Ne postoji nikakvo istorijsko utemeljenje da trobojke koje se ističu po Crnoj Gori, pa i ona na Žabljaku, imaju ikakve veze sa crnogorskim nasljeđem -rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istoričar Adnan Prekić.
Način na koji institucije djeluju, kaže Prekić, u slučaju nestalog spomenika četničkog komandanta i zločinca Pavla Đurišića, je jasna poruka kakav je odnos društva i zvanične politike prema Pavlu Đurišiću.
- Radi se o jednom ratnom zločincu, o čovjeku koji je bio saradnik okupatora, o nekome ko je napravio prelaz od navodnog borca za srpsku stvar do nekoga ko je bio pod komandom Anta Pavelića i ustaških snaga sa kojima je zajedno pravio koaliciju i sa kojima je zajedno pokušavao da napusti teritoriju tadašnje Jugoslavije i sa te naučne, kritičke istoriografije je jasno o kakvom tipu ličnosti se radi- rekao je Prekić.
Kaže da je glorifikacija ličnosti i djela Pavla Đurišića nasljeđe politike sa takozvane konferencije u Šahovićima, podsjeća on, održane krajem decembra 1942. godine kojom su definisani strateški ciljevi četničkog pokreta u Crnoj Gori.
- To je, po meni, politika kontinuiteta koju na neki način možete pratiti sa onim što se dešavalo krajem osamdesetih godina i početkom devedesetih kroz čuvene programe od ,,Srpskog memoranduma” pa do stotina hiljada zločina i žrtava koje su se desile na prostoru bivše države tokom devedesetih godina i konačno to je nasljeđe politike koja je završila na osuđeničkoj klupi Haškog tribunala- istakao je Prekić.
Smatra da priča o isticanju trobojke na zgradi SO Žabljak ima dva dijela, pravni i identitetski koji se odnosi na nasljeđe, te smatra da se radi o zloupotebi prošlosti i političkom pitanju i negiranju savremenog identiteta Crne Gore. 
- O pravnom dijelu se dosta govorilo u prethodnom periodu i tu je situacija potpuno jasna - nezakonito je isticanje prije sve te zastave, a sa druge strane Zakon o isticanju simbola je potpuno jasan i on definiše kriterijume na koji način oni treba da se ističu i kako. Ta trobojka je apsolutno nezakonito na svim onim mjestima na kojima se nalazi na prostoru Crne Gore i to je ta jedna pravna priča i ona je potpuno jasno, ali nažalost za to, kao i mnoge druge stvari u državi nemamo poštovanje onoga što je slovo zakona. Druga strana je identitetska priča i priča koja se odnosi na nasljeđe te trobojke, prije svega moram da kažem da su i tu stvari dosta jasne, ne postoji nikakvo istorijsko utemeljenje da zastava koju ti ljudi ističu ima ikakve veze sa nasljeđem Crne Gore, oni se pozivaju na razne stvari koje nemaju nikakvo utemeljenje. Podsjetiću vas da jedini zvanični dokument koji negdje normira postojanje te trobojke je Ustav Crne Gore iz 1905. godine, međutim ni u tom Ustavu se ne govori o zastavi, govori se o narodnim bojama i tu se kaže da su narodne boje crvena, bijela i plavetna. Kada govorimo o onome što je zakonom normirano o državnim simbolima tu takođe imamo normu koja govori o istorijskim simbolima ponovo u tim simbolima nema trobojke koja se vidi na crnogorskim institucijama, kako izgleda ta trobojka mogu svi da vide kada pođu u Narodni muzej Crne Gore u dvorac kralja Nikole, odmah pored ulaza sa lijeve strane postoji ta zastava i ona nema nikakve veze sa onim što su zastave koje se ističu- naglasio je Prekić.
Vjeruje da se forsiranjem identitetskih pitanja želi postići objedinjavanje biračkog tijela i homogenizacija ljudi, jer spadaju u duboko emotivna pitanja po svakog pojedinca i lako ih odvoje od realnih problema crnogorskog društva.
- Ja uopšte ne mislim da u Crnoj Gori postoji uslovno rečeno neka podjela po tim pitanjima, svako pluralističko društvo, a mislim da je takvo i crnogorsko, ima određene vrste podjela, međutim ovdje se upravo ta pitanja zloupotrebljavaju i najviše zloupotrebljavaju od onih koji se navodno pozivaju na neka pomirenja, koji se navodno pozivaju na neku slogu, ili, kako oni to često vole da kažu, neku vrstu sabornosti i mislim da je u tom dijelu apsolutno jasno šta je funkcija i kakva je interpretacija ovih identitetskih pitanja- istakao je Prekić.
Osvrnuvši se na volontiranje popova Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu Crne Gore istoričar kaže da je to pokazatelj nepoštovanja temeljnih vrijednosti Ustava Crne Gore.
- To potvrđuje tezu da nakon 2020. godine imamo snažan pritisak i snažan upliv ne samo ove, nego i mnogih drugih vjerskih zajednica u javni prostor, i sve ono što su neke stvari gdje vjerskim zajednicama apsolutno nema mjesta. Ja sam apsolutno siguran da u Državnom arhivu Crne Gore postoji dovoljno kompetentnih i kvalifikovanih ljudi koji nece dozvoliti bilo kakvu zloupotrebu ove vrste, međutim sama činjenica mi svjedočimo ovoj vrsti klerikalizacije društva govori u kakvom smo mi problemu i ti problemi su vidljivi na svakom koraku - rekao je Prekić.
Kaže da je ,,srpski svet” politika kontinuiteta koja pretenduje da preoblikuje i prisvoji sve ono što je Crna Gora i važno je, poručuje on, na koji način građanska Crna Gora reaguje na tu politiku.
- Nedostatak adekvatne reakcije i nedostatak onoga što su pravi načini oblikovanja odgovora na te vrste izazova daje prostora tim politikama da one imaju određeni uticaj u crnogorskom društvu- zaključio je Prekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Prekić: Isticanje trobojke zloupotreba prošlosti i negiranje savremenog identiteta Crne Gore

Novo izdanje knjige istoričara dr Radoja Pajovića „Pavle Đurišić – kontroverzni četnički vojvoda“ objavljeno je u izdanju Matice crnogorske kao drugo crnogorsko, poslije prvog iz 2005. godine. &nbsp;
Knjiga je prvobitno nastala za potrebe edicije „Tragom izdaje i zločina“ i objavljeno u Zagrebu, da bi kasnije bila dopunjena i proširena za crnogorsko izdanje.
- Kako je ranije najavljeno, ponovno objavljivanje Pajovićeve studije je reakcija, odgovor Matice crnogorske na agresivno veličanje kvislinškog četničkog pokreta i pokušaje neargumentovanog istorijskog &nbsp;revizionizma retrogradnih i nacionalističkih struktura u crnogorskom društvu. Autorova želja je bila da ovom studijom dokumentovano, što realnije i svestranije prikaže Đurišićevu ličnost i ulogu u četničkom pokretu Draže Mihailovića, konkretnu kolaboraciju i zločine &nbsp;neophodne za razumijevanje njegovog karaktera - navodi se u saopštenju.
Ova studija o Pavlu Đurišiću obiluje podacima o vojnoj strukturi Đurišićeve organizacije, o četničkom političkom i velikodržavnom programu, italijanskim podacima o Đurišićevim političkim i nacionalnim stavovima, kao i o stavovima o NOP-u, Muslimanima i počinjenim zločinima. Radoje Pajović izvršio je za crnogorsko izdanje dopune na bazi novih naučnih saznanja.
- U inostranim arhivima postoji bogata arhivska građa o Drugom svjetskom ratu, koja je postala dostupna istraživačima tek od 1995. godine, tj. poslije isteka vremenske distance od 50 godina - kazali su iz Matice crnogorske.&nbsp;
Takav je slučaj i sa italijanskim arhivima – Istorijskim (diplomatskim) arhivom pri MIP-u, Centralnim državnim arhivom i Istorijskim arhivom pri Glavnom generalštabu Vojske.&nbsp;
- Tokom posljednjeg studijskog boravka u Italiji pronašao sam nekoliko hiljada italijanskih dokumenata o Drugom svjetskom ratu na tlu Crne Gore, među kojima i ona koja govore o četničkom pokretu Draže Mihailovića. Među njima ima, naravno, i onih koja govore o Pavlu Đurišiću, njegovim političkim stavovima i njegovoj tajnoj saradnji sa italijanskim okupatorom u toku januara, februara i marta 1942. godine. U tom periodu Pavle Đurišić je imao osam susreta sa zvaničnim predstavnicima italijanskog okupatora, koji do sada nijesu bili poznati našoj ni naučnoj, a kamoli široj javnosti. U prilozima za knjigu objavljujemo 12 italijanskih dokumenata u prevodu i originalu (na italijanskom jeziku). Ta dokumenta gotovo senzacionalistički otkrivaju mnoge nepoznate momente iz života i djelovanja Pavla Đurišića - navodi se u predgovoru.&nbsp;
Matica crnogorska duguje zahvalnost nosiocima autorskih prava, porodici pokojnog akademika dr Radoja Pajovića, istaknutog istoričara, montenegriste i člana Matice crnogorske. Knjigu ispred izdavača potpisuje Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske. Knjiga „Pavle Đurišić – kontroverzni četnički vojvoda“ je objavljena u okviru biblioteke „Studije, kritike, eseji“.&nbsp;

500x500

Dokumentima do istine o četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta dr Sead Šahman ocijenio je da je zabrinjavajuće ćutanje nosilaca najviših funkcija u institucijama Crne Gore povodom veličanja ratnih zločinaca, ističući da bi upravo oni morali da reaguju kada su građani uznemireni.
- A najžalosnije je što ćute oni su koji su na visokim funkcijama u institucijama, oni bi trebalo da budu krem političkog društva i reaguju kad su građani zabrinuti i kad ih vrijeđa veličanje ratnih zločinaca poput jednog od najvećeg koljača bošnjačkog naroda Pavla Đurišića - rekao je Šahman u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Šahman je kazao da je posebno žalosno što se, kako navodi, uzvišena religija poput hrišćanstva pokušava obojiti četničkom ideologijom u Crnoj Gori, te naglasio da to vrijeđa pripadnike bošnjačkog naroda. Posebno je istakao veličanje ratnih zločinaca poput Pavla Đurišića, kojeg je označio kao jednog od najvećih koljača bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata.
Dodao je da je razočaravajuće i to što izostaju šire reakcije, osim iz civilnog sektora i od strane antifašista, ističući da je važno da se čuje glas i onih koji nemaju moć da mijenjaju stvari.
- Vrijeđa me to što se veličaju ratni zločinci poput Ratka Mladića, Radovana Karadžića i da su oni ratni zločinci ne kažem ja, niti Bošnjački demokratski pokret, ili neko drugi, već kažu relevantne međunarodne institucije, sudovi koji su donijeli takve odluke. Veličanje takvih zločinaca i davanje na značaju takvim ljudima u Crnoj Gori nažalost nije dobra poruka i žao mi je što se takve poruke kreću u Crnoj Gori i u regionu jer to nije nešto čime se možemo pohvaliti - poručio je Šahman.
On smatra da je Srpska pravoslavna crkva krovna politička organizacija u Crnoj Gori koja, prema njegovim riječima, na određeni način savjetuje sve partije parlamentarne većine, čije se sugestije, kako tvrdi, u manjoj ili većoj mjeri prihvataju.
Šahman je zaključio da ćutanje vlasti dodatno uznemirava građane i šalje pogrešnu poruku.
- Čim ćute oni koji su na pozicijama vlasti, koji imaju mehanizme da nešto urade i ta ćutnja zabrinjava, a građani treba da vide da prosto to ne treba da bude tako. Oni u institucijama, koji su rukovodioci, koji treba da budu krem političkog društva, ali ta ćutnja zabrinjava, zabrinjava običnog građanina koji ne misli tako, a vjerujem da je veliki broj onih koji ne žele da se veliča takva ideologija zabrinut za sigurnost i u tom pravcu bi nešto trebalo mijenjati - zaključio je Šahman.

Šahman: Žalosno je što se uzvišena religija kakvo je hrišćanstvo pokušava obojiti četničkom ideologijom

Istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić ocijenio je da Crna Gora već godinama svjedoči procesu „normalizacije nenormalnog“, komentarišući pjevanje četničkih pjesama tokom događaja na kojem se plivalo za časni krst.
Gostujući u emisiji E-uživo na Televiziji E, Prekić je kazao da su u aktuelnim dešavanjima svi akteri odavno zauzeli unaprijed određene uloge.
- I mislim da u čitavoj priči svi ljudi igraju utvrđene uloge koje su jasno poznate. Imate, sa jedne strane, djelove političkih struktura iz vlasti koji podržavaju cijelu tu priču, ali – na neki način – zbog svojih fotelja, ne žele o tome javno da govore. Imate i ovaj drugi dio vlasti – u kojem imate tačno jednog ili dvojicu ljudi, koji su navodno začuđeni nekim stvarima. Onda imate predstavnike Bošnjačke stranke, koji ponovo postavčjaju neke crvene linije - kazao je Prekić.
Komentarišući ulogu Crkve u aktuelnim dešavanjima, Prekić je podsjetio da je riječ o vjerskoj organizaciji koja je, kako je naveo, u avgustu organizovala podizanje spomenika ratnom zločincu.
- Tako da u čitavoj priči niti ima nevinih, niti neznavenih, niti ima bilo koga ko već ne igra jednu ulogu koja je već ranije dodijeljena. Mislim da se političke elite ovdje ponašaju kao neko udruženje književnika, udruženje ribolovaca, da oni imaju nešto da smtraju, da razmatraju, ali u suštini – svi čekaju. Svi znamo šta će se desiti, šta je bilo, da ovo nije posljednji slučaj, da je ovim stvarima već davno trebalo da se pozabavi tužilaštvo. Vidjeli smo i neko šturo saopštenje tužilaštva, koje takođe nešto izviđa, oni takođe imaju neku svoju ulogu. Nažalost, i mediji isto tako ponovo otvaraju iste priče, iste teme, koje nikada nemaju kraja - rekao je Prekić.
Prekić je naglasio da osjeća obavezu da stane u zaštitu istorije kao naučne discipline.
- Ona je dala potpuno jasne i precizne odgovore ko je Pavle Đurišić, ko su ratni zločinci, ko je bio na pravoj strani, ko je bio na krivoj strani, tako da mislim da u cijeloj ovoj priči, po meni, nema ništa nepoznato, nema ništa nejasno, sve je kristalno jasno i dalje svjedočimo jednom procesu urušavanja osnovnih civilizacijskih vrijednosti savremenog crnogorskog društva, procesu koji – opet kažem – liči na normalizaciju nenormalnog - kazao je on.
Na pitanje može li, ukoliko se nastavi sprega političke većine i Crkve, doći do toga da se Pavle Đurišić u javnosti tretira kao heroj, Prekić je bio kategoričan.
- Ne može Pavle Đurišić nikada biti heroj. To mogu da urade samo ljudi koji žele da afirmišu ideologiju o kojoj sam ranije govorio, u kojoj je taj Pavle Đurišić simbol tog vremena. Ta ideologija – ona je poražena i 1945. godine, poražena je i 1995. godine. Poražena je i 1999. godine. Nemam ja nikakvu dilemu da će ona i sada biti poražena - kazao je Prekić.
Kako je dodao, ključno pitanje je koliku će štetu taj proces proizvesti.
- Mislim da smo i sada u tom nekom dijelu kada otprilike pokušavamo da percipiramo kakvu će štetu napraviti, kakvu već sada štetu pravi. A meni se čini da smo već ušli u neku fazu erozije svih tih političkih ideja i svih tih političkih ideologija kojima svjedočimo posljednjih godina. I da će se tek sada otvoriti pravo pitanje – kada ti ljudi koji su bili nosioci tih ideja počnu da shvataju da im polako izmiče tlo pod nogama ili fotelja. Tako da će, u tom dijelu, biti zanimljivo kako će se ponašati - zaključio je Prekić.

Prekić o veličanju Pavla Đurišića: Političke elite se ponašaju kao neko udruženje književnika

Grupa NVO organizacija i građanskih aktivistkinja osudila je jučerašnje ponovljeno veličanje četničkog pokreta u Podgorici povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenja, ističući da vjerski praznici ne smiju biti prilika za veličanje nasilja i ideologije odgovorne za etničko čišćenje i druge zločine – pravi duh ovih praznika bi morala biti promocija poštovanja i mira među ljudima.
Okupljeni su, između ostalog, pjevali ratnu pjesmu „Od Topole pa do Ravne Gore“, koja glorifikuje četničke ozloglašene komandante Pavla Đurišića i Momčila Đujića, odgovorne za masovne zločine nad civilima i antifašistima za vrijeme Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori.
Nažalost, prema njihovim riječima, ovakvi ispadi nijesu izolovani, već su dio kontinuiranog obrasca javnog veličanja četničkog pokreta u Crnoj Gori, koji se ponavlja, zbog izostanka jasne i odlučne reakcije nadležnih institucija. 
Kako ističu, javna glorifikacija četničkog pokreta i njihovih komandanta predstavlja govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti prema drugim zajednicama, što ima i krivičnopravne posljedice. 
- Takvo veličanje posebno podstiče mržnju prema bošnjačkom stanovništvu i pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, što je sve kažnjivo na osnovu člana 370 stav 1 Krivičnog zakonika, kao i u skladu sa članovima 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije i članom 19 Zakona o javnom redu i miru - istakli su u saopštenju - pojasnili su u saopštenju. 
Potpisnici saopštenja su Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za ženska prava (CŽP), Crnogorski PEN centar, Crnogorsko filološko društvo, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM), Institut za medije Crne Gore, Ipso Facto, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća, kao i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić i novinarka Vesna Rajković-Nenadić. 
- Tokom prethodne godine svjedočili smo kontinuiranoj javnoj glorifikaciji Pavla Đurišića od strane pojedinih vjerskih poglavara i političkih aktera, bez adekvatnog odgovora nadležnih tužilačkih organa, što je kulminiralo postavljanjem spomen-obilježja u avgustu. Nečinjenje nadležnih poslalo je jasnu poruku da je javno veličanje zločinačke ideologije dozvoljeno, stvarajući ambijent u kojem se ona danas nesmetano ispoljava, uključujući i okupljanja na kojima prisustvuju nosioci javnih funkcija ili rukovodioci obrazovnih ustanova. Posebno je opasno relativizovati ove pojave ili ih pravdati „veseljem“. Normalizacija ratnih pjesama koje veličaju zločince vrijeđa potomke žrtava, a dugoročno uništava društvenu koheziju i međunacionalne odnose u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju. 
Oni su naveli i da zahtijevaju od Državnog tužilaštva da hitno preispita dosadašnje nesuprotstavljanje glorifikaciji Pavla Ðurišića i ostalih četničkih komandanata i da profesionalno ispita i ovaj događaj.

1250x600

1084x550

Tužilaštvo ćutanjem ohrabruje veličanje zločinačke ideologije

Inactivity of Montenegrin police, the special engagement of the Serbian Orthodox Church, and the involvement of Serbia’s BIA - these were the key reasons why the installation of a monument to Chetnik villain Pavle Đurišić was smoothly and with no problem organized on August 7 in Gornje Zaostro.
Available information from several security sources indicates that the activities around the erection of Đurišić’s monument were carried out under direct instructions from the BIA, which drafted a comprehensive plan of action for subversive operations on Montenegrin territory.
PRIEST SUPPORT
The role of the Serbian Orthodox Church priest was particularly significant. Aside from Metropolitan Metodije Ostojić - who spoke at the unveiling and consecrated the monument to a war criminal responsible for the death of at least 10,000 Muslim women, the elderly, and children - an active role belonged to priest Mijajlo Backović.
According to information by Television E, several of those present in Gornje Zaostro who attacked photojournalists from Pobjeda and Vijesti were trusted people of priest Backović, a former Serbian paratrooper to whom Belgrade knew how to entrust responsible affairs.
By the way, former member of Serbia’s 63rd Paratrooper unit, Mijajlo Backović, is the key figure behind the Serbian Orthodox youth brotherhood „St. Panteleimon“, the first of its kind, founded in Montenegro, on Miholjska Isthmus. Backović is also known for his role in supporting his friend, lawyer Dejan Vukšić, and his appointment as president of the Municipality Assembly of Kotor, which was made at the suggestion of Andrija Mandić’s coalition.
Later, Vukšić will become the head of the National Security Agency, and today serves as an advisor to President Jakov Milatović.
Yet, priest Backović to the broader public is perhaps best known for his peculiar friendship with Serbian starlet Soraja Vučetić.
This is, however, only part of his rather unusual military-clerical biography.
„Priest Backović also appears as an organizer of certain „Orthodox youth brotherhoods“; takes care of styling: half military uniform, half priestly garb. In recent years, he turned Miholjska
Isthmus into a „paramilitary“ polygon for „prayer gatherings“ dedicated to Mother Russia and Serbia. Serbian and Russian officers also gather there. Also, Backović is a recipient of the award of the Airborne Forces of the Russian Federation...“
This excerpt was published back in 2022 by investigative journalist Vladimir Jovanović on Antena M.
And this is only a small part of the background behind the operation to erect a monument to the Chetnik butcher in the village of Gornje Zaostro.
“MARKUS” LIKES TO BE INFORMED
According to several sources of Television E from the security sector, the action of erecting a monument to Pavlo Đurišić - carried out by priests of the Serbian Church - was coordinated by the Security Information Agency (BIA) head for Montenegro, Marko Parezanović, through his operatives from Berane, Šavnik, Danilovgrad, and Podgorica.
Aside from managing operations in Montenegro, Parezanović is known in security circles for his very close ties with Russia’s Federal Security Service FSB, which maintains a powerful influence network in both Serbia and Montenegro as key zones of Kremlin interest. According to Television E’s sources, Parezanović facilitates the connection between Serbian and Russian intelligence services in Montenegro.
A recent investigation by Serbian investigative outlet Medias has also tied Parezanović to organized crime.
An investigation by KRIK revealed the connection of former Interior Minister of Serbia, Nebojša Stefanović, to organized crime. In those findings, a powerful figure within Serbia’s institutions was also mentioned, BIA chief Marko Parezanović, in “Sky” encrypted messages referred to as “Markus.” According to the investigation, “Markus”, i.e., Parezanović, was expected to help exert pressure on Court of Appeal judge, Duško Milenković, so that convicted „drug boss“ Darko Šarić would receive a reduced sentence.
HOW THE SECURITY INFORMATION AGENCY (BIA) PLAN FAILED
Sources from Television E stress that the BIA’s primary objective was to stoke tensions between the pro-Montenegrin and pro-Serbian blocs in Montenegro.
Above all, they expected a fierce reaction from sovereignist parties such as DPS and the European Alliance, along with certain groups that Serbian security services, but also the politicians of Serbian parties in Montenegro, label them as “Komita extremists.” Such turmoil in Montenegro would have suited Aleksandar Vučić, who is battling student and civic rebellion in Serbia.
A turbulent political situation in Montenegro would have eased Vučić’s own position, because the focus of the international community would shift away from rebellion in Serbia to Montenegro’s political scene.
But the plan was not realized as expected.
Montenegrin operatives reported to NSA leadership that the reaction in Herceg Novi during the Chetnik commemoration staged by „Crvena Zvezda“ fans at Kanli Kula disappointed the organizers erecting the monument of Pavle Đurišić. Especially the public indignation of certain prominent supporters of the Novska Lista, which is the backbone of local power on the Montenegrin coast - says the interlocutor to Portal ETV and Television E from the security sector.
The source also explained why there was no reaction from the leaders of Serbian parties that rule the parliamentary majority. According to the operative, the silence of the President of the Parliament, Andrija Mandić, and MP Milan Knežević after the order to remove Đurišić’s monument was the result of a prior agreement with Prime Minister, Milojko Spajić.
It was agreed that leaders of the ruling parliamentary majority would act in sync so as not to endanger Montenegro’s European path. Such restrained behavior by Mandić and Knežević was meant to reassure Europeans that they would not, over a monument to Pavle Đurišić, jeopardize the survival of the Government they participate in - the source said.
WHEN MONTENEGRIN SECURITY “SLEEPS”
Ten days after the monument to Pavle Đurišić was erected, it remains unclear how Montenegrin police and security services were surprised by the operation in Gornje Zaostro.
It is certain that the statue of the war criminal Đurišić entered Montenegro via a means of transport that neither the border police nor the Customs Administration inspected, or didn’t want to.
It is, however, impossible to swallow the official version that neither the Commander of the Security Department, Željko Babović, nor the Chief of the Regional Police Center, Haris Đurđević, knew about the installation of the monument in Gornji Zaostro and did not inform their superiors. It is equally strange, to say the least, that the head of the NSA for the north had no information, not even indirectly, to pass on to headquarters in Podgorica.
Was this deliberate obstruction, or the incompetence of people within the security sector? This is something Interior Minister Danilo Šaranović, Police Directorate chief Lazar Šćepanović, and NSA director Ivica Janović should address.
Some meaningful answers should be heard, but it is already clear that the leaders of the security sector prefer to remain silent. And when there is nothing sensible to say, perhaps silence is, indeed, the best response.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Monument to the Chetnik butcher erected with the “accompaniment” of SOC priests Metodije and Mijajlo and with the coordination of Marko Parezanović “Markus”

Za Filipa Ivanovića je masovni ubica kontroverzna ličnost, poručuje predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
- Tako on cijeni lik i djelo Pavla Đurišića. Dakle, radi se o kontroverznoj figuri što u prevodu znači da je Pavle imao i svojih dobrih strana. Jeste on malo griješio - služio nacistima i pobio na hiljade civila, đece i žena ali eto, po doživljaju F.Ivanovića, radi se o kontroverznoj osobi, a ne zlikovcu i ubici - navodi Vujović u objavi na mreži Iks.
Tako je, Filipe, i Hitler je bio kontroverzan, pobio je milione ljudi ali je imao i dobrih osobina - bio je vegeratijanac nije pušio, konzumirao alkohol itd..
- Ali nije Filip kriv, on samo odražava vrijednosni sistem PES-a. A suština tog sistema je da vrijednosti nema - sve može, sve je i ovako i onako, pa je, jelte, i Pavle kontroverzan. Zaboga, ne treba cjepidlačiti - zaključuje Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1995470540224508057%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995470540224508057%7Ctwgr%5E275112541f2044f7c6d24f451ce75459b43132fc%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Vujović: Za Filipa Ivanovića Đurišić je "kontroverzna ličnost"

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje podnijele su u petak Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu zbog javnog veličanja Pavla Đurišića, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, smatraju da podizanje spomenika Hitlerovom savezniku, koji je odgovoran za masovna ubistva hiljada civila na sjeveru Crne Gore za vrijeme Drugog svjetskog rata, predstavlja govor mržnje prvenstveno prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim građanima koji drže do građanskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava i antifašizam.
- U pritužbi smo posebno naglasili podizanje spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru i pjevanje pjesama kojima se on veliča u ugostiteljskom objektu "Radovče" u Podgorici. Problematizovali smo i to što državno tužilaštvo u tome do danas nije prepoznalo govor mržnje - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, Đurišić je ostao upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela, pa je jasno da veličanje takve ličnosti predstavlja govor mržnje, koji podstiče diskriminaciju i neprijateljstvo prije svega prema Muslimanima/Bošnjacima, a i svim antifašistima.
&nbsp;- Zatražili smo da ombudsman u skladu sa svojim ovlašćenjima ispita sve okolnosti, utvrdi postojanje osnova diskriminacije i govora mržnje, preduzme odgovarajuće mjere radi zaštite prava i sloboda diskriminisanih lica i upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije. Nadamo se da će mišljenje i preporuke ombudsmana spriječiti ovakve pojave širenja mržnje koja destabilizuju Crnu Goru i ugrožavaju pravni poredak - poručili su u saopštenju.
Potpisnici pritužbe:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Filip Kuzman, izvršni direktor, Antifašisti Cetinja
Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milica Kovačević, programska direktorica, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava (CŽP)
Milena Popović Samardžić, izvršna direktorica, Ipso Facto
Miloš Vukanović, predsjednik, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja

Pritužba ombudsmanu zbog govora mržnje u vidu veličanja Pavla Đurišića

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predmet koji se tiče napada na fotoreportere i uništavanje njihove opreme u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže kako Crkva Srbije nije iznad države i zakona.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocijenio istoričar Vukota Vukotić.
Navikli su građani, kaže Vukotić, da je Crkva Srbije iznad države - a posebno iznad sudskih organa.
- Pa je suđenje napadačima na novinare i snimatelje u Gornjem Zaostru pravi test za državu. Na ovom primjeru crnogorsko sudstvo ima veliku šansu da stane na put takvoj praksi i da se jedan put pokaže da Crkva Srbije ne može biti iznad države - naglasio je on.
<h2>POKUŠAJ PRANJA BIOGRAFIJE SRBIJE</h2>
Izjave svjedoka u ovom slučaju su, cijeni Vukotić, potpuno besmislene.
- Jer je potpuno nelogično da su novinari i snimatelji pili i veselili se na radnom zadatku, to je potpuno nemoguće jer bi onda to povlačilo njihovu krivicu, makar disciplinsku. Samim tim vidimo da su to izgovori kojima se služe zato što su ponovili riječi mitropolita broj dva – Metodija. Tako da je teško komentarisati takve stvari, ali u svakom slučaju jedna velika šansa da se takvoj praksi stane na put, da se jednom sudskom presudom Crkva Srbije postavi na svoje mjesto - rekao je Vukotić.
On smatra da se veličanjem presuđenog četničkog komandanta zločinca Pavla Đurišića pokušava oprati biografija Srbije – što, kako je rekao, konkretno nema veze sa tim dokazanim ratnim zločincem.
- Postoji bezbroj arhivskih dokumenata, svjedočenja, i stav istorijske nauke o njemu i njegovom djelovanju tokom Drugog svjetskog rata... Međutim ovdje je u pitanju jedan pokušaj promjene narativa koji se nameće u Crnoj Gori, i ne samo kod nas, jer vidimo da je takvo nešto prošlo u Srbiji. Pretpostavljamo da prolazi i u onom dijelu Bosne i Hercegovine i sada nekako mi dolazimo na red. Stvar je u tome što će oni stalno insistarati na tome, u stvari to već rade godinama - naveo je Vukotić.
<h2>BESMISLENE TEZE KOJE NAMEĆE AUTORITET</h2>
To su, ukazuje on, besmislene teze, ali je problem u tome što se pokušavaju nametnuti putem autoriteta.
- E tu je problem, da se odmaknemo od autoriteta i dođemo na polje činjenica takve politike nemaju nikakvu šansu - istakao je Vukotić.&nbsp;
On cijeni i da ideja Crkve Srbije o rehabilitaciji četničkog pokreta nigdje nije naišla na veći otpor nego u Crnoj Gori.&nbsp;
- Čega su duboko svjesni i zbog toga ulažu iznimne napore. Zbog toga su ovi spomenici od tone, ikonografija... To godinama već traje, a nažalost smo dobili „oslobodilačku vlast“ koja oslobađa istoriju od činjenica i prilagođava narativ svojim političkim potrebama – naglasio je istoričar.
To je, decidan je on, nešto što crnogorsko društvo ne može da dopusti sebi.
- Jer ako tu pokleknemo: mi bukvalno gubimo pravo postojanje. To je ta posljednja stepenica na kojoj se brani crnogorski identitet koji se zasnivao na antifašizmu - jasan je Vukotić.
<h2>BRUTALNO PREKRAJANJE ISTORIJE</h2>
Osvrnuvši se na Rezoluciju i glasanje u Ujedinjenim nacijama (UN) o fašizmu, neonacizmu, nacizmu i rasizmu, ukazuje na postojanje dva antifašizma.
- Jedan je evropski, afirmisan posle 1941. godine i na kojem počiva današnje savremeno društvo i drugi - sumanuti program Rusije iz glave Dugina, čiji su sljedbenici na vlasti u Crnoj Gori – naveo je on.
Dodaje da se u Crnoj Gori ne radi o klasičnom revizionizmu, jer ne postoji revizija istorije koja bi podrazumijevala drugačiji pogled na osnovu novih činjenica.
- Mi ovdje imamo brutalno prekrajanje istorije, neko pokušava da nas ubijedi da nešto jeste, a svi znamo da nije - iako ne postoji nikakav dokaz to se pokušava uraditi samo na osnovu autoriteta – rekao je Vukotić.
Te stvari su, upozorava istoričar, izuzetno opasne za svako društvo.
- Ne postoji društvo koje može sebi da dozvoli takvo što za bilo koji segment istorije sa se tako brutalno prekraja. Nažalost, mi vidimo ovdje da se radi o prekrajanjima koja nijesu ni konkretno naša, ona su nama nametnuta spolja, to dolazi iz druge države, od nekih drugih ljudi i institucija druge države, što je još opasnije - rekao je Vukotić.
<h2>PREKO ŽRTAVA NE MOŽEMO DA PREĐEMO</h2>
Ističe primjer prijedlog Pokreta Evropa sad (PES) da se iz Zakona o distaniji Petrović ukloni riječ „nasilna“ u odnosu na aneksiju 1918. godine.
- Nijesu sve aneksije nasilne, postoje i nenasilne: a primjer je BiH 1908. godine koja je nenasilno anektirana od Austrougarske. To je bila potpuno nenasilna, jer je Austrougarska bila donosilac modernosti u odnosu na Osmansko carstvo koje je zvanično di tada bilo. Ima i drugih primjera, naravno, međutim stvar je u tome što se i to iskrivljuje i savija istina - i nekako upodobi prema trenutnim političkim potrebama - istakao je Vukotić.
Decidan je da se 1918. godine desila okupacija - i to je, poručuje on, pravi termin.
- Jer je došla od strane srpskih trupa kojima su pomagale francuske trupe, pa su nakon toga te okupacione vlasti održale neku veliku narodnu skupštinu i to srpskog naroda. Na samoj toj skupštini jedan od delegata Savo Fatić kaže ,,mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi”. Samo učesnici te skupštine priznaju da je postojao crnogorski narod, a sa druge strane isti taj narod nije pitan, nego je to izjašnjavanje srpskog naroda u zgradi opkoljenoj srpskim bajonetima pa su oni svi jednoglasno glasali – naveo je Vukotić.
Problem brisanja riječi „nasilna“ aneksija je, kaže on, cilj da se potre ono što je bilo posle toga - svi zločini koji su napravljeni u Crnoj Gori.
- Drugom dijelu vlasti ni taj prijedlog nije bio dovoljan, već ne smije ni da stoji aneksija, nego mora da bude dobrovoljno ujedinjenje, da smo sve dočekali raširenih ruku. Ali, šta ćemo sa žrtvama, preko žrtava ne možemo da pređemo, to je ono što pamtimo - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIC-85Fvpv_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj napada na fotoreportere u Gornjem Zaostru je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže da Crkva Srbije nije iznad države i zakona

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: pavle-durisic