Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić i izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević potpisale su danas Memorandum o razumijevanju kako bi kroz zajedničke aktivnosti i dobre prakse uz korišćenje inovativnih modela i metoda u narednom periodu radili na jačanju i podizanju svijesti, ali i unaprijeđenju sistema zaštite prirode i biodiverziteta, saopšteno je iz JP Nacionalni parkovi.
Poseban dio ovog Memoranduma odnosi se na saradnju u vezi sa implementacijom projekta “Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i ostalih planiranih projektnih aktivnosti.
- Naša saradnja sa CZIP-om je dugogodišnja imajući u vidu niz aktivnosti i projekata koje zajednički realizujemo kako u parkovima, tako i u PP Ulcinjska Solana čiji smo privremeni upravljači. Ovaj dokument je samo potvrda da smo na dobrom putu i da nastavljamo da jačamo naše partnerstvo sa ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite prirode i biodiverziteta- kazala je Đuretić.
Kroz ovu saradnju biće realizovana i organizacija zajedničkih aktivnosti kako bi ojačali kapacitete relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode od invazivnih vrsta, radili na održivom upravljanju, održivom razvoju, informisanju, povezivanju, ali i blagovremenoj razmjeni informacija između partnera.
- Drago nam je što ovaj Memorandum potpisujemo sa upravom JPNPCG koju smo prepoznali kao posvećenu upravo onim ciljevima koje baštini i naša organizacija, a to je zaštita i unaprijeđenje stanja u oblasti biodiverziteta i prirode Crne Gore. Centar za zaštitu i proučavanje ptica je implementacioni partner projekta ”Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i smatramo da samo zajedničkim aktivnostima možemo pripremiti koncept za efikasno očuvanje ovih područja od invazivnih vrsta- poručila je Janjušević.&nbsp;
Projektom ''Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera'', u okviru IUCN-ovog RESCOM programa, predviđeno je mapiranje invazivnih vrsta biljaka (Amorpha fruticosa, Ailanthus altissima i druge) na 250 ha na Skadarskom jezeru, uz aktivnosti suzbijanja ovih vrsta, mehaničkim košenjem selektovane parcele. Takođe, u cilju kontrole invazivnih vrsta, planirano je i doniranje 6 autohtonih grla stoke stočarki ili stočaru koji će se obavezati da doniranu stoku vode na ispašu na odabranu lokaciju.
JPNPCG i CZIP sarađuju sa brojnim partnerima u Crnoj Gori u cilju zaštite, promovisanja, održivog razvoja najvrijednijih područja zemlje kako bi podigle efikasnost zaštite biodiverziteta na veći nivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NPCG i CZIP: Unaprijeđenje zaštite biodiverziteta zajednički cilj

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) upozorili su posjetioce planina Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore, na mogućnost susreta sa medvjedima.
Kako su objasnili, medvjedi su u fazi razmnožavanja, što podrazumijeva njihovo aktivnije kretanje i osjetljivost na uznemiravanje.
Savjetovali su da se prilikom takvog susreta treba što prije udaljiti - bez naglih pokreta, trčanja, bez penjanja na drvo ili fotografisanja.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer to privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane - naveli su iz NPCG.
Da ove godine medvjeda ima više nego ranije, pokazuju i prijave napada na stoku, pčelinjake i voćnjake od strane mještana seoskih područja na sjeveru Crne Gore.
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje i predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković.
- Uvijek je toga bilo, ali ne u ovolikoj mjeri. Ovo je neuobičajena pojava ne samo na tlu Crne Gore nego i u regionu, da medvjedi prilaze kućama i čine štetu - rekao je Marković.
Jovana Janjušević, direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) koji se bavi i očuvanjem krupnih zvijeri, ocjenjuje za RSE da je učestalost pojave medvjeda posljedica klimatskih promjena.
Kako kaže, suša je prouzrokovala da je hrane veoma malo.
- Zato se medvjedi spuštaju na lokacije gdje mogu naći hranu, a to su uglavnom naseobine ljudi. Drugi problem je što stanovništvo napušta ruralna područja i samim tim se širi radijus kretanja medvjeda i drugih divljih životinja - istakla je ona.
Za medvjede koji čine štetu gazdinstvima ili predstavljaju opasnost za ljude postoji plan za odstrijel, kako je za RSE saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Posebno u slučaju napada na čovjeka, može se odobriti interventni odstrijel - navodi Ministarstvo.
<h2>Napadi medvjeda</h2>
Tokom prošle godine, Ministarstvo je evidentiralo 51 slučaj štete koju je počinio medvjed – 26 na pčelinjacima, a 25 nad domaćim životinjama.
Godinu ranije bilo je 60 napada medvjeda.
Početkom ove godine na udaru je bila krupna stoka u selima oko Nikšića, zbog čega su mještani tražili da država reaguje. U tom kraju, u aprilu, grupa lovaca je usmrtila medvjeda - četvorica su uhapšeni i protiv njih je podnijeta krivična prijava.
Mještani su protestovali zbog hapšenja lovaca, tvrdeći da su ubili medvjeda koji je "sijao strah u više sela i usmrtio desetine krava".
A pojava većeg broja medvjeda u selima u okolini Plužina na sjeveru Crne Gore uplašila je roditelje koji su zbog toga pratili djecu do škole. Slično je bilo i u selima udaljenim nekoliko kilometara od Bijelog Polja.
U novembru prošle godine, medvjed je napao lovca, koji je preživio ali sa teškim povredama.
<h2>Medvjedi u potrazi za hranom</h2>
Čelnik crnogorskih lovaca Nikola Marković kaže da je medvjed najveći evropski predator i da se prema procjenama hrani 80 posto biljkama, a 20 mesom.
- Jedino sredstvo zaštite planinara i turista od medvjeda je biber sprej koji nije dozvoljen za nošenje. Za sada nije bilo prijava napada na planinare, za razliku od štete koju prave stočarima - kaže Marković.
Jovana Janjušević iz CZIP kaže da bi Ministarstvo trebalo da edukuje mještane ruralnih područja da ne ostavljaju stoku samu u šumi, bez pasa čuvara ili druge vrste zaštite.
- Zbog toga nemamo niti jedan slučaj da je Ministarstvo nadoknadilo štetu od napada medvjeda na stoku. Ne zato što država ne želi, nego zato što ljudi nisu uradili sve što je u njihovoj moći da do napada ne dođe - rekla je Janjušević.
Janjušević kaže da je veliki problem bacanja klaničnog i komunalnog otpada blizu seoskih kuća što privlači medvjede.
<h2>U kojim slučajevima je dozvoljen odstrijel?</h2>
Nikola Marković navodi da Lovačko društvo nije odstrijeljivalo jedinke medvjeda, jer je za tako nešto potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Kada država donese odluku da se to uradi, mi ćemo uraditi ono što bude odobreno zakonom. Inače zakon onemogućava odstrijel jedinki - kazao je on.
A o tome kada je moguć odstrijel Jovana Janjušević kaže da imaju Interventni tim za krupne zvijeri.
- U krajnjem slučaju jedinka se uspava i dislocira. Ukoliko bi se ta jedinka ponovo vratila i pravila probleme, tek se tada radi odstrijel, ali se ta odluka donosi na višem nivou i mora biti naučno utemeljena - rekla je Janjušević.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da zahtjev za odstrijel podnosi korisnik lovišta u pisanom obliku, uz potrebnu dokumentaciju.
- Ako ministarstvo prihvati zahtjev, izdaće odobrenje koje precizira trajanje akcije, ko je može sprovesti i šta preduzeti da bi se uklonila tačno određena jedinka koja izaziva probleme - navode iz Ministarstva.
Naglašavaju i da se odstrijel mora izvesti u dogovoru s članom Interventnog tima.
<h2>Zaštićena vrsta u Crnoj Gori</h2>
Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore, trajnom zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, dok je odraslog mužjaka moguće loviti u sezoni tokom oktobra.
Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda koji obitavaju na oko 420.000 hektara uglavnom na sjeveru države.
Posljednjih dvadeset godina nije bilo odstrijela medvjeda u Crnoj Gori, osim u pojedinačnim slučajevima krivolova.
Crna Gora je ratifikovala Bernsku Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa čime se obavezala na zaštitu mrkog medvjeda.
Konvencija zabranjuje iskorišćavanje i ugrožavanje njihovih staništa.
<h2>Obilježavanje medvjeda - evropski projekat</h2>
Kako bi kontinuirano pratili kretanje i ponašanje medvjeda, te radi bolje zaštite njegovog staništa, stručni tim CZIP je 10. juna u Parku prirode Piva uhvatio i sa satelitskom ogrlicom obilježio medvjeda.
- Na osnovu toga treba da utvrdimo ekološke koridore koji su neophodni za održanje te populacije. Tako smo zabilježili da je medvjed za ovih nekoliko dana, sedam puta preplivao rijeku Taru - kaže Jovana Janjušević.
Nazvali su ga Aleksandar.
Ona kaže da planiraju da u septembru uhvate i označe još jednog medvjeda.
Projekat obilježavanja medvjeda finansira Evropska unija i sprovodi se u saradnji sa Slovačkom, Bugarskom, Rumunijom i Srbijom.
Na pojačano prisustvo medvjeda upozorila je početkom juna i policija Kosova, navodeći da su locirani u blizini sela u opštini Štrpce na granici sa Sjevernom Makedonijom.

1084x550

Marković: Neuobičajena pojava da medvjedi prilaze kućama i čine štetu; Janjušević: Učestalost njihove pojave posljedica klimatskih promjena

Poslanicima nudimo rješenje - a to je da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku, nego da se o tome vodi stručna javna rasprava, da se uključe stručnjaci iz Evropske unije - poručila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković na performansu ispred Skupštine uoči sjednice na kojoj bi trebalo da bude usvojen zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Građani i predstavnici NVO sektora su na ulaz u Skupštinu razvili transparent sa natpisom "Čast i bruka žive dovijeka", a na kojem su fotografije poslanika većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="transpsaernt"> </figure>  Ćalović-Marković je poručila da je ova odluka trebalo da bude donijeta 16. aprila, kada je premijer Milojko Spajić rekao da se pošto-poto mora usvojiti, jer će nastati katastrofalne posljedice.&nbsp; - Imali smo više od mjesec i po da Vlada organizuje bilo koju ozbiljnu javnu raspravu na ovu temu, da čujemo bilo koji argument zbog čega treba usvojiti ovaj sporazum. Umjesto toga čuli smo samo dodatne kritike - pvenstveno iz Evropske unije, i to sa više adresa iz EU, kritike od stručnjaka u Crnoj Gori, kao i kritike od crnogorskih institucija - ukazala je Ćalović-Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="vanja"> </figure>  Podsjetila je na Agenciju za zašititu konkurencije koja je rekla da ovaj sporazujm može imati ozbiljne posljedice i da je trebalo da bude konsultovana, podsjeća i na Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) koja je rekla da postoji problem sa Zakonom o lobiranju i način na koji se došlo do ovog sporazuma, te upozoravala na transparentost. &nbsp;- Podsjetiću na strukovna udruženja i profesore koji su ukazali na brojne soorne odredbe, kao i na to da Vlada ni u jednom trenutku nije bila spremna da organizuje raspravu - dodala je Ćalović-Marković. Poslanicima, kako je rekla, nude konstruktivno rješenje, a to podrazumijeva da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku - nego da se o tome vodi stručna javna rasprava. - Da se uključe stručnjaci iz EU, ako ima problema - a mislimo da imamo - da se uklone, a ako nema problema - kao što oni tvrde - to će se pokazati u javnoj raspravi - istakla je ona. Od 17. aprila, kako dodaje, samo imamo izbjegavanje javne rasprave, nemamo nijednog poslanika ni premijera koji o tome govore, a govorili su da je ovo istorijski sporazum.&nbsp; - Zašto su sad svi zaćutali. Pozivamo poslanike da prestanu da prave sitne političke trgovine, nego da se zauzmu za javni interes da ovaj sporazum bude predmet rasprave stručnjaka i u njega ugrade antikorupcijske klauzule i klauzule koje će spriječiti pranje novca i uništavanje prirode. Nadamo se da će pobijediti savjest - poručila je Ćalović Marković. <h2>Nijesmo prodavci sapuna i šampona</h2> Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica je rekla da je danas dan kada će poslanici ući u istoriju kao heroji ili izdajnici. - Velika plaža, Sinjajevina i Buljarica nijesu vama ostavljene u prćiju. Crna Gora nije destinacija za pranje novca, već je ovo pravna država - poručila je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jovana J"> </figure>  Poručila je poslanicima da ovo nije vaša đedovina da je preprodajete. - Naše plaže nisu vaše da ih beskrupulozno iznajmljujete, zakone da zaobilazite, a Ustav da gazite. Struka i nauka se neće ugasiti. Riječi nećemo mijenjati za Alaborave kvadrate - Istakla je Janjušević. Nijesmo, kaže, prodavci sapuna i šampona kako nas doživljava investitor. - Ovo nije igrica monopola. Ne želimo nikad više da se sporazumi donose iza zatvorenih vrata, ovo je zemlja u kojoj je priroda izgubila svako pravo glasa, ali njeni građani su i dalje glasni - rekla je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Počinje protest"> </figure>  Zato, kako dodaje, ako poslanici ikako poznaju čojstvo i junaštvo, sada je vrijeme da to pokažu radi dobra svih nas.&nbsp; - Čojstvo znači štititi što pripada svima, a junaštvo stati pred moćnike i reći ne može. U pamet se poslanici - poručila je Janjušević. Nevladine organizacije će na performansu još jednom pozvati poslanike da glasaju u javnom interesu i odbace pomenuti Zakon.&nbsp; Današnji performans organizuju Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Centar za građansko obrazovanje - CGO, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, Bankwatch Network, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore - CIN-CG, Mogul -Ulcinj, Expeditio. Oni su više puta protestovali pozivajući parlamentarnu većinu da ne usvajaju predloženi zakon, a neki od njih su čak uzeli učešće i na skupštinskim odborima gdje su podrobno obrazložili razloge zbog kojih se protive njihovoj namjeri. - Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma. Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore - poručili su oni prošle sedmice. I tada naveli da je taj Sporazum izazvao veliku zabrinutost među građanima i civilnim društvom, kao i predstavnicima Evropske unije. - Vaša je dužnost, kao predstavnika građana, da odluke donosite transparentno, odgovorno i u skladu sa interesima građana. Stoga očekujemo da pažljivo razmotrite argumente protiv usvajanja ovog Sporazuma - navodi se u njihovom pismu. Kao jedan od razloga navodi se da se odluke o lokacijama za infrastrukturne i turističke projekte donose bez preciznih i transparentnih informacija, što znači da građani širom Crne Gore mogu biti direktno ugroženi gubitkom svoje imovine. Odluke koje će trajno uticati na živote ljudi širom države ne mogu se donositi bez neophodnih podataka. - Predloženi Sporazum omogućava proglašenje javnog interesa bez jasnih kriterijuma, što povećava rizik od zloupotrebe eksproprijacije. Građani mogu izgubiti imovinu po nepravedno niskim cijenama, uz dugotrajne sudske postupke i mogućnost prisilnog iseljavanja sa lokacija koje investitori izaberu - istakli su ranije u NVO sektoru. Predloženi pristup razvoju dovešće do, kako su rekli, stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan. Posljedica će biti dalja emigracija mladih i povećanje osjećaja nepravednog i neravnomjernog razvoja kod građana. - Izgradnja stanova namijenjenih bogatim stranim državljanima izazvaće dodatno povećanje cijena nekretnina i troškova života. Za većinu naših građana takvi turistički kapaciteti će biti nepristupačni. Turistička sezona kratko traje, a visoki troškovi života ostaju tokom cijele godine - smatraju NVO i aktivisti. Odluke se donose bez, kako se dodaje, prethodno izrađenih i usvojenih planskih dokumenata. Investitorima se pruža sloboda da odlučuju gdje će graditi, šta će graditi i kakve će posljedice imati njihovi projekti na život lokalnih zajednica i životnu sredinu. To ugrožava mogućnost održivog razvoja i očuvanja biodiverziteta. - Država nema finansijskih sredstava za infrastrukturu koju se obavezala da izgradi u skladu sa Sporazumom. Ukoliko država ne ispuni te obaveze, građani će platiti visoke penale investitoru. Čak i u slučaju raskida Sporazuma, država ostaje dužna dovršiti sve započete projekte, što dodatno ugrožava finansijsku stabilnost - ukazali su oni. Odluka o tom Sporazumu donešena je, kako su ukazali, daleko od očiju javnosti, bez javne rasprave i uz kršenje demokratskih principa odlučivanja. Ovo je, kako su pored ostalog poručili, u direktnoj suprotnosti sa obećanjima nove vlasti da ključne odluke neće donositi u tajnosti i bez učešća građana. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnvo-i-aktivisti-pozvali-poslanike-da-glasaju-protiv-sporazuma-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jasmina Beharovic

1250x600

Ćalović-Marković: Vlada imala više od mjesec da organizuje ozbiljnu javnu raspravu, poslanici da ne usvoje sporazum u ovakvom obliku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Irskoj, u okviru intenziviranih diplomatskih aktivnosti usmjerenih na ubrzanje evropskog puta Crne Gore i realizaciju strateškog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Riječ je o prvoj zvaničnoj posjeti jednog crnogorskog predsjednika Irskoj od obnove nezavisnosti.
Predsjednik Milatović će se danas sastati sa predsjednicom Irske Katrin Konoli i premijerom Mihalom Martinom. Razgovori će biti posvećeni daljem toku pregovora sa Evropskom unijom, dinamici zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja, kao i obezbjeđivanju snažne političke i institucionalne podrške Crnoj Gori u završnoj fazi pristupnog procesa.
Predviđena je i zajednička konferencija za medije predsjednika Milatovića i premijera Martina.
- Posjeta se odvija u posebno važnom političkom kontekstu, s obzirom na to da će Republika Irska predsjedavati Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2026. godine. Uz aktuelno kiparsko predsjedavanje, predstojeće irsko predsjedavanje predstavlja jedan od dva ključna politička okvira u ovoj godini za ostvarivanje konkretnog napretka u pregovorima i zatvaranje preostalih poglavlja- navodi se u saopštenju.
Crna Gora u ovu fazu ulazi sa jasnom ambicijom da 2026. godina bude obilježena intenzivnim i mjerljivim napretkom, dok je 2028. planirana kao godina punopravnog članstva u EU. U tom smislu, podrška država članica koje preuzimaju predsjedavanje Savjetu EU ima poseban strateški značaj za dinamiku pregovaračkog procesa i dodatno jačanje političke vidljivosti ostvarenog napretka.
Pored evropske agende, tokom posjete biće otvorena i pitanja unapređenja bilateralne saradnje, sa posebnim akcentom na ekonomiju, trgovinu, investicije i turizam, kao i na razmjenu iskustava u oblastima digitalne transformacije, održivog razvoja i jačanja konkurentnosti.

Milatović u Dablinu: Jačanje političke podrške za završnicu EU pregovora

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.
U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.
- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.
Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu.&nbsp;
- Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.
Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.
Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.

Predsjednik Litvanije: Dijalog s Putinom je iluzija, Kremlj ne želi mir

Predsjednik SO Kotor je u zoni krivične odgovornosti, a SO ne ispunjava svoje zakonske obaveze, jer je neko sebi dao za pravo da uzme pravdu u svoje ruke i to se zove kršenje zakona što će za posljedicu imati krivičnu prijavu protiv predsjednika SO-rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković.
Nedavno su objavljeni, podsjeća Vuković, zvanični rezultati lokalnih izbora u Kotoru, a prva sjednica lokalnog parlamenta je održana krajem decembra 2025. godine, te je taj saziv po zakonu bio dužan da u roku od 30 dana izabere novog predsjednika Opštine Kotor, što se ni nakon 2 mjeseca nije desilo.
Podsjeća i da je na takvu situaciju u Opštini Kotor reagovalo i Ministarstvo javne uprave upozorenjem, pa je s tim u vezi i predloženo saslušanje u Skupštini Crne Gore, ali su poslanici parlamentarne većine onemogućili da do tog saslušanja dođe.&nbsp;
- Ne samo da su onemogućili da se desi saslušanje, dokazujući svoj demokratski kapacitet, a među njima i pravnici za mene na jedan krajnje iznenađujući način, neodgovoran prije svega, pokušali sa relativizuju stvari i kažu da je Vladimir Jokić prethodno izabran na puni mandat tako da nema potrebe da lokalni parlament ispunjava ono što je eksplicitna zakonska norma. To vam samo govori o tome da ti ljudi očigledno doživljavaju Ustav i zakone na način da dok ima odgovaraju, ili misle da im odgovaraju, oni su okej i imaju obavezu da ih se pridržavaju, a onda kad politički i partijski interes nalaže suprotno oni će uraditi sve da to relativizuju. To je vrlo opasan presedan za političku budućnost Crne Gore- rekao je Vuković.
Ističe da SO Kotor ne ispunjava svoje zakonske obaveze, jer je neko sebi dao za pravo da, kako tvrdi, uzme pravdu u svoje ruke i to se zove kršenje zakona.
- To će sigurno za posljedicu imati krivičnu prijavu protiv predsjednika SO Kotor- poručio je Vuković.
Inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada potpisala su 24 odbornika, 3 poslanika Evropskog saveza i 19 DPS-a i 2 SEP-a, a da bi taj prijedlog bio izglasan neophodno je da za njega glasa 30 odbodnika.&nbsp;
Da bi se uopšte razgovaralo o skraćenju, kaže Vuković, neophodno je obezbijediti kvorum za održavanje sjednice Skupštine Glavnog grada, jer trenutno 27 odbornika podržava rad gradske uprave umjesto, podsjeća on, 30 odbornika.
- Postavlja se pitanje da li uopšte postoji kvorum da se održi sjednica Skupštine Glavnog grada. Mi procjenjujemo u DPS-u, a mislim i da je to stav kompletne opozicije da je korisno da se ta sjednica desi i da se na dnevnom redu nađe ova inicijativa pa ćemo da vidimo kako će se partije odrediti. Biće posebno interesantno da vidimo kako će se odrediti odbornici DNP-a koji odnedavno funkcionišu u opozicionom kapacitetu- zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djr_tFbJsa7U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Lokalni parlament u Kotoru ne ispunjava zakonske norme i to je vrlo opasan presedan za političku budućnost Crne Gore

Povodom aktuelnih dešavanja u RTCG, a u vezi sa procesom kompenzacije duga izvođaču radova putem ustupanja poslovnih prostora, &nbsp;Sindikalna organizacija JRDS-RTCG ukazala je na nestanak 647 m² stambene površine, neplaćanje penala za kašnjenje radova i netržišno ustupanje imovine Javnog servisa.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno:&nbsp;
Odgovor na pitanje dvije sindikalne organizacije iz RTCG, ko je omogućio da se novac crnogorskih građana troši na način što će se poslovni prostor u vlasništvu RTCG, na parceli koja je dobijena od Glavnog grada i sa plaćenim UTU uslovima i dozvolom predati građevinskoj firmi koja je izgradila zgradu, nadležne državne institucije, građani i zaposleni u RTCG ni do danas nijesu dobili.
Pozivanje na ugovor iz 2022. godine je bespredmetno. Pitanje kompenzacije, odnosno spremnosti da se dio troškova namiri kroz ustupljeni poslovni prostor, mora se posmatrati isključivo u kontekstu novoizgrađenog objekta i stvarnih finalnih troškova izgradnje.
Dakle , da bi se kompenzovalo, mora se vidjeti što se kompenzuje.
Tako uostalom i piše u ugovoru, u kojem se članom 4 reguliše plaćanje.
Paradoksalno je da, dok većina zaposlenih, koji su na ovaj način riješili stambeno pitanje, otplaćuje stanove kreditnim zaduženjem, povlašćena grupa lica koju je nezakonito zaposlio, višestrukim odlukama suda nezakoniti Raonić, dobija kvadrate po privilegovanoj cijeni.
Ključno pitanje za menadžment RTCG i Vladu Crne Gore glasi: koja je stvarna vrijednost 710 m2 poslovnog prostora kojim se kompenzuje dug? Netransparentnost izvještaja, koji krije cijenu po kvadratu, budi sumnju u to čiji se interesi štite ustupanjem državne imovine bez jasne finansijske specifikacije.
Pažljivim čitanjem dokumentacije nameće se zaključak da je ugovorom iz 2022. godine sprovedena sumnjiva prenamjena prostora na štetu zaposlenih i javnog interesa.
Matematika dronova
U Javnom pozivu od 11. jula 2022. godine jasno je navedeno da neto stambena površina iznosi 4.424,76 m². Međutim, u finalnom Ugovoru ta cifra se volšebno smanjuje za čak 647 m². Taj prostor je naprasno „pretvoren“ u zajedničke prostorije i hodnike.
Ako je cijena od 650 €/m² fiksirana i ujednačena za sve - stambeni prostor, hodnike i poslovni prostor - postavlja se logično pitanje:
Iz kojih sredstava se namiruje cijena izgradnje hodnika i stepeništa?
Ako se dug prema izvođaču od 3.387.000 eura umanjuje ustupanjem 710 m² poslovnog prostora, javnost mora da zna:
Da li se kroz cijenu poslovnog prostora zapravo prikriva trošak zajedničkih prostorija koje su „otkinute“ od prvobitne stambene površine?
Kako je moguće da se stambeni prostor, u koji se ulazi hodnicima (jer se u stanove ne ulazi dronovima niti iz poslovnih prostora), naknadno smanjuje u specifikaciji, iako su ti hodnici morali biti predviđeni projektom od samog početka?
Da li su Raonićevi pravnici, ekonomisti , savjetnici, analitičari, savjetnice, korporativni direktor namjerno planirali ovu stavku koju neko mora da plati.
Ili su iz puke neznavenosti napisali poziv i potpisali ugovor koji ih sad “iznenađuje”…
Da li su u finansijski plan za ovu godinu uračunali ove izdatke? Neznavenost i korupcija obično idu zajedno. Nepoznavanje zakona u tome uvijek pomaže. O nepoštovanju istog, da ne govorimo…
Pored sumnjive matematike sa kvadratima, neophodno je javno odgovoriti na pitanja o direktnom kršenju ugovornih obaveza koje idu na štetu radnika i budžeta RTCG:
Izvođač radova kasnio je sa završetkom izgradnje objekta više od 14 mjeseci. Prema članu 23 Ugovora, precizirano je da je izvođač u obavezi da plati penale za kašnjenje u iznosu do 5% ukupne vrijednosti radova. Da li je menadžment RTCG obračunao ove penale i umanjio fakturu izvođaču, ili je i ovaj iznos “oprošten” na štetu Javnog servisa?
Član 29 Ugovora propisuje da je Projektna dokumentacija sastavni dio ugovora i da se sve mora realizovati po Glavnom projektu. Ako je Glavnim projektom predviđena ugradnja klima uređaja, a oni na objektu ne postoje, pitamo menadžment:
Ko je odobrio odstupanje od projekta i da li je zbog toga dodatno umanjena cijena radova? Podsjećamo na izjavu šefice kabineta generalnog direktora iz oktobra 2021. godine, koja je pojasnila da je planirano da izvođač izgradi zgradu, a da se nakon toga naplati od radnika kada dokumentacija bude spremna.
Član 5 Ugovora obavezuje RTCG na dostavljanje interne liste kupaca, ali trenutna situacija u kojoj se dug prebija poslovnim prostorima uz „nestanak“ 647 m² stambene površine ukazuje na to da se prvobitni model, koji je bio u interesu zaposlenih, pretvorio u model koji štiti isključivo izvođača radova.
Umjesto da RTCG naplati penale od 5% i obezbijedi naknade za kirije svojim radnicima, menadžment se bavi ustupanjem poslovnog prostora pod nejasnim uslovima.
Ovako imamo slučaj da radnici koji nijesu dobili stanove - zbog već notorno nezakonitih pravilnika i procedura koje su išle na ruku nelegalnim menadžerima tri put nelegalnog Raonića, sad dodatno plaćaju hodnike (647 m2 x 650 EUR) i to najvjerovatnije od novca koji je ostao, a trebalo biti potrošen za njihove plate. Bar da su od ušteđenog novca kupili hodnike koji nemaju tržišnu vrijednost i poslovni prostor koji ima tri put veću vrijednost od cijene po kojoj je ustupljen.
Bez ikakvog obrazloženja radnici RTCG nijesu platili 650 eura iz Ugovora, već 705 eura, a RTCG je platila dio (koji dio?) otuđenjem poslovnog prostora po netržišnim cijenama i hodnike ulaza sa pozicije koja nije određena budžetom RTCG.
Zašto Raonić, po povoljnim uslovima, po kojima su radnici dobili stanove, omogućava izviđaču radova da kupi poslovni prostor koji na tržištu vrijedi dva-tri puta više?
Obmanuti Savjet i Vlada?
Savjet i Vlada čije je saglasnosti Raonić sa menadžmentom i polovičnim informacijama iznudio, sigurno nijesu imali ove informacije. To što je veliki trgovinski lanac ušao u naknadno kompenzovani poslovni prostor 4. decembra prošle godine, tako što je potpisao ugovor sa izvođačem radova, jasno govori da Raonić ne preza da za svoje onerozne namjere obmane i Vladu Crne Gore.
Navedeno pokazuje da je za sve ove loše vođene procese, koji se drže sakriveni od javnosti kriv ne samo nezakoniti Raonić, već čitava pravno-ekonomska administracija, kao i urednički menadžment koji za obavezu ima da izvještava i prati procese u društvu, a nije 5 godina sposoban da otvori pitanje sumnjivih i najvjerovatnije kriminalnih procesa u sopstvenoj kući. Nesposobnost je uglavnom i plaćena varijabilama i stanovima, tj. novcem svih građana.
Zato, uz ovo obraćanje javnosti, tražimo da se sve institucije u Crnoj Gori (prije svih tužilaštvo) posvete ovom slučaju a da kompletan menadžment RTCG podnese ostavku.

Tag: jovana-janjusevic