Ova godina u Srbiji je, možda, izborna. Ili makar priprema za izbornu godinu u kojoj će, to je jasno, najjači protivnik listi oko Srpske napredne stranke biti studentska lista.
Dok se još ne zna kako će se ponijeti parlamentarna opozicija, ulazak u političku trku najavili su influenser Baka Prase i bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić.
Prvi je cijelu svoju biografiju i bogatstvo izgradio bizarnim nastupima na društvenim mrežama, druga je pak bila ugledna neurohirurškinja i ministarka zdravlja. Iako dolaze iz različitih svjetova, povezuje ih desničarski narativ. Studentski pokret i mnogi posmatrači političke scene sumnjaju da su u pitanju rovci vlasti, oni koji treba da otkinu deo glasova od studenata.
Prije dvije sedmice je Bogdan Ilić, poznat i kao Baka Prase najavio da će se možda kandidovati u trci za gradonačelnika Beograda. Njega je za sada podržao kontroverzni desničarski pokret, poznat po saradnji sa režimom – Levijatan.
<h2>Protiv migranata i za suverenitet</h2>
Ilić je rekao da ne stoji niti uz studente, koji su u protestu više od godinu dana, niti uz režim, a najveće pitanje kojim će se baviti su migranti, odnosno njihovo protjerivanje iz Beograda.
Ilić je dodatno ušao u politički fokus pošto je svojom pojavom pokušao da doprinese popularnosti prvog živog „obraćanja“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku prošle sedmice.
Danica Grujičić je, u saradnji sa još četiri pokreta, osnovala Suverenistički savez. Tvrdi da taj blok nije uz vlast i da ga čine ljudi „koje niko ne može da kupi“. Ipak, otvorena je za saradnju sa studentskom listom, kojoj bi, kako kaže, prepustila mjesto ukoliko je čine „profesori suverenističkog opredjeljenja“.
Studenti medicine – oni koji su u protestu – oglasili su se o njenom potezu, rekavši da se „sateliti Srpske napredne stranke već naziru“. Grujičić, koja je poslije napuštanja Vlade više puta oštro kritikovala SNS, tako se nije spasila etikete.
A etiketa ne dolazi niotkuda. Razne desničarske stranke su se, kroz istoriju naprednjaka, odlučili na kraju za neku vrstu saradnje sa njima. Najsvježiji primjer su Zavetnici, čija je liderka Milica Đurđević Stamenkovski kao navodna opozicionarka ostala ispod cenzusa, ali onda uskočila na ministarsku funkciju.
<h2>Puleni vlasti glume opoziciju</h2>
Prema riječima Dejana Bursaća iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, postoje dva objašnjenja za pojavu novih desnih aktera. Prvo je dugogodišnja praksa kooptacije desnice od strane režima, karakteristična za hibridne političke sisteme.
- Vlast teži da odabere neke favorite od stranaka sa kojima će sarađivati, a na taj način će opstruisati jedinstvo među opozicionim blokovima i uvesti nepovjerenje glasača u te stranke - objašnjava Bursać.
U napetoj izbornoj godini, čak i sitni postoci mogu da odluče ko će držati vlast. Slikoviti primjer koliko sitni brojevi mogu uticati na sudbinu, makar jednog grada, pokazuju izbori 2024. godine u Nišu. Tada je Ruska stranka, sa jednim mandatom, čiji je legitimitet i dalje sumnjiv, prevagnula u korist naprednjaka.
Drugo objašnjenje leži u procjeni političkog trenutka. Prema Bursaću, desnica u Srbiji ima stabilnu, ali ograničenu biračku bazu, a pojedini akteri procjenjuju da trenutno postoji prazan prostor na toj sceni. Dok su neki, poput doktora Branimira Nestorovića, uspijevali da taj prostor iskoriste, druge desne stranke su vremenom postale politički nebitne.
<h2>Potencijal desnih opcija</h2>
Sagovornici Dojče vele saglasni su da prostor za ovakve opcije u Srbiji postoji. Istraživanje Galupa pokazuje da dve trećine ljudi u Srbiji podržava politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ankete o podršci ulasku u EU godinama pokazuju da ima sličan broj protivnika i zagovornika.
Alternativne desne opcije su u prethodna dva izborna ciklusa uzimale oko deset odsto glasova. Politikolog i konsultant Dušan Milenković iz organizacije Sprint Insajt objašnjava da je potencijal desnice veći nego što to navode izborni rezultati.
- Nama istraživanja pokazuju da je značajan broj ljudi podložan takvim političkim pozicijama, i da ih ima mnogo više nego što se to vidi na izborima, jer SNS i dalje kupi veliki broj tih glasova, dok jedan broj njih bira apstinenciju - kaže Milenković.
Istoričar Stefan Radojković navodi da su nacionalne i suverenističke ideje duboko ukorijenjene u društvu, a da to potvrđuje i dominacija napredanjaka.
- S obzirom da je glasačko tijelo Aleksandra Vučića pretežno nacionalno i suverenistički nastrojeno, može se slobodno tvrditi da su takvi stavovi i ideje pretežni među građanima - objašnjava Radojković.
<h2>Koliko toga nose studenti</h2>
U cijelu priču se može uvesti i studentski pokret koji je, prema sagovornicima Dojče velea, uspio da preuzme dio tog desnog narativa.
- S obzirom da je Studentski pokret catch all pokret nove generacije i da je protiv establišmenta, on faktički pokriva i ideje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta koje su u Ustavu Srbije - kaže Radojković.
O tom širokom spektru političkih pozicija studentskog pokreta govori i Milenković, koji kaže da je prirodno da oni kupe glasove i sa strane koja pripadaju desnici.
- Mi ovdje imamo veliki sukob dva aktera koja politički zahvataju veoma široko – Vučićeva lista i studentska lista - objašnjava Milenković.
No, već sada je jasno da polarizacija na izborima neće biti „savršena“. To jest, osim vladajuće i studentske liste, biće još ko zna koliko drugih, pa i onih koje pecaju glasove zdesna. Samo ostaje da se vidi koje su od tih udica zapravo režimske.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Desnica u Srbiji: Vučićeve udice i Baka Prase?

Lider Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je večeras da očekuje da vidi Aleksandra Vučića kao premijera Srbije.
Vučević je, gostujući na Informer televiziji, rekao da je vrijeme pokazalo da je Vučić znao šta radi i izrazio je uvjerenje da građani to vide i da će cijeniti sve što je urađeno.
- Ne mogu da kažem da sam bio saglasan sa svim njegovim potezima u tom trenutku, ali se pokazalo da zna šta radi. To pokazuje ko je pravi državnik. Nije realno da se manje bavi politikom, a vjerujem da Vučić i dalje ima energije i znanja, bila bi velika šteta ispustiti takav kapital koji je u njemu, on nema komfor da se povuče. Očekujemo ga kao predsjednika Vlade - kazao je Vučević.

Vučević: Očekujem da vidim Vučića kao premijera

Evropska narodna partija (EPP) saopštila je da je započela internu istragu djelovanja Srpske napredne stranke (SNS), koja u toj konzervativnoj evropskoj stranci ima status pridruženog člana od 2016. godine.
&nbsp;- Predsjedništvo EPP-a danas je zadužilo generalnu sekretarku EPP-a Dolores Monserat i potpredsjednika EPP-a Kostisa Hadžidakisa da vode interni proces kontrole EPP-a u vezi sa ulogom SNS-a unutar EPP-a - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da će EPP biti u bliskom kontaktu sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i rukovodstvo SNS-a, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - kaže se u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu EPP-a.
&nbsp;EPP je najveća grupacija u Evropskom parlamentu (EP) i zauzima poziciju desnog centra. SNS u Srbiji je na vlasti od 2012. godine.
&nbsp;Mogućnost da se preispita članstvo SNS-a u EPP-u najavio je 9. septembra predsjednik poslaničke grupe te partije u EP Manfred Veber, navodeći da „EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji“, misleći na desetomesječne antivladine demonstracije nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
&nbsp;Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajućeg SNS-a Ana Brnabić kazala je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz EPP-a.
&nbsp;U EP u Strazburu 9. septembra održana je rasprava o antivladinim protestima u Srbiji.
Uoči rasprave o Srbiji, lideri Evropske zelene partije pozvali su čelnike Evropske unije (EU) da razmotre dalje finansiranje Srbije „zbog autokratskih tendencija njenog lidera Aleksandra Vučića“.
&nbsp;Zeleni su tražili i reakciju institucija EU na postupke vlasti u Srbiji prema demonstrantima.
&nbsp;Na debati o Srbiji na marginama zasijedanja EP, dio europoslanika usaglasio se i o potrebi slanja misije u Srbiju kako bi se sagledala situacija na terenu.

EPP započela internu istragu o SNS

Državna revizorska institucija u Srbiji utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za vrijeme mandata Gorana Vesića potrošilo 217.000 eura na oslikavanje murala "Kad se vojska na Kosovo vrati".
Na to je u objavi na mreži Iks (bivši Tviter) ukazao predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović. On je naveo da je naručilac posla bio izvršni odbor SNS.
- Lijepo. Vama kojima se to ne sviđa mrzite Srbiju - napisao je Božović.&nbsp;
Podsjetimo, da su murali sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“ finansirani iz budžeta Srbije izjavio je juče građevinski inženjer Danijel Dašić, pozivajući se na nalaz Državne revizorske institucije.
Kako je naveo Dašić, a prenijela N1, DRI je tokom revizije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture utvrdila da je iz budžeta za 2024. godinu izdvojeno 217.000 eura za oslikavanje javnih površina. U vrijeme kada je potrošnja evidentirana, tim ministarstvom upravljao je Goran Vesić.
Dašić tvrdi da se radi upravo o muralima sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“, ne samo u Srbiji već i u zemljama u regionu.
Jedan od ovakvih murala nastao je i u Pljevljima, dok se slična poruka pojavila i u Podgorici.
- Platilo ministarstvo. Naručilac izvršni odbor SNS. Izvođači nepoznati. Računa nema - kazao je Dašić.&nbsp;

Murali „Kad se vojska na Kosovo vrati“, kojih je bilo i u Crnoj Gori, finansirani iz budžeta Srbije, po nalogu SNS-a

Sve više glasova unutar Evropske narodne partije (EPP) smatra da Srpsku naprednu stranku treba izbaciti iz članstva, što pokazuje da događaji u Srbiji nisu prihvatljivi, rekao je Andreas Šider, šef delegacije SPÖ u Evropskom parlamentu.
- Sve više članova kaže ‘moramo izbaciti Vučića iz EPP-a’, što je pokazatelj da nije prihvatljivo da policija i huligani prebijaju nedužne građane i studente na ulicama. Moramo podržavati proevropsku stranu – narod Srbije- istakao je Šider.
On je dodao da različite opozicione stranke traže novi pokušaj široke demokratske obnove Srbije, ali na poštenim izborima, uz primjenu preporuka ODIHR-a. Šider je naglasio da Evropski parlament mora poslati jasnu poruku, ne samo socijaldemokrate, već i liberali, zeleni i konzervativci, te podsjetio da proces proširenja EU funkcioniše samo ako se jača demokratija u Srbiji.
Europoslanik je istakao da predstavnici EU moraju jasno reći da Vučić svojim djelovanjem udaljava narod i zemlju od Evropske unije, te da su poslanici iz Srbije u Strasburu zatražili pomoć u mirnoj tranziciji vlasti i sprovođenju poštenih izbora.
Smatra da je sada ključno da se svi proevropski akteri ujedine kako bi očistili haos izazvan Vučićem i njegovim saradnicima. Šider je podsjetio da se sutra u Evropskom parlamentu razgovara o nagradi Saharov, za koju su nominovani srpski studenti, što šalje poruku podrške i apel za oslobađanje nedužnih.

Šider: Raste podrška za izbacivanje SNS iz EPP zbog dešavanja u Srbiji

U više gradova Srbije građani koji se protive vlasti su se okupili uglavnom ispred prostorija Srpske napredne stranke (SNS), piše Radio Slobodna Evropa.
Građani su se okupili, između ostalog, u Somboru, Čačku i Požarevcu, u akcijama koje su nazvali “Sanacija terena”, dan nakon skupova pristalica vlasti u nekoliko gradova.
Na skupove su pozvali studenti, koji su više mjeseci blokirali fakultete, insistirajući na odgovornosti zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, i zborovi građana.
Na skupovima je, kako prenosi N1, prisutna policija, ali nije bilo incidenata.
Tokom antivladinih protesta u posljednjih nedjelju dana došlo je do incidenata i sukoba policije i pristalica vladajuće Srpske napredne stranke sa demonstrantima.
Svakodnevna okupljanja demonstranata reakcija su na proteste u vojvođanskim mjestima Vrbas i Bačka Palanka 12. avgusta kada su pristalice vlasti pirotehničkim sredstvima napadali demonstrante.
Revolt je izazvalo i postupanje policije tog dana, koju su demonstranti optužili da nije učinila ništa da spriječi napade.
Predstavnici vlasti za nasilje optužuju demonstrante tvrdeći da policija samo sprečava sukobe.
S druge strane, učesnici antivladinih protesta optužuju policiju za brutalnost, a vlast za izazivanje sukoba i nasilje.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 17. avgusta da će u naredna “tri ili četiri dana država sprovesti iznenađujuće odluke”, kao odgovor na antivladine proteste, ne dajući više detalja.
Duže od devet mjeseci u Srbiji traju protestuju sa kojih se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.
Studenti koji predvode proteste dodali su i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Smatraju da je to neminovan potez jer “država nije ništa uradila na odgovornosti za nesreću”.
Istovremeno, vlast odbija da raspiše prijevremene izbore.

Akcija “Sanacija terena”: Protesti protiv SNS-a i večeras u više gradova Srbije

Predstavnici opozicije u Zaječaru došli u posed džaka sa, kako kažu, biračkim spiskovima za koje oni tvrde da je visoki funkcioner SNS-a bacio u kontejner na planini Tresibaba.
- Dvadeset minuta prije nego što smo pozvali ljude da dođu ovdje, dobila sam prijavu da je visoki funckioner SNS-a Milan Stanković viđen na potezu od Niša ka Zaječaru na Tresibabi kako staje i sivu kesu ubacuje u kontejner - rekla je za N1 Dragana Rašić sa liste "Promena u koju verujemo".
Ona je dodala da je sa kolegom u tom trenutku sela u automobil i da su otišli na Tresibabu i da su iz sive kese u kontejneru izvukli neku vrstu biračkog spiska za sva 69 biračka mjesta.
- Ovo je nešto što niko ne može da ima. Sama činjenica da je na taj način pokušao da sakrije podatke govori da je ova dokumentacija nešto što je protivzakonito - dodala je Rašić.

Opozicija u Zaječaru: Pronašli smo neku vrstu biračkog spiska koji je funkcioner SNS bacio u kontejner

Ukinut je pritvor trojici aktivista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okrivljenih za napad bejzbol palicama na studente u Novom Sadu, saopštio je Viši sud u tom gradu 2. juna.
Četvrtom optuženom za taj napad koji se desio krajem januara, pritvor je zamijenjen mjerom zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora.
U napadu za koji se terete, jednoj studentkinji dislocirana je vilica.
Odluku o ukidanju pritvora donelo je Žalbeno vijeće Višeg suda u Novom Sadu većinom glasova, uvažavajući žalbe branilaca okrivljenih i time preinačilo rješenje Osnovnog suda u Novom Sadu od 27. maja.
U saopštenju suda se navodi da je vijeće posebno imalo u vidu dužinu trajanja pritvora od više od četiri mjeseca zbog krivičnih djela za koje se vodi skraćeni krivični postupak.
Kako je istaknuto, pritvor je ukinut okrivljenima koji do sada nisu osuđivani, "kao i okrivljenom koji je novčanom kaznom ranije osuđen zbog neistovrsnog krivičnog djela".
- U odnosu na okrivljenog N.D, kojem je ranije izrečena uslovna osuda zbog istovrsnog krivičnog djela, zbog čega kod njega i dalje postoje okolnosti koje ukazuju da bi u narednom kratkom periodu mogao ponoviti krivično djelo, veće je pritvor zamijenilo blažom mjerom - saopštio je Viši sud.
Četvorica naprednjaka sumnjiče se da su u noći između 27. i 28. januara bejzbol palicama napali studente koji su lepili propagandni materijal u blizini prostorija SNS-a u Novom Sadu.
Suđenje je počelo krajem aprila. Na teret im se stavljaju krivična djela ''nasilničko ponašanje'' i ''teška tjelesna povreda''.
Nadležno tužilaštvo za dvojicu traži po tri godine zatvore, a za drugu dvojicu dvije i po godine.
Taj napad bio je povod za ostavke tadašnjeg premijera Srbije Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića.
Međutim, četiri mjeseca kasnije 20. maja, Vučević je sa mesta predsjednika SNS-a najavio da će članovi njegove stranke blokirati zgradu suda dok optuženi naprednjaci ne budu pušteni iz pritvora.
Ideju je prvobitno podržao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je 20. maja na svom zvaničnom Instagram nalogu objavio poruku "Sloboda junacima" sa imenima uhapšenih naprednjaka.
Kasnije su, ipak, odustali od tih planova uz obrazloženje da ne žele da "još više otežaju rad suda".
Takvim planovima naprednjaka prethodila je odluka Apelacionog suda u Novom Sadu o puštanju u kućni pritvor troje aktivista koji se terete za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka.
Ta sudska odluka donijeta je u vrijeme blokade zgrade suda od strane studenata u blokadi i građana koji zahtevaju oslobađanje aktivista smatrajući ih političkim zatvorenicima.

Ukinut pritvor okrivljenim aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu

Danas je u 17 sati počeo protest građana ispred prostorija Srpske napredne stranke (SNS) u Novom Sadu.
Kod sjedišta Srpske napredne stranke okupio se veliki broj građana koji je pravio buku. Ispred prostorija SNS nije bilo aktivista vladajuće stranke, samo su se vidjele postavljene zastave Republike Srbije na izlozima prostorije.
Građani su oko 17.30 krenuli u protestnu šetnju.
Neposredan povod za okupljenje je to što je predsjednik SNS Miloš Vučević i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, osobe koje su prije četiri mjeseca pretukle studente, a jednoj studentkinji polomili vilicu, nazvali junacima i tražili njihovo oslobađanje. Pozvali su i na blokiranje suda u Novom Sadu, a sve zbog odluke Apelacionog suda da odredi kućni pritvor za troje novosadskih aktivista koji su uhapšeni dan pred veliki protest u Beogradu 15. marta.
Podsjetimo, zbog prebijanja studenata u januaru mesecu od strane SNS aktivista, pala je i vlada Miloša Vučevića.
Na protestu je i Milan Čanak, sin profesorke socioologije i aktivistkinje PSG Marije Vasić, koji drži transparent na kojem se zahtijeva oslobađanje aktiviste Davora Stefanovića, koji je na pritvoru u Klisi i kojem je 17. maja drugi zatvorenik slomio nos.
Na protest je pozvala Akademska mreža Slobodan univerzitet u Novom Sadu, a protest nazvala „Batinaši nisu junaci“.
Planirana je i protestna šetnja koja će se završiti ispred zgrade sudova i tužilaštva u Sutjeskoj ulici, gde će se od 20 sati održati projekcija filma „Pod teretom“.

"Batinaši nisu junaci": Protest građana ispred sjedišta SNS u Novom Sadu

Red srpskih zastava, red pljeskavica, rodoljubive pjesme i parole o „očuvanju države" - Beograd je tokom vikenda bio kulisa velikog političkog spektakla u režiji Srpske napredne stranke, piše Dojče vele.
Na trodnevnom „svesrpskom saboru" predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obznanio je „kraj obojene revolucije" i promovisao novi Pokret za narod i državu.
- Nećemo dati ni ovima s polja, ni ovima iznutra da nam državu sruše. I da vam kažem, završeno je s njihovom obojenom revolucijom. Mogu da se šetkaju koliko god hoće, nema ništa od toga - poručio je Vučić.
Prema procjenama Arhiva javnih skupova, mitingu je prisustvovalo najmanje 55.000 građana. Neki su stigli organizovanim autobusima, drugi pješice - imitirajući studente koji mkesecima hodaju Srbijom u znak protesta.
<h2>Pet zahtjeva samom sebi</h2>
Govor Vučića u subotu uveče uživo su prenosile gotovo sve najvažnije televizije u zemlji u udarnom terminu. On je iznio pet zahtjeva usmjerenih ka „uspostavljanju reda".
- Zahtijevamo od nadležnih organa i institucija Republike Srbije, a prije svega od nadležnih tužilaštava, da u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke i preduzmu sve druge zakonom propisane mjere, kako bi se uspostavio red i mir u državi - istakao je Vučić.
To je neka vrsta poziva na državno nasilje i obračun s demonstrantima, ocjenjuje za Dojče vele novinar Nedim Sejdinović.
- Njegovi zahtjevi pokazuju jednu potpuno obrnutu sliku stvarnosti u kojoj se oni koji propagiraju i vrše nasilje predstavljaju kao žrtve, a oni koji su žrtve predstavljaju se kao nasilnici. Ali to, naravno, nije ništa novo u toj novo-radikalskoj retorici - dodaje Sejdinović.
Slično misli i profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić. Ona za Dojče vele ukazuje na to da zahtjev za vraćanje otetih institucija dolazi upravo od čovjeka koji je te institucije oteo.
- On ne poštuje podjelu vlasti i zadire u ovlašćenja drugih državnih vlasti, prije svega pravosudne, i on uopšte nema ustavnog osnova da to od njih zahtijeva - objašnjava Rakić Vodinelić.
Sada je, dodaje, veliko pitanje kako će na Vučićeve zahtjeve odreagovati tužilaštvo, ali i policija koja ima ovlašćenje da zabrani javne skupove.
- Vučićev zahtjev za normalizaciju svakodnevnog života mogao bi se odnositi na blokade koje studenti i građani sprovode svakog dana. Sad je pitanje da li će neko pokušati da rasturi te blokade - dodaje Rakić Vodinelić.
<h2>Konsolidaciju prati i represija</h2>
Dok pokušava da konsoliduje sopstvene redove, režim pojačava pritisak i na studente i demonstrante koji su skoro pola godine na ulici.
Vijesti o fizički napadima, privođenjima, disciplinskim i krivičnim prijavama protiv demonstranata i kritičke javnosti stižu gotovo svakodnevno. Šestoro novosadskih studenata i aktivista već se mjesec nalazi u pritvoru, dok je šestoro u političkom izgnanstvu zbog navodne „pripreme djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Republike Srbije".
Sejdinović vjeruje da je sve to dio „kontrarevolucije" koju je predsjednik sam najavio.
- Očigledno je cilj zastrašivanje i ućutkivanje građana, jer je procjena da se energija protesta pomalo istrošila i da je sad vrijeme za kontraofanzivu. Ja, međutim, nekako duboko vjerujem da to što radi vlast na čelu s Vučićem jeste apsolutno kontraproduktivno po njih, jer dodatno ogoljuje represivni režim - ocijenio je Sejdinović.
<h2>Otpor ne jenjava</h2>
Građanski i studentski otpor se, međutim, ne gasi. Grupe studenata i građana u više mjesta širom Srbije pokušale su da spriječe autobuse s pristalicama SNS-a da stignu na skup u Beograd, ali je policija razbila blokade.
U Novom Pazaru, oko 300 kilometara južno od Beograda, paralelno sa SNS skupom održavao se i veliki protest studenata na kom je ponovo hiljade ljudi demonstriralo protiv vlasti.
- Ovo društvo se jednostavno lomi – ili ćemo krenuti u pravcu u pravcu Erdogana, što će značiti jednu pojačanu represiju, hapšenje mnogih kritičara režima i bježanje ljudi iz zemlje iz straha od neke vrste odmazde, ili će protesti nastaviti da se vrše pritisak i dovesti do onoga što je jedini dobar ili logičan ishod, a to je promjena vlasti - smatra Sejdinović.
U borbi za rasplet, grupa studenata već deset dana okreće pedale na putu ka Strazburu gdje će evropskim parlamentarcima simbolično uručiti pismo o stanju vladavine prava u Srbiji. Na svakom koraku ih dočekuju članovi dijaspore – uz suze i ovacije.
Vlast, s druge strane, priprema novu Vladu na čijem će čelu biti ljekar Đuro Macut koji gotovo da nema nikakvog političkog iskustva. Dio analitičara je ovakav potez ocijenilo kao indirektni ustupak javnosti koja sve glasnije traži ekspertsku vladu. Drugi, pak, smatraju da se radi o političkom manevru Aleksandra Vučića koji zbog pada rejtinga želi po svaku cijenu da izbjegne izbore.
- Ja mislim da je on sam svjestan da ne može da računa ni na policiju, ni na pravosuđe u slučaju neke jače represije, jer se vidi da čak i u tim institucijama postoje ljudi koji otkazuju poslušnost i odbijaju da po njegovom nalogu krše zakone - kaže Sejdinović.
Ali konačan rasplet još nije ni na vidiku. I vlast i opoziciona javnost čekaju da ona druga strana – prva pogriješi.

Sabor SNS: Pokušaj konsolidacije moći

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: sns