"Pavle Đurišić iza sebe je ostavio dovoljno dokumenata da se njegova uloga ne mora izmišljati, treba ih samo pročitati"

Pavle Đurišić iza sebe je ostavio dovoljno dokumenata da se njegova uloga ne mora izmišljati ni pretpostavljati. Treba ih samo pročitati. Baš kako je bilo - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje povodom objavljivanja serijala o ovom ratnom zločincu, koji su realizovali sa Antifašistima Cetinja u okviru kampanje „Baš kako je bilo“.

Cilj ovog serijala je da, kako su rekli, javni prostor vrate provjerljivim istorijskim činjenicama u trenutku kada se prošlost sve intenzivnije koristi za političke potrebe, selektivna tumačenja i pokušaje rehabilitacije saradnika okupatora i počinilaca ratnih zločina.

- Serijal je objavljen povodom godišnjice otkrivanja spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, 8. avgusta 2025. godine, uprkos tome što Zakon o spomen-obilježjima zabranjuje podizanje spomenika saradnicima okupatora. Godinu kasnije, taj spomenik i dalje je simbol ne samo neadekvatne primjene zakona, već i institucionalne nemoći pred sve otvorenijim istorijskim revizionizmom. Njegovo premještanje sa jedne lokacije na drugu ne može promijeniti ono što o Đurišićevoj ulozi govore istorijski dokumenti - piše u saopštenju.

Tokom prethodnih dana, kroz sedam objava na društvenim mrežama, predstavili su Đurišićev politički i vojni put bez naknadnih mitologizacija i uljepšavanja, oslanjajući se na arhivsku građu, dokumenta, naređenja, izvještaje i relevantnu istoriografiju. 

Prva objava, „Od ustanika do protivnika ustanka“, pratila je njegov put od učešća u Trinaestojulskom ustanku do napuštanja borbe protiv okupatora i priključenja četničkom pokretu. U nastavku, „Čovjek od najvećeg povjerenja Draže Mihailovića“, predstavljene su instrukcije četničkog rukovodstva, Đurišićev uspon u hijerarhiji i politički program pokreta kojem je pripadao.

- Treći dio, „Zašto je Pavle Đurišić sklopio savez s italijanskim okupatorom?“, dokumentuje formalne sporazume sa italijanskim vlastima, obavezu lojalnosti okupatoru i zajedničke operacije protiv partizana. U objavi „Zločini u Sandžaku – šta govore dokumenti?“ dati su izvodi iz Đurišićevih izvještaja Draži Mihailoviću, u kojima navodi hiljade ubijenih civila, među njima žena i djece, kao i desetine spaljenih sela - precizirano je u saopštenju.

Serijal je obuhvatio i četnički zatvor u Kolašinu, kroz koji je prošlo oko 2.000 zatočenika i u kojem su stotine ljudi strijeljane, kao i period Đurišićeve saradnje sa nacističkom Njemačkom. 

- U objavi „Od njemačkog zarobljenika do Hitlerovog odlikovanja“ podsjetili smo na njegov povratak iz internacije, saradnju sa njemačkim okupacionim vlastima, predaju Jevreja Nijemcima, zajedničke vojne operacije i Gvozdeni krst koji mu je dodijelio Adolf Hitler. Posljednja objava, „Kraj Pavla Đurišića – izdaje, porazi i nestanak“, prati njegov raskid sa Dražom Mihailovićem, savez sa Sekulom Drljevićem, poraz na Lijevča polju i nestanak u proljeće 1945. godine - rekli su u CGO.

Serijal je baziran na knjizi “Pavle Đurišić - kontrovezni četnički vojvoda”, autora Radoja Pajovića, koji je radio u Istorijskom institutu Crne Gore i Zbornicima dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, čiji je izdavač Vojnoistorijski institut iz Beograda.

- Ovaj serijal nije nastao sa namjerom da zamijeni istorijsku nauku niti da zatvori prostor za kritičku raspravu. Naprotiv, preispitivanje prošlosti jeste neophodno, ali ozbiljna istorijska rasprava prestaje tamo gdje se dokumentovane činjenice svjesno prećutkuju kako bi se od saradnika okupatora i ratnog zločinca napravio heroj. Naime, istorijski pluralizam ne znači da su činjenica i falsifikat ravnopravne interpretacije - istaknuto je u saopštenju. 

Kampanju „Baš kako je bilo“ Antifašisti Cetinja i CGO pokrenuli su u julu, povodom 13. jula - Dana državnosti i Dana ustanka, serijalom posvećenim Trinaestojulskom ustanku, koji je dostupan na našim društvenim mrežama.

 - Antifašisti Cetinja i CGO cijene da društvo koje počne da pregovara sa dokumentovanim činjenicama otvara prostor da se zločini relativizuju, saradnja sa okupatorima preimenuje u patriotizam, a počinioci pretvore u uzore. Zato je važna kultura sjećanja koja nije samo pitanje odnosa prema prošlosti. Ona određuje vrijednosti koje društvo prihvata danas i prenosi budućim generacijama. Demokratsko društvo ne gradi se na mitovima i falsifikatima, već na činjenicama, odgovornosti i spremnosti da se suoči i sa najtežim djelovima sopstvene istorije - zaključili su u saopštenju.