Jutarnji list o izborima u Srbiji: Kampanja i procedure bude sumnju da će glasanje biti propraćeno mogućim manipulacijama

Do vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji ostalo je još 11 dana, a tok kampanje i izborna procedura izazivaju sumnje da bi glasanje moglo biti praćeno manipulacijama i zloupotrebama.

Sumnje, između ostalog, proizlaze iz činjenice da je jedinstveni birački spisak u Srbiji zvanično zaključen sa ukupno 6.450.523 birača, uprkos podacima prema kojima Srbija, na osnovu popisa iz oktobra 2022. godine, ima 6.647.003 stanovnika, piše hrvatski Jutarnji list.

Ova razlika ukazuje na to da u Srbiji, prema starosnoj strukturi stanovništva, ima svega 196.480 osoba mlađih od 18 godina, koje nemaju pravo glasa.

Član Komisije za reviziju biračkog spiska istakao je da javnost već duže vrijeme sumnja u vjerodostojnost biračkog spiska.

Istovremeno, javnost, opozicija i nevladin sektor upozoravaju da je matematički teško objašnjivo da udio punoljetnih građana sa pravom glasa iznosi čak 98 odsto ukupnog stanovništva, budući da maloljetnici čine znatno veći procenat populacije.

Analize javno dostupnih podataka pokazuju da više od pola miliona birača u evidenciji biračkog spiska nema potpunu adresu — naziv ulice i kućni broj.

Prema nedavnoj studiji Radija Slobodna Evropa (RSE), samo u 13 pograničnih opština oko 85.000 birača registrovano je na fiktivnim adresama, poput „bez ulice – 0“.

Upozorenja opozicije o takozvanim „fantomskim biračima“ traju već mjesecima, a prema zvaničnim podacima, više od 500.000 birača bez precizno navedene adrese imaće pravo glasa na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra.

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i Ministarstvo unutrašnjih poslova nijesu uvjerljivo odgovorili na pitanja medija o velikim razlikama između podataka iz biračkog spiska i drugih evidencija.

Ana Gođevac, članica Komisije za reviziju biračkog spiska iz opozicione Stranke slobode i pravde, kaže da nikome nije jasno koliko birača Srbija zaista ima. Ona tvrdi da je sigurno da se na biračkom spisku nalaze i osobe koje ne bi trebalo da budu na njemu jer su, kako je kazala za N1, tokom 2022. i 2023. godine bile prijavljene na fiktivnim adresama u Srbiji, posebno u Beogradu.

Mediji su u međuvremenu zabilježili i ekstremne primjere, poput Priboja na jugozapadu Srbije, gdje je na adresi jedne kuće površine 88 kvadratnih metara registrovano čak 247 birača.

Istovremeno, studentski pokret i opozicija bezuspješno su pokušavali da od Republičke izborne komisije (RIK) i Ministarstva spoljnih poslova dobiju odobrenje za otvaranje većeg broja biračkih mjesta u dijaspori. Prema njihovim tvrdnjama, u inostranstvu je registrovano 110.000 birača, pa se procjenjuje da više od 20.000 građana Srbije koji žive van zemlje neće moći da učestvuje na izborima 25. oktobra.

RIK je u međuvremenu odbacio žalbe Studentske liste koje su se odnosile na biračka mjesta i vrijeme glasanja u inostranstvu, dok je studentski pokret podnio žalbu Upravnom sudu, optužujući RIK za „sabotiranje izbora“.

Glavne primjedbe koje je iznijela „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“ odnose se na tvrdnje da su „Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo državne uprave, uz prećutnu saglasnost Izborne komisije“, svjesno i namjerno filtrirali prijave kako bi „neprirodno smanjili broj birača i opravdali zatvaranje ambasada, otkazivanje biračkih mjesta i nametanje noćnog glasanja“ u Australiji, Kini, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Brazilu. U Njujorku će, na primjer, glasanje početi u dva sata poslije ponoći.

Ankete javnog mnjenja ukazuju na to da bi vanredni parlamentarni izbori 25. oktobra mogli biti neizvjesna trka između vladajuće Srpske napredne stranke, čiju listu predvodi donedavni predsjednik Aleksandar Vučić, i Studentske liste, koja uživa veliku podršku u dijaspori i već je podstakla desetine hiljada ljudi da se uključe kako bi se povećala izlaznost na izborima.