Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić i izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević potpisale su danas Memorandum o razumijevanju kako bi kroz zajedničke aktivnosti i dobre prakse uz korišćenje inovativnih modela i metoda u narednom periodu radili na jačanju i podizanju svijesti, ali i unaprijeđenju sistema zaštite prirode i biodiverziteta, saopšteno je iz JP Nacionalni parkovi.
Poseban dio ovog Memoranduma odnosi se na saradnju u vezi sa implementacijom projekta “Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i ostalih planiranih projektnih aktivnosti.
- Naša saradnja sa CZIP-om je dugogodišnja imajući u vidu niz aktivnosti i projekata koje zajednički realizujemo kako u parkovima, tako i u PP Ulcinjska Solana čiji smo privremeni upravljači. Ovaj dokument je samo potvrda da smo na dobrom putu i da nastavljamo da jačamo naše partnerstvo sa ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite prirode i biodiverziteta- kazala je Đuretić.
Kroz ovu saradnju biće realizovana i organizacija zajedničkih aktivnosti kako bi ojačali kapacitete relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode od invazivnih vrsta, radili na održivom upravljanju, održivom razvoju, informisanju, povezivanju, ali i blagovremenoj razmjeni informacija između partnera.
- Drago nam je što ovaj Memorandum potpisujemo sa upravom JPNPCG koju smo prepoznali kao posvećenu upravo onim ciljevima koje baštini i naša organizacija, a to je zaštita i unaprijeđenje stanja u oblasti biodiverziteta i prirode Crne Gore. Centar za zaštitu i proučavanje ptica je implementacioni partner projekta ”Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i smatramo da samo zajedničkim aktivnostima možemo pripremiti koncept za efikasno očuvanje ovih područja od invazivnih vrsta- poručila je Janjušević.&nbsp;
Projektom ''Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera'', u okviru IUCN-ovog RESCOM programa, predviđeno je mapiranje invazivnih vrsta biljaka (Amorpha fruticosa, Ailanthus altissima i druge) na 250 ha na Skadarskom jezeru, uz aktivnosti suzbijanja ovih vrsta, mehaničkim košenjem selektovane parcele. Takođe, u cilju kontrole invazivnih vrsta, planirano je i doniranje 6 autohtonih grla stoke stočarki ili stočaru koji će se obavezati da doniranu stoku vode na ispašu na odabranu lokaciju.
JPNPCG i CZIP sarađuju sa brojnim partnerima u Crnoj Gori u cilju zaštite, promovisanja, održivog razvoja najvrijednijih područja zemlje kako bi podigle efikasnost zaštite biodiverziteta na veći nivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NPCG i CZIP: Unaprijeđenje zaštite biodiverziteta zajednički cilj

Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostorno- urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Ustavnom sudu podnio je Centar za zaštitu i proučavanje ptica, navodeći da je ona protivna opštoj ustavnopravnoj normi o hijerarhiji propisa.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila mišljenje koje će uputiti sudu da je postupak izrade plana nesporan.
Vlada je 15. avgusta, na telefonskoj sjednici, donijela odluku o donošenju izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice. Plan između ostalog sadrži sve pretpostavke za gradnju naselja na Veljem brdu.
U inicijativi Ustavnom sudu, koju potpisuje Srđan Žarić, advokat Centra za zaštitu i proučavanje ptica, je naznačeno da Vlada nema ovlašćenje za donošenje odluke. Ukazuje da je odluka suprotna odredbama Ustava, Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o uređenju prostora, Zakona o objavljivanju propisa i drugih akata, kao i Zakona strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. 

– Sama odluka je suprotna odredbama članova 49, 140 i 141 Zakona o uređenju prostora iz 2025. godine, što znači da je načelno suprotna i članu 100 Ustava Crne Gore, kojim se reguliše ustavnopravni okvir nadležnosti Vlade. Takođe, odluka je suprotna i principu vladavine prava budući da se njome narušava pravna sigurnost i pravni poredak, a odluka naročito dovodi u nedoumicu adresate normi. Posebno treba istaći i povredu načela lokalne samouprave iz člana 113 Ustava, a naročito principa samostalnosti lokalne samouprave iz člana 117 Ustava tim prije što je pravo lokalne samouprave na donošenje lokalnog planskog dokumenta izričito predviđeno važećim zakonom - zakonom iz 2025 godine – piše u Žarićevoj inicijativi.&nbsp;
Sa druge strane, Vlada je u mišljenju Ustavnom sudu navela da odluka nije suprotna Ustavu i propisima. Navode da je odredbom člana 140 Zakona o uređenju prostora propisano je da će se izrada i donošenje planskih dokumenata započetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, osim Prostornog plana Crne Gore, nastaviti na način i po postupku propisanom Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Ukazuju da je članom 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, propisano da se državni i lokalni planski dokumenti predviđeni Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata mogu, do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, izrađivati odnosno mijenjati po postupku propisanom ovim zakonom.
– Istom odredbom propisano je da planske dokumente donosi Vlada, osim Prostornog plana Crne Gore - stoji u mišljenju.
Iz Vlade ukazuju da je postupak izrade osporenog plana započet donošenjem Odluke o izradi Izmjena i dopuna PUP-a 2018. godine.
– Prema izričitoj odredbi člana 18 stav 4 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, na koji se propis upućuje članom 140 Zakona o uređenju prostora, Vlada Crne Gore je bila nadležna za donošenje planskih dokumenata pa, prema tome, i osporenih izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice. Ustavna je nadležnost Vlade Crne Gore da izvršava zakone, druge propise i opšte akte – piše u Vladinom mišljenju.
<h3>Ne zna se koja se verzija plana mijenjala</h3>
Srđan Žarić u inicijativi ukazuje da odluku prati izvještaj o procjeni uticaja planskog dokumenta na životnu sredinu, ali da nema podataka da je na njega dao saglasnost organ nadležan za zaštitu životne sredine.
– Iz same odluke uopšte se ne vidi koja verzija PUP-a se mijenja, a što je neophodno jer je nakon donošenja prvobitne odluke o Prostorno urbanističkom planu, taj plan više puta mijenjan. Takođe, u odluci se ne određuje koje su zaista izmjene i dopune planskog dokumenta, nego se u članu 1 stav 2 navodi da su izmjene i dopune planskog dokumenta sastavni dio odluke. Međutim, iz teksta „Izmjena i dopuna" može se naslutiti da se ne radi o tekstu izmjena i dopuna nego o prečišćenom tekstu planskog dokumenta, s tim što se čini da je Vlada iskoristila priliku da praktično donese novi planski dokument – piše u inicijativi.

PUP Podgorice pred Ustavnim sudom

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je podnio dvije inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Crne Gore – za Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (PPCG2040) i Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kako su saopštili iz CZIP-a, i u jednom i drugom slučaju, argumente i činjenice koje osporavaju usvajanja ovih Zakona predstavljali smo kako donosiocima odluka tako i široj javnosti.&nbsp;
- Sljedeći korak i jedini preostali pravni mehanizam koji imamo na raspolaganju je upravo podnošenje Inicijativa čiji sadržaj možete pročitati na sljedećim linkovima: <a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf" target="_blank">https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf</a><a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf" target="_blank"> i https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf</a> - poručili su iz ove organizacije.
Kako ističu, konkretno, odluka o PPCG2040 nije u skladu sa Ustavom i zakonom zbog stupanja Odluke na snagu dan nakon dana objavljivanja, što je izuzetak od opšteg pravila koje je 8 radnih dana, asve to bez relevantnih i opravdanih razloga za to.&nbsp;
Zatim, sporna je činjenica da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine napravilo niz tehnilkih propusta tokom dostavljanja predmetne Odluke Skupštini na dalje odlučivanje, te sama procedura izrade i donošenja nije u skladu s odredbama Zakona o uređenju prostora.&nbsp;
- Kao ključni problem vidimo to što nije sprovedena javna rasprava, ni nakon jasno objašnjenih i javnosti predstavljenih razlika između korigovanog Nacrta Prostornog plana koji je razmatran u periodu januar-april 2024 i predloga Prostornog plana koji je utvrdila Vlada u junu 2025. godine. Takođe, saglasnost na Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja nije postojala u trenutku kada je Vlada utvrđivala ovu Odluku, a dostavljena je Skupštini dan prije nego što su poslanici raspravljali o planu, što znači da nijesu razmatrali kompletan dokument o kome su glasali- poručili su iz CIZIP-a.
Prema njihovim riječima, u inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE taj zakon osporen je sa aspekta procedure donošenja, upravo na osnovu pitanja da li je postojala potrebna većina za njegovo usvajanje.&nbsp;
- Saglasno odredbi člana 91 stav 3 Ustava, Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuju imovinska prava stranaca. Imajući u vidu podatak da je za Zakon glasao 41 od ukupnog broja od 81 poslanika, kao i činjenicu da se radi o propisu koji zasniva imovinska prava stranaca, očigledno da ustavni kriterijum potrebne dvotrećinske većine prillikom donošenja Zakona nije uvažen, te je Zakon neustavan- navode oni.
Jasno je, kažu, da se Sporazumom, radi njegove nesmetane primjene, Vlada obavezuje da derogira veći broj zakona koji važe u Crnoj Gori, kao što su: Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini, Zakon o eksproprijaciji, Zakon o koncesijama, Zakon o uređenju prostora, Zakon o zaštiti konkurencije.
- U inicijativi se navodi da je ovoliki stepen suspenzije zakonodavstva Crne Gore u Sporazumu zavrijedila opravdane kritike stručne javnosti i tvrdnju da je Sporazum protivan principu vladavine prava (član 1 Ustava) i načelu suverenteta (član 2 Ustava), da je bio netransparentntan prilikom donošenja, da državi ne pruža nikakvu zaštitu i dr., zbog čega su reagovale i neke državne institucije- dodaju u saopštenju.
CZIP zahtjeva da Ustavni sud prihvati inicijative za ocjenu ustavnosti, pokrene postupke i najzad, pošto utvrdi da nisu u skladu s Ustavom, ukine Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore.
Pored ustavnopravnih aspekata, iz CIZIP-a poručuju da smatraju da postoji širi problem koji ne mora i ne može uvijek biti precizno normiran ustavnim odredbama. Nepojmljivo je, isitču, da se pod izgovorom razvoja, planira gotovo potpuna devastacija ekološki vrijednih i zakonom zaštićenih područja kao što su Velika plaža i Buljarica i ostala vrijedna područja koja su meta PPCG-a i spornog Sporazuma.&nbsp;
- Ne treba nam član Ustava da nam kaže da to nije normalno, ali pošto trenutna vladajuća većina očigledno nema kapaciteta da to shvati, prinuđeni smo da posegnemo za dostupnim pravnim sredstvima. Hitno nam je potrebna svijest, odgovornost i osjećaj prema javnom dobru i prirodnom nasljeđu koje pripada svim građanima – sadašnjim i budućim- jasni su.
Oni su pozvali donosioce odluka da prepoznaju da prava zaštita prirode počinje vrijednosnim stavom prema onome što je neprocjenjivo i nenadoknadivo.&nbsp;
- Ako planovi i sporazumi ignorišu tu dimenziju, onda nijesu samo pravno problematični već su naš civilizacijski poraz- zaključili su iz Centra za za zaštitu i proučavanje ptica.

CZIP podnio inicijative za ocjenu ustavnosti Prostornog plana Crne Gore i Sporazuma sa UAE

Crna Gora od sada raspolaže ObsMapp aplikacijom – besplatnim digitalnim alatom koji omogućava monitoring ne samo ptica, već i drugih grupa organizama. Aplikacija, koja je već više od decenije zvanično u upotrebi od strane Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), sada dobija proširene funkcionalnosti i širi domet upotrebe.
Kako su saopštili iz CZIP-a, novina je što aplikacija omogućava kreiranje posebnih “projekata”, što znači da se podaci mogu unositi prema različitim metodologijama u skladu sa vrstom monitoringa, čime se otvara prostor za široku primjenu u istraživanju biodiverziteta.
- Ključna prednost je što je aplikacija potpuno besplatna, što može značajno smanjiti troškove u projektima monitoringa, posebno tokom uspostavljanja mreže Natura 2000 u Crnoj Gori - ističu iz Centra.
Dodatno, kroz projekat LIFE EBP (LIFE EBP reinforcement), nacionalni portali – uključujući i crnogorski – biće povezani sa centralnim EuroBird Portalom, čime se Crna Gora uključuje u sistem koji prati migracije ptica u realnom vremenu širom Evrope. Ova funkcionalnost dosad nije bila dostupna zemljama Jugoistočne Evrope.
- Na sajtu EuroBirdPortal.org moguće je pratiti migratorne rute i pojave pojedinačnih vrsta u realnom vremenu. Veliki broj korisnika, uključujući posjetioce Crne Gore, doprinosi razvoju nacionalne baze podataka, često uz dokumentaciju rijetkih vrsta fotografijama - navodi se u saopštenju.
Statistički podaci za Crnu Goru pokazuju zavidan obim: do danas je registrovano 139.143 unosa, 32.958 fotografija, a podatke je unosilo 1.001 posmatrač.
Aplikacija i njen značaj predstavljeni su predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnih parkova Crne Gore, kao važan alat u daljoj zaštiti prirode i praćenju biodiverziteta.
Aktivnosti se sprovode u okviru projekta „Poboljšanje kapaciteta EuroBirdPortal projekta kako bi se povećao njegov doprinos ciljevima politika EU u okviru Direktive o pticama i Strategije za biodiverzitet do 2030. godine“ (projekat broj 101104367 — LIFE22-PLP-ES-EBP reinforcement). Cilj projekta je unapređenje količine i kvaliteta podataka o pticama u Evropi, radi efikasnijeg sprovođenja politika zaštite prirode u okviru Evropske unije.

1250x600

1084x550

CZIP: Crna Gora dobija besplatnu aplikaciju za monitoring ptica

Usvajanje Prostornog plana Crne Gore nije bilo zakonito i moraće se ponoviti procedura, ocijenila je za TV E Ksenija Medenica iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP), napominjući da u toj organizaciji još nemaju uvid u finalnu verziju dokumenta.
Vlada Crne Gore utvrdila je Prostorni plan do 2040. godine, a ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je da će dokument uskoro pred poslanike.&nbsp;
Međutim, civilni sektor upozorava da su izostale ključne analize, ignorisane su primjedbe sa javnih rasprava, a pojedini dijelovi plana, kako tvrde, pogoduju investitorima na štetu prostora i prirode.
Medenica je podsjetila da je Prostorni plan bio na javnoj raspravi od januara do aprila 2024, te da je više od godinu dana čekano na izvještaj &nbsp;o komentarima i načinu na koji su oni inkorporirani u novi nacrt dokumenta.
- Međutim, opet smo došli u situaciju da iznenadi novost da je na jučerašnjoj sjednici Vlade taj plan usvojen - rekla je ona.
Ona je napomenula i da nije data saglasnost na stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu što je shodno Zakonu o strateškim procjenama i Zakonu o uređenjuu prostora bila obaveza.
- Tako da smatramo da usvajanje ovog dokumenta nije bilo zakonito i moraće se ponoviti procedura - poručila je Medenica.
Ona je podsjetila na komentare koje je nevladin sektor iznosio još na javnoj raspravi, a koji su se odnosili na područja poput Komarnice, Sinjajevine, Aerodroma u Štoju i sličnih projekata koji mogu štetiti zaštićenim i važnim područjima.
- Upravo te kontadiktornosti su i danas ostale nepoznate. Ostale su nedoumice. Mi još nemamo uvid u finalnu verziju plana koji tek treba da bude objavljen. Prvo očekujemo da se ponovi procedura, da se sve odradi kako treba i sačeka saglasnost Agencije, odnosno odgovori na komentare koji su dati, pa tek onda usvoji plan - zaključila je Medenica.
T.K.

Medenica: Usvajanje Prostornog plana nezakonito, moraće se ponoviti procedura

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i KANA (Ko ako ne arhitekt) iizražavaju zabrinutost povodom objavljenih javnih poziva Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – jednog za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta i drugog za reviziju glavnog projekta Bulevara Velje brdo, u ukupnoj vrijednosti od 95.000 eura bez PDV-a, koja će biti isplaćena iz budžeta – dakle, novcem građana.
- Iako se čini da su u pitanju aktivnosti u pravcu razvoja, postavlja se ključno pitanje: na osnovu kojeg planskog ili zakonskog dokumenta se ove javne nabavke sprovode, s obzirom na to da Izmjene Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorica nisu usvojene, kao ni Prostorni plan Crne Gore (PPCG) do 2040. godine, te lokacija Velje brdo nije obuhvaćena važećim strateškim i planskim dokumentima - kazali su oni u zajedničkom saopštenju.
<h2>Raspisane dvije javne nabavke za izgradnju Bulevara Velje…</h2>
CZIP i KANA su napomenilu da na to se započeta realizacija dešava bez zakonske i planske osnove, kojoj su prethodili skandalozno sprovedena javna rasprava u decembru 2024, te ignorisanje upozorenja stručne javnosti i civilnog sektora kroz upućene komentare.
- Čak do sada nemamo izvještaj sa javne rasprave iako su predstavnici Minstarstva tvrdili da će se ove Izmjene usvojiti do kraja prethodne godine. U isto vrijeme, dok se javni novac nemilice troši na populističke i neutemeljene ideje aktuelne vlasti, suštinski važna pitanja za život građana Podgorice ostaju neriješena – poput izgradnje novih škola, domova zdravlja, javnog prevoza i vrtića. Umjesto toga, zelene površine se betoniraju i privremeno pretvaraju u parkirališta, dodatno urušavajući kvalitet života i urbani ambijent glavnog grada - saopštili su CZIP i KANA.
Uzimajući sve navedeno u obzir, jasno je, prema njihovim riječima, da javne nabavke za idejna rješenja i reviziju projekta nemaju zakonsko uporište, jer nisu zasnovane na važećim planskim dokumentima, a da je trošenje javnog novca za ove aktivnosti neosnovano i predstavlja rizičan presedan, koji mora biti hitno zaustavljen.
- Pozivamo Ministarstvo i ostale nadležne institucije da odmah obustave sve aktivnosti povezane s ovim projektima dok se ne usvoje validni planski dokumenti kroz transparentan i inkluzivan proces koji uključuje stručnjake i javnost - kazali su oni.
Kada je riječ o potencijalnim uticajima na biodiverzitet i ekosistem područja, u ovom trenutku, navode, posljedice nisu lako sagledive jer se nikada nije desilo da u neposrednoj blizini parka prirode i u dijelu treće zone zaštićenog prirodnog dobra bude izgrađen kompletan novi grad za 40 000 stanovnika.
- Uzurpacija prostora u ovakvom obimu zasigurno je prijetnja mnogim biljnim i životinjskim vrstama, jer ugrožava njihova staništa, smanjuje biodiverzitet i potencijalno dovodi do lokalnog izumiranja određenih vrsta. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je glavno gradsko vodoizvorište ugroženo i da intenzivna gradnja i povećanje broja stanovnika mogu dovesti do kontaminacije podzemnih voda usled neadekvatnog upravljanja otpadnim vodama, hemijskog zagađenja, upotrebe pesticida u urbanim baštama, itd. Takođe, možemo pretpostaviti da bi Rijeka Zeta mogla pretrpjeti promjene u hidrološkim karakteristikama zbog povećane upotrebe vode, odvođenja površinskih voda i mogućeg ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda. Nije zanemarljiv ni uticaj povećanja saobraćaja - zaključuju u saopštenju iz CZIP i KANA.

CZIP i KANA: Na osnovnu kojeg zakonskog dokumenta se sprovode javne nabavke za Velje brdo kada PUP nije usvojen?

Koalicija nevladinih organizacija, u ime 11 790 potpisnika peticije koji je inicirao Centar za zaštitu i proučavanje ptica, uputila je danas pismo poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore, uz simboličan poklon – pješčani sat, navodeći da još nije kasno da pokažu da rade za građane a ne za privatne interese.
&nbsp;- Ovaj gest predstavlja podsjetnik da sa svakim zrnom pijeska koje padne, vrijeme ističe, a odgovornost onih koji odlučuju postaje sve veća. Povod za ovu akciju je ponovno odlučivanje o spornom Sporazumu između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je predsjednik države vratio Skupštini na ponovno razmatranje”- pojasnili su.
U pismu poslanicima, kako dodaju, jasno se ističe da se pred njima ne nalazi tek formalna odluka, već najvažniji politički “popravni ispit” njihove karijere – odluka koja direktno utiče na očuvanje prirodnih resursa, zakonitost, suverenitet države i budućnost lokalnih zajednica.
U pismu se upozorava da usvajanje ovog Sporazuma otvara vrata netransparentnim investicijama na brojnim lokacijama širom Crne Gore, izbjegavajući demokratske i zakonske procedure, bez ikakve sudske ili arbitražne zaštite za državu. Posebno se ističe opasnost od devastacije zaštićenih područja, poput Velike plaže, kroz projekte koji su u suprotnosti sa strateškim razvojnim dokumentima države i principima održivosti.
Kako su dodali, Peticiju pod sloganom “Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese” do sada je potpisalo 11.790 građana i građanki, a ona predstavlja jasan signal javnosti protiv ovog Sporazuma i sličnih pokušaja ugrožavanja javnog interesa.
- Poruka poslanicima je jasna – “Još nije kasno da pokažete da radite za građane, a ne za privatne interese. Da zaštitite prirodu, zakonitost i čast Crne Gore”- poručili su.

Peticija 17 NVO: Pred poslanicima popravni ispit, još nije kasno da pokažete da radite za građane, a ne za privatne interese

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: czip