For decades, the Montenegrin diaspora has represented a strong pillar - economically, culturally, and in terms of identity. Today, amid accelerated global changes and European integration, the role of the diaspora is gaining additional strategic importance. Speaking to Portal ETV about the state’s plans to systematically include this potential in Montenegro’s development, the preservation of language and identity among young people abroad, regional development, investments, and concrete projects is the Minister of Diaspora Mirsad Azemović.
<h2>Preserving language, culture and identity among young people in the diaspora</h2>
Portal ETV: What steps do you plan to take to preserve Montenegrin culture, language, and identity among younger generations in the diaspora?
AZEMOVIĆ: There are numerous activities in this field. We would particularly highlight that the Ministry has, for the first time, launched an online language course. This is a project implemented with technical support from the Bureau for Education Services. It is intended for members of the diaspora residing in the USA, Canada, and European countries who are older than seven.
Classes recently began and will last for three months. Interest among young people has been significant, with more than 170 participants enrolled. The highest number of applications came from the United States. Classes are taught by certified teachers of the Montenegrin-Serbian-Bosnian-Croatian (CSBC) language.
We also emphasize that the Ministry, in cooperation with diaspora associations, implemented more than 100 projects over the past year alone aimed at preserving our cultural identity. These programs were carried out in host countries, with approximately 320.000 euros allocated for this purpose.
<h2>Youth in focus: strengthening ties with Montenegro</h2>
Portal ETV: How can young people from the diaspora be engaged and encouraged to strengthen their connection with Montenegro?
AZEMOVIĆ: Young people are at the center of our activities, and we maintain intensive cooperation with them. We particularly highlight the Summer School of Montenegrin Language and Culture, intended for the children of emigrants from Montenegro. The school, titled „Montenegro - My Homeland“, lasts 10 days and is held in July at Ivanova Korita.
We are proud of the young participants of this school, who took part in numerous program activities with love and enthusiasm, learning about the language, culture, and traditions of Montenegro.
With the new Law on the Diaspora - Emigrants a quality normative framework for cooperation with students in the diaspora is finally being established. The knowledge and experience of young people in the diaspora are extremely important for Montenegro’s development. This is a generation that has acquired education, work habits, and professional standards in developed environments, and this knowledge can be a powerful driver of innovation, institutional modernization and economic growth. We are creating concrete mechanisms that will show young people from the diaspora that they are welcome and that their contribution has real value.
<h2>Development of northern Montenegro and the role of the diaspora</h2>
Portal ETV: You previously stated that municipalities in the north must more rapidly approach the standards of those in central and southern Montenegro. How can this be achieved, and what is your vision for that development?
AZEMOVIĆ: Precisely for this reason, last summer the focus of the Diaspora Days event was on northern municipalities. We organized business forums that brought together prominent entrepreneurs from the diaspora and local communities. Our goal was to exchange ideas and identify barriers to investment. We also included representatives of local governments to contribute, from their perspective, to creating opportunities for attracting investment.
During the panels, the development potential of the north was presented in detail. In the context of new investments in infrastructure and the implementation of capital projects backed by the state, these areas will certainly be in focus for investors seeking to expand their capital into their country of origin.
The new law also envisions the opening of an Office for Returnees, through which we will provide various forms of support to people who wish to return to Montenegro and invest their accumulated capital into new forms of business. Our goal is to strengthen the diaspora’s trust in our institutions. This is a crucial step toward improving cooperation and building a secure business environment that will motivate them to invest in our shared country.
The vision for the development of the north is based on the valorization of natural resources through sustainable tourism, especially mountain, eco, and rural tourism, as well as the development of agriculture and the food industry. It will be necessary for all of us - the Government, local authorities, and the diaspora - to work persistently together to achieve this vision. Instead of being a region people leave, the north can become a region that, alongside EU integration, helps integrate the state among the most economically developed communities.
<h2>Diaspora Register - the first step toward accurate data</h2>
Portal ETV: Do we currently have reliable data on the size of the Montenegrin diaspora?
AZEMOVIĆ: We often hear the claim that there are as many Montenegrins living abroad as there are in Montenegro itself. However, to this day, we do not have precise data on the number of our people in the diaspora.
For this very reason, the Ministry has launched the Diaspora Register. This is an official, institutional database used to record citizens of Montenegrin origin who live and work abroad. Its primary purpose is to provide the state with accurate and up-to-date information on the diaspora so it can plan policies of cooperation, identity preservation, and diaspora inclusion in the country’s development.
The register, most often on a voluntary basis, collects data such as basic personal information, country of residence, education, occupation, professional skills, and interest in cooperation with institutions in Montenegro. Special focus is placed on young and highly educated individuals, whose knowledge and experience can be of great benefit.
The Diaspora Register enables better communication between the state and the diaspora, easier networking among professionals, project organization, as well as the creation of return, temporary engagement, or investment programs. In short, it is a tool that helps make the relationship between the diaspora and the home country systematic, organized, and mutually beneficial.
<h2>Financial contribution of the diaspora to Montenegro’s economy</h2>
Portal ETV: How much money does the diaspora send to Montenegro annually?
AZEMOVIĆ: The diaspora brings enormous financial benefits to our country. Official data show that around 800 million euros arrives through bank accounts alone.
It is important to note that this amount does not include all financial flows - a significant portion of the money the diaspora sends to families also arrives through informal channels (e.g., brought in cash during visits or via friends and relatives). Therefore, the total real contribution of the diaspora is considered to be even greater than what official figures indicate.
In short, approximately 0,75 to 0,85 billion euros arrives in Montenegro from the diaspora each year, representing an important source of support for households and a significant inflow into the country’s overall economy.
<h2>Concrete projects and new jobs</h2>
Portal ETV: Have you launched any projects with the diaspora that could be significant for Montenegro, especially those that create new jobs or encourage local development?
AZEMOVIĆ: In answering this question, it is important to highlight the Government’s efforts to improve local infrastructure, particularly in the northern part of the country. The reconstruction and modernization of the road network are of crucial importance for the implementation of projects that contribute to the country’s overall development.
The construction of the motorway is already bringing certain benefits. An example is the construction of a battery factory in Petnjica, owned by a prominent businessman from our diaspora. Conditions have been created for the factory to begin operations next year, which would result in the employment of the local population and serve as a driver of economic revival for that municipality.
Portal ETV: What concrete measures do you plan to take in order to attract investments from the Montenegrin diaspora into Montenegro?
AZEMOVIĆ: We see the creation of a clear, secure, and transparent environment for diaspora investments as a top priority.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Azemović for Portal ETV: More than one billion euros arrive in Montenegro each year from the diaspora

Delegacija Demokratske partije socijalista (DPS) u sastavu potpredsjednik Abaz Dizdarević, šef Kluba poslanika Andrija Nikolić i član Predsjedništva Alen Balić će narednih dana boraviti u Njujorku na poziv Fondacije Gusinje. 
Dizdarević, Nikolić i Balić će, zajedno sa velikim brojem donatora, simpatizera i članova Fondacije, diplomatskih predstavnika Crne Gore u SAD-u, kao i predstavnika institucija relevantnih za rad sa dijasporom i partnerskih udruženja Fondacije, prisustvovati jubilarnoj 20. Donatorskoj večeri koja će biti upriličena 20. decembra, a na kojoj će biti predstavljeni rezultati rada, a fokus usmjeren na poboljšanje uslova života u Plavu i Gusinju.
- Između ostalog, predstavnici DPS-a će učestvovati na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?”, gdje će sa ostalim učesnicima razgovarati o tome kakav je stvarni društveni i politički smjer Crne Gore i kakvu ulogu i značaj ima dijaspora za očuvanje građanskog koncepta crnogorskog društva i ekonomski razvoj naročito na sjeveru zemlje - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Boravak u Njujorku, delegacija će iskoristiti za susrete sa brojnim iseljenicima, privrednicima i intelektualcima. 
- Kroz te susrete nastavljamo da njegujemo tradicionalno dobre odnose sa dijasporom, iz osjećaja najdublje zahvalnosti zbog njihove važne uloge u svim dostignućima politike Demokratske partije socijalista, a posebno prilikom obnove nezavisnosti Crne Gore - poručeno je iz DPS-a.

Portal ETV

Dizdarević, Nikolić i Balić sa dijasporom u Njujorku: Susrešće se sa brojnim privrednicima i intelektualcima

U organizaciji Ministarstva javne uprave održan je sastanak sa generalnom konzulkom Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama i predstavnicima opština čije stanovništvo u značajnoj mjeri čini dijaspora u SAD, saopšteno je iz tog resora.
Sastanku su prisustvovali ministar javne uprave, Maraš Dukaj, generalna konzulka, Snežana Jonica, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović, potpredsjednik Opštine Ulcinj, Petar Delić i sekretar Sekretarijata za dijasporu Opštine Tuzi, Fatmir Beqiraj.
Sastanak je organizovan neposredno prije odlaska konzulke, a predsjednici opština su dali vrijedne smjernice za dalju saradnju.
Na sastanku je istaknuto zadovoljstvo uspostavljanjem otvorenog i konstruktivnog dijaloga između Vlade Crne Gore, diplomatsko-konzularnog predstavništva u Sjedinjenim Američkim Državama i lokalnih samouprava. Posebno je naglašeno da ovaj susret predstavlja važnu priliku za razmjenu informacija, sagledavanje prioriteta i definisanje pravaca buduće saradnje, naročito u kontekstu početka mandata generalne konzulke.
Ministar Dukaj je ovom prilikom istakao značaj dijaspore.
&nbsp;- Dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala Crne Gore i snažan most saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Naša je obaveza da kroz institucionalnu saradnju i jasno definisane mehanizme komunikacije omogućimo realizaciju inicijativa koje će doprinijeti ekonomskom, kulturnom i društvenom razvoju kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini- kazao je ministar.
Sastanak je ocijenjen kao dobar temelj za dalje jačanje saradnje između državnih institucija, lokalnih samouprava i dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Naglašen je značaj dijaspore kao snažnog partnera u razvoju lokalnih zajednica i važnog mosta između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, uz zajedničku obavezu institucija da kroz koordinisano djelovanje stvore uslove za realizaciju konkretnih inicijativa- zaključuje se u saopštenju,

Dukaj: Dijaspora jedan od najvažnijih razvojnih potencijala Crne Gore i snažan most saradnje sa SAD-om

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj izrazio je snažno nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, još jedne neispunjene i obmanjujuće najave ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i njegove stranke, u vezi sa priznavanjem crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj.
Generalni sekretar Saveza, Miloš Bukilić, podsjetio je da je ministar Ibrahimović prije samo dvadesetak dana saopštio da je „tekst Zajedničke deklaracije o namjerama i procedurama međusobnog priznavanja vozačkih dozvola usaglašen i spreman za potpisivanje“, uz tvrdnje Bošnjačke stranke da se za ovaj proces „godinama zalagala“. To je, kako ocjenjuje Bukilić, predstavljeno kao „pobjeda vanjske politike“ i veliki uspjeh stranke.
- Juče je u Crnu Goru doputovao njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful – i ni pomena o potpisivanju dokumenta. Nema deklaracije, nema procedure, nema rezultata. Ovo je ozbiljna obmana građana Crne Gore, a posebno hiljada naših ljudi u Njemačkoj koji su vjerovali da je rješenje blizu. Umjesto toga, ispostavilo se da je riječ o političkoj predstavi bez ikakvog uporišta u stvarnosti - poručio je Bukilić.
Istakao je da nepriznavanje crnogorskih vozačkih dozvola već godinama stvara velike probleme diaspori – od finansijskih troškova, do ograničenja u mobilnosti i zapošljavanju.
- Nakon toliko godina čekanja, najmanje što su zaslužili jeste istina, a ne marketinške izjave - dodao je on.
Bukilić ocjenjuje da se čitav proces koristi kao politički alat, a ne kao iskren napor da se trajno riješi problem koji traje gotovo dvije decenije.
- Ovakvi potezi ozbiljno narušavaju povjerenje dijaspore. Takvo ponašanje institucija je neprihvatljivo za modernu i odgovornu državu. Naša dijaspora zaslužuje poštovanje, transparentnost i konkretna rješenja – a ne prazna obećanja - zaključio je Bukilić.

Bukilić: Najava priznavanja vozačkih dozvola politička predstava, Ibrahimović ostavio dijasporu bez odgovora

Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore, poručio je ministar dijaspore Mirsad Azemović.
On je prisustvovao je manifestaciji “Dani bjelopoljske i petnjičke kulture” u Sarajevu, u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.
"Ova manifestacija imala je za cilj da predstavi bogatu kulturnu tradiciju i stvaralaštvo Bijelog Polja i Petnjice, kao i da jača veze između matice i brojnih građana koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a porijeklom su iz ovih krajeva", saopšteno je iz Ministarstva.
Ministar Azemović istakao je značaj očuvanja kulturnog identiteta i povezivanja dijaspore sa Crnom Gorom, naglašavajući da će država nastaviti da podržava inicijative koje promovišu zajedništvo, tradiciju i kulturnu razmjenu.
“Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore”, poručio je Azemović.
Tokom manifestacije koja je okupila brojne predstavnike dijaspore, organizovan je bogat kulturno-zabavni program, izložba slika, književno veče, kao i koncert KUD-a “Tekstilac” iz Bijelog Polja.

Azemović: Dijaspora je most saradnje i prijateljstva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije (EU) dok je na njenom čelu aktuelna parlamentarna većina.
On je to izjavio tokom sastanka sa predstavnicima dijaspore u Njujorku u Generalnom konzulatu Crne Gore, a odgovarajući na pitanje predsjednika crnogorskog udruženja „13. jul“ Đura Mićunovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F58O5Vb5E3EY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Želim da pitam gospodina predsjednika da li on stvarno misli da Crna Gora može ući u Evropsku uniju sa ovom parlamentarnom većinom, na čijem se čelu nalaze ljudi kojima je zabranjen ulaz u pojedine države EU? - pitao je Mićunović.
Milatović je na to odgovorio: „Ja mislim da ne može“, za čim je uslijedio aplauz.

(VIDEO) Milatović misli da Crna Gora ne može u EU sa ovom parlamentarnom većinom

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sastao se u Njujorku sa predstavnicima crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama – uspješnim privrednicima, ljekarima, advokatima, profesorima i predstavnicima udruženja koja njeguju i promovišu crnogorsku kulturu, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću Predsjednika Crne Gore.
Tokom otvorenog razgovora razmijenjena su mišljenja o razvoju Crne Gore i potrebi jačanja saradnje u oblasti ekonomije, obrazovanja i kulture.&nbsp;
- Došao sam da otvoreno razgovaramo i da čujem vaš glas - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio da partijsko zapošljavanje ostaje najveći problem društva i jedan od glavnih razloga odlaska građana iz zemlje.&nbsp;
- Napustili ste Crnu Goru jer vam je za posao bila potrebna partijska knjižica. Političari su vas primorali da tražite mjesto gdje nikoga ne zanima kojoj vjeri, naciji ili partiji pripadate. Tragedija države je što na vrh ne dolaze najbolji, već privilegovani - istakao je Milatović..
Predsjednik je dijaspori predstavio inicijativu „Obveznica za dijasporu“, kao jasan i transparentan model ulaganja u razvoj Crne Gore uz garantovan povrat sredstava.&nbsp;
- Na ovaj način povezaćemo vašu štednju i ljubav prema domovini sa njenim razvojnim potrebama. Obveznica za dijasporu nije samo finansijski instrument, već i most saradnje između Crne Gore i njenog iseljeništva - naglasio je Milatović.
Sredstva prikupljena putem obveznice biće usmjerena isključivo u projekte od lokalnog značaja – vrtiće, škole, bolnice, putnu i komunalnu infrastrukturu, posebno na sjeveru zemlje.
Predsjednik je podsjetio da je između dva popisa Crna Gora izgubila 100.000 stanovnika zbog nedostatka ekonomskih prilika i osjećaja nepravde.&nbsp;
- Moramo stvoriti društvo u kojem mladi ljudi vide perspektivu i žele da ostanu. Dužan sam samo građanima i njima odgovaram, bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripadaju. Crna Gora je umorna od praznih obećanja i politike koja se bavi sama sobom. Vreme je da završimo posao i da Crna Gora postane snažna, pravedna i evropska država - zaključio je predsjednik.

Milatović dijaspori u Njujorku: Zajedno gradimo snažnu i evropsku Crnu Goru

Zavod za školstvo Crne Gore uspješno je priveo kraju još jedno izdanje ljetnje škole jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“, koju već sedamnaestu godinu zaredom organizuje u saradnji s Ministarstvom dijaspore.
Program je namijenjen djeci crnogorskog porijekla iz dijaspore, s ciljem očuvanja jezika, kulture, tradicije, istorije, geografije i književnosti, te jačanja osjećaja pripadnosti Crnoj Gori.
Završnog dana škole organizovana je svečanost na kojoj su polaznici demonstrirali znanja i vještine stečene tokom boravka. Uz izvođenje crnogorske državne himne, program je obuhvatio kviz znanja, interaktivni dijalog sa robotom koji „putuje“ mapom Crne Gore, scenski prikaz o prvoj crnogorskoj knjeginji, folklorni nastup i ritmičku tačku uz kompoziciju „Polka Milena“.
Direktorica Zavoda za školstvo Raba Hodžić tom prilikom obratila se prisutnima ističući važnost ovog programa u očuvanju jezičkog i kulturnog identiteta djece i mladih iz dijaspore. Zahvalila je svim učesnicima na entuzijazmu i interesovanju, a posebno predavačima, koordinatorima i animatorima na predanom radu. Tom prilikom, svim polaznicima uručeni su sertifikati i medalje, dok su saradnici koji su doprinijeli realizaciji programa dobili simbolična priznanja.
- Ponosna sam na svu djecu koja su s ljubavlju učestvovala u ovogodišnjoj školi i pokazala snažnu želju za upoznavanjem svojih korijena. Ova škola ne samo da prenosi znanje, već gradi mostove između djece iz dijaspore i njihove matične države - kazala je Hodžić.
Poseban pečat programu dale su riječi polaznika, koji su uz nova znanja ponijeli i snažan osjećaj pripadnosti i prijateljstva. Mnogi su izrazili želju da i naredne godine budu dio ove, kako su je nazvali, nezaboravne i dragocjene škole.
Ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“ još jednom je potvrdila svoju ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta i jačanju veza između djece crnogorskog porijekla i njihove domovine.

Završena ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“: Jačanje identiteta i veza sa maticom

Poznati crnogorski gitarista Miloš Karadaglić u video snimku podijelio je priču iz privatnog života koja, kako je objasnio, najbolje opisuje srž Crne Gore.
Povod ove priče je nagrada koju je dobio od Ministarstva dijaspore za doprinos crnogorskoj kulturi.
- Ja sam otišao u London sa 17 godina, davne 2000. godine, da bih studirao na Kraljvskoj muzičkoj akademiji. Danas, moj život i te kako utemeljen u Crnoj Gori, a sva moja aktivnost po svijetu je moj način da poruku o Crnoj Gori dijelim na najpozitivniji i najljepši način, jezikom muzike i jezikom emocija, jezikom pomirenja - koji je, nadam se, jezik koji svi razumiju - poručio je Karadaglić.&nbsp;
Ipak, kako navodi, dijaspora kao dijaspora - svi oni ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija, koji su najsrećniji kad se ja pojavi negdje blizu njih koncertom su njegova druga porodica.&nbsp;
To su oni ljudi koji me nakon koncerta najčvršće i najponosnije zagrle, zato ti ljudi takođe dijele te vrijednosti o Crnoj Gori.&nbsp;
On je podijelio svoju &nbsp;lijepu priču.
- Đoka Gojčaj bio je pobratim moga đeda Mijata Karadaglića, rođenog u selu Vranj od plemena Sarapa. Njih dvojica su proveli mladost zajedno, a kao dječak slušao sam mnogo o njihovim nestašlucima i odrastanju. Otada je prošlo mnogo decenija, a prije pet-šest godina stigla je vijest da ću nastupati u Detroitu sa tamošnjim simfonijskim orkestrom, jednim od najvažnijih na svijetu. Tada je mome ocu zazvonio telefon. Javio se unuk Đoke Gojčaja iz Detroita i rekao da, kad dođem u Ameriku, neću biti sam, već da tamo imam porodicu. E, to je ona Crna Gora koju ja najviše volim. To su najljepši primjeri onoga što smo i ko smo - rekao je Karadaglić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5354%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1277534727120386&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
V.Lj.&nbsp;

Karadaglić: Svi ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija su moja porodica

Ministarstvo dijaspore opredijeliće 320.000 eura za 111 programa odnosno projekata dijaspore u 2025. To je navedeno u Odluci o raspodjeli sredstava za sufinansiranje programa odnosno projekata u oblastima saradnje sa dijasporom – iseljenicima u 2025. godini, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici. Najviše novca biće izdvojeno za projekat "Jačanje privredne saradnje Vojvodine i sjevera Crne Gore" Udruženja Crnogoraca Lovćenac (11.850 eura), Mobilnu aplikaciju za povezivanje dijaspore Crne Gore sa mativom "Crna Gora u srcu svijeta" koju realizuje Kula - Rožajsko udruženje u Holandiji, te za "Dane Crne Gore u Sloveniji-Mariboru" (10.000 eura) u organizaciji Crnogorskog kulturnog društva "Komovi". U odluci je objašnjeno da se sufinansiraju programi odnosno projekti u oblastima saradnje: očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanje kulturnog identiteta; jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; informisanje i povezivanje; zaštita prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređivanje privrednog partnerstva. - Program odnosno projekat organizacije dijaspore – iseljenika može se sufinansirati najviše do 50 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju, pri čemu se program odnosno projekat koji može imati uticaj na razvoj manje razvijenih područja u Crnoj Gori, može sufinansirati najviše do 70 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju - navedeno je u dokumentu. Sredstva će biti raspodijeljena na sljedeći način:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f" data-rendition-name="original" width="898" height="616" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63" data-rendition-name="original" width="901" height="782" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc" data-rendition-name="original" width="895" height="428" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf" data-rendition-name="original" width="921" height="812" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e" data-rendition-name="original" width="893" height="431" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da" data-rendition-name="original" width="912" height="798" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b" data-rendition-name="original" width="900" height="450" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77" data-rendition-name="original" width="930" height="787" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e" data-rendition-name="original" width="910" height="423" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264" data-rendition-name="original" width="910" height="806" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11.png" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11" data-rendition-name="original" width="915" height="313" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>  Ministar dijaspore Mirsad Azemović će, u roku od 30 dana od dana objavljivanja ove odluke, sa organizacijama dijaspore – iseljenika kojoj su sredstva dodijeljena zaključiti ugovor o sufinansiranju programa odnosno projekta. - Ugovorom će se preciznije urediti način isplate i korišćenja dodijeljenih sredstava, način izvještavanja i nadzora nad realizacijom programa odnosno projekta za koji su dodijeljena sredstva, kao i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju - konstatovano je odluci. T.K.

Za projekte dijaspore 320.000 eura, najviše za jačanje privredne saradnje sa Vojvodinom, mobilnu aplikaciju "Crna Gora u srcu svijeta", Dane Crne Gore u Sloveniji...

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je presudu Vrhovnog suda iz februara 2023. godine u predmetu bivše viceguvernerke Irene Radović utvrdivši da joj u postupcima pred redovnim sudovima za mobing nije pružena djelotvorna sudska zaštita, u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. Predmet je vraćen Vrhovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Osnovni i Viši sud u Podgorici, a potom i Vrhovni sud, presudili su da Radović nije učinila vjerovatnim da je od oktobra 2017. do jula 2018. godine, bila zlostavljana na radu, odnosno da je prema njoj diskriminatorski postupano jer je žena. Ustavni sud je ocijenio da sudovi, prilikom utvrđenja postojanja mobinga i diskriminacije nijesu na adekvatan način cijenili nalaz i mišljenje neuropsihijatra, koji je utvrdio da je Radović usljed konfliktnih odnosa na radnom mjestu, bila liječena i ispoljavala simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.
- Takav nalaz je obavezivao sudove da ispitaju da li su konkretne radnje posmatrane pojedinačno i u zbiru mogle predstavljati zadiranje u psihički integritet Radović bez obzira na to da li bi svaka od tih radnji, sagledana izolovano, formalno bila dopuštena - navodi se u odluci Ustavnog suda.
U odluci Ustavnog suda se dalje navodi da je izostala suštinska analiza činjenica da su diskreciona ovlašćenja tadašnjeg guvernera primjenjivana selektivno, jer su nadležnosti kontinuirano smanjivane samo Radović dok prema drugoj dvojici viceguvernera takve mjere nijesu preduzimane.
Za Ustavni sud je sporno i to što redovni sudovi nijesu adekvatno cijenili činjenicu da je Centralna banka protiv Radović podnijela krivičnu prijavu nakon što se ona žalila na mobing. Iako je prijava kasnije odbačena, sudovi nijesu razmotrili da li je takvo postupanje poslodavca moglo imati negativan efekat na njen profesionalni ugled.
Takođe, u postupku utvrđenja mobinga sudovi nijesu cijenili ni činjenicu da je Radović smijenjena prije isteka mandata i u toku sudskog postupka za zaštitu od mobinga.
Vijeće Ustavnog suda je ukazalo da je suprotno praksi Evropskog suda i to što sudovi nijesu adekvatno cijenili dokument kojim je Radović optužena za nemoralno ponašanje, odnosno sveli su ovo na pitanje da li je formalno distribuiran među zaposlenima, bez razmatranja sadržine informacije kojom se zadire u privatni život.
- Sudovi su bili dužni da razmotre cjelokupni činjenični i pravni kontekst predmeta i da sagledaju kumulativni efekat svih prethodno navedenih okolnosti, uključujući i pokretanje krivičnog postupka, koje su u konkretnom slučaju rezultirale razrješenjem podnositeljke sa javne funkcije. Propuštanjem takve sveobuhvatne analize, sudovi nijesu ocijenili posljedice koje su navedene okolnosti imale na profesionalni ugled, lično dostojanstvo i psihički integritet podnositeljke - naveli su u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je naglasio i da ovom odlukom ne prejudicira ishod ponovnog postupka o tome da li su događaji na radnom mjestu zaista predstavljali mobing, ali da način na koji su sudovi sagledali te događaje ne ispunjava standarde djelotvorne zaštita u smislu prakse i standarda Evropskog suda za ljudska prava, zbog čega je bilo nužno ukinuti osporenu presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje Vrhovnom sudu.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog: Radović nije pružena djelotvorna sudska zaštita

Ruska naftna kompanija Lukoil pristala je da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrijednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Carlyle Group, uz odobrenje američke vlade.
Lukoil je saopštio da je sa Carlyle-om postigao dogovor o prodaji svoje jedinice Lukoil International GmbH, koja upravlja imovinom kompanije u inostranstvu, prenosi Capital.ba.
- Potpisani sporazum nije ekskluzivan za kompaniju i podliježe određenim prethodnim uslovima kao što je pribavljanje neophodnih regulatornih odobrenja, uključujući dozvolu Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za transakciju sa Carlyle-om - saopštio je Lukoil.
Sporazum ne uključuje imovinu u Kazahstanu, koja će ostati vlasništvo ruske naftne kompanije. Analitičari procjenjuju ukupnu stranu imovinu Lukoila na oko 22 milijarde dolara.
Nakon uvođenja sankcija SAD i Velike Britanije 15. oktobra, Lukoil je objavio namjeru da proda svoju stranu imovinu.
Lukoil je uključen u projekte u Azerbejdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Egiptu, Kamerunu, Nigeriji, Gani, Meksiku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Republici Kongo. Kompanija posjeduje rafinerije u Bugarskoj, Rumuniji i Holandiji, kao i mrežu od približno 2,5 hiljada benzinskih stanica u 19 zemalja.&nbsp;

Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

Urbanističko-građevinski inspektor, koji je zapečatio gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, konstatovao je manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti - kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Iz tog Vladinog resora su Vijestima rekli da vjeruju da će gradilište veoma brzo biti u punoj funkciji, imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka.
Vijesti su jutros pitale koji je to "najkraći mogući rok" koji je postupajući inspektor Novak Lakušić u zapisniku ostavio podgoričkom Vodovodu i kanalizaciji za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja "rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda".
Odgovarajući na pitanje da li je Lakušić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, šta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića su kazali da građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata, u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje zaštita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata.
- Tako je i u slučaju postrojenja u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, izašla na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradilište veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji - poručili su iz tog resora.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio "posebno oštar" u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužilaštvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandra Nišavića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu "protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola".
Mještani Zete i rukovodstvo Opštine Zeta danima su protestovali zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oni su prethodnih dana blokirali saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

Događaji koji su planirani za dan parlamentarnih izbora 2016. nijesu tada doživjeli punu realizaciju u formi klasičnog prevrata i terorizma. Ta faza, odnosno militantna komponenta te faze, spriječena je, ali je proces nastavio da teče i završen je pobjedom litijaške kontrarevolucije 2020.
Podsjećanja radi, za one koji su zaboravili ili žele da zaborave, plan je uključivao nasilnu promjenu vlasti, likvidaciju tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i uspostavljanje marionetske, prorusko-velikosrpske vlade koja bi zaustavila integraciju Crne Gore u NATO.
Imajući rezervnu varijantu, po onoj staroj da se u ozbiljnim operacijama koriste vagabundi i avanturisti, poput galerije likova poznatih crnogorskoj javnosti, računalo se da će, ako uspiju – dobro je, a ako ne uspiju – jednostavno biti odbačeni.
Međutim, njihova noseća podloga bila je dugotrajna i sistemska kampanja relativizacije i negiranja. Tu su kampanju bespogovorno nosili tada slavljeni nezavisni mediji i prvaci civilnog sektora. Riječju, zapadnim novcem finansirana je antizapadna ujdurma. Uz institucionalnu i logističku podršku crkve Srbije i uz političko pokroviteljstvo Demokratskog fronta, proces destabilizacije nastavljen je obrascima koji se označavaju hibridnima, iako suptilnost nije jača strana ruskim prijateljima.
U političkom smislu, očigledno, nije došlo do rasvjetljavanja tog procesa, u pravosudnom traljavo. Konsekventno, vinovnici, arhitekte, duhovni pokrovitelji i sponzori projekta koji lako može nositi radni naziv „Ukinuti Crnu Goru“ nijesu procesuirani. Naprotiv, danas su na ključnim državnim pozicijama, dok oni koji su nosili kampanju relativizacije izigravaju moralne vertikale i pripremaju se za nove, slične poduhvate.
Jedino za crnogorske pravosudne organe i partije na vlasti dva agenta GRU-a, kodnih imena Šišmakov i Popov, nijesu teroristi. Svuda drugo, uključujući Češku i Poljsku, oni su kao takvi jasno označeni.
Dodatni razlog za sumnju predstavlja ostavka predsjednice vijeća Apelacionog suda, koja ozbiljno narušava kredibilitet postupka. Pravo da sumnja ima onaj dio javnosti koji je i dalje dovoljno zreo i znaven da shvati da ovo nije običan krivično-pravni proces, već postupak čije političke posljedice mogu trajno obilježiti društvo.
Taj događaj, ta sudbina onih koji su ga planirali i sprovodili, paradigma je svega što se u Crnoj Gori dešavalo i onoga što će se dešavati.Istovremeno, taj događaj razobličava civilizacijski okvir, onako kako je to objašnjavao Samuel Huntington, sukob koji se odvija u Crnoj Gori. Zbog toga niko nema pravo da taj događaj ostavi nerazjašnjenim. Čak i u slučaju da presuda bude onakva kakvu su priželjkivali Aleksandar Vučić i njegovi politički saveznici Andrija Mandić i Milan Knežević, istina će, prije ili kasnije, ostati.
Iz takve pozicije, prije svega opozicija ima obavezu da ovu temu pokuša aktuelizovati, da traži odgovore, problematizuje i uporno postavlja pitanja – ne samo o ulozi Ruske Federacije, već i o aspektu koji je u cijeloj priči sistematski zapostavljen, a to je uloga zvaničnog Beograda i bezbjednosnih službi pod njegovom kontrolom.

Tag: dijaspora