Ozuzun Azemoviću: Iseljenici očekuju konkretna rješenja, a ne stvaranje alternativnih struktura za predstavljanje dijaspore

Iseljenici porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj očekuju konkretne institucionalne korake kojima bi im se omogućili bezvizni ulazak u Crnu Goru i poseban desetogodišnji boravišni status, uz mogućnost produženja, a ne stvaranje alternativnih struktura za predstavljanje dijaspore, poručio je predsjednik Udruženja za uzajamnu pomoć, solidarnost i kulturu iseljenika iz Crne Gore u Turskoj – Burhaniye, Adil Ozuzun (Kriještorac), u javnom obraćanju ministru dijaspore Mirsadu Azemoviću.

Ozuzun je zatražio odgovore o dosadašnjim aktivnostima Ministarstva dijaspore na rješavanju pravnog statusa iseljenika, istovremeno izražavajući zabrinutost zbog načina na koji taj resor ostvaruje saradnju sa pojedinim organizacijama u Turskoj.

Pozivajući se na član 14 Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima iz 2026. godine, kojim je, kako navodi, predviđena saradnja nadležnih institucija radi zaštite prava i interesa dijaspore, Ozuzun je upitao ministra koje je konkretne inicijative pokrenuo.

– Koje ste konkretne korake do sada preduzeli radi rješavanja pitanja bezviznog ulaska i boravišnog statusa iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj? Koje ste predloge uputili Ministarstvu unutrašnjih poslova i Vladi Crne Gore? Da li ste pokrenuli inicijativu za izmjenu važećih propisa? – upitao je Ozuzun.

Naglasio je da zahtjevi udruženja nijesu usmjereni na sticanje crnogorskog državljanstva ili ostvarivanje biračkog prava.

– Ne tražimo crnogorsko državljanstvo niti aktivno ili pasivno biračko pravo. Naš zahtjev je jasan: bezvizni ulazak u Crnu Goru i poseban boravišni status u trajanju od deset godina, uz mogućnost produženja, za iseljenike porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj – poručio je.

Ozuzun je izrazio zabrinutost zbog promjena u djelovanju organizacije koja je ranije okupljala studente iz Crne Gore u Turskoj, a koja se, prema njegovim informacijama, sada predstavlja kao udruženje šire crnogorske dijaspore.

Podsjetio je da se u zvaničnim saopštenjima Vlade Crne Gore iz 2019. godine kao tadašnji predsjednik Udruženja studenata iz Crne Gore u Turskoj pominje Mustafa Salihović, porijeklom iz Rožaja.

Ozuzun je postavio pitanje zbog čega je do proširenja djelatnosti te organizacije došlo upravo sada i da li su Ministarstvo dijaspore ili Bošnjačka stranka na bilo koji način uticali na takvu odluku.

– Nakon dugogodišnjih kontakata koje ste održavali sa Udruženjem Bosna Sandžak u Turskoj, sada primjećujemo da se u prvi plan stavlja organizacija koja je ranije djelovala kao udruženje studenata iz Crne Gore. Zašto se inicijativa za promjenu naziva i proširenje djelatnosti ovog udruženja pojavljuje upravo sada, nakon toliko godina? Da li su Ministarstvo dijaspore ili Bošnjačka stranka na bilo koji način predložili, podstakli ili usmjeravali ovu promjenu? – upitao je Ozuzun.

Poručio je da od ministra očekuje jasan i nedvosmislen odgovor.

Ozuzun je iznio i tvrdnje o povezanosti pojedinih predstavnika pomenutih organizacija sa Bošnjačkom strankom i Udruženjem Bosna Sandžak u Turskoj.

Prema njegovim navodima, pojedinci iz tih organizacija ranije su sarađivali sa predstavnicima Bošnjačke stranke, između ostalog i kao prevodioci tokom njihovih posjeta Turskoj.

Zbog toga je zatražio objašnjenje da li se postojeći krug saradnika Ministarstva sada predstavlja pod drugačijim organizacionim nazivima, kako bi se u javnosti stvorio utisak šire saradnje sa crnogorskom dijasporom.

– Da li se dosadašnja saradnja sa istim krugom organizacija i pojedinaca sada nastoji predstaviti javnosti pod drugačijim nazivom udruženja, sa naglašenijim crnogorskim identitetom? Da li se u crnogorskoj javnosti pokušava stvoriti utisak da Ministarstvo ostvaruje široku saradnju sa udruženjima crnogorske dijaspore u Turskoj, dok se u praksi i dalje oslanja na postojeći krug saradnika? – naveo je Ozuzun.

Upitao je i da li se prednost daje organizacijama od kojih se ne očekuju javne kritike na račun Ministarstva dijaspore i Bošnjačke stranke, dok se nezavisna udruženja, koja ukazuju na probleme iseljenika, potiskuju u drugi plan.

– Naša je procjena da se ovim procesom pokušava uspostaviti alternativna struktura predstavljanja dijaspore u odnosu na naše udruženje. Svjesni smo ovih dešavanja i od Ministarstva očekujemo otvoreno i transparentno objašnjenje – poručio je.

Predsjednik udruženja iz Burhaniyea naglasio je da ne osporava pravo drugim organizacijama da mijenjaju naziv, proširuju djelatnost ili razvijaju saradnju sa crnogorskim institucijama.

Međutim, smatra da takve promjene ne mogu biti osnov za predstavljanje cjelokupne iseljeničke zajednice iz Crne Gore u Turskoj.

– Promjena naziva ili djelokruga ne daje nijednoj organizaciji automatsko pravo da predstavlja sve iseljenike porijeklom iz Crne Gore u Turskoj. Poštujemo rad drugih udruženja. Neka svako radi i doprinosi dobrobiti naših ljudi – istakao je Ozuzun.

Naglasio je da Ministarstvo mora obezbijediti jednak i nepristrasan odnos prema svim iseljeničkim organizacijama, bez obzira na njihove političke veze, stavove ili kritike upućene institucijama.

Ozuzun je podsjetio da su predstavnici njegovog udruženja tokom 32-dnevne posjete Crnoj Gori razgovarali sa predstavnicima državnih institucija i političkih subjekata, kojima su predstavili predloge za rješavanje pravnog statusa iseljenika iz Turske.

Ocijenio je da se zahtjevi istorijske dijaspore, čiji pripadnici nemaju crnogorsko državljanstvo, moraju razmatrati sa jednakom ozbiljnošću kao i druga pitanja koja se odnose na građane Crne Gore u inostranstvu.

– Dok se u Crnoj Gori raspravlja o biračkim pravima državljana koji žive u inostranstvu i mogućim modelima ekonomskog državljanstva, očekujemo da se sa jednakom ozbiljnošću razmatraju i zahtjevi istorijske dijaspore koja nema crnogorsko državljanstvo – naveo je Ozuzun.

Poručio je da se uspješnost rada Ministarstva dijaspore ne može mjeriti brojem sastanaka, fotografija i kontakata sa pojedinim organizacijama, već konkretnim rezultatima za iseljenike.

– Naš cilj nije nadmetanje sa drugim udruženjima niti sukob sa bilo kojom političkom partijom. Naš cilj je očuvanje veza sa zemljom naših predaka i ostvarivanje pravednog pravnog statusa za iseljenike porijeklom iz Crne Gore – naglasio je.

Ozuzun je najavio da će udruženje nastaviti da prati rad nadležnih institucija, javno postavlja pitanja i insistira na rješavanju problema iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj.

Ministru Azemoviću poručio je da njegova odgovornost nije da određuje koja će udruženja imati privilegovan pristup Ministarstvu, već da obezbijedi ravnopravan tretman svih organizacija i pokreće inicijative za zaštitu prava dijaspore.

– Iseljenici od vas, kao ministra dijaspore, ne očekuju da osnivate, podstičete ili usmjeravate alternativne strukture predstavljanja, već da pronalazite rješenja za njihove stvarne probleme. Ukoliko Ministarstvo nije učestvovalo u pomenutim promjenama, očekujemo da to jasno saopšti i otkloni sve nedoumice – istakao je Ozuzun.

Zaključio je da će udruženje ostati dosljedno zahtjevima koji se odnose na bezvizni ulazak i dugoročniji boravišni status iseljenika.

– Ne tražimo političke privilegije, već institucionalnu nepristrasnost. Ne tražimo protokolarne susrete, već bezvizni ulazak i desetogodišnji boravišni status, uz mogućnost produženja. Ostaćemo dosljedni u zaštiti prava i interesa iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj – zaključio je Ozuzun.