ne možemo - rekla je Bakić. Advokat Siniša Gazivoda, govoreći o DSA, kazao je da se radi o aktu koji ima neposrednu primjenu u državama članicama, za razliku od direktiva. Kada je u pitanju Crna Gora, Gazivoda kaže da je pred zemljom nekoliko opcija, kada je u pitanju borba protiv dezinformacija i zakonske regulative. - Jedna varijanta je da radimo nešto radikalno, poput cenzure, što neće dati efekte, druga da se sakrijemo u podrum i čekamo da prođe, a treća da se koliko-toliko pripremamo za to - rekao je Gazivoda. Govoreći o registru medija i transparentnosti vlasništva u medijima Bakić je kazala da je jako teško riješiti to pitanje. „Dvadeset godina imamo jedan pristup, imamo subjekte koji imaju date pozicije, licence, dozvole, ne mogu se njihova stečena prava tek tako revidirati. Što se tiče AMU, ono što možemo da radimo je da podstičemo transparentnost, radimo digitalnu mapu i učinimo javnosti dostupnim podatke zvaničnih vlasnika i sa njima povezanih lica. Nadamo se da će to da podstakne debatu i pokrene teme i da se vidi da li su zaista neki ljudi vlasnici nekih medija u Crnoj Gori“, rekla je ona. Rudović je kazao da svi mediji koji posluju u Crnoj Gori, nezavisno ko im je vlasnik, moraju da imaju 25 posto sopstvene produkcije, što, prema njegovim riječima, znači da će program morati da prave u Crnoj Gori i da se bave temama u Crnoj Gori. - Po prvi put smo uveli tu obavezu, ona do sada nije postojala. Drugo, svi mediji koji trenutno imaju dozvole, tj nacionalnu pokrivenost, neće je dobijati automatski, nego će je dobijati ako AMU procijeni da nam je potrebna još jedna televizija sa nacionalnom frekvencijom - rekao je Rudović. Napominje da će AMU na osnovu elaborata vidjeti ima li potrebe da imamo toliko televizija. - Mijenjamo puno toga u javnom interesu, a suštinsko pitanje je kako ćemo da sprovodimo zakon. AMU ima veliku odgovornost i zato je važno da dobru reputaciju koju je izgradila posljednjih godina sačuva i da bude istinski nezavisni regulator koji odluke donosi shodno zakonskim ovlašćenijima, a ne shodno političkim prilikama - naveo je Rudović. Komentarišući tužbe koje imaju za cilj da medije i nevladine organizacije opterete finansijski i odvrate ih od kritika (SLAPP tužbe), Gazivoda je rekao da naš pravni sistem čak i ne identifikuje SLAPP tužbe.&nbsp; - Mi nemamo institucionalno prepoznavanje. Kada se vidjelo da to vodi ka ugrožavanju slobode izražavanja imali smo niz akata iz EU šta bi na nacionalnom nivou trebalo raditi, kao što je akt iz 2024. o prekograničnim SLAPP tužbama i razvijanje prakse Evropskog suda za ljudska prava gdje je SLAPP prepoznat kao nešto što ima odvraćajući efekat u slobodi izražavanja. Od onoga što bi imalo smisla u našem sistemu je rano ocjeniti da li se radi o SLAPP-u i da se odbacuju takve tužbe. Loše je što nemamo nikakav mehanizam za to - kazao je Gazivoda.

CDT: Evropa ne smije popustiti pred dezinformacijama i onima koji od njih zarađuju

Suđenje optuženima u slučaju „Tunel“ počinje 17. aprila u Osnovnom sudu preed sudijom Borkom Lončarom.
&nbsp;Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Viši sud odbio je žalbu odbrane izjavljenu na odluku vijeća Osnovnog suda koje je donijelo je rješenje da se trojici srpskih državljana Veljku i Milanu Markoviću i Jovanoviću sudi u odsustvu.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je 11. septembra nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnic kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“.
Iako je optužni akt napisan na 40 strana istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade.
Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.
&nbsp;

Mirotić, Baćović, Milačič, Vuljaj i Erić pred sudom 17. aprila

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović svečano će sjutra otvoriti ulicu posvećenu dr Petru Orahovcu u Loveču u Bugarskoj, saopšteno je iz njegovog Kabineta.
Ovim činom, kako navode, odaje se počast velikom humanisti, ljekaru i političaru čiji je rad ostavio neizbrisv trag u istoriji Bugarske i Crne Gore.
- Dr Petar Orahovac, rođen je 1857. godine u selu Orahovo u Kučima. U periodu 1875-1878. bio je učesnik hercegovačkog ustanka. Medicinu je 1883. godine završio u Moskvi. Po povratku u Crnu Goru, radio je u Baru i Ulcinju, ali je već 1884. godine otišao u Bugarsku gdje je dao nemjerljiv doprinos razvoju bugarskog zdravstvenog sistema- podsjećaju iz Kabineta.
Dodaju da je Orahovac, kao jedan od osnivača Bugarskog ljekarskog saveza, unaprijedio zdravstvenu zaštitu u toj zemlji i bio primjer posvećenosti ljekarskoj profesiji. Aktivno je učestvovao u političkom životu Bugarske, gdje je u periodu 1910-1911. godine bio predsjednik Narodne skupštine Bugarske, kao jedini stranac na toj funkciji.
- Otvaranjem ulice u Loveču koja nosi njegovo ime, izražava se poštovanje prema njegovom radu i dostignućima koja nadilaze državne granice, podsjećajući na zajedničku istoriju i vrijednosti koje povezuju Crnu Goru i Bugarsku- navodi se u saopštenju.
Ovaj događaj, naglašavaju, potvrda je odličnih i prijateljskih veza dvije zemlje, koji dodatno ističe odnose međusobnog povjerenja i partnerstva. Takođe, u Loveču se nalazi počasni konzulat Crne Gore u Bugarskoj.
- Dr Petar Orahovac most je saradnje i razumijevanja između naših zemalja, a njegovo ime i djelo ostaju kao trajna inspiracija budućim generacijama -poručuju iz Kabineta predsjedniika Crne Gore.

Milatović u Bugarskoj otvara ulicu posvećenu Petru Orahovcu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: epcg