For decades, the Montenegrin diaspora has represented a strong pillar - economically, culturally, and in terms of identity. Today, amid accelerated global changes and European integration, the role of the diaspora is gaining additional strategic importance. Speaking to Portal ETV about the state’s plans to systematically include this potential in Montenegro’s development, the preservation of language and identity among young people abroad, regional development, investments, and concrete projects is the Minister of Diaspora Mirsad Azemović.
<h2>Preserving language, culture and identity among young people in the diaspora</h2>
Portal ETV: What steps do you plan to take to preserve Montenegrin culture, language, and identity among younger generations in the diaspora?
AZEMOVIĆ: There are numerous activities in this field. We would particularly highlight that the Ministry has, for the first time, launched an online language course. This is a project implemented with technical support from the Bureau for Education Services. It is intended for members of the diaspora residing in the USA, Canada, and European countries who are older than seven.
Classes recently began and will last for three months. Interest among young people has been significant, with more than 170 participants enrolled. The highest number of applications came from the United States. Classes are taught by certified teachers of the Montenegrin-Serbian-Bosnian-Croatian (CSBC) language.
We also emphasize that the Ministry, in cooperation with diaspora associations, implemented more than 100 projects over the past year alone aimed at preserving our cultural identity. These programs were carried out in host countries, with approximately 320.000 euros allocated for this purpose.
<h2>Youth in focus: strengthening ties with Montenegro</h2>
Portal ETV: How can young people from the diaspora be engaged and encouraged to strengthen their connection with Montenegro?
AZEMOVIĆ: Young people are at the center of our activities, and we maintain intensive cooperation with them. We particularly highlight the Summer School of Montenegrin Language and Culture, intended for the children of emigrants from Montenegro. The school, titled „Montenegro - My Homeland“, lasts 10 days and is held in July at Ivanova Korita.
We are proud of the young participants of this school, who took part in numerous program activities with love and enthusiasm, learning about the language, culture, and traditions of Montenegro.
With the new Law on the Diaspora - Emigrants a quality normative framework for cooperation with students in the diaspora is finally being established. The knowledge and experience of young people in the diaspora are extremely important for Montenegro’s development. This is a generation that has acquired education, work habits, and professional standards in developed environments, and this knowledge can be a powerful driver of innovation, institutional modernization and economic growth. We are creating concrete mechanisms that will show young people from the diaspora that they are welcome and that their contribution has real value.
<h2>Development of northern Montenegro and the role of the diaspora</h2>
Portal ETV: You previously stated that municipalities in the north must more rapidly approach the standards of those in central and southern Montenegro. How can this be achieved, and what is your vision for that development?
AZEMOVIĆ: Precisely for this reason, last summer the focus of the Diaspora Days event was on northern municipalities. We organized business forums that brought together prominent entrepreneurs from the diaspora and local communities. Our goal was to exchange ideas and identify barriers to investment. We also included representatives of local governments to contribute, from their perspective, to creating opportunities for attracting investment.
During the panels, the development potential of the north was presented in detail. In the context of new investments in infrastructure and the implementation of capital projects backed by the state, these areas will certainly be in focus for investors seeking to expand their capital into their country of origin.
The new law also envisions the opening of an Office for Returnees, through which we will provide various forms of support to people who wish to return to Montenegro and invest their accumulated capital into new forms of business. Our goal is to strengthen the diaspora’s trust in our institutions. This is a crucial step toward improving cooperation and building a secure business environment that will motivate them to invest in our shared country.
The vision for the development of the north is based on the valorization of natural resources through sustainable tourism, especially mountain, eco, and rural tourism, as well as the development of agriculture and the food industry. It will be necessary for all of us - the Government, local authorities, and the diaspora - to work persistently together to achieve this vision. Instead of being a region people leave, the north can become a region that, alongside EU integration, helps integrate the state among the most economically developed communities.
<h2>Diaspora Register - the first step toward accurate data</h2>
Portal ETV: Do we currently have reliable data on the size of the Montenegrin diaspora?
AZEMOVIĆ: We often hear the claim that there are as many Montenegrins living abroad as there are in Montenegro itself. However, to this day, we do not have precise data on the number of our people in the diaspora.
For this very reason, the Ministry has launched the Diaspora Register. This is an official, institutional database used to record citizens of Montenegrin origin who live and work abroad. Its primary purpose is to provide the state with accurate and up-to-date information on the diaspora so it can plan policies of cooperation, identity preservation, and diaspora inclusion in the country’s development.
The register, most often on a voluntary basis, collects data such as basic personal information, country of residence, education, occupation, professional skills, and interest in cooperation with institutions in Montenegro. Special focus is placed on young and highly educated individuals, whose knowledge and experience can be of great benefit.
The Diaspora Register enables better communication between the state and the diaspora, easier networking among professionals, project organization, as well as the creation of return, temporary engagement, or investment programs. In short, it is a tool that helps make the relationship between the diaspora and the home country systematic, organized, and mutually beneficial.
<h2>Financial contribution of the diaspora to Montenegro’s economy</h2>
Portal ETV: How much money does the diaspora send to Montenegro annually?
AZEMOVIĆ: The diaspora brings enormous financial benefits to our country. Official data show that around 800 million euros arrives through bank accounts alone.
It is important to note that this amount does not include all financial flows - a significant portion of the money the diaspora sends to families also arrives through informal channels (e.g., brought in cash during visits or via friends and relatives). Therefore, the total real contribution of the diaspora is considered to be even greater than what official figures indicate.
In short, approximately 0,75 to 0,85 billion euros arrives in Montenegro from the diaspora each year, representing an important source of support for households and a significant inflow into the country’s overall economy.
<h2>Concrete projects and new jobs</h2>
Portal ETV: Have you launched any projects with the diaspora that could be significant for Montenegro, especially those that create new jobs or encourage local development?
AZEMOVIĆ: In answering this question, it is important to highlight the Government’s efforts to improve local infrastructure, particularly in the northern part of the country. The reconstruction and modernization of the road network are of crucial importance for the implementation of projects that contribute to the country’s overall development.
The construction of the motorway is already bringing certain benefits. An example is the construction of a battery factory in Petnjica, owned by a prominent businessman from our diaspora. Conditions have been created for the factory to begin operations next year, which would result in the employment of the local population and serve as a driver of economic revival for that municipality.
Portal ETV: What concrete measures do you plan to take in order to attract investments from the Montenegrin diaspora into Montenegro?
AZEMOVIĆ: We see the creation of a clear, secure, and transparent environment for diaspora investments as a top priority.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Azemović for Portal ETV: More than one billion euros arrive in Montenegro each year from the diaspora

Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Ministar dijaspore Mirsad Azemović u emisiji "Budimo budni" na TVCG 1 komentarisao je Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se ukida privremena obustava bezviznog režima za državljane Turske, s tim da se dozvoljeni boravak sa 90 dana smanjuje na 30. Kaže da je uvođenje određenih kriterijuma bilo neophodno.
- Svako ko je dobronamjeran prema Crnoj Gori, ovdje treba da ima šansu i ne treba administrativnim barijerama da se ograniči, ali definitivno je potrebno bilo uvesti određene kriterijume...Mislim da je ova odluka od 30 dana sasvim dovoljna da se oni pokažu šta žele u Crnoj Gori da rade, da onda mogu produžiti svoj boravak ovdje, radne papire- kaže Azemović.
Smatra da je način na koji su do sada komunicirali funkcionalnosti sa kolegama iz Turske pokazao da i oni imaju određenu dozu zabrinutosti zato što mi nemamo jasne podatke ko prelazi naše granice, ko ulazi u državu u Crnoj Goru, sa kojim ciljevima, sa kojim stremljenjima, .
- Tako da definitivno moramo sada postepeno vraćati to povjerenje i kolege iz Republike Turske, odnosno ministra vanjskih poslova Fidan i naš ministar vanjskih poslova Ibrahimović su našli ovako jedno rešenje koje kompenzuje ovu nastalu situaciju i problem koji smo definitivno prije svega u ekonomskom dijelu napravili tako što smo im uveli vize- istakao je on.
Podsjetio je da Crna Gora mora da uskladi vanjsku politiku sa politikom EU i da do 1. septembra moramo uvesti vize svim zemljama u kojima EU uvela vize.

Portal ETV

Azemović: Rok od 30 dana dovoljan da državljani Turske pokažu šta žele da rade u CG

Ministar dijaspore Mirsad Azemović i v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Denis Martinović boravili su u radnoj posjeti Luksemburgu, povodom Festivala „15. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“, u organizaciji Zavičajnog kluba Bihor. Manifestaciji su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, univerzitetski profesori, kao i brojni kulturni stvaraoci i članovi dijaspore iz više evropskih zemalja. Tokom trodnevnog programa, publika je imala priliku da uživa u bogatom kulturnom sadržaju, među kojima su bile folklorne igre iz zavičaja, promocije knjiga i predstavljanje poezije afirmisanih autora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo dijaspore"> </figure>  U svom obraćanju, ministar Azemović je istakao da posebnu snagu vidi u radu Zavičajnog kluba Bihor i ljudima koji, kako je rekao, “iz godine u godinu potvrđuju da identitet nije stvar administracije, već srca”. “Domovina se nosi u srcu, a ne u pasošu. U Ministarstvu dijaspore uvijek ćete imati sagovornika — ne samo formalno, već iskreno. Nekoga ko želi da zajedno sa vama gradi veze koje će trajati: veze znanja, kulture, biznisa i identiteta”, poručio je Azemović. Ministar je posebno pohvalio predsjednika Udruženja Eska Halilovića, koji, kako je naveo, “ulaže ogromnu energiju da manifestacija svake godine bude na visokom nivou”, kao i rad saradnika i volontera koji su iznijeli najveći dio organizacionog posla. Na kraju programa, ministar Azemović je svečano otvorio Festival. Tokom boravka u Luksemburgu, delegacija Ministarstva dijaspore posjetila je i Bošnjački donatorski fond, gdje se ministar detaljnije upoznao sa aktivnostima i planovima ove organizacije. Predsjednik Udruženja Enver Korać zahvalio je ministru na posjeti i izdvojenom vremenu, istakavši da je članovima posebno značilo što su imali priliku da u otvorenom razgovoru iznesu pitanja i sugestije od važnosti za svoju zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo djaspore"> </figure>  &nbsp;

Ministar Azemović u posjeti Luksemburgu

U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, svečano je otvoren Četvrti međunarodni naučni simpozijum "Dani naučne dijaspore 2025", koji okuplja istaknute istraživače, profesore i naučnike porijeklom iz Crne Gore, koji danas rade na vodećim univerzitetima i istraživačkim institutima širom svijeta. 
Nedeljko Latinović, direktor Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, istakao je da je simpozijum prilika za razmjenu ideja, ali i konkretnih naučnih istraživanja koja mogu doprinijeti društvenim i ekonomskim promjenama u Crnoj Gori.
- Danas se okupljamo ne samo da bismo razmijenili saznanja, već da bismo potvrdili da nauka ne poznaje granice. Ovaj simpozijum je dokaz da crnogorska naučna dijaspora ima šta da ponudi svijetu - rekao je Latinović.
Govorio je o temama koje će biti obrađivane tokom dvodnevnog simpozijuma, uključujući inovacije u oblasti zdravlja, ekologije, tehnologije, ali i fundamentalnih nauka. Među ključnim temama ističu se zdravlje i javne politike, uključujući fizički razvoj djece, posledice sve većeg broja carskih rezova, neuropsihijatriju, kao i primjenu vještačke inteligencije u ranoj dijagnostici Parkinsonove bolesti. Latinović je također najavio okrugli sto koji će se baviti konkretnim modelima saradnje između naučne dijaspore i istraživača u Crnoj Gori, kao i najavljenim konkursom Ministarstva nauke za sufinansiranje zajedničkih istraživanja.
- Simpozijum je prilika da prepoznamo potencijal naših ljudi, koji svojim znanjem povezuju Crnu Goru sa svijetom. Neka ovaj događaj bude inspiracija za nove projekte i partnerstva, jer budućnost Crne Gore mjeriće se upravo mjerom naše povezanosti kroz znanje - zaključio je Latinović. 
Mirsad Azemović, ministar dijaspore naglasio je značaj naučne dijaspore u globalnoj naučnoj zajednici.
- Ovaj simpozijum nije samo akademski događaj – to je most između domovine i svijeta, između onoga što jesmo i onoga što tek možemo postati - kazao je Azemović, ističući da Crna Gora već ima značajnu prisutnost u globalnim istraživačkim centrima kroz rad svojih naučnika u dijaspori.
On je najavio nekoliko novih inicijativa Ministarstva dijaspore koje imaju za cilj dalji razvoj saradnje, uključujući Registar dijaspore koji bilježi prisutnost crnogorskih istraživača širom svijeta.
- Ovo je samo početni korak prema dugoročnoj saradnji i krajnjem cilju – povezivanju naučne dijaspore sa Crnom Gorom i podršci našim istraživačima da svoja dostignuća postignu upravo iz matične države - rekao je Azemović.
On je podsjetio da je tokom prethodne godine realizovan projekat „Angažovanje dijaspore za održivi razvoj Crne Gore“, u kojem su stručnjaci iz crnogorske dijaspore doprinijeli jačanju kapaciteta domaćih institucija, posebno u oblasti zdravstva, sa posebnim naglaskom na mentalno zdravlje i imunologiju.

Nauka da bude ključni pokretač razvoja Crne Gore

Ministar dijaspore Mirsad Azemović, u intervjuu za Portal ETV, otkriva pravu sliku crnogorske dijaspore – njenu brojnost, rasprostranjenost, ali i ogromnu snagu koju predstavlja za državu. On govori o stotinama miliona eura koje godišnje stižu iz inostranstva, o vezama koje Crna Gora gradi sa svojim ljudima širom svijeta, ali i o planovima da dijaspora postane ključni partner u razvoju domovine. Ministar poručuje: „Dijaspora nije samo van granica – ona je u srcu Crne Gore.“ Portal ETV: Koliko crnogorskih građana živi van Crne Gore, gdje najviše? AZEMOVIĆ: Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, koji je sproveden u decembru 2023. godine, evidentirano je oko 44 hiljade građana koji se vode kao privremeno odsutni, odnosno borave u inostranstvu. Međutim, znamo da taj broj nije ni približno tačan. To je samo djelimičan podatak, jer popis obuhvata samo one koji imaju prijavljeno prebivalište ili člana domaćinstva u Crnoj Gori koji ih je mogao prijaviti. Naša saznanja sa terena govore da u inostranstvu danas živi makar još jedna Crna Gora. Upravo zato, Ministarstvo dijaspore je početkom ove godine pokrenulo Registar dijaspore Crne Gore, jer nam je potreban sveobuhvatan, tačan i ažuran uvid u broj, strukturu i raspored naših ljudi širom svijeta. Što se tiče država, najviše naših građana živi u zemljama regiona – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj. Sve veći broj je studenata u Sloveniji. Značajne zajednice nalaze se u zemljama Zapadne Evrope – posebno u Njemačkoj, Švajcarskoj, Luksemburgu i Austriji. Vrlo brojna je i naša zajednica u Turskoj, a prisutni smo i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji. Naš cilj je da kroz Registar dobijemo jasnu sliku ne samo o broju, već i o profesijama, starosnoj strukturi i interesovanjima naših ljudi u dijaspori. To će nam omogućiti da ih povežemo sa domovinom na kvalitetniji način, kako bi kroz svoj rad, znanje, iskustvo i kapital doprinijeli razvoju svoje domovine – Crne Gore. 800 MILIONA NOVČANIH DOZNAKA Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora je ekonomski stub Crne Gore. Prema zvaničnim podacima Centralne banke Crne Gore, godišnje u našu zemlju iz inostranstva stiže između 750 i 800 miliona eura u vidu novčanih doznaka. Samo prošle godine vrijednost ovih transfera iznosila je gotovo 800 miliona eura, dok je u prva tri mjeseca tekuće godine uplaćeno više od 190 miliona eura. Te brojke jasno govore o veličini i snazi naše dijaspore. Međutim, treba naglasiti da ovi iznosi nijesu potpuna slika. Veliki dio pomoći naših ljudi iz inostranstva ostaje nevidljiv u zvaničnoj statistici, jer se sredstva ne šalju uvijek putem banaka ili formalnih kanala. Naši građani često novac lično donose porodicama prilikom dolazaka u Crnu Goru ili ga šalju putem prijatelja i rodbine, a taj dio se nikada ne evidentira. Zato se sa sigurnošću može reći da je ukupna vrijednost pomoći dijaspore državi značajno veća od onoga što pokazuju bilansi Centralne banke. Važno je istaći da taj novac nije samo ekonomska pomoć, već i izraz vezanosti naših ljudi za domovinu. On se uglavnom usmjerava na svakodnevne potrebe porodica, obrazovanje djece, pa čak i na lokalne projekte u zajednicama iz kojih dijaspora potiče. Naše Ministarstvo zato želi da taj ogroman potencijal postane vidljiviji i da se, osim kroz doznake, usmjeri i ka investicijama. Podsticanjem naših iseljenika da ulažu u biznise, turizam, poljoprivredu i tehnologiju u Crnoj Gori, taj novac će biti višestruko koristan – ne samo za porodice, već i za razvoj čitave države.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100216104_5229b95229c490a4a26268dcef0a379d106fee4d8c2a74d4ac27ca7f67bf32c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100216104_5229b95229c490a4a26268dcef0a379d106fee4d8c2a74d4ac27ca7f67bf32c6" data-rendition-name="original" width="1284" height="921" loading="lazy" alt="azemović"> </figure>  Portal ETV: Da li su veze sa dijasporom jake? AZEMOVIĆ: Veze između Crne Gore i naše dijaspore su snažne i kontinuirano ih unapređujemo. Ministarstvo svakodnevno radi na tome da ta saradnja bude sadržajnija i institucionalno jača, a naša politika je da dijasporu posmatramo kao integralni dio crnogorskog društva i snažnog partnera u razvoju države. Kroz projekte i programe koje realizujemo, nastojimo da obezbijedimo održivu komunikaciju, pravnu sigurnost i nove prilike za naše iseljenike. Do sada smo postigli značajne rezultate – pripremili smo Zakon o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima i novu Strategiju 2026–2030, uspostavili Registar pripadnika dijaspore, dostupan na više jezika, uveli nove beneficije za korisnike iseljeničkih knjižica (popusti i olakšice u oblasti telekomunikacija, transporta, kulture i turizma), obezbijedili prostor za rad 14 udruženja u Srbiji, te kreirali Informator za dijasporu i vodič „Investicioni potencijali opština Crne Gore“. DANI DIJASPORE Takođe, izmijenili smo koncept manifestacije “Dani dijaspore”, koja je ove godine održana u šest opština, sa posebnim naglaskom na biznis forume, a u narednim godinama planiramo širenje na još više opština kako bismo dodatno povezali naše ljude i domaće privrednike. Nakon usvajanja novog Zakona o saradnji sa dijasporom u Skupštini Crne Gore, pristupićemo formiranju novog saziva i održavanju sjednice Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, osnivanju Kancelarije za povratnike, pokretanju online kursa crnogorskog jezika za pripadnike dijaspore, kao i formiranju investicionog fonda „Dijaspora za razvoj“. PARTNER Naš cilj je da dijaspora bude još vidljivija u crnogorskom društvu, da se prepozna kao partner države u svim oblastima – od očuvanja identiteta do ekonomskog i političkog razvoja. Na tom putu, svaki projekat i inicijativa koju realizujemo ima samo jedan cilj: da Crna Gora i njena dijaspora budu neraskidivo povezane i da zajedno grade bolju budućnost. U SVOJOJ ZEMLJI, MEĐU SVOJIMA Portal ETV: Šta Vam kažu naši ljudi vani, gdje imaju najbolje uslove za život? Stvara li Crna Gora uslove da se oni jednog dana mogu vratiti? AZEMOVIĆ: Naši ljudi širom svijeta veoma često ističu da su stabilnost i životni standard u zemljama zapadne Evrope, poput Njemačke, Švajcarske ili Luksemburga, kao i mogućnosti za profesionalni razvoj u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, presudni faktori zbog kojih osjećaju da su tamo pronašli najbolje uslove za život. Značajna zajednica u Turskoj, takođe, svjedoči o snažnom osjećaju pripadnosti i integracije. Naravno, iskustva naših iseljenika zavise i od individualnih okolnosti – dok nekome prioritet predstavljaju sigurnost i socijalna zaštita, drugome su to obrazovanje, zaposlenje ili prilike za poslovanje. Međutim, iako naši građani u inostranstvu uživaju u prednostima društava u kojima žive, &nbsp;naša politika je da im pokažemo da Crna Gora može biti jednako dobro mjesto za život i rad. Upravo zbog toga, Ministarstvo aktivno radi na stvaranju uslova koji bi motivisali naše ljude da se vrate u svoju domovinu – bilo privremeno, bilo trajno. Kroz mjere poput uvođenja beneficija za iseljeničke knjižice, pripreme investicionog fonda „Dijaspora za razvoj“, planiranog osnivanja Kancelarije za povratnike i razvoja digitalnih servisa, želimo da pokažemo da povratak u Crnu Goru nije samo emotivna odluka, već i racionalan izbor sa jasnim prednostima. Naš je cilj da iskustvo, znanje, kapital i vrijednosti koje su naši ljudi stekli u inostranstvu pretočimo u razvoj Crne Gore. Želimo da dijaspora bude ne samo most saradnje sa svijetom, već i pokretač inovacija, investicija i društvenog napretka kod kuće. Zato stvaramo bolje uslove za našu dijasporu, da bi Crna Gora bila mjesto gdje će, uz podršku institucija, pronaći jednako kvalitetne – a često i toplije i bliže – uslove za život. U svojoj zemlji, među svojima.

Ministar Azemović za Portal ETV: Dijaspora godišnje pošalje više od 800 miliona, van domovine živi makar još jedna Crna Gora – oni su snaga i važan partner

Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore, poručio je ministar dijaspore Mirsad Azemović.
On je prisustvovao je manifestaciji “Dani bjelopoljske i petnjičke kulture” u Sarajevu, u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.
"Ova manifestacija imala je za cilj da predstavi bogatu kulturnu tradiciju i stvaralaštvo Bijelog Polja i Petnjice, kao i da jača veze između matice i brojnih građana koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a porijeklom su iz ovih krajeva", saopšteno je iz Ministarstva.
Ministar Azemović istakao je značaj očuvanja kulturnog identiteta i povezivanja dijaspore sa Crnom Gorom, naglašavajući da će država nastaviti da podržava inicijative koje promovišu zajedništvo, tradiciju i kulturnu razmjenu.
“Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore”, poručio je Azemović.
Tokom manifestacije koja je okupila brojne predstavnike dijaspore, organizovan je bogat kulturno-zabavni program, izložba slika, književno veče, kao i koncert KUD-a “Tekstilac” iz Bijelog Polja.

Azemović: Dijaspora je most saradnje i prijateljstva

Albanci, albanski jezik, kultura, umjetnici ... sastavni su dio građanske, multietničke, multikulturalne, savremene, evropske i jedine moguće Crne Gore, a prekid projekcije filma na albanskom jeziku je nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje, poručio je član Predsjedništva Bošnjačke stranke, Mirsad Azemović povodom prekida projekcije filma na albanskom jeziku.
Prema njegovim riječima, nedopustivo je, a predstavlja i krivično djelo, da to ikome u Crnoj Gori smeta.
- Tužilaštvo da utvrdi ko su vinovnici ovog nedjela i da ih hitno procesuira jer u Crnoj Gori nema mjesta netrpeljivosti prema bilo kome a posebno ne prema Albancima i albanskom jeziku kao neodvojivom dijelu identiteta moderne Crne Gore ugrađenom u njene temelje - zaključio je Azemović.&nbsp;

Azemović: Prekid projekcije filma na albanskom jeziku nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje

Premijer Milojko Spajić je obećao presjek rada ministara, mjerljive rezultate, pa čak i smjene onih koji podbace. Dva kvartala su prošla, bilansi su stigli - i za mnoge ministre, saldo je brutalno poražavajući. Neki su čak zaslužili i nulu. A mnogi su ostali ispod polovičnog učinka, čime su zaslužili makar da njihovo otpuštanje bude razmotreno. No, umjesto da vidimo rekonstrukciju, danas je na Vladi, kako saznaje Portal ETV, potpuno izbjegnuta ta tema. Ćutnja umjesto odgovornosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fportal-etv-ekskluzivno-objavljuje-saranovic-za-prva-dva-kvartala-imao-manje-od-polovine-realizovanih-zadataka-vujovic-bila-na-nuli-najbolji-prosjek-imali-deljosaj-i-vukicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Bez rezultata su bili Ministarstvo dijaspore na cijem je čelu Mirsad Azemović, kulture i medija kojim rukovodi Tamara Vujović, sporta i mladih na čijem je čelu Dragoslav Šćekić, te socijalnog staranja kojim rukovodi Damir Gutić. Saldo im je nula. Jedan od onih sa lošim učinkom je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Njegov rezultat? Porazan - ispunio je manje od polovine planiranih obaveza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91" data-rendition-name="original" width="1320" height="1032" loading="lazy" alt="Statistički prikaz"> </figure>  Šaranović koji samouvjereno priča o „sjajnim“ rezultatima, o „zaustavljenim klanovima“, o „zavidnim dostignućima“ MUP-a. U realnosti, bezbjednosna situacija je na ivici panike, ubistva u sred bijela dana, u samom centru grada, brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva, prijetnje predsjedniku SO Budva. Građani se sve češće pitaju treba li im pancir za šetnju gradom. Dok Šaranović sjedi na vrhu jednog od najvažnijih resora, brojke mu ne idu u prilog. Ostaje pitanje – da li je premijer Spajić ozbiljan kada govori o odgovornosti i smjenama, ili će se i ovaj put sve završiti na još jednoj konferenciji sa floskulama o „novoj metodologiji“? Katastrofalne rezultate imao je ministar zdravlja Vojislav Šimun sa 20 odsto reaalizovanog programa, koliko je ostvarilo i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja na čelu sa Ernadom Suljevićem. Ministarstvo energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović je na nešto iznad 14 odsto realizovanog. Ako Šaranović i ostali ministri nakon poraznih rezultata ne budu na listi za odlazak - biće jasno da rezultati u ovoj Vladi nijesu ništa drugo do ukrasne brojke za Vladine interne prezentacije.

Smije li Spajić smijeniti Šaranovića, Šimuna, Vujović…

Ministarstvo dijaspore ostaje otvoreno za dijalog, inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet i multikulturalnost - poručio je resorni ministar Mirsad Azemović. 
 
Azemović i državni sekretar u Ministarstvu dijaspore Adel Omeragić sastali su se sa predstavnicima udruženja Crnogorski centar za kulturu iz Srbije, koje okuplja pripadnike crnogorske zajednice, s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije. 
 
Iz Ministarstva dijaspore saopštili su da je na sastanku bilo riječi o značaju institucionalne saradnje između Ministarstva i udruženja crnogorskih iseljenika, posebno u kontekstu podrške kulturnim i obrazovnim programima i jačanju međusobne povezanosti dijaspore sa matičnom državom. 
 
Azemović je poželio uspjeh u radu novoformiranom udruženju i istakao da ga raduje umrežavanje više udruženja kroz jedan centar. 
 
On je kazao da je takav način djelovanja udruženja ključan za još bolju institucionalnu saradnju sa matičnom državom. 
 
- Azemović je istakao da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog, inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet i multikulturalnost - ističe se u saopštenju. 
 
Predstavnici Crnogorskog centra za kulturu zahvalili su Azemoviću na prijemu i podršci.

Azemović: Otvoreni smo za inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet

Saudijska Arabija najoštrije je osudila izjave američkog ambasadora u Izraelu, koji je sugerirao da bi bilo prihvatljivo da Izrael preuzme kontrolu nad cijelim Bliskim istokom. Rijad je njegove komentare nazvao nesmotrenim i direktnim kršenjem međunarodnog prava.
Američki izaslanik u Izraelu Majk Hakabi izjavio je u subotu da bi bilo prihvatljivo ukoliko bi Izrael preuzeo kontrolu nad cijelim Bliskim istokom, uključujući i okupiranu Zapadnu obalu.
U zvaničnom saopćenju, Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije navelo je da "kategorički osuđuje" ove komentare, odbacujući ih kao neodgovorne izjave koje su u potpunoj suprotnosti s međunarodnim pravom, Poveljom Ujedinjenih nacija i uspostavljenim diplomatskim normama.
Ministarstvo je upozorilo da ovakve izjave predstavljaju izuzetno opasan presedan, posebno imajući u vidu da dolaze od visokog američkog zvaničnika, te da predstavljaju nepoštivanje odnosa između SAD-a i zemalja širom regije.
- Ovakvi stavovi nose teške posljedice i prijete globalnom miru i sigurnosti, jer podstiču neprijateljstva prema narodima i državama Bliskog istoka, istovremeno podrivajući temelje međunarodnog poretka zasnovanog na poštivanju suvereniteta i međunarodno priznatih granica - poručuju iz Rijada.
Saudijska Arabija je zbog toga javno pozvala američki Stejt department da hitno pojasni svoj zvanični stav o ovim izjavama, naglašavajući da su ovakvi prijedlozi naišli na osudu miroljubivih zemalja širom svijeta.
Na kraju saopštenja, Kraljevina je ponovo potvrdila svoje čvrsto protivljenje bilo kakvim akcijama ili izjavama koje zadiru u suverenitet, granice ili teritorijalni integritet suverenih država. Ponovili su svoj dobro poznati stav da se pravedan i sveobuhvatan mir može postići isključivo okončanjem okupacije i provođenjem rješenja o dvije države.
To rješenje, kako se zaključuje, mora uključivati uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine, s istočnim Jerusalemom kao njenim glavnim gradom.

Nezapamćen diplomatski skandal: Ambasador SAD-a šokirao izjavom o Izraelu, Saudijci traže hitnu reakciju Vašingtona

„Svako svoju istinu može da dokazuje bez lisica“, poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić komentarišućući odluku Višeg suda da bivšoj ministarki prosvjete, nauke i sporta Vesni Bratić bude ukinut pritvor.
Mandićeva konstatacija je tačna, jer uvijek postoje alternativne mjere - zabrana napuštanja mjesta prebivališta, kućni pritvor ili oduzimanje putnih isprava. Da je sreće, kad je optužnica podignuta ili dok traje istraga jemstvo ne bi postojalo samo na papiru.
Ali, da li Mandić i slično misli kada su u pitanju ostali građani Crne Gore koje privodi Specijalno tužilaštvo... Da li je tako mislio kada su hapsili bivšu direktoricu Agencije za sprječavanje korupcije Jelenu Perović, službenice Uprave za imovinu Dijanu Krivokapić i Rosandu Dujović , penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, tužiteljku Andrijanu Nastić, nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, biznismene Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, Vladana Ivanovića, Aleksandra Mijajlovića... Naravno, da nije. Od ovih ljudi neki su u pritvoru skoro dvije godine, neki su nakon nekoliko mjeseci napuštili Istražni zatvor u Spužu da bi se branili sa slobode, ali i ta činjenica nije pomogla da se „drvlje i kamenje“ ne svali na sudije koji su ih, silom zakona i činjenica, puštili iz pritvora.&nbsp;
Dalaj Manda pomiritelj, mudro je ćutao kao zaliven kada su oni privođeni. Ćutao je i kada je mnogo manje mudri potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić objavio da je uhapšena Jelena Perović i prije nego što su joj stavljene lisice. Nije komentarisao ni kada je policija sa dugim cijevima uhapsila na poslu i tužiteljku Nastić... Tada nije poručivao da se istina može dokazivati bez lisica i dugih cijevi.
Očigledno, Mandić misli da oni koji su bliski njegovim političkim uvjerenjima i ideologiji u „oslobođenoj“ Crnoj Gori moraju ostati nedodirljivi. Kao on. Ostali su lovina. Pogotovo ako imaju bilo kakvu vezu sa prethodnim vlastima.&nbsp;
Uostalom, davno je poručio da će doći vrijeme osvete onima koji su ga optužili za pokušaj terorizma u izbornoj noći 2016. godine, odnosno planiranje državnog udara. Zaprijetio je Katniću da će platiti „kad tad“.&nbsp;
A osveta je brutalna. Katnić je utamničen skoro dvije godine, dok je Čađenović u Istražnom zatvoru u Spužu proveo duže od godinu i po.
Privedeni su, naravno, „okovani“, u pratnji dugih cijevi i maskiranih policajaca. Uprkos pisanom pravilu da se lisice na ruke stavljaju samo u slučaju neposredne opasnosti da u trenutku privođenja optuženi pokuša bjekstvo.
I Katnić i Čađenović, ali i većina ostalih koji su se našli na meti Specijalnog tužilaštva znali su da će biti uhapšeni. Njihove „glave“ dio su agende proruskih i prosrpskih vlasti koje su u Crnoj Gori pobijedile na izborima u avgustu 2020. Političke elite ni jednog trenutka nijesu se libile da i javno ispostave svom glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću spisak nepoželjnih, onih koji moraju biti žrtvovani.&nbsp;
Ali, u rijetkim situacijama kada se Novović odlučio da, vjerovatno kako bi u javnosti stvorio sliku da hapsi i predstavnike političkih elita na vlasti, novovaskrsli evropejac nije ćutao.
Razgoropadio se kada je uhapšen njegov patijski saborac, predsjednik bivši Opštine Budva Milo Božović, u aprilu 2023. godine.&nbsp;
A Božović je u Specijalno policijsko odjeljenje ušetao ležerno. Bez lisica.
Kao i sam Mandić koju godinu ranije. Kada je bio među optuženima, zajedno sa još jednim liderom tadašnjeg Demokratskog fronta Milanom Kneževićem, za jedno od najtežih krivičnih djela protiv države.&nbsp;
I nijesu tada utamničeni ni jedan, ni drugi. Tokom istrage i sudskog procesa branili su se sa slobode. Osuđeni su prvostepeno, ali presuda je oborena, naravno, kada su oni preuzeli vlast u zemlji. A prije nekoliko dana su i pravosnažno oslobođeni. U „oslobođenoj“ Crnoj Gori. Državi po njihovoj mjeri. U kojoj se hapsi po njihovom spisku i presuđuje po njihovoj volji.&nbsp;
Zato su poruke lisice u liku Andrije Mandića da pravdu svako može dokazati bez lisica više od licemjerja. Degutantne su.&nbsp;

Lisica o lisicama

Opstanak i budućnost jednog naroda i nacije snažno su povezani sa očuvanjem nacionalnog identiteta. Krupnu ulogu u tom procesu igraju obrazovanje, nauka, arhivska građa i mediji koji kroz svoje sadržaje i institucionalno pamćenje omogućavaju validaciju prošlosti i preuzimanje odgovornosti za sve ono što tu prošlost karakteriše. Princip izmišljanja i falsifikovanja tradicije srijeće se još u radovima Erika Hobsboma, koji kao vrstu apela konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Ukoliko spoznaja prošlosti ne bi bila racionalna i objektivna, onda bi se istoriografska rekonstrukcija prošlosti pretvorila u djelatnost u kojoj se gube razlike između fakta i fikcije. Napuštanje „prosvjetiteljskog projekta racionalnosti“, prema Hobsbomu, dovelo bi pretvaranju istorije u materijal za stvaranje i održavanje lažnih identitetskih i političkih mitova. Naučno prosvjećena svijest teško ide zajedno sa teocentričnim i metafizičkim slikama tumačenja prošlosti i sadašnjosti. Još 1894. godine knjaz Nikola je tražio od Valtazara Bogišića, tadašnjeg ministra pravde, da donese zakon o smještaju, čuvanju, zaštiti i sređivanju arhivske dokumentacije, dok je dvorski bibliotekar, prof. Filip Kovačević, po nalogu knjaza Nikole, izradio Uputstvo za uređenje državne arhive. Veliki dio arhivske dokumentacije je stradao u požaru iz 1906. godine, koji je zahvatio Biljardu, zatim u Prvom svjetskom ratu, dok su značajni fondovi bili zakopani oktobra 1918. godine, a otkopani tek aprila 1923. godine, što je imalo za posljedicu da je veliki dio dokumentacije istrunuo. Konačno, u XIX stoljeću je Vuk Vrčević, pored navodnog sređivanja arhiva, učestvovao je i u otuđivanju arhivskih dokumenata iz Crne Gore. U tome su mu pomagali pop Vuk Popović iz Risna i Vuk Karadžić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_abe3ecbbf45d5a3537dcacff8a03ef62addaf9de89ff1c6c6725d73351c853a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260221200216_abe3ecbbf45d5a3537dcacff8a03ef62addaf9de89ff1c6c6725d73351c853a5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"><figcaption>Cetinjski manastir(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  <h2>ISTORIJAT ARHIVA</h2> Arhivska služba u Crnoj Gori je organizovana tek 1926. godine pri Muzeju, u okviru kojeg je organizovano i arhivsko odjeljenje. Današnji Državni arhiv Crne Gore je osnovan 1951. godine, kada su u njemu sabrani dokumenti ministrastava vanjskih, unutrašnjih djela, prosvjete, Skupštine, sudska dokumentacija i dokumenta i crkve, vojske i dr. Najstariji tragovi arhivske građe datiraju još iz srednjeg vijeka. U primorskom dijelu Crne Gore, u Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju nastali su najstariji arhivi na području današnje Crne Gore, sa bogatom građom iz perioda Duklje, mletačkog perioda, austrijskog perioda i kasnije. U doba Zetske države u vrijeme Balšića, kasnije Crnojevića, prepisivačka i iluminatorska aktivnost doživjela je procvat. Ova aktivnost se odvijala u manastirima i crkvama koji su se nalazili u basenu Skadarskog jezera (Starčevo, Moračnik, Beška, Vranjina, Goričani...), đe je bilo više skriptorijuma. Kad je u pitanju arhiva Crnogorske crkve, značajno je pomenuti da je episkop Ruvim 1593. godine popisao knjige koje je zatekao u Cetinjskom manastiru (42 komada). Razaranjem manastira 1692. godine uništen je i značajan dio arhivskog fonda koji je ranije bio prenešen iz dvora. Prvi vladika iz porodice Petrovića, Danilo I (1697-1735), prikupio je dio dokumenata koji su spašeni i pohranio ih u obnovljenom manastiru. Može se reći da su od kraja XV vijeka, pa do gašenja Crnogorske crkve 1918. godine, svi crnogorski mitropoliti sakupljali i čuvali dragocjenosti, stare dokumente, rukopisne i štampane knjige, što je dragocjeno istorijsko nasljeđe države Crne Gore, obzirom na teokratski karakter države Crne Gore u jednom periodu njene istorije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260221200216_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="Amfilohije Radović"><figcaption>Amfilohije Radović učinio nedostupnom arhivsku građu Cetinjskog manastira(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  <h2>NEDOSTUPNA ARHIVSKA GRAĐA</h2> Religija u javnom životu Crne Gore od tzv. AB revolucije sve više dobija na značaju i u političkom životu, posebno kad je u pitanju svetosavlje, sve više na sebe preuzima ulogu „zajednice interpretacije“. Interpretirajući prošlost i sadašnjost u skladu sa svojom ideološkom matricom i političkim programom koji je, ne slučajno, definisan i Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama Srbije u članu 11, satav 2, đe piše „Srpska Pravoslavna Crkva ima izuzetnu istorijsku, državotvornu i civilizacijsku ulogu u oblikovanju, očuvanju i razvijanju identiteta srpskog naroda“ („Sl. glasnik RS“, br. 36/2006), utiču na javno mnjenje, pa i na javno obrazovanje. O sve većem uticaju svetosavske ideološke svijesti svjedoči to što u Crkvi Srbije i u okviru nje sve više jačaju ortodoksne i konzervativne grupe, kao i politička instrumentalizacija njihovih potencijala za promociju radikalizma i nasilja. Zanimljivo je da je nekadašnji mitropilit Cetinjsko – primorske eparhije Crkve Srbije Danilo Dajković svojevremeno tražio od Državnog arhiva da preuzme dokumenta iz arhiva Cetinjskog manastira da bi ih sačuvao od propadanja od vlage. Tu dokumentaciju je Amfilohije Radović 1997. godine vratio u manastirske arhive i od tada nije dostupna istraživačima koji nijesu po volji Crkve Srbije, iako se ta dokumentacija mora smatrati opštim dobrom i istorijskim nasljeđem države Crne Gore. O tadašnjem profesionalizmu Državnog arhiva govori to da Crkva Srbije nije imala nijednu primjedbu na vraćenu dokumentaciju u smislu njene kompletnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_b34c42c11d88955aee15bee446f8df6bf7c0a99bd09bab7860dfa1c0f3b71c46.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260221200216_b34c42c11d88955aee15bee446f8df6bf7c0a99bd09bab7860dfa1c0f3b71c46" data-rendition-name="original" width="876" height="600" loading="lazy" alt="Slavko Perović"><figcaption>Slavko Perović obnovio Državni arhiv (Photo: Fejsbuk)</figcaption></figure>  <h2>OBNOVA DRŽAVNOG ARHIVA</h2> O važnosti Državnog arhiva izlišno je govoriti. Uostalom o tome govori da se u okvirima Državnog arhiva formirala svijest o sopstvenom identitetu i istorijskom utemeljenju Crne Gore i Crnogoraca u vrijeme najgore velikosrpske histerije krajem osamdesetih i početkom devedesetih prošlog stoljeća i imperijalnih ambicija Beograda, uz asistenciju tadašnjeg zvaničnog Titograda. Krajem osamdesetih, nakon što je izbačen iz SKJ zbog toga što je „Književna opština Cetinje“, čiji je bio direktor, objavila studiju Sava Brkovića „Etnogenezofobija – prilog kritici veloksrpstva“, Slavko Perović dolazi na mjesto direktora Državnog arhiva. Zgrada Državnog arhiva je stradala u zemljotresu 1979. godine, pa je arhiva smještena u neuslovnim prostorijama potkrovlja Biblioteke „Đurđe Crnojević“. Kako tadašnju državu arhiv uopšte nije zanimao, niti su bili svjesni njegovog značaja, Slavko Perović, sa izuzetnim saradnicima, koji su tada činili kolektiv Državnog arhiva, uspjeli su da obnove zgradu Državnog arhiva, opreme je odgovarajućim policama i opremom za mikrofilmovanje, očuvanje i drugom potrebnom opremom. Sigurno je Državni arhiv i artefakti koje je sadržao i koji su rasvjetljavali istoriju Crne Gore na bazi naučnih činjenica, doprinio ideji formiranja Liberalnog saveza Crne Gore, njegovom omasovljenju i širenju svijesti kod mladih ljudi o svom identitetu i svemu onome o čemu je školski sistem u Crnoj Gori ili ćutao ili prenosio srpsku verziju kroz upotrebu beogradskih udžbenika i programa. Kada je Slavko Perović za zasluge za obnovu Državnog arhiva dobio od Vlade otkaz, cio kolektiv Državnog arhiva stao je imenom i prezimenom uz njega. Bez kalkulacija. To su bili trenuci odlučnosti da za ideju slobodne, nezavisne Crne Gore nema cijene koju ne treba platiti. Neću se dalje baviti Liberalnim savezom, on je nezaobilazan dio istorije Crne Gore koji je osvjetlao obraz Crne Gore tih godina i zametnuo klicu za obnovu njene nezavisnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_7588f3f053a0010f9e2524ba1f0075093537cf0aec222804b69ec2248f81b4c4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260221200216_7588f3f053a0010f9e2524ba1f0075093537cf0aec222804b69ec2248f81b4c4" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Mrvaljević"><figcaption>Zle namjere Danila Mrvaljevića (Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption></figure>  <h2> UPODOBLJAVNJE DOKUMENATA </h2> Promjenom vlasti 2020. godine dobili smo podkapacitiranu vlast, limitiranih intelektualnih i stručnih sposobnosti, političko čišćenje kadrova „bivše vlasti“, koji su dugo obavljali poslove na kojima su radili, zakonom su sniženi kriterijumi za zapošljavanje, u skladu sa profilom kadrova nove vlasti, jednom riječju dobili smo vladavinu kakistokratije. Naravno, ni Državni arhiv nije ostao pošteđen. Smijenjena je dugogodišnja pomoćnica direktora Jadranka Selhanović, pomoćnica direktora u Sektoru za arhivsku građu stvaralaca od značaja za jedinice lokalne samouprave Mirjana Kapisoda, koje su odbile ponuđena radna mjesta od strane novopostavljenog v.d. direktora Danila Mrvaljevića, kadra Demokrata, čiji jedini dodir sa Državnim arhivom je što je više puta prolazio pored njega. Ponuđena mjesta one su svojim iskustvom i kompetencijama već odavno prevazišle. Dakle, namjera je bila da svoje potpuno nepoznavanje posla na koji je postavljen, nadomjesti pomoću izuzetno stručnih ljudi, a da ih istovremeno degradira kao kadrove „bivše vlasti“, iako se radi o vrlo stručnim osobama čiji je jedini „grijeh“ što im je na srcu građanska, evropska i suverena Crna Gora. Da đavo ima zle namjere pokazao je kadar Demokrata na mjestu direktora Državnog arhiva, uvodeći u obliku volontera sveštenike Crkve Srbije u Državni arhiv, za što, po tvrdnjama zaposlenih, nema nikakve potrebe. Objašnjenje o njihovoj obuci je smiješno, jer eprahija Crkve Srbije ima arhive koje je uzurpirala kao svoje, pa su se mogli tamo obučavati. Stvarne namjere pokazale su se time što je jedan od sveštenika Crkve Srbije priznati arhivista u okvirima Crkve Srbije, što govori da je ideja uključenja tobožnjih volontera Crkve Srbije namjera da se arhivska građa pripodobi aktuelnim političkim tendencijama u Crnoj Gori o Crnoj Gori kao „drugoj srpskoj državi“. Kolektiv Državnog arhiva je kolektivno reagovao na uvođenje sveštenika volontera, izbjegavši da se svi identifikuju javno svojim ličnim potpisom saopštenja. U doba navodne autoritativne, nedemokratske vlasti prije 2020. godine bez trunke zazora potpisivali su se profesori univerziteta, srednjih i osnovnih škola, ljekari, zapošljeni u državnoj administraciji, dio pravosuđa i mnoge druge struke, protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti i zbog podrške litijama, dok nakon avgustovskog „oslobođenja“ smo dobili „demokratiju“ kao teror većine i strah onih kojima je to „oslobođenje“ donijelo neizvjesnost za egzistenciju, pa i za slobodu, sa policijom i pravosuđem kao oružjem za anesteziranje kritičke javnosti represijom. Dok se ne vrati duh Državnog arhiva iz vremena početka devedesetih prošlog stoljeća i dok se ne rodi energija i entuzijazam koji je odatle začet, kada se nije kalkulisalo ličnim razlozima u odnosu na opšti interes, teško da će Crna Gora vratiti samoj sebi i oteti se onima koji su joj i tih devedesetih namjenili laganu smrt. <h2>PODILAŽENJE VELIKOSRPSKOJ BURŽOAZIJI</h2> Iako je teško složiti i istorijat i današnje urušavanje Državnog arhiva u jednu kolumnu, a da se ne prećera sa dužinom teksta, ne mogu a da ne citiram uvod uredništva podgoričke „Zete“ iz marta 1939. godine, koji me umnogome podśeća na današnje „ideologe“ iz redova vlastodržaca: „Zeta, Podgorica, mart 1939. - Crnogorci koji su prepoznali svoje interese u sprezi sa velikosrpskom buržoazijom, u težnji da joj se 'približe' - otpisivali su veliki dio crnogorske istorije i govorili, kao i velikosrpski ideolozi, o 'petovjekovnom ropstvu'. Pošto su izgubili dostojanstvo, uzaludno im je bilo povremeno pozivanje na vječitu borbu Crnogoraca protivu osvajača: srpska čaršija je bila već izmislila metode omalovažavanja te borbe, svodeći strašnu istoriju crnogorskog naroda za svaki slobodan dan na hvalisavost i laž. Tako su ih srpski buržuji i bezlična čaršija prisilili da se odriču sopstvene istorije, onog bitnog perioda do okupacije Duklje (Crne Gore) od Nemanjića - u korist srpske istorije (otkuda bi oni mogli pred srpskom buržoazijom, kod koje traže utočišta, da govore o crnogorskom kraljevstvu prije srpskog za čitavo stoljeće i po). Tako je došlo do apsurda, da su Crnogorci (jer su prema toj koncepciji podešeni i školski programi) zaboravili dio svoje istorije, od arhonta Petra (X v.) do pada pod Nemanjiće (kraj XII v.), u kojemu su njihovi preci izvojevali samostalnost od Carigrada i priznanje suvereniteta od Rima. Isto tako, crnogorska buržoazija je pristala na 'popunjavanje' srpske istorije crnogorskom, perioda od pada Smedereva do prvog srpskog ustanka (1459-1804). Ti Crnogorci prihvatili su i srpske kultove, pa su slavili i pogibiju kneza Lazara, a zaboravili da je crnogorski vladar Balša II poginuo isto u boju protivu Turaka koje je predvodio Hajrudin paša, na Saurskom polju kod Berata, i to četiri godine prije Lazara - 1385, itd. Oni nijesu uviđali spomenutu žalosnu protivurječnost: istovremeno su se hvalisali vječitom borbom Crnogoraca i govorili o 'petovjekovnom ropstvu'“.

Ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Tag: mirsad-azemovic