Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić i izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević potpisale su danas Memorandum o razumijevanju kako bi kroz zajedničke aktivnosti i dobre prakse uz korišćenje inovativnih modela i metoda u narednom periodu radili na jačanju i podizanju svijesti, ali i unaprijeđenju sistema zaštite prirode i biodiverziteta, saopšteno je iz JP Nacionalni parkovi.
Poseban dio ovog Memoranduma odnosi se na saradnju u vezi sa implementacijom projekta “Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i ostalih planiranih projektnih aktivnosti.
- Naša saradnja sa CZIP-om je dugogodišnja imajući u vidu niz aktivnosti i projekata koje zajednički realizujemo kako u parkovima, tako i u PP Ulcinjska Solana čiji smo privremeni upravljači. Ovaj dokument je samo potvrda da smo na dobrom putu i da nastavljamo da jačamo naše partnerstvo sa ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite prirode i biodiverziteta- kazala je Đuretić.
Kroz ovu saradnju biće realizovana i organizacija zajedničkih aktivnosti kako bi ojačali kapacitete relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode od invazivnih vrsta, radili na održivom upravljanju, održivom razvoju, informisanju, povezivanju, ali i blagovremenoj razmjeni informacija između partnera.
- Drago nam je što ovaj Memorandum potpisujemo sa upravom JPNPCG koju smo prepoznali kao posvećenu upravo onim ciljevima koje baštini i naša organizacija, a to je zaštita i unaprijeđenje stanja u oblasti biodiverziteta i prirode Crne Gore. Centar za zaštitu i proučavanje ptica je implementacioni partner projekta ”Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i smatramo da samo zajedničkim aktivnostima možemo pripremiti koncept za efikasno očuvanje ovih područja od invazivnih vrsta- poručila je Janjušević.&nbsp;
Projektom ''Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera'', u okviru IUCN-ovog RESCOM programa, predviđeno je mapiranje invazivnih vrsta biljaka (Amorpha fruticosa, Ailanthus altissima i druge) na 250 ha na Skadarskom jezeru, uz aktivnosti suzbijanja ovih vrsta, mehaničkim košenjem selektovane parcele. Takođe, u cilju kontrole invazivnih vrsta, planirano je i doniranje 6 autohtonih grla stoke stočarki ili stočaru koji će se obavezati da doniranu stoku vode na ispašu na odabranu lokaciju.
JPNPCG i CZIP sarađuju sa brojnim partnerima u Crnoj Gori u cilju zaštite, promovisanja, održivog razvoja najvrijednijih područja zemlje kako bi podigle efikasnost zaštite biodiverziteta na veći nivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NPCG i CZIP: Unaprijeđenje zaštite biodiverziteta zajednički cilj

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) upozorili su posjetioce planina Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore, na mogućnost susreta sa medvjedima.
Kako su objasnili, medvjedi su u fazi razmnožavanja, što podrazumijeva njihovo aktivnije kretanje i osjetljivost na uznemiravanje.
Savjetovali su da se prilikom takvog susreta treba što prije udaljiti - bez naglih pokreta, trčanja, bez penjanja na drvo ili fotografisanja.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer to privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane - naveli su iz NPCG.
Da ove godine medvjeda ima više nego ranije, pokazuju i prijave napada na stoku, pčelinjake i voćnjake od strane mještana seoskih područja na sjeveru Crne Gore.
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje i predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković.
- Uvijek je toga bilo, ali ne u ovolikoj mjeri. Ovo je neuobičajena pojava ne samo na tlu Crne Gore nego i u regionu, da medvjedi prilaze kućama i čine štetu - rekao je Marković.
Jovana Janjušević, direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) koji se bavi i očuvanjem krupnih zvijeri, ocjenjuje za RSE da je učestalost pojave medvjeda posljedica klimatskih promjena.
Kako kaže, suša je prouzrokovala da je hrane veoma malo.
- Zato se medvjedi spuštaju na lokacije gdje mogu naći hranu, a to su uglavnom naseobine ljudi. Drugi problem je što stanovništvo napušta ruralna područja i samim tim se širi radijus kretanja medvjeda i drugih divljih životinja - istakla je ona.
Za medvjede koji čine štetu gazdinstvima ili predstavljaju opasnost za ljude postoji plan za odstrijel, kako je za RSE saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Posebno u slučaju napada na čovjeka, može se odobriti interventni odstrijel - navodi Ministarstvo.
<h2>Napadi medvjeda</h2>
Tokom prošle godine, Ministarstvo je evidentiralo 51 slučaj štete koju je počinio medvjed – 26 na pčelinjacima, a 25 nad domaćim životinjama.
Godinu ranije bilo je 60 napada medvjeda.
Početkom ove godine na udaru je bila krupna stoka u selima oko Nikšića, zbog čega su mještani tražili da država reaguje. U tom kraju, u aprilu, grupa lovaca je usmrtila medvjeda - četvorica su uhapšeni i protiv njih je podnijeta krivična prijava.
Mještani su protestovali zbog hapšenja lovaca, tvrdeći da su ubili medvjeda koji je "sijao strah u više sela i usmrtio desetine krava".
A pojava većeg broja medvjeda u selima u okolini Plužina na sjeveru Crne Gore uplašila je roditelje koji su zbog toga pratili djecu do škole. Slično je bilo i u selima udaljenim nekoliko kilometara od Bijelog Polja.
U novembru prošle godine, medvjed je napao lovca, koji je preživio ali sa teškim povredama.
<h2>Medvjedi u potrazi za hranom</h2>
Čelnik crnogorskih lovaca Nikola Marković kaže da je medvjed najveći evropski predator i da se prema procjenama hrani 80 posto biljkama, a 20 mesom.
- Jedino sredstvo zaštite planinara i turista od medvjeda je biber sprej koji nije dozvoljen za nošenje. Za sada nije bilo prijava napada na planinare, za razliku od štete koju prave stočarima - kaže Marković.
Jovana Janjušević iz CZIP kaže da bi Ministarstvo trebalo da edukuje mještane ruralnih područja da ne ostavljaju stoku samu u šumi, bez pasa čuvara ili druge vrste zaštite.
- Zbog toga nemamo niti jedan slučaj da je Ministarstvo nadoknadilo štetu od napada medvjeda na stoku. Ne zato što država ne želi, nego zato što ljudi nisu uradili sve što je u njihovoj moći da do napada ne dođe - rekla je Janjušević.
Janjušević kaže da je veliki problem bacanja klaničnog i komunalnog otpada blizu seoskih kuća što privlači medvjede.
<h2>U kojim slučajevima je dozvoljen odstrijel?</h2>
Nikola Marković navodi da Lovačko društvo nije odstrijeljivalo jedinke medvjeda, jer je za tako nešto potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Kada država donese odluku da se to uradi, mi ćemo uraditi ono što bude odobreno zakonom. Inače zakon onemogućava odstrijel jedinki - kazao je on.
A o tome kada je moguć odstrijel Jovana Janjušević kaže da imaju Interventni tim za krupne zvijeri.
- U krajnjem slučaju jedinka se uspava i dislocira. Ukoliko bi se ta jedinka ponovo vratila i pravila probleme, tek se tada radi odstrijel, ali se ta odluka donosi na višem nivou i mora biti naučno utemeljena - rekla je Janjušević.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da zahtjev za odstrijel podnosi korisnik lovišta u pisanom obliku, uz potrebnu dokumentaciju.
- Ako ministarstvo prihvati zahtjev, izdaće odobrenje koje precizira trajanje akcije, ko je može sprovesti i šta preduzeti da bi se uklonila tačno određena jedinka koja izaziva probleme - navode iz Ministarstva.
Naglašavaju i da se odstrijel mora izvesti u dogovoru s članom Interventnog tima.
<h2>Zaštićena vrsta u Crnoj Gori</h2>
Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore, trajnom zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, dok je odraslog mužjaka moguće loviti u sezoni tokom oktobra.
Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda koji obitavaju na oko 420.000 hektara uglavnom na sjeveru države.
Posljednjih dvadeset godina nije bilo odstrijela medvjeda u Crnoj Gori, osim u pojedinačnim slučajevima krivolova.
Crna Gora je ratifikovala Bernsku Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa čime se obavezala na zaštitu mrkog medvjeda.
Konvencija zabranjuje iskorišćavanje i ugrožavanje njihovih staništa.
<h2>Obilježavanje medvjeda - evropski projekat</h2>
Kako bi kontinuirano pratili kretanje i ponašanje medvjeda, te radi bolje zaštite njegovog staništa, stručni tim CZIP je 10. juna u Parku prirode Piva uhvatio i sa satelitskom ogrlicom obilježio medvjeda.
- Na osnovu toga treba da utvrdimo ekološke koridore koji su neophodni za održanje te populacije. Tako smo zabilježili da je medvjed za ovih nekoliko dana, sedam puta preplivao rijeku Taru - kaže Jovana Janjušević.
Nazvali su ga Aleksandar.
Ona kaže da planiraju da u septembru uhvate i označe još jednog medvjeda.
Projekat obilježavanja medvjeda finansira Evropska unija i sprovodi se u saradnji sa Slovačkom, Bugarskom, Rumunijom i Srbijom.
Na pojačano prisustvo medvjeda upozorila je početkom juna i policija Kosova, navodeći da su locirani u blizini sela u opštini Štrpce na granici sa Sjevernom Makedonijom.

1084x550

Marković: Neuobičajena pojava da medvjedi prilaze kućama i čine štetu; Janjušević: Učestalost njihove pojave posljedica klimatskih promjena

Poslanicima nudimo rješenje - a to je da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku, nego da se o tome vodi stručna javna rasprava, da se uključe stručnjaci iz Evropske unije - poručila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković na performansu ispred Skupštine uoči sjednice na kojoj bi trebalo da bude usvojen zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Građani i predstavnici NVO sektora su na ulaz u Skupštinu razvili transparent sa natpisom "Čast i bruka žive dovijeka", a na kojem su fotografije poslanika većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="transpsaernt"> </figure>  Ćalović-Marković je poručila da je ova odluka trebalo da bude donijeta 16. aprila, kada je premijer Milojko Spajić rekao da se pošto-poto mora usvojiti, jer će nastati katastrofalne posljedice.&nbsp; - Imali smo više od mjesec i po da Vlada organizuje bilo koju ozbiljnu javnu raspravu na ovu temu, da čujemo bilo koji argument zbog čega treba usvojiti ovaj sporazum. Umjesto toga čuli smo samo dodatne kritike - pvenstveno iz Evropske unije, i to sa više adresa iz EU, kritike od stručnjaka u Crnoj Gori, kao i kritike od crnogorskih institucija - ukazala je Ćalović-Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="vanja"> </figure>  Podsjetila je na Agenciju za zašititu konkurencije koja je rekla da ovaj sporazujm može imati ozbiljne posljedice i da je trebalo da bude konsultovana, podsjeća i na Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) koja je rekla da postoji problem sa Zakonom o lobiranju i način na koji se došlo do ovog sporazuma, te upozoravala na transparentost. &nbsp;- Podsjetiću na strukovna udruženja i profesore koji su ukazali na brojne soorne odredbe, kao i na to da Vlada ni u jednom trenutku nije bila spremna da organizuje raspravu - dodala je Ćalović-Marković. Poslanicima, kako je rekla, nude konstruktivno rješenje, a to podrazumijeva da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku - nego da se o tome vodi stručna javna rasprava. - Da se uključe stručnjaci iz EU, ako ima problema - a mislimo da imamo - da se uklone, a ako nema problema - kao što oni tvrde - to će se pokazati u javnoj raspravi - istakla je ona. Od 17. aprila, kako dodaje, samo imamo izbjegavanje javne rasprave, nemamo nijednog poslanika ni premijera koji o tome govore, a govorili su da je ovo istorijski sporazum.&nbsp; - Zašto su sad svi zaćutali. Pozivamo poslanike da prestanu da prave sitne političke trgovine, nego da se zauzmu za javni interes da ovaj sporazum bude predmet rasprave stručnjaka i u njega ugrade antikorupcijske klauzule i klauzule koje će spriječiti pranje novca i uništavanje prirode. Nadamo se da će pobijediti savjest - poručila je Ćalović Marković. <h2>Nijesmo prodavci sapuna i šampona</h2> Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica je rekla da je danas dan kada će poslanici ući u istoriju kao heroji ili izdajnici. - Velika plaža, Sinjajevina i Buljarica nijesu vama ostavljene u prćiju. Crna Gora nije destinacija za pranje novca, već je ovo pravna država - poručila je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jovana J"> </figure>  Poručila je poslanicima da ovo nije vaša đedovina da je preprodajete. - Naše plaže nisu vaše da ih beskrupulozno iznajmljujete, zakone da zaobilazite, a Ustav da gazite. Struka i nauka se neće ugasiti. Riječi nećemo mijenjati za Alaborave kvadrate - Istakla je Janjušević. Nijesmo, kaže, prodavci sapuna i šampona kako nas doživljava investitor. - Ovo nije igrica monopola. Ne želimo nikad više da se sporazumi donose iza zatvorenih vrata, ovo je zemlja u kojoj je priroda izgubila svako pravo glasa, ali njeni građani su i dalje glasni - rekla je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Počinje protest"> </figure>  Zato, kako dodaje, ako poslanici ikako poznaju čojstvo i junaštvo, sada je vrijeme da to pokažu radi dobra svih nas.&nbsp; - Čojstvo znači štititi što pripada svima, a junaštvo stati pred moćnike i reći ne može. U pamet se poslanici - poručila je Janjušević. Nevladine organizacije će na performansu još jednom pozvati poslanike da glasaju u javnom interesu i odbace pomenuti Zakon.&nbsp; Današnji performans organizuju Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Centar za građansko obrazovanje - CGO, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, Bankwatch Network, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore - CIN-CG, Mogul -Ulcinj, Expeditio. Oni su više puta protestovali pozivajući parlamentarnu većinu da ne usvajaju predloženi zakon, a neki od njih su čak uzeli učešće i na skupštinskim odborima gdje su podrobno obrazložili razloge zbog kojih se protive njihovoj namjeri. - Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma. Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore - poručili su oni prošle sedmice. I tada naveli da je taj Sporazum izazvao veliku zabrinutost među građanima i civilnim društvom, kao i predstavnicima Evropske unije. - Vaša je dužnost, kao predstavnika građana, da odluke donosite transparentno, odgovorno i u skladu sa interesima građana. Stoga očekujemo da pažljivo razmotrite argumente protiv usvajanja ovog Sporazuma - navodi se u njihovom pismu. Kao jedan od razloga navodi se da se odluke o lokacijama za infrastrukturne i turističke projekte donose bez preciznih i transparentnih informacija, što znači da građani širom Crne Gore mogu biti direktno ugroženi gubitkom svoje imovine. Odluke koje će trajno uticati na živote ljudi širom države ne mogu se donositi bez neophodnih podataka. - Predloženi Sporazum omogućava proglašenje javnog interesa bez jasnih kriterijuma, što povećava rizik od zloupotrebe eksproprijacije. Građani mogu izgubiti imovinu po nepravedno niskim cijenama, uz dugotrajne sudske postupke i mogućnost prisilnog iseljavanja sa lokacija koje investitori izaberu - istakli su ranije u NVO sektoru. Predloženi pristup razvoju dovešće do, kako su rekli, stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan. Posljedica će biti dalja emigracija mladih i povećanje osjećaja nepravednog i neravnomjernog razvoja kod građana. - Izgradnja stanova namijenjenih bogatim stranim državljanima izazvaće dodatno povećanje cijena nekretnina i troškova života. Za većinu naših građana takvi turistički kapaciteti će biti nepristupačni. Turistička sezona kratko traje, a visoki troškovi života ostaju tokom cijele godine - smatraju NVO i aktivisti. Odluke se donose bez, kako se dodaje, prethodno izrađenih i usvojenih planskih dokumenata. Investitorima se pruža sloboda da odlučuju gdje će graditi, šta će graditi i kakve će posljedice imati njihovi projekti na život lokalnih zajednica i životnu sredinu. To ugrožava mogućnost održivog razvoja i očuvanja biodiverziteta. - Država nema finansijskih sredstava za infrastrukturu koju se obavezala da izgradi u skladu sa Sporazumom. Ukoliko država ne ispuni te obaveze, građani će platiti visoke penale investitoru. Čak i u slučaju raskida Sporazuma, država ostaje dužna dovršiti sve započete projekte, što dodatno ugrožava finansijsku stabilnost - ukazali su oni. Odluka o tom Sporazumu donešena je, kako su ukazali, daleko od očiju javnosti, bez javne rasprave i uz kršenje demokratskih principa odlučivanja. Ovo je, kako su pored ostalog poručili, u direktnoj suprotnosti sa obećanjima nove vlasti da ključne odluke neće donositi u tajnosti i bez učešća građana. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnvo-i-aktivisti-pozvali-poslanike-da-glasaju-protiv-sporazuma-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jasmina Beharovic

1250x600

Ćalović-Marković: Vlada imala više od mjesec da organizuje ozbiljnu javnu raspravu, poslanici da ne usvoje sporazum u ovakvom obliku

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: jovana-janjusevic