Janjušević: Zaštićene i lovne vrste ne mogu biti u pravnom vakuumu

Zbog neusklađenosti Pravilnika o lovnim sezonama i Liste zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, Centar za zaštitu i proučavanje ptica zatražiće mišljenje Ministarstva pravde kako bi se izbjegla različita tumačenja propisa Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva ekologije i obezbijedila pravna sigurnost.

To je poručeno sa sastanka koji je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica, a koji je okupio stručnu javnost, u odsustvu predstavnika Ministarstva ekologije i razvoja sjevera i Ministarstva poljoprivrede, sa ciljem pronalaženja najprihvatljivijeg rješenja.

Izvršna direktorica CZIP-a Jovana Janjušević kazala je da u ovom trenutku postoje vrste koje su istovremeno zaštićene i lovne, zbog čega nije jasno kako bi nadležni organi postupali u konkretnim slučajevima.

- Nastupila je jedna pravna, biološko-pravna drama i, budući da nijesmo imali predstavnike ni Ministarstva ekologije ni Ministarstva poljoprivrede, zaključke smo donijeli samo u stručnom krugu. To je da se obratimo Ministarstvu pravde, koje je nadležno da u ovakvim situacijama daje mišljenje - kazala je Janjušević.

Prema njenim riječima, ključno pitanje jeste da li je podzakonski akt, kakav je lista zaštićenih vrsta, usklađen sa postojećim Zakonom o divljači i lovstvu, imajući u vidu da se pojedine životinjske vrste istovremeno nalaze u režimu zaštite i među lovnim vrstama.

Upozorila je da bi takva situacija mogla izazvati probleme u postupanju inspekcije, tužilaštva i sudova.

Janjušević je saopštila da su dobili poziv ministra ekologije Damjana Ćulafića za sastanak tokom ove sedmice, što smatra pozitivnim korakom ka rješavanju otvorenih pitanja.

- Dobili smo poziv od ministra ekologije da se sastanemo tokom ove sedmice i nastavimo dijalog, što je dobro, jer insistiramo da o listama i svim važnim dokumentima razgovaramo na stručnom nivou - kazala je Janjušević.

Govoreći o sadržaju liste zaštićenih vrsta, Janjušević je ocijenila da je problem nastao zbog njenog preširokog obuhvata, odnosno uključivanja vrsta koje nijesu karakteristične za Crnu Goru.

Objasnila je da je u listu prenesen sadržaj Aneksa IV Habitatne direktive Evropske unije, bez dovoljno prilagođavanja nacionalnim prirodnim karakteristikama.

Janjušević je podsjetila da se evropski propisi odnose na čitavu Evropsku uniju, koja obuhvata različita geografska i klimatska područja, pojašnjavajući da to ne znači da svaka država treba da preuzme sve vrste bez obzira na njihovo stvarno ili potencijalno prisustvo.

Kao primjere vrsta za koje smatra da nijesu morale biti obuhvaćene nacionalnom listom navela je foku iz Finske i kiparsku divokozu, pojašnjavajući da se njihovo širenje na naše područje neće desiti čak ni sa klimatskim promjenama.

Govoreći o iskustvima država koje su ranije pristupile Evropskoj uniji, Janjušević je navela da je Slovenija prilikom pristupanja postupila na sličan način kao Crna Gora, dok je Hrvatska nekoliko godina kasnije primijenila drugačiji pristup i prilikom pripreme svoje liste uzela u obzir vrste koje su relevantne za njeno područje, uključujući i one čije je prisustvo istorijski zabilježeno.

Janjušević je istakla da svaka država ima svoje prirodne specifičnosti koje bi trebalo uvažavati prilikom usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim propisima.

Ona smatra da je polemika koja se razvila u javnosti povodom liste zaštićenih vrsta korisna jer je otvorila važna pitanja o načinu pripreme propisa i njihovom sprovođenju.

Ipak, uvjerena je da do nesporazuma ne bi došlo u tolikoj mjeri da su nadležna ministarstva prethodno organizovala stručnu raspravu i predstavila metodologiju izrade liste.

Poručila je da se važni propisi, posebno oni koji mogu imati posljedice po zaštitu prirode, lovstvo i pravnu sigurnost građana, moraju donositi kroz transparentan proces, uz uključivanje stručne javnosti.

- Kada se lista donosi pod pritiskom i preko noći, onda je ovakva situacija za očekivati - zaključila je Janjušević.

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Aleksandar Perović poručio je da lista zaštićenih vrsta nije nanijela štetu prirodi Crne Gore i da je Ministarstvo ekologije u nju uvrstilo sve vrste koje je predložila Agencija za zaštitu životne sredine. Ipak, neophodno je da nadležne institucije sjednu za isti sto i pronađu rješenja kako se hronični problemi iz prethodnog desetogodišnjeg perioda ne bi prenijeli u nove strateške dokumente i propise.

Podsjetio je da je Agencija još u decembru 2025. godine, u skladu sa zakonskim obavezama, dostavila Ministarstvu ekologije predlog liste, izrađen na osnovu kontinuiranog prikupljanja podataka i konsultacija sa stručnjacima i predstavnicima koji se bave zaštitom vrsta.

- Mi smo se konsultovali sa ekspertima i na osnovu podataka koje sakupljamo u kontinuitetu došli do predloga koji je upućen Ministarstvu. Nakon toga Ministarstvo je, tumačeći član 85 stav 8, odlučilo da uvrsti i neke druge vrste koje nijesu bile u predlogu Agencije. Zaista moram reći da kompletna lista ne čini štetu i da je Ministarstvo ekologije uvrstilo sve vrste koje je Agencija predložila. Ništa nije pretrpjelo štetu i lako je grešku ispraviti. Svi učimo u ovom procesu evropskih integracija. Ne treba da dižemo paniku, makar kada su ove stvari u pitanju - poručio je Perović.

Prema njegovim riječima, problem je i to što se važni podzakonski akti donose prije usvajanja glavnog strateškog dokumenta koji bi trebalo da definiše razvoj lovstva u narednih deset godina.

- Agencija će na to ukazati. Potencijalno ćemo u narednom desetogodišnjem periodu postupati u odnosu na prethodni pravilnik - rekao je Perović.

Perović je ukazao i na način pripreme novog strateškog dokumenta, navodeći da u njegovoj izradi nijesu bili zastupljeni predstavnici različitih oblasti u mjeri u kojoj je to bio slučaj prilikom pripreme prethodnog programa.

Zbog toga je pozvao na dijalog institucija, stručnjaka i svih zainteresovanih strana kako bi se došlo do održivih rješenja koja neće ponavljati stare greške.

- Ono što je stvarno problematično jeste da hronični problemi koje smo imali u prethodnom desetogodišnjem periodu nijesu riješeni. Mislim da je vrijeme da malo spustimo loptu, da svi sjednemo za istim stolom i da dođemo do nekih rješenja - poručio je Perović.

Tomaž Skrbinšek Univerziteta u Ljubljani kazao je da, kao neutralan vanjski posmatrač, može ponuditi perspektivu koja je manje opterećena lokalnom situacijom.

On je ukazao na izazove u upravljanju populacijama velikih zvijeri, posebno u situacijama kada dolazi do konflikata sa stanovništvom.

Objasnio je da evropska direktiva omogućava odstrel kroz određena izuzeća, odnosno derogacije, ali da se njihova primjena često komplikuje zbog sudskih postupaka, zbog čega odobreni odstrel nije uvijek moguće sprovesti.

- Suočavamo se sa sudskim sporovima, nerazumijevanjem konflikata i istovremenom potrebom da upravljamo ovim vrstama i reagujemo u određenim situacijama - naveo je Skrbinšek.