Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore, poručio je ministar dijaspore Mirsad Azemović.
On je prisustvovao je manifestaciji “Dani bjelopoljske i petnjičke kulture” u Sarajevu, u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.
"Ova manifestacija imala je za cilj da predstavi bogatu kulturnu tradiciju i stvaralaštvo Bijelog Polja i Petnjice, kao i da jača veze između matice i brojnih građana koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a porijeklom su iz ovih krajeva", saopšteno je iz Ministarstva.
Ministar Azemović istakao je značaj očuvanja kulturnog identiteta i povezivanja dijaspore sa Crnom Gorom, naglašavajući da će država nastaviti da podržava inicijative koje promovišu zajedništvo, tradiciju i kulturnu razmjenu.
“Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore”, poručio je Azemović.
Tokom manifestacije koja je okupila brojne predstavnike dijaspore, organizovan je bogat kulturno-zabavni program, izložba slika, književno veče, kao i koncert KUD-a “Tekstilac” iz Bijelog Polja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Azemović: Dijaspora je most saradnje i prijateljstva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije (EU) dok je na njenom čelu aktuelna parlamentarna većina.
On je to izjavio tokom sastanka sa predstavnicima dijaspore u Njujorku u Generalnom konzulatu Crne Gore, a odgovarajući na pitanje predsjednika crnogorskog udruženja „13. jul“ Đura Mićunovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F58O5Vb5E3EY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Želim da pitam gospodina predsjednika da li on stvarno misli da Crna Gora može ući u Evropsku uniju sa ovom parlamentarnom većinom, na čijem se čelu nalaze ljudi kojima je zabranjen ulaz u pojedine države EU? - pitao je Mićunović.
Milatović je na to odgovorio: „Ja mislim da ne može“, za čim je uslijedio aplauz.

(VIDEO) Milatović misli da Crna Gora ne može u EU sa ovom parlamentarnom većinom

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sastao se u Njujorku sa predstavnicima crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama – uspješnim privrednicima, ljekarima, advokatima, profesorima i predstavnicima udruženja koja njeguju i promovišu crnogorsku kulturu, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću Predsjednika Crne Gore.
Tokom otvorenog razgovora razmijenjena su mišljenja o razvoju Crne Gore i potrebi jačanja saradnje u oblasti ekonomije, obrazovanja i kulture.&nbsp;
- Došao sam da otvoreno razgovaramo i da čujem vaš glas - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio da partijsko zapošljavanje ostaje najveći problem društva i jedan od glavnih razloga odlaska građana iz zemlje.&nbsp;
- Napustili ste Crnu Goru jer vam je za posao bila potrebna partijska knjižica. Političari su vas primorali da tražite mjesto gdje nikoga ne zanima kojoj vjeri, naciji ili partiji pripadate. Tragedija države je što na vrh ne dolaze najbolji, već privilegovani - istakao je Milatović..
Predsjednik je dijaspori predstavio inicijativu „Obveznica za dijasporu“, kao jasan i transparentan model ulaganja u razvoj Crne Gore uz garantovan povrat sredstava.&nbsp;
- Na ovaj način povezaćemo vašu štednju i ljubav prema domovini sa njenim razvojnim potrebama. Obveznica za dijasporu nije samo finansijski instrument, već i most saradnje između Crne Gore i njenog iseljeništva - naglasio je Milatović.
Sredstva prikupljena putem obveznice biće usmjerena isključivo u projekte od lokalnog značaja – vrtiće, škole, bolnice, putnu i komunalnu infrastrukturu, posebno na sjeveru zemlje.
Predsjednik je podsjetio da je između dva popisa Crna Gora izgubila 100.000 stanovnika zbog nedostatka ekonomskih prilika i osjećaja nepravde.&nbsp;
- Moramo stvoriti društvo u kojem mladi ljudi vide perspektivu i žele da ostanu. Dužan sam samo građanima i njima odgovaram, bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripadaju. Crna Gora je umorna od praznih obećanja i politike koja se bavi sama sobom. Vreme je da završimo posao i da Crna Gora postane snažna, pravedna i evropska država - zaključio je predsjednik.

Milatović dijaspori u Njujorku: Zajedno gradimo snažnu i evropsku Crnu Goru

Zavod za školstvo Crne Gore uspješno je priveo kraju još jedno izdanje ljetnje škole jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“, koju već sedamnaestu godinu zaredom organizuje u saradnji s Ministarstvom dijaspore.
Program je namijenjen djeci crnogorskog porijekla iz dijaspore, s ciljem očuvanja jezika, kulture, tradicije, istorije, geografije i književnosti, te jačanja osjećaja pripadnosti Crnoj Gori.
Završnog dana škole organizovana je svečanost na kojoj su polaznici demonstrirali znanja i vještine stečene tokom boravka. Uz izvođenje crnogorske državne himne, program je obuhvatio kviz znanja, interaktivni dijalog sa robotom koji „putuje“ mapom Crne Gore, scenski prikaz o prvoj crnogorskoj knjeginji, folklorni nastup i ritmičku tačku uz kompoziciju „Polka Milena“.
Direktorica Zavoda za školstvo Raba Hodžić tom prilikom obratila se prisutnima ističući važnost ovog programa u očuvanju jezičkog i kulturnog identiteta djece i mladih iz dijaspore. Zahvalila je svim učesnicima na entuzijazmu i interesovanju, a posebno predavačima, koordinatorima i animatorima na predanom radu. Tom prilikom, svim polaznicima uručeni su sertifikati i medalje, dok su saradnici koji su doprinijeli realizaciji programa dobili simbolična priznanja.
- Ponosna sam na svu djecu koja su s ljubavlju učestvovala u ovogodišnjoj školi i pokazala snažnu želju za upoznavanjem svojih korijena. Ova škola ne samo da prenosi znanje, već gradi mostove između djece iz dijaspore i njihove matične države - kazala je Hodžić.
Poseban pečat programu dale su riječi polaznika, koji su uz nova znanja ponijeli i snažan osjećaj pripadnosti i prijateljstva. Mnogi su izrazili želju da i naredne godine budu dio ove, kako su je nazvali, nezaboravne i dragocjene škole.
Ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“ još jednom je potvrdila svoju ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta i jačanju veza između djece crnogorskog porijekla i njihove domovine.

Završena ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“: Jačanje identiteta i veza sa maticom

Poznati crnogorski gitarista Miloš Karadaglić u video snimku podijelio je priču iz privatnog života koja, kako je objasnio, najbolje opisuje srž Crne Gore.
Povod ove priče je nagrada koju je dobio od Ministarstva dijaspore za doprinos crnogorskoj kulturi.
- Ja sam otišao u London sa 17 godina, davne 2000. godine, da bih studirao na Kraljvskoj muzičkoj akademiji. Danas, moj život i te kako utemeljen u Crnoj Gori, a sva moja aktivnost po svijetu je moj način da poruku o Crnoj Gori dijelim na najpozitivniji i najljepši način, jezikom muzike i jezikom emocija, jezikom pomirenja - koji je, nadam se, jezik koji svi razumiju - poručio je Karadaglić.&nbsp;
Ipak, kako navodi, dijaspora kao dijaspora - svi oni ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija, koji su najsrećniji kad se ja pojavi negdje blizu njih koncertom su njegova druga porodica.&nbsp;
To su oni ljudi koji me nakon koncerta najčvršće i najponosnije zagrle, zato ti ljudi takođe dijele te vrijednosti o Crnoj Gori.&nbsp;
On je podijelio svoju &nbsp;lijepu priču.
- Đoka Gojčaj bio je pobratim moga đeda Mijata Karadaglića, rođenog u selu Vranj od plemena Sarapa. Njih dvojica su proveli mladost zajedno, a kao dječak slušao sam mnogo o njihovim nestašlucima i odrastanju. Otada je prošlo mnogo decenija, a prije pet-šest godina stigla je vijest da ću nastupati u Detroitu sa tamošnjim simfonijskim orkestrom, jednim od najvažnijih na svijetu. Tada je mome ocu zazvonio telefon. Javio se unuk Đoke Gojčaja iz Detroita i rekao da, kad dođem u Ameriku, neću biti sam, već da tamo imam porodicu. E, to je ona Crna Gora koju ja najviše volim. To su najljepši primjeri onoga što smo i ko smo - rekao je Karadaglić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5354%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1277534727120386&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
V.Lj.&nbsp;

1084x550

Karadaglić: Svi ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija su moja porodica

Ministarstvo dijaspore opredijeliće 320.000 eura za 111 programa odnosno projekata dijaspore u 2025. To je navedeno u Odluci o raspodjeli sredstava za sufinansiranje programa odnosno projekata u oblastima saradnje sa dijasporom – iseljenicima u 2025. godini, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici. Najviše novca biće izdvojeno za projekat "Jačanje privredne saradnje Vojvodine i sjevera Crne Gore" Udruženja Crnogoraca Lovćenac (11.850 eura), Mobilnu aplikaciju za povezivanje dijaspore Crne Gore sa mativom "Crna Gora u srcu svijeta" koju realizuje Kula - Rožajsko udruženje u Holandiji, te za "Dane Crne Gore u Sloveniji-Mariboru" (10.000 eura) u organizaciji Crnogorskog kulturnog društva "Komovi". U odluci je objašnjeno da se sufinansiraju programi odnosno projekti u oblastima saradnje: očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanje kulturnog identiteta; jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; informisanje i povezivanje; zaštita prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređivanje privrednog partnerstva. - Program odnosno projekat organizacije dijaspore – iseljenika može se sufinansirati najviše do 50 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju, pri čemu se program odnosno projekat koji može imati uticaj na razvoj manje razvijenih područja u Crnoj Gori, može sufinansirati najviše do 70 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju - navedeno je u dokumentu. Sredstva će biti raspodijeljena na sljedeći način:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f" data-rendition-name="original" width="898" height="616" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63" data-rendition-name="original" width="901" height="782" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc" data-rendition-name="original" width="895" height="428" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf" data-rendition-name="original" width="921" height="812" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e" data-rendition-name="original" width="893" height="431" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da" data-rendition-name="original" width="912" height="798" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b" data-rendition-name="original" width="900" height="450" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77" data-rendition-name="original" width="930" height="787" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e" data-rendition-name="original" width="910" height="423" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264" data-rendition-name="original" width="910" height="806" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11.png" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11" data-rendition-name="original" width="915" height="313" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>  Ministar dijaspore Mirsad Azemović će, u roku od 30 dana od dana objavljivanja ove odluke, sa organizacijama dijaspore – iseljenika kojoj su sredstva dodijeljena zaključiti ugovor o sufinansiranju programa odnosno projekta. - Ugovorom će se preciznije urediti način isplate i korišćenja dodijeljenih sredstava, način izvještavanja i nadzora nad realizacijom programa odnosno projekta za koji su dodijeljena sredstva, kao i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju - konstatovano je odluci. T.K.

Za projekte dijaspore 320.000 eura, najviše za jačanje privredne saradnje sa Vojvodinom, mobilnu aplikaciju "Crna Gora u srcu svijeta", Dane Crne Gore u Sloveniji...

Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da će sa registrom dijaspore koji je objavljen i koji će se dopunjavati u narednom periodu, dobiti približno tačan broj iseljenika. Sada je pretpostavka da ih ima oko 600.000, a registar će poslužiti i kao dobra baza kadrova koji mogu doprinijeti razvoju Crne Gore, kazao je Azemović u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na RTCG.
Model Plave karte koji postoji u nekim zemljama, a gdje dijaspora ima ista prava kao i državljani matične države, osim prava glasa, prema Azemovićevom mišljenju, nije primjenljiv u Crnoj Gori.
Ocjenjuje da je vrijeme da se o državljanstvu zdravorazumski razgovara i da se uz pomoć institucija i međunarodne zajednice nađe najbolje rješenje i za državu i za iseljenike.
Azemović je istakao da je evidentan odliv kvalitetnog kadra iz zemlje i da država mora naći strategiju kako da zadrži mlade. Kako je naglasio mora se uložiti u neku formu bliže saradnje i motivacije da se oni uključe u naš sistem. Očekuje da se u 2025. kada zaživi registar dijaspore uspostavi prijeko potrebna komunikacija sa kadrovima u dijaspori koji mogu pomoći u razvoju bilo koje oblasti.
- Registar dijaspore je završen i na sajtu je Vlade. Izrađen je u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i ako budemo uradili dobru kampanju i promovisali pozitivne strane registra, u koju će biti uključene i NVO, a izdvojeno je 100.000 eura za te namjene, onda možemo očekivati rezultate. Realno je da pričamo o oko 600.000 iseljenika, a ako registar zaživi imaćemo približno tačne podatke i bazu sa kojom će Crna Gora moći da radi u bilo kojoj sferi - kazao je Azemović.
Na pitanje da li je prihvatljiv model Plave karte koji, recimo postoji u Turskoj, a koja podrazumijeva da iseljenici imaju sva prava kao i državljani Crne Gore, ali bez prava glasa, Azemović naglašava da su više za evropski put i da će ulaskom države u EU, što bi trebalo ubrzo da se desi, razni propusti i nelogičnosti sa državljanstvom biti riješeni.
- Crna Gora je multivjerska i ima mnogo stranaca koji žele crnogorsko državljanstvo, pa je opredjeljenje moje i moje stranke da se treba držati evropskog puta i da Barometar 26 treba ispoštovati do kraja, a to je do 2026. i kada uđemo u EU biće dodatno pojačana vladavina prava i udruživanje svih naših snaga i van naših granica. Razumijem da ima apsurdnih situacija, da jedno dijete u porodici ima crnogorski pasoš, a drugo ne, da recimo jedan gospodin iz Srbije koji ima licencu inženjerke komore ne može da je koristi ovdje, jer nema boravište. Ima dosta nelogičnosti i mi moramo sjesti da pričamo o tome. Došlo je vrijeme da zdravorazumski o tome razmišljamo i u nacionalnom interesu, a prioritetan interes je priključenje EU - naglasio je Azemović.
Objašnjava da turska Plava karta, model koji je predložio kolega poslanik DNP-a Milan Knežević tretira osam miliona turskih državljana van Turske i oni imaju sva prava, osim pravo glasa i da budu birani na izborima.
- To dosta dobro funkcioniše, ali to je velika država sa velikim uticajem u svijetu i njihova dijaspora je svega 10 odsto stanovništva. A mi govorimo da imamo još jednu Crnu Goru van. Da li mogu naše institucije sjutra teorijski da prihvate svih 600.000 da se ovdje liječe, školuju. Takva pitanje ne treba otvarati, to zahtijeva viši nivo i uključenje institucija i međunarodne zajednice da dobijemo dogovor oko toga - istakao je Azemović.

Azemović: Registar u funkciji i na sajtu Vlade, u dijaspori oko 600.000 crnogorskih iseljenika

Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) u Njujorku organizovala je donatorsku večeru s ciljem prikupljanja sredstava za gradnju ili kupovinu crkve, a prikupljeno je 54 hiljade dolara, što je veliki korak ka ostvarivanju cilja CPC u Njujorku, navode u saopštenju.&nbsp;
Na početku večeri, prisutni su, kako su kazali, odali počast žrtvama tragedije na Cetinju minutom ćutanja, a zbog tog tragičnog događaja, organizatori su odlučili da veče prođe u tišini, uz ozbiljnu-instrumentaln muziku, bez kulturno-umjetničkog programa.
Među prisutnima su bili Amerikanci, Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, Makedonci, Bugari, Ukrajinci. Program je vodila Marijana Nikolić, sekretar crkvenog odbora u Njujorku, a u ime CPC sa Cetinja, prisutnima se obratila Maja Leković Čičić.&nbsp;
Takođe, obratio se i predsjednik crkvenog odbora Cetinja Dragan Adžić, kao i Željko Stamatović, ambasador i bivši generalni konzul Crne Gore u Njujorku.
&nbsp;- Ovo je vrlo važan trenutak za nas, jer u Americi, u ovoj velikoj demokratskoj zemlji, moramo imati centar gdje ćemo se kao Crnogorci okupljati, a naši prijatelji će moći da dođu i upoznaju se sa našom kulturom. To je izuzetno važno, jer, nažalost, živimo na Balkanu, gdje još uvijek postoje pokušaji da se prisvajaju naše teritorije, naše more, naša kultura. Mi ćemo se boriti protiv toga svim sredstvima - kazao je crnogorski mitropolit Boris.&nbsp;
On je naglasio i značaj ovog trenutka, rekavši da je „godina 2025. vrlo simbolična zbog posta koji pada u isto vrijeme.&nbsp;
- &nbsp;Veče je bilo ispunjeno ljubavlju i poštovanjem prema Crnoj Gori i njenoj kulturi - zaključuju u saopštenju.&nbsp;
Otvoreni sukob unutar CPC traje od 3. septembra 2023. godine kada je na Cetinju Opštecrnogorski zbor proglasio njegovo preosveštenstvo episkopa ostroško-nikšićkog Borisa za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, što je osporio mitropolit Mihailo koji je tada najavio da će crkva protiv „prekršilaca unutrašnjeg reda i poretka“ preduzeti „kanonske, crkveno-ustavne zakonske mjere“, čime je dugo tinjajući sukob unutar ove vjerske organizacije prešao u novu fazu.
Na Zboru su donešene odluke i da se poglavar CPC Mihailo povuče u mirovinu i da se obnovitelj CPC Antonije Abramović kanonizuje, te proglasi za sveca.

1250x600

CPC: Prikupljeno 54 hiljade dolara za gradnju crkve

Crnogorska dijaspora u Njujorku uputila je danas punu i bezrezervnu podršku studentskim protestima koji se, kako su naveli, bore za pravdu i odgovornost.
- Vaša borba je naša borba, i sa punim pravom tražite odgovornost od onih koji su na pozicijama moći. Vaš glas se mora čuti, jer predstavlja glas pravde, istine i budućnosti- kazali su predstavnici dijaspore u obraćanju studentima i predstavnicima studentske grupe “Kamo śutra”.
Kako su iz udruženja u Njujorku istakli, oni kao njihovi sunarodnici u dijaspori, stoje uz studente i podržavaju ih do kraja.
- Vaša hrabrost i odlučnost inspirišu nas sve i zajedno ćemo se boriti za bolje śutra- poručili su studentima iz crnogorske dijaspore u Njujorku.

Podrška za "Kamo śutra" od crnogorske dijaspore u Njujorku

Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje od 750 do 800 milione eura, uglavnom transferišući novac porodicama, kazao je ministar dijaspore Mirsad Azemović i poručio da će nastojati da podstakne ljude iz dijaspore da više ulažu u biznise i na taj način postanu vidljiviji u društvu.
Azemović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da za pet mjeseci mandata nije uspio da preciznije odredi koliko je ljudi trenutno na prirodnom radu van zemlje ili iseljenika, ali da, prema procjeni, van granica države “živi” još jedna Crna Gora.
On je naveo da će izradom registra, koji Ministarstvo priprema, probati da prikupe tačan broj ljudi koji žive van granica Crne Gore.
- Od prvog dana našeg mandata smo krenuli sa izradom tog registra, znajući da trebamo pribaviti dosta saglasnosti crnogorskih institucija. U završenoj smo, testnoj fazi tog registra i nadam se da će već početkom godine on biti u funkciji - rekao je Azemović.
On je istakao da je prije toga potrebno odraditi promotivnu kampanju tokom koje će predstaviti benefite tog registra i ljudima iz dijaspore ukazati na značaj registracije kako za njih, tako i za državu Crnu Goru.
Prema riječima Azemovića, registar će sadržati osnovne lične podatke, zanimanje i eventualno profesionalne uspjehe, a te podatke će kasnije koristiti za izradu strategije.
- Crna Gora, kao mala država sa oskudnim resursima, nema previše luksuza da ne iskoristi to znanje i vještine koje su ljudi iz dijaspore stekli u zemljama gdje rade. Finansijski aspekt je takođe važan i vrijeme je da ljudi iz dijaspore svoj novac ulažu u Crnu Goru - istakao je Azemović.
U Ministarstvu nemaju ni precizne podatke u kojim državama je crnogorska dijaspora najbrojnija, ali prema mišljenju Azemovića, zemlja regiona, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, su na prvom mjestu.
Kako je dodao, Turska je tradicionalno zemlja u kojoj se odlazi iz Crne Gore stotinama godina unazad.
- Što se tiče zapadne Evrope, najviše smo zastupljeni u Švajcarskoj i Njemačkoj, kao i u Luksemburgu. A što se tiče drugih kontinenta, zastupljeni smo u Argentini, Paragvaju, Boliviji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi - naveo je Azemović.
On je istakao da je dijaspora jedan od stubova Crne Gore, navodeći da državne finansije dosta počivaju na uplatama koje dijaspora transferiše tokom godine.
- Prema podacima Centralne banke Crne Gore, prosječno od 750 do 800 miliona EUR preko deviznih rezervi slije se u Crnu Goru - rekao je Azemović.
On je kazao da pokušava da promijeni strukturu tih ulaganja.
- Ta ulaganja su više-manje ulaganja koja oni transferišu svojim porodicama koje ovdje žive, a moje namjere i intencije su da ih podstaknem da ulažu u biznise, da ta ulaganja postanu masovnija i da oni sa tim novcem postanu vidljiviji u našem društvu. Jer ipak naša dijaspora nije na dovoljan način reprezentovana u Crnoj Gori - rekao je Azemović.
Govoreći o konkretnim programima i olakšicama kojima se može podstaći povratak ljudi iz dijaspore, Azemović je kao pozitivan naveo primjer Gruzije koja ima program “jedan za jedan”, što znači da na jedan uloženi EUR, jedan učestvuje država.
- Taj program već funkcioniše preko desetak godina i pokazao se kao veoma uspješan. Da bi u Crnoj Gori sproveli takav program, potrebno je da postoji veliki širok konsenzus u Vladi, da se Vlada strateški postavi prema našoj dijaspori - naveo je Azemović.
Kada je riječ o udruženjima dijaspore koja Crnu Goru vide kao svoju matičnu državu, Azemović je kazao da u bazi koja nije do kraja precizna i tačna ima oko 200 registrovanih udruženja, od čega oko 100 sarađuje sa Ministarstvom.
On je podsjetio da je Ministarstvo u prethodnoj godini sa 270 hiljada eura pomoglo ta udruženja.
- U Latinskoj Americi je velika ekonomska kriza i udruženjima u tim zemljama je teško da funkcionišu. Globalno imamo finansijske probleme u svijetu, tako da se trudimo koliko toliko da ih održimo u životu, jer oni su reprezenti i promoteri naše kulture, običaje i tradicije širom svijeta - naveo je Azemović.
Govoreći o utiscima sa svojih posjeta crnogorskim udruženjima dijaspore, Azemović je ukazao da je zadnju posjetu imao udruženjima u Čikagu i Njujorku i da ljudi koji već preko 30 godina žive tamo nijesu zaboravili svoje korijene i svoju zemlju.
- Uvijek se rado vraćaju, žele da Crna Gora bude uspješna država. Prate politička dešavanja u Crnoj Gori i nijesu najsrećniji sa trenutnim dešavanjima. Otprilike poruke su jasne - da Crna Gora ima taj građanski koncept društva i da je žele što prije u Evropskoj uniji (EU) - naveo je Azemović.
Govoreći o najavljenoj izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, Azemović je kazao da je njegov, ali i stav Bošnjačke stranke čiji je član, da je za to potreben široki konsenzus.
- Mislim da moramo veoma oprezno pristupiti toj temi i naći apsolutnu podršku za neko zakonsko rešenje - rekao je Azemović.
On je kazao da je briga ljudi iz dijaspore da ne izgube status državljana Crne Gore, odnosno da oni žele da se zaštite da bilo kakva zakonska izmjena ne utiče na njihov status.
- Uvjerio sam ih da BS neće nikada glasati što je za štetu dijaspore i da ćemo se truditi da iznađemo rješenja kojim će biti zadovoljno cijelo društvo - rekao je Azemović.
Kako je naveo, Crna Gora je mala država, koja ne može da trpi velike društveno-političke podjele.
- Moramo zdušno raditi u ovih dvije godine, jer nam se ukazala velika i jedinstvena šansa da do kraja mandata Vlade završimo sva pregovoračka poglavlja i napokon uđemo u EU kojoj stremimo od osamostaljenja - rekao je Azemović.
Govoreći o planovima za naredni period, Azemović je ukazao da još nije usvojen budžet, ali da, ako sve bude išlo po planu, osim registra, u budućnosti žele podstaći nove programe.
- Mlađe generacije teže govore naš jezik i njihovi roditelji smatraju da im treba pomoći oko tih kurseva. Tako da ćemo sa institucijama u Crnoj Gori probati da obezbijedimo najbolje predavače i radimo online kurseve toko vikenda u kontinutetu - naveo je Azemović.
On je kazao da će nastaviti da pomažu crnogorska udruženja u dijaspori, i dodao da će, pošto su limitirani budžetom, podržati samo kvalitetne projekte.
- S tim što ću probati da razvojim na dvije faze ta sredstva. Jedna je samo obilježavanje Dana državnosti, a drugi dio će da bude za projekte iz oblasti kulture, tradicije, jezika, sve ono što naša dijastora radi, tako da se ne prožimaju te dvije stvari - rekao je Azemović.
On je kazao da nije zadovoljan ovogodišnjim budžetom koji je opredijeljen za Ministarstvo dijaspore.
- Očekivao sam deleko veći budžet, ali dogovorio sam se sa ministrom finansija da možemo rebalansom budžeta očekivati dodatna sredstva ako utrošimo planirana - zaključio je Azemović.

Azemović: Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje do 800 milione eura, podsticaćemo veća ulaganja

Grafitu sa parolom oslobodilačke vojske Kosova nije mjesto u Herceg Novom, iako je to najveća albanska vrijednost, kazao je lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka.
Državljanin Kosova E.S. (22) nedavno je osuđen na deset dana zatvora zbog iscrtavanja grafita sa parolom oslobodilačke vojske Kosova u Herceg Novom, i njemu je izrečena mjera protjerivanja stranca iz Crne Gore u trajanju od godinu dana.
- Može biti da grafitu oslobodilačke vojske Kosova nema mjesta u Herceg Novom pošto se zna kakva je tamo struktura stanovništva i može se smatrati provokacijom - rekao je Zenka za Antenu M.
Zenka smatra da su u ovom slučaju ipak po srijedi dvostruki aršini.
- Kad bismo gledali grafite ko šta piše po Crnoj Gori, onda bi trebalo mnogo ljudi još da bude pohapšeno, jer vrijeđaju osjećaje drugih nacija. Na primjer, kao što se sa grafitima veličaju ratni zločinci kao što su Ratko Mladić i Radovan Karadžić, kad se poziva vojska da se ide na Kosovo i razni uvredljivi grafiti koji se upućuju manjinama - naglašava on.
Zbog tih slučajeva, kaže Zenka, niko nije procesuiran "sad jedan navijač da bude procesuiran zbog jednog grafita, kojem, može biti, ja zborim, nije mjesto u Herceg Novom, ali UÇK je najveća albanska vrijednost, što se Demokratske unije Albanaca tiče i mene lično“.
Ističe da se iscrtavanje grafita u Ulcinju, ili nekom drugom prostoru gdje dominantno žive Albanci ne bi doživljavalo kao nešto uznemirujuće.
- Neko od njih je valjda mislio da to treba da uradi. Mada, ponavljam još jednom, grafitu UÇK nije mjesto u Herceg Novom, a to je naša najveća vrijednost - zaključuje Zenka.
Policija je u intervenisala nakon što je dio mještana prijavio da putnici iz autobusa kosovskog prevoznika Spejtimi, inače navijači prizrenskog košarkaškog kluba Baškini, koji su se vraćali iz Italije, na zgradama u Meljinama pišu parole podrške oslobodilačkoj vojsci Kosova.
Okrivljenom mladiću na teret se stavlja da je u četvrtak oko 16 sati crvenom farbom ispisao grafit UÇK. On je priznao izvršenje prekršaja i upućen je u UIKS.

Zenka: Grafitu nije mjesto u Herceg Novom iako je to najveća albanska vrijednost, zbog onih koji veličaju Mladića i Karadžića niko nije procesuiran

Siguran sam da je izreku „o mrtvima sve najbolje“ smislila neka bitanga na samrti. Zaista ne znam kako se to drugačije moglo desiti. Vjerovatno je pri spoznaji da se kraj primakao, poželio da mu se nakon smrti zaborave sva nedjela i nepočinstva koja je uradio za života, pa da se makar nakon što ga nestane o njemu lijepo zbori. 
Vjerujem da mu je u onom momentu kada je ovaj svijet nestajao, pred očima proletjelo sijaset slika i trenutaka u kojima je, na primjer, svađao ljude, blagosiljao puške koje će pucati na đecu i starce, kleo i u kamen zatucao neistomišljenike, glasno uzviknuo: „O mrtvima sve najbolje!“.
Predśednik Crne Gore Jakov Milatović, koji ovih dana twituje svoje svjetonazore u zavisnosti đe se nalazi i pred kim govori, odlučio je da posthumno dodijeli naveći crnogorski orden Amfilohiju Radoviću. Tom prilikom je rekao: „Mitropolitu Amfilohiju posthumno dodjeljujem najviši državni orden, bio je simbol duhovnog otpora”. Ja se s ovom rečenicom i tvrdnjom ne mogu ne saglasiti. Sve što je u njoj rečeno je potpuna i neprikosnovena istina. Amfilohije je zaista bio simbol otpora prema svemu duhovnome. Sve što je činio i govorio za života bilo je potpuno suprotno od bilo čega duhovnog. 
Ukoliko se poslužimo definicijama nekih od najvećih tumača religije i njene korijenske duhovnosti predstavljene kroz Bibliju i druge duhovne knjige onda dvojbe nema.
Toma Akvinski je smatrao da se duhovnost temelji na razumu i ljubavi - to nije samo emocija ili ekstaza, već racionalno i moralno usmjeravanje života prema Bogu.
Dallas Willard vjeruje da je duhovnost postepeno preoblikovanje čovjekove duše da liči na Hristov karakter.
Ukratno, duhovnost u biblijskom smislu označava život vođen Svetim Duhom, u kojem čovjek razvija odnos ljubavi, povjerenja i poslušnosti prema Bogu, i u kojem njegova unutrašnja priroda biva preobražena po uzoru na Hrista, a uvijek zasnovana na ljubavi prema ljudima. Dodaću: svim ljudima bez obzira na njhovu nacinalnu, vjersku, političku, seksualnu ili društvenu pripadnost.
Tako da je Milatović apsolutno u pravu, Radović je bio simbol otpora svemu duhovnome. No, problem je u tome što on to nije tako mislio. Rekao jeste, ali mislio nije. Njegovo poimanje i shvatanje uloge počivšeg mitropolita je sasvim drugačije. Samo mu se omaklo da kaže ovo šta je rekao, inače ne bi ga predložio za najveći državni orden.
Ali, kako kaže ona stara izreka: Kada idu kola, neka idu i volovi. Bilo bi baš bezveze da je samo ta jedna nagrada i titula ostala neunižena. Evo smo dobili i snimak kako ovogodišnji laureat Trinaestojulske nagrade krade telefon. A sve i da nije lopov (unaprijed se izvinjavam i snosim svu odgovornost ako se dokaže da je taj telefon samo pozajmio a ne ukrao), dovoljno je bilo što je nagradu dobio za knjigu koje nema, a za koju kada je napokon izašla je mnogo bolje da je nije ni bilo.
Dočekali smo da u društvo uvaženih kulturnih radnika izaberemo freško osuđenog prestupnika, kao i da nam iz reda istaknutih pravnika u Sudski savjet delegiraju čovjeka koji je prava studiirao dvije decenije... tako da ova jedna manje-više ne znači puno, ili: O nagrađenima sve najbolje”.
Ono šta me fasciniralo jeste da je samo dan nakon što je to predložio, naš posve slučajni predśednik, posjetio Kraljevinu Švedsku. U „istorijskoj” pośeti, kako voli da izjavi za sve svoje radnje, on se sastao i sa švedskim kraljem i saopštio da su imali veoma iscrpni razgovor. 
E sada, kako ne znam o čemu su razgovarali pa imam pravo da sumnjam, a i kako sam ubijeđen da Šveđanin nije previše zalazio u dubinu i širininu ko mu dolazi na „čašicu razgovora, već je pročitao par redaka šta je naš „istorijski” predśednik radio u prethodnom periodu – đe je našao i to da je predložio pokojnog vjerskog poglavara jedne od konfesija u Crnoj Gori za orden i spomenik.
I, zamislimo, pita tu on (Karl Gustav XVI) našeg (Jakova I Milatovića) šta je to gospodin Radović uradio da bi mu se dao tako vrijedan orden i podigao spomenik u rodnom Kolašinu?
„Pa vidite, kralju”, odgovara Jakov I, „on je zaslužan za puno stvari, teško je i pobrajti šta je sve uradio za života. Evo ukucajte u ovo moderno sopočalo ChatGPT i on će vam dati cijelu listu”.
Evo i liste, direktno iz najveće baze podatka u svijetu:
<ul><li>U ratu na području bivše Jugoslavije, podržavao je srpske snage i posjećivao srpske rezerviste i pozivao na borbu.</li><li>Svojim djelovanjem je doprinio polarizaciji u Crnoj Gori između „srpskog“ i „crnogorskog“ identiteta.</li><li>Postavio je na planini Rumiji, bez zakonske dozvole, limenu crkvu i time poremetio dobre viševjekovne odnose između pravoslavaca, katolika i muslimana.</li><li>Izjavio je da su pripadnici LGBT zajednice „parada smrti, samouništenje, ubistvo i homicid“.</li><li>Izjavio je i da su muslimani „lažni narod sa lažnom religijom“</li><li>U vrijeme raspada Jugoslavije i ratova 1990-ih, imao je bliske veze i simpatije prema vođama bosanskih Srba koji su pravosnažno osuđeni za zločine protiv čovjećnosti nad civilnim stanovništvom i genocid.</li><li>Za Crnogorce, narod iz kojeg je potekao, je rekao da su kopilad i izmišljena nacija</li><li>Poznat je po tome što je pred velike hrišćanske praznike govorom mržnje (kletvama) govorio o svojim političkim protivnicima".</li></ul>
„Pa, Jakove, ova lista je dosta duga, evo ima i druga strana. Sve je ovo zaista fasicnantno i prosto nevjerovatno za jedan ljudski vijek, ali mi nije jasno šta je od ovoga vrijedno ordena i spomenika. Da li na ovoj listi ima i jedno dobro djelo”.
”Nema, kralju. Odnosno, ima ali nije na listi. Znate, ja sam vam bio odličan student, bio sam, i to svuda ističem i Cum laude”.
„Bili ste kum od čuvenog automobiliste Laude?”
„Ma ne, kralju, bio sam najbolji student a to se na latinskom piše Cum laude. Nego nije to bitno, mada se baš ponosim time. Mene vam, kralju, niko nije primjećivao, niko mi nije ponudio da budem neki direktor, šef nečega, ili političar. Nisam pravio pitanje, prihvatio bih bilo šta šta je u mom visokom Cum laude rangu. I, samo se on sjetio, samo me on prihvatio i smjestio u prvu oslobodilačku Vladu u Crnoj Gori. Dobro nije samo on, bila je tu i jedna ili dvije ambasadorke, neke strane službe, ali generalno on je bio taj koji me prepoznao. To mu je najveća zasluga u životu, makar ja tako mislim, kralju”.
„Jakove, evo me izgleda Silvia av Sverige nešto zove, sigurno je ručak. Viđi, zvali bi te ali ne vjerujem da ti voliš ovu našu hranu. Ajde, da se ne pozdravljamo. Vidimo se!”

O nagrađenima sve najbolje

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, a vidljivost je mjestimično smanjena, saopšteno je uz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da su mogući sitniji odroni na dionicama koje prolaze kroz usjeke i pozvali vozače na dodatnu pažnju na dionicama gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje. 
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 13 i od 15 do 19 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a van termina od sedam do devet sati i od 12 do 14 sati, povremeno će biti i obustavljan, ali ne duže od sat.
Vizila magistralnom putu M-1 na dionici Bar - Ulcinjin, saobraćaju naizmjenićno zbog sanacije mosta Kruče.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Žabljak - Šavnik, saobraćaj je od sedam do 17 sati povremeno promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak -Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Mateševo-Smokovac.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac saobraćaće se naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.

Na pojedinim dionicama izmijenjen režim saobraćaja

Reditelj i kolumnista Danilo Marunović ocijenio je da je posthumno odlikovanje mitropolita Amfilohija Radovića od strane predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića vrsta "perverzne" glorifikacije čovjeka koji je stvorio snažan antagonizam prema svim vrijednostima Evropske unije.
Marunović je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E komentarisao odluku predsjednika Milatovića da Amfilohiju Radoviću dodijeli Orden crnogorske velike zvijezde, umjesto najvišeg državnog odlikovanja koje se, kako je ranije najavljivano, dodjeljuje međunarodnim i crnogorskim državnicima.
- Nije potpuno jasna histerija opšteg omaža Amfilohiju Radoviću od strane najvećih državnih instanci. To je neka vrsta fetišizacije tog čovjeka od strane Vlade i predsjednika Crne Gore, što je krajnje neumjesno - rekao je Marunović.
On je podsjetio da se aktuelna administracija predstavlja kao izrazito proevropska, te izrazio čuđenje zbog, kako je rekao, kontradiktorne politike državnog vrha.
- Ova administracija se i sa jedne i sa druge instance predstavlja kao ultraevropska i kao administracija koja će uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. Kako je moguće da administracija koja se identifikuje po toj osnovi može da ulazi u tu vrstu perverzne glorifikacije čovjeka koji je sve u životu uradio, vrlo jasno, vrlo otvoreno, vrlo definisano, bez ikakve dileme, da stvori snažan antagonizam prema svim vrijednostima Evropske unije - pita Marunović.
Marunović je poručio da je mitropolit Amfilohije bio „najvatreniji šovinista koga je ova zemlja vidjela u novijoj istoriji“.
- To je šovinista po svim mogućim kategorijama šovinizma, od nacional šovinizma - neću ponavljati ono što smo čuli 100 puta kakve je kvalifikacije davao Crnogorcima... Čovjek koji je uveo mizoginiju kao legitiman vrijednosni standard u Crnoj Gori pod plaštom navodne tradicionalnosti, mizoginija je njegov izum u Crnoj Gori. To je čovjek koji je islamsku vjeru nazivao lažnom vjerom, koji je dočekivao ratne zločince u Cetinjskom manastiru, glorifikovao haške optuženike, i koji je kreator svih onih podjela po kojima mi danas živimo - kazao je Marunović.
On smatra da je Amfilohije Radović nacrtao liniju između dvije Crne Gore koje je nemoguće pomiriti "i one će zauvijek ratovati, jer su dva vrijednosna antipoda i uvijek će kao takvi i ostati".
Očekivano je, kaže on, da će predsjednik u svom ideološkom lutanju konačno zauzeti stranu i odlučiti se za ono što njemu može donijeti političke benefite, a to je da ode u neku malo desniju političku opciju.&nbsp;
- Ne mogu da sudim o takvom nužno negativnom kontekstu, kad znamo da živimo u vremenu, pogotovu u Crnoj Gori, kada se na najbanalniji način tretira komunikacija sa glasačima. To je logika u kojoj najbržim kanalima ostvarujete regrutaciju biračkog tijela, prije svega kroz nacionalno pitanje. Otuda ta histerija za Amfilohijem, sa djedom Ristom da napravite neku vrstu emotivne komunikacije sa glasačima - zaključio je Marunović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqG_Xtch4Ekw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marunović: Amilohije Radović nacrtao liniju između dvije Crne Gore koje je nemoguće pomiriti i one će zauvijek ratovati

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Pavićević tužio državu za mobing

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Pljuske, koje je srbijanski režim dobio na sednici i u rezoluciji Evropskog parlamenta, očigledno su izazvale veliki potres u vrhu države i SNS. Zato je već prvog jutra od usvajanja nikad dužeg i ozbiljnijeg spiska kritika, zamerki, uslova i opomena – u Beogradu došlo do “terorističkog napada”.
Doduše, samo koji sat pošto je - po mnogim elementima sumnjivu - pucnjavu i paljevinu u “Ćacilendu”, ispred Skupštine u kojoj traje zasedanje, predsednik države (za to naravno nenadležan) nazvao “terorizmom”, tužilac je sveo na “pokušaj ubistva”. Ali, to ne menja suštinu sumnje da se nešto – što se, najzad, moglo dogoditi bilo kog dana tokom sedam ipo meseci postojanja najvećeg nehigijenskog naselja u Evropi, a nije – dogodilo baš u momentu kada je odnarođeni srbijanski režim dobio žestoke evropske packe, koje nikako ne može da sakrije.
Nije, naravno, samo tajming događaja u “Ćacilendu” sumnjiv.&nbsp;
Sumnjivo je i kako je izvršilac sa sve kantom benzina i oružjem uopšte ušao među šatore u kojima obitava najgori srbijanski šljam i zločinac, koje čuva policija i gde skoro svakodnevno bivaju napadnuti obični građani koji samo pokušaju da prođu pored.&nbsp;
Sumnjivo je i što je izvršilac penzionisani pripadnik BIA, a važi uverenje da je pripadnik obaveštajnih službi “u službi” do smrti, a ne do penzije.&nbsp;
Sumnjivo je i brzopotezno saslušanje na vratima “marice” i pred kamerama, jer takvo priznanje se lako obara pred sudom.&nbsp;
Sumnjiva je i brzina kojom su policija i tužilaštvo izašli s potpunim podacima i malte ne završenom istragom, kroz usta onoga čiji se rejting strmoglavljuje, a koji voli da priča svakodnevno o svemu sem o onome šta narod očekuje od njega.&nbsp;
Sumnjiva je i ažurnost “sređivanja” lica mesta i okončanja istražnih radnji – što neodoljivo podseća na postupke posle rušenja nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici.
Upravo zbog približavanja godišnjice novosadske tragedije, analitičari su skloni verovanju da događaj ispred Skupštine predstavlja i svojevrstan alibi koji bi mogao da se iskoristi i u prevenciji okupljanja većeg broja ljudi u Novom Sadu, 1. novembra.
Ono što izaziva nespokojstvo je činjenica da je srbijanski režim u poslednje vreme doživeo nekoliko značajnih udaraca, u koje treba ubrojati i konačni prekid snabdevanja gorivom iz Rusije, sa ucenom za gas, i promenjenu retoriku dosad šarmirane Ursule fon der Lajen, i prvi put evropska reagovanja na laži i uvrede, pa i hlađenja iz SAD i Turske. U isto vreme, veliki broj dotad vernih pristalica iz interesa uočljivo se povukao, kupljeni simpatizeri nadaju se novom vlasniku, pretnje i ucene sve manje “rade”, a piramida koruptivne vlasti se sve više oslanja samo na tradicionalno nepouzdane besprizorne i kriminalce. U takvim uslovima, treba imati u vidu da je zver saterana u ćošak najopasnija. Otud i nespokojstvo: izgleda da je Srbija ušla u fazu kada od vlasti kojoj se izmiče tle pod nogama može da očekuje sve. Bukvalno sve.
Najzad, od trenutka kada se srušila novosadska nadstrešnica, pa do danas, režim i manifestuje sve svoje najgore osobine – samo ne radi ono zbog čega vlast i postoji: ne utvrđuje istinu i krivce za tragediju. Osobine režima, opet, nikome nisu nejasne – to je četrdesetogodišnji kontinuum diktature, bezakonja, nasilja, rata, krađe, nemorala, zaluđivanja i primitivizma. Rukavice su u Srbiji odavno skinute, pa da i mi ne pišemo u rukavicama. Zločinačku es-pe-esovsko – radikalsku vlast (1988-2000), posle koštunica-tadićevskog perioda prikrivanja, izbegavanja odgovornosti i “pomirenja”, nasledila je zločinačka presvučeno radikalska “naprednjačka” i “reformisana” es-pe-esovska vlast (2012 – danas). I to je to.&nbsp;
Ovako svedeno, liči da Srbija nije ni imala šansu. A ta spoznaja i danas unosi nespokoj, imajući u vidu da su se i u studentski protest, i u opozicione stranke, i u građanske organizacije infiltrirali isti oni mozgovi i psihologija koji su svojevremeno okrenuli leđa Balkanskom kasapinu. Oni, koji nisu smatrali da režim svojim delovanjem čini nemerljivu štetu Srbiji, srpskom narodu, svima koji žive u Srbiji i svima koji imaju nesreću da se sa Srbijom graniče, već da nije dovoljno efikasan i sposoban da ostvari “vekovni san”.
Tu infiltraciju, taj moralno-vrednosni kolaps, opet, nije bilo teško izvesti. Srpske bezbednosne službe decenijama baš to, i vrlo uspešno, rade, umesto da štite bezbednost države od stranih uticaja, gde se pokazuju kao ekstremno nesposobne. Srpska pravoslavna crkva deluje kao paramilitantna organizacija, koja huška na zlo, umesto da propoveda mir i ljubav, kako stoji u njenim svetim knjigama. S lanca odavno pušteni kriminalci štite ambijent koji se za kriminalne aktivnosti samo poželeti može. Običan narod, sluđen višedecenijskom nemaštinom, ispiranjem moga, uništenim medijima, lažnim prorocima i “friziranom” istorijom, i nehotice učestvuje u tome.
Kao dokaz svega, ne moramo da idemo dalje od odnosa prema minulim ratovima. Ne samo negiranje genocida, presuđen u sudu čiju nadležnost je priznala i država Srbija, već i njegovo aktivno slavljenje. Smišljeno i plansko guranje pod tepih očiglednih i utvrđenih zločina koji se ne mogu negirati. Obesmišljavanje sudskih postupaka. Slavljenje presuđenih ratnih zločinaca, što u vreme robijanja, što kasnije, pod parolom “odslužili su kaznu”, uz “zaboravljanje” da pravni aspekt nekog zločina uvek sledi i moralni.
Tako smo, na primer, došli u situaciju da zločinac, koji odleži kaznu, bude dočekan kao heroj, dobije priliku da napiše knjigu sa “svojom istinom”, ili, čak, da odradi niz predavanja studentima Vojne akademije. Doček teško obolelog ratnog zločinca Nebojše Pavkovića i njegova planirana sahrana u Aleji zaslužnih građana najbolje ilustruju to uništavanje svake moralne vrednosti i nepostojanje jasne razlike između dobra i zla.
Ipak, Srbija ima šansu. Raspoloženje većine naroda, kao i spoljnopolitičke okolnosti, navode na pomisao da se srbijanskom režimu bliži kraj. Iako, naravno, danas još niko ne može da ozbiljno govori o momentu tog kraja, baš kao ni o okolnostima u kojima do tog kraja može da dođe, a čije pretpostavljanje s razlogom izaziva nespokoj u narodu.
Taj kraj biće makar trenutak predaha i za dve susedne države – Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru – koje Srbija direktno ugrožava svojim frustracijama neostvarenog “carstva” u granicama kojima je neko Načertanije odavno zarazio srpski genom. Jer, na isti način na koji Rusija decenijama drži Srbiju u vazalnom i često mazohističkom položaju, sistemom spojenih sudova ponaša se i Srbija prema ove dve države u kojima živi značajan broj Srba. A to znači i – značajan broj naivnih i indoktriniranih ljudi podložnih manipulaciji, spremnih da unište svoju državu zarad nerealnog očekivanja da će ih, ako to učine, hegemon prihvatiti kao sebi ravne, uz (po) nekoliko bitangi koje primaju naređenja iz ulice Kraljice Ane u Beogradu i za to imaju priličan finansijski interes.
Na kraju, u jednome treba biti posebno jasan i direktan. Ništa, apsolutno ništa se u Srbiji, a otuda ni za njene susede, ne može promeniti, pukom promenom vlasti u Beogradu. Srbija mora da se promeni iz temelja, da se izmeni kompletan narativ koji tu zemlju i njene stanovnike drži u okovima dogme, zabluda i “prirodnog” hegemonizma. Srbija mora da se vrati antifašizmu koji ju je afirmisao, vrednosno jasnom razlikovanju dobra i zla, mora da se okrene idejama budućnosti, shvatanju da je moguće raditi u sopstvenom interesu i pritom ne nužno ugrožavati tuđi. Da kao država, a shodno tome i narod koji je naseljava, izađe iz zone komfora i suoči se sa stvarima koje su u njeno ime i za njen račun rađene i sa svim posledicama toga.&nbsp;
Bez svega toga, svaka puka promena vlasti svodi se na – džaba ste krečili.

Tag: dijaspora