<article>Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati. U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.U drugoj epizodi, ugostili su dr Miomira Maroša, istaknutog novinara sa višedecenijskim iskustvom, koji je govorio o značaju tradicije i međusobnog razumijevanja. Kroz razgovor je otkrio kako tradicija oblikuje naš identitet i povezuje generacije, zašto je suživot s različitim religijama bogatstvo, a ne prepreka i kako međusobno poštovanje i razumijevanje jačaju društvenu harmoniju.</article>

Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati.&nbsp;
U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.
U drugoj epizodi, ugostili su dr Miomira Maroša, istaknutog novinara sa višedecenijskim iskustvom, koji je govorio o značaju tradicije i međusobnog razumijevanja. Kroz razgovor je otkrio kako tradicija oblikuje naš identitet i povezuje generacije, zašto je suživot s različitim religijama bogatstvo, a ne prepreka i kako međusobno poštovanje i razumijevanje jačaju društvenu harmoniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podkast

Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj

MASTER

Duška Pejović

Društvo

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati. 
U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.
U drugoj epizodi, ugostili su dr Miomira Maroša, istaknutog novinara sa višedecenijskim iskustvom, koji je govorio o značaju tradicije i međusobnog razumijevanja. Kroz razgovor je otkrio kako tradicija oblikuje naš identitet i povezuje generacije, zašto je suživot s različitim religijama bogatstvo, a ne prepreka i kako međusobno poštovanje i razumijevanje jačaju društvenu harmoniju.

Gradovi na Crnogorskom primorju tradicionalno su među najatraktivnijim destinacijama za Novogodišnje praznike jer lokalne turističke organizacije angažuju nabolja imena sa muzičke scene regiona za koncerte na otvorenom. Nepuna dva mjeseca dijeli nas od dočeka Nove 2026. godine i rezervacije smještaja već su počele.
Programi su višednevni, a to je odlična šansa za vlasnike smještajnih kapaciteta da rade i tokom zime, ali ipak, neki manji hoteli vjerovatno neće raditi.
Primorski portal saznaje da su cijene noćenja u budvanskim hotelima za Novu godinu od 60 pa do nekoliko stotina eura.
Budva sprema sedmodnevni novogodišnji program, koji bi, prema za sada nezvaničnim najavama, trebalo da prevaziđe minule koncepcije dočeka. Istraživali smo kakva su očekivanja hotelijera u prijestonici turizma i kakve su trenutne najave za kraj decembra i početak januara.
Osim što se prethodnih decenija pozicionirala kao najposjećenija destinacija tokom ljeta, Budva privlači turiste tokom cijele godine. Na tronu je kao omiljeni grad za uživanje u čarolijama Novogodišnjih praznika.
Prema riječima predsjednika Udruženja hotela Crne Gore, Nikole Pejovića uoči i po Novoj godini u Budvi prosječno boravi između 25 i 30 hiljada gostiju.
- Da li će se taj promet održati više od dvije do tri noći, pitanje je. Mislim da su se ljudi više vezali 31. decembar i 1. januar. Kada je riječ o gostima iz regiona, Hrvati i Bosanci će najvjerovatnije vezati tri dana, a Makedonci i Srbi dva dana. Agencije su već popunile i prodale novogodišnje aranžmane, a ono što je ostalo doći će u Budvu - kazao je Pejović.&nbsp;
On je mišljenja da Novogodišnji program je potrebno ranije objaviti.
Sagovornik Primorskog portala navodi da Budva godinama unazad organizuje najbolje dočeke, ali da je problematično kasno objavljivanje programa.
- Program bi trebalo objaviti što ranije, da budemo prvi u tome i da imamo najveće zvijezde, kao što ih imamo svake godine. Činjenica je da i 2. i 3. januara imamo dobre programe, ali pitanje je da li će ljudi ostati toliki vremenski period. Individualci koji imaju stanove na području Budve svakako će doći - istakao je Pejović.
Prema informacijama Udruženja hotela, cijene noćenja u budvanskim hotelima krajem decembra i početkom januara kretaće se od 60 do 300 eura.
Pojedini hoteli, kako je Pejović rekao, neće biti otvoreni jer njihovi vlasnici smatraju da to nije isplativo u zimskom periodu, dok će hoteli kapaciteta od 200 do 500 kreveta organizovati sopstvene novogodišnje programe i dešavanja.
<h2>U najavi sedam koncertnih večeri – od Aca Pejovića do tribjut rok sastava</h2>
Novogodišnji muzičko-zabavni program u crnogorskoj metropoli turizma još uvijek nije oficijalno objavljen, a kako je medijima nezvanično saopšteno iz Turističke organizacije Budva koncerti će se održavati od 29. decembra do 4. januara.
Kao glavne zvijezde večeri, kako su mediji već objavili, nastupiće Mirza Selimović, Marko Louis, Aco Pejović, Bijelo Dugme, Breskvica i Sergej Ćetković, dok je posljednji segment rezervisan za nastup tribjut bendova koji izvode repertoar sastava ABBA i AC/DC i Dejvida Bouvija.
Organizovani novogodišnji dočeci u Budvi započeli su 1999. godine, kada je grad prvi put priredio koncert na otvorenom u starogradskom ambijentu, što je tada bila novina u Crnoj Gori. Od tada Budva postaje prepoznatljiv regionalni centar novogodišnjih proslava na Jadranu.
Tokom 2000-ih, manifestacija je prerasla u višednevni program koji uključuje nastupe najpoznatijih muzičkih imena iz regiona, dok je gradski trg u Budvi redovno okupljao desetine hiljada posjetilaca.

Hotelijeri problematizuju kasno objavljivanje novogodišnjih programa

Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u Evropsku uniju, saopštio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svjedoci smo kakav je odnos Rusije bio prema ulasku Crne Gore u NATO i pokušaju organizovanja državnog udara.&nbsp;
Kako dodaje Đuričković, za razliku od tog vremena, danas su optuženi za državni udar iz 2016. godine na vlasti, a dobar dio njihovih političkih istomišljenika i sljedbenika kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
- Na greškama se uči kažu i u Briselu, a pozicija Rusije u Crnoj Gori u značajnoj mjeri je ojačana u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom DF-a u sve grane vlasti i jačanjem njihovog političkog položaja i autoriteta - dodaje Đuričković.&nbsp;
Nešto povoljnija situacija je, kako je dodao, u odnosu na Srbiju, u kojoj se Vučić bavi sopstvenim problemima, a koja je tada poslužila kao poligon za pripreme i regrutaciju.&nbsp;
Ipak, ističe Đuričković, pozicija Rusije i u Srbiji je značajno ojačana u odnosu na 2016. godinu, a destabilizacija prilika u Crnoj Gori poslužila bi da se produži Vučićeva vladavina za još nekoliko godina.&nbsp;
- Sve ono što je 2016. godine spriječilo uspjeh državnog udara danas više gotovo da ne postoji. Još jedan akter, kojeg su i evropske rezolucije označile kao malignog ruskog igrača, Crkva Srbije, značajno je učvrstio svoj položaj u Crnoj Gori. Potpisivanjem tzv. “temeljnog ugovora” crkva je i formalno stavljena van domašaja zakona, što gotovo svakodnevno i pokazuje. U kontekstu priprema, postavljena su i dva mitropolita, čisto iz predostrožnosti, da ako jedan zakaže postoji rezervni koji može da uskoči. A „rezervni mitropolit“ Crkve Srbije već je počeo s pokaznim vježbama i držanjem militantnih govora - navodi Đuričković.&nbsp;
Ako je Rusija 2016. godine, prema njegovim riječima, pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slićno neće pokušati i prilikom ulaska Crne Gore u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija.
- Ideja EU da se protiv ruskog uticaja bori mehanizmom „probnog članstva“ dobra je kada je riječ o zaštiti spoljnjih granica EU i unutrašnjeg sistema EU, ali suštinski ostavlja zemlje kandidate da se same izbore za sopstvenu slobodu. Ukoliko je članstvo u NATO donijelo sigurnost u smislu vojne zaštite od trećih strana, EU bi morala znatno agilnije da nastupa na političkom terenu i da, pored teritorijalne nezavisnosti koju pruža NATO, obezbijedi i političku i ekonomsku nezavisnost u odnosu na „ruski svijet“ i njegove trojanske konje - istakao je Đuričković.&nbsp;
Sva tri politička eksperimenta u Crnoj Gori, vlade Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića, dodaje Đuričković, pokazala su se kao neuspješna. Izostanak jasnog političkog stava EU, koji bi podrazumijevao i konkretne mjere, nije doveo do suzbijanja ruskog uticaja, već naprotiv.&nbsp;
- Crvena linija iz 2020. godine, koja se odnosila na neprihvatanje DF-a u izvršnoj vlasti, danas djeluje zaboravljeno. Abazovićeva vlada pokazala se kao najveća prevara, dok je posljednji eksperiment, sa Spajićevom većinom, ruski uticaj prefinjeniji i na „steroidima“. Uticaj proruskih partija ne ogleda se samo u rukovodećim pozicijama koje zauzimaju, poput predsjednika parlamenta i ključnih funkcija u ekonomskom sektoru, već i u njihovoj sposobnosti da u potpunosti asimiluju politički bliske subjekte. To se najbolje vidi kroz rast njihove podrške na izborima, na uštrb koalicionih partnera, ali i kroz pad podrške članstvu Crne Gore u EU, uprkos bezrezervnoj podršci i optimizmu iz Brisela koji je bez presedana - ističe Đuričković.
Probno članstvo jeste, dodaje, kontramjera EU u odnosu na ruske aktivnosti i uticaj, ali ga možemo opisati i kao novu „crvenu liniju“ ili kao početak tihog priznanja da se protiv ruskih trojanskih konja ne može boriti samo pozitivnim mislima.
- Kada je riječ o Crnoj Gori, Brisel bi trebalo da bude mnogo više zabrinut zbog pada podrške članstvu u EU, koji se dešava ne zbog pomjeranja datuma prijema ili broja zatvorenih poglavlja, već zbog izostanka jasnog političkog stava i odbrane osnovnih evropskih vrijednosti i principa. Možda su prije Brisela toga postali svjesni ruski posrednici u Crnoj Gori, koji su u skladu s tim prilagodili taktiku, zadovoljavajući iluziju Brisela dovoljno, ali ne previše, barem do povoljnog trenutka. A da se taj trenutak približava, nije teško prepoznati. On se ogleda u možda najstresnijoj riječi za ruske trojanske konje u Crnoj Gori a to je &nbsp;„referendum“. Ruski igrači već su najavili tri referenduma u Crnoj Gori: prvi je najavio Milan Knežević (o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu), drugi Slaven Radunović (UNESCO i zabrana gradnje u Boki Kotorskoj), a treći Goran Danilović i tiče se direktno članstva u EU. Suštinski, svi ti referendumi predstavljaju sukob dva svijeta, EU i „ruskog svijeta“ - ističe Đuričković.&nbsp;
Kako je naglasio - ukoliko EU zaista posmatra prostor Zapadnog Balkana kao partnerski,države i građane kao istinske partnere, moraće promijeniti taktiku i povlačiti mnogo odlučnije i konkretnije političke poteze.
- Prije svega, treba bezuslovno i bez ustručavanja podržati sve istinski proevropske snage. Mogućnost za takav pristup nazire se i u nedavnom izvještaju, izjavama o probnom članstvu, kao i rokovima poput 2030. godine. Pored bespotrebno izgubljenog vremena, problem je i što se proces dezintegracije građanskog društva odvija brže od procesa evropskih integracija. To se vidi i po broju i tipu incidenata u svakodnevnom životu, kao i kroz konkretne trendove rasta političke snage proruskih partija. Baš kao što je najavljeno, 2026. godina mora biti godina krupnih političkih odluka, praćena tehničkim napretkom u evropskim integracijama. Ukoliko bi se nastavio trend tehničkog napredovanja bez propratnih političkih aktivnosti Brisela, odnos snaga i situacija u društvu, za dvije godine će ličiti na današnju u Srbiji. Preciznije, društvene vrijednosti biće srozane na nivo da će i podrška samoj ideji članstva u EU biti upitna - zaključio je Đuričković.&nbsp;

Đuričković: Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u EU

Plivači podgoričkog plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako nastupiće na međunarodnom paraplivačkom takmičenju Serbia Open, koje će za vikend biti održano na olimpijskom bazenu u Futogu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. 
 
Na paraplivačkom mitingu, koji je u kalendaru Svjetske paraplivačke organizacije, klub će predstavljati osam takmičara: Nikola Đukić (S1), 
Nikola i Nebojša Bulatović (S14), Miljan Lončar (S10), Rastko Radulović (S14), Ognjen Rončević (S14), Iskra Dedivanović (S9) i Đurđa Borović (S14). 
 
Đukić će plivati 50 metara slobodno, Nebojša Bulatović 50, 100 i 200 slobodno i 50 delfin, a njegov brat Nikola 50 i 100 slobodno i prsno. 
 
Lončar će nastupiti u trkama na 50 i 100 slobodno i leđno, Radulović na 50 i 100 slobodno i 50 leđno, a Rončević na 50, 100 i 200 slobodno i 50 i 100 metara leđno. 
 
Dedivanović će se za medalje boriti u disciplinama 50 i 100 slobodno i leđno i 50 delfin, a Borović na 50 slobodno i 50 i 100 leđno i prsno. 
 
Plivače će na tom takmičenju predvoditi trener Danijela Bulatović. 
 
- U prethodnom periodu radili smo posvećeno i planski. Cilj nam je da kroz ovo takmičenje dodatno napredujemo, popravimo lična vremena i potvrdimo kontinuitet dobrih rezultata. Ekipa je motivisana, spremna i jedva čekamo da takmičenje počne- kazala je Bulatović. 
 
Oranizatori međunarodnog paraplivačkog takmičenja na olimpijskom bazenu u Sportskom centru u Futogu su Paraolimpijski komitet Srbije i paraplivačka reprezentacija Srbije.

POK: Klub Mako na paraplivačkom mitingu u Futogu

Crna Gora je, u susret zimskoj turističkoj sezoni, u uglednom britanskom magazinu Snow Magazine predstavljena kao atraktivna destinacija za odmor tokom zimskih mjeseci, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).&nbsp;
- Kao rezultat kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO na tržištu Velike Britanije, objavljeni članak predstavljao je priliku za promociju ponude crnogorskih ski centara- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Snow Magazine je, kako se precizira, renomirani britanski magazin koji već više od dvije decenije informiše i inspiriše ljubitelje zimskih sportova širom svijeta.&nbsp;
&nbsp;- Izlazi dva puta godišnje sa cirkulacijom od 30 hiljada primjeraka, dok portal u prosjeku mjesečno bilježi 3,1 miliona pregleda. Ovi podaci potvrđuju njegov značajan domet i uticaj među publikom koja aktivno planira zimska putovanja i prati trendove u ski industriji- rekli su iz NTO.&nbsp;
U članku pod nazivom Crna Gora | Zvijezda u usponu Balkana, naša zemlja je opisana kao destinacija koja nudi autentično iskustvo zimskog odmora, netaknutu prirodu i odličan odnos cijene i kvaliteta.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora je destinacija za sve sezone, ali zimi zaista dolazi do izražaja. Sa više od 85 odsto teritorije prekrivene planinama, skijanje u Crnoj Gori pruža priliku da pobjegnete od gužvi i istražite netaknute staze i veličanstvene pejzaže. Skijališta u planinskim lancima Durmitora i Bjelasice idealna su za skijanje, snowboarding i hodanje na krpljama, dok nacionalni parkovi mame zaljubljenike u zimsku prirodu brojnim stazama koje prolaze pored glečera i vodopada- navodi se u članku.
&nbsp;Poseban akcenat stavljen je na skijališta u Crnoj Gori koja predstavljaju savršenu kombinaciju prirodnih ljepota, povoljnih cijena i dostupnosti za turiste iz Velike Britanije.&nbsp;
&nbsp;- Ova mala zemlja, upola manja od Velsa, u Kolašinu i Žabljaku ima skijališta koja su savršena za početnike i za porodice, ali i za one koji uživaju u skijanju van uređenih staza. Sa direktnim letovima iz Velike Britanije do glavnog grada Podgorice tokom cijele godine sa avio kompanijom Ryanair, dolazak u Crnu Goru je lak i znatno jeftiniji nego u destinacije Zapadne Evrope. Dodajte tome povoljne dnevne ski-karte i opuštenu atmosferu na stazama i dobijate sjajan odnos cijene i kvaliteta, idealan za početnike i one koji traže nešto novo- piše u članku.
&nbsp;Pored Kolašina i Žabljaka, u tekstu su predstavljeni i manji ski centri, kao i brojne prateće aktivnosti koje Crna Gora nudi tokom zimskih mjeseci, od nordijskog skijanja i hodanja na krpljama, do adrenalinskog raftinga Tarom i vožnje motornim sankama kroz planinske predjele Durmitora, Bjelasice i Sinjajevine.
&nbsp;- Objavljivanje ovog članka predstavlja važan doprinos promociji Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije tokom zimskih mjeseci i potvrdu njenog prisustva na tržištu Velike Britanije- smatraju u NTO.
&nbsp;NTO, kako se zaključuje, nastavlja sa promocijom na tom tržištu i trenutno predstavlja zimsku turističku ponudu zemlje na 46. Svjetskoj berzi putovanja /World Travel Market/ (WTM 2025), koja se održava od 4. do 6. novembra u Londonu.

Crna Gora predstavljena u britanskom Snow Magazinu

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Tagovi

Hotelijeri problematizuju kasno objavljivanje novogodišnjih programa

Đuričković: Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u EU

POK: Klub Mako na paraplivačkom mitingu u Futogu

Crna Gora predstavljena u britanskom Snow Magazinu

PRATITE TVe UŽIVO