Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati.&nbsp;
U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Mreža za evropske politike MASTER uspješno je realizovala okrugli sto i premijeru dokumentarnog filma „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“, održane 23. jula 2025. u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici. Događaj je okupio predstavnike institucija, organizacija civilnog društva, struke i zajednice –one koji svojim znanjem, položajem i iskustvom mogu doprinijeti stvaranju Crne Gore u kojoj su prostor, usluge i informacije dostupni svima.
U uvodnom dijelu, prisutnima su se obratile Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, i mr Andrea Popović, izvršna direktorica organizacije MASTER. Njihove poruke su bile snažan poziv na zajedničku odgovornost u stvaranju društva koje prepoznaje i poštuje raznolikost, te uklanja prepreke koje osobe s invaliditetom svakodnevno ograničavaju.
<h2>Rezultati projekta: vidljivi pomaci, ali i alarmantni podaci</h2>
Pored edukativnih aktivnosti, u okviru projekta izrađena je detaljna analiza stanja pristupačnosti objekata u javnoj upotrebi, s fokusom na objekte gdje se nalaze ministarstva i lokalne samouprave. Analiza je pokazala da:
- veliki broj javnih objekata u Crnoj Gori i dalje nije pristupačan za osobe s invaliditetom,
- zgrade u kojima se nalaze ključne državne institucije – poput ministarstava i opštinskih organa – u većini slučajeva ne zadovoljavaju ni osnovne standarde pristupačnosti,
- pristupne rampe, taktilne staze, liftovi i jasno označene pristupne tačke najčešće izostaju, ili ne funkcionišu.
Uz analizu, izrađen je i terenski izvještaj o mapiranju fizičkih barijera, kao i set preporuka za unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, koji su dostupni na sajtu MASTER-a. Projekat je pružio i primjere dobre prakse iz EU, koji pokazuju da su promjene moguće – ali samo uz jasnu političku volju i ulaganja. Link do istraživanja: https://master-mne.me/master-analiza-i-istrazivanje-o-pristupacnosti-objekata-osi/
<h2>Film koji daje glas onima koji se svakodnevno suočavaju s preprekama</h2>
Poseban segment događaja bila je premijera dokumentarnog filma „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“, koji je kroz lična svjedočenja i primjere iz prakse na autentičan način prikazao svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Film je realizovan s ciljem da osnaži razumijevanje, empatiju i spremnost na promjenu, kako na institucionalnom, tako i na društvenom nivou. Film je dostupan na YouTube kanalu MASTER-a. https://www.youtube.com/watch?v=3q9RKeJymDc
<h2>Panel diskusija: Struka, iskustvo i odgovornost – pristupačnost kao zajednička obaveza</h2>
Panel diskusija pod nazivom „Jednak pristup za sve: izazovi i rješenja u oblasti pristupačnosti“ okupila je relevantne sagovornice iz oblasti institucija, arhitekture, pravne zaštite i aktivizma, koje su iz različitih uglova rasvijetlile kompleksnost pristupačnosti u Crnoj Gori.
Učesnice panela bile su:
Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, istakla je da pristupačnost mora biti prioritet svih institucija, ne samo kroz projekte, već kroz sistemske mjere i budžetska izdvajanja. Naglasila je važnost partnerskog odnosa sa civilnim sektorom i lokalnim samoupravama u implementaciji politika pristupačnosti.
Valentina Pantović, diplomirana inženjerka arhitekture i autorka mapiranja pristupačnosti javnih objekata u okviru projekta, podijelila je nalaze iz terenskog rada, ukazujući na zabrinjavajuće stanje nepristupačnosti objekata ključnih institucija – ministarstava i opština. Istakla je da fizičke barijere nijesu samo pitanje dizajna, već direktno utiču na ostvarivanje osnovnih prava građana.
Milena Krsmanović-Iković, savjetnica Ombudsmana – Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, govorila je o institucionalnoj zaštiti prava osoba s invaliditetom, broju pritužbi koje se odnose na nepristupačnost i ulozi Ombudsmana u ukazivanju na sistemske propuste. Posebno je naglasila potrebu za jačanjem nadzora nad sprovođenjem propisa i praćenjem realizacije preporuka.
Anđela Miličić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, kroz lične i profesionalne uvide predstavila je svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, od fizičkih barijera do institucionalnih ograničenja. Naglasila je koliko nepristupačno okruženje utiče na samostalnost, zapošljivost i socijalnu uključenost OSI.
Ana Andrijašević, pravnica MASTER-u, govorila je o postojećem zakonodavnom okviru, mehanizmima sankcionisanja nepristupačnosti i primjeni standarda EU. Posebno je istakla pozitivne primjere evropskih gradova koji su, zahvaljujući strateškom pristupu i lokalnoj odgovornosti, postigli visok nivo pristupačnosti za sve građane.
Panel je zaključio da je vrijeme za izgovore prošlo – i da pristupačnost mora postati obavezni standard, a ne povremeni projektni zadatak. Jedinstvena poruka svih učesnica bila je da su promjene moguće samo ako se objedine znanje, politička volja i odgovornost institucija prema građanima.
<h2>Put ka inkluziji je otvoren – ali prepreke traže hitnu akciju</h2>
Događaj je još jednom pokazao da promjene nijesu nedostižne – ali zahtijevaju odlučnost, odgovornost i hitnu reakciju. Dok god zgrade ministarstava, opština, sudova, fakulteta i zdravstvenih ustanova ostaju nepristupačne, govoriti o jednakosti i demokratskom društvu ostaje fraza bez pokrića.
- Ovo nije pitanje luksuza, već pitanje osnovnih ljudskih prava. Zato pozivamo donosioce odluka na svim nivoima – od lokalnih samouprava do najviših državnih institucija – da se bez odlaganja pozabave pitanjem pristupačnosti. Vrijeme za simbolične poteze je prošlo – potrebni su konkretni koraci, politička volja i institucionalna posvećenost. Mreža za evropske politike MASTER će i dalje ukazivati na nepravde koje prepreke stvaraju, osnaživati građane i povezivati aktere koji mogu donijeti promjene. Inkluzivno društvo ne nastaje samo po sebi – ono se gradi odvažnim odlukama i jasnim prioritetima. A pristupačnost mora biti jedan od njih. MASTER-ov projekat „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“ realizovao se uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore - navodi se u saopštenju MASTER-a.

Pristupačnost objekata OSI – Pokrenute promjene, ali prepreke i dalje stoje ispred najvažnijih institucija

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja šta znači pripadati manjinskoj zajednici u Crnoj Gori, kako uskladiti etničku pripadnost i nacionalni identitet, kako očuvati svoj jezik, tradiciju i kulturu u savremenom društvu.&nbsp;
Gosti Miloša Milačića, koordinatora projekta Juventasa, su Elvis Beriša, direktor NVO Phiren Amenca i Andrea Popović, izvršna direktorica MASTER-a. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost. Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo. Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao” možete pogledati večeras u 22 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE8-jjsKiu-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

Režiser izraelskog kandidata za Oskara 2026. godine, filma koji prati potragu palestinskog dječaka da vidi more, nada se da će ostvarenje probuditi više saosjećanja u društvu pogođenom dugotrajnim sukobom.
Izgledi za trajni mir između Izraelaca i Palestinaca danas izgledaju gotovo beznadežno nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023, dvogodišnjeg rata u Gazi i rastućeg nasilja izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali.
Ipak, režiser i scenarista Šaj Karmeli-Polak ohrabren je reakcijama publike na njegov film „More“, koji je osvojio najveće priznanje na Izraelskoj filmskoj akademiji, čime je automatski izabran da predstavlja zemlju u trci za Oskara za najbolji strani film.
- Sreo sam gledaoce koji su dolazili na projekcije, i bilo je nevjerovatno vidjeti da ljudi mogu da se emotivno povežu sa pričom, pa čak i puste suzu, iako se nasilje i užasi dešavaju nedaleko odavde - kazao je Karmeli-Polak u nedavnom intervjuu.
Film prati Haleda, palestinskog dječaka sa okupirane Zapadne obale koji se plaši da će odrasti a da nikada neće vidjeti more. Nakon što mu je na školskoj ekskurziji na obalu uskračen prolazak na kontrolnom punktu, Haled se sam, bez dokumenata, upušta na opasan put u Izrael. Njegov nestanak primorava oca, radnika bez dozvole boravka, da rizikuje hapšenje i krene u potragu za sinom.
Uspjeh filma izazvao je i oštre reakcije. Ministar kulture Miki Zohar osudio je način na koji film prikazuje izraelsku vojsku i povukao finansijsku podršku ceremoniji nagrada, što je samo pojačalo političku raspravu.
Aktuelna izraelska vlada, jedna od najdesnijih u istoriji zemlje, snažno se protivi palestinskoj državnosti i podržava širenje naselja na Zapadnoj obali. Nakon napada Hamasa u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi, među mnogim Izraelcima dodatno je ojačala netrpeljivost prema Palestincima, dok je javna kritika vojske postala posebno osjetljiva tema.

Izraelski kandidat za Oskara budi empatiju prema Palestincima, ali iritira vlast

Ratni zločinac Bruno Stojić, koji je u Hagu osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini, pušten je na prijevremenu slobodu.
Ovo je treći zahtjev koji je odbrana Stojića poslala Međunarodnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu da bude prijevremeno pušten na slobodu, ali prethodna dva zahtjeva mu nisu odobrena.
Informaciju da je Stojić pušten iz pritvorske jedinice u Austriji i da stiže u Hrvatsku, za Klix.ba je potvrdila njegova braniteljka Senka Nožica.
Stojić je od 2004. godine u pritvoru, gdje je dočekao presudu, a odslužio je veći dio kazne, odnosno, pustili su ga godinu i po ranije.
Stojić je bio ministar odbrane u paradržavi Herceg-Bosni, a osuđen je zajedno sa još pet bivših zvaničnika tzv. Herceg-Bosne - Jadrankom Prlićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem. Šestorka je osuđena na ukupno 111 godina zatvora.

Hag pušta na slobodu ratnog zločinca Bruna Stojića

Podgorički alt-rock/americana bend Šarđun objavio je svoje prvo izdanje, video singl pod nazivom "Roads". Pjesma je snimljena u studiju Pejović guitars na Cetinju, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Za snimanje, bio je zadužen Andrija Pejović a mastering i postprodukciju radio je Goran Antović. Gost na pratećim vokalima bila je Kruna Ratković. Realizaciju izdanja je su pomogli PAM CG (prava autora muzike Crne Gore) i Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorice.
Bend Šarđun postoji od 2019 i čine ga Filip Trojanović - gitare i glas / Vidak Ratković - bubanj / Ivan Jokanović - bas i glas / Vladimir Nikolić – udaraljke.
Video je nastao u produkciji Art Container-a. Scenario za ''Roads'' potpisuje bend. Režiju, montažu i postprodukciju Vladimir Toni Pendo, direktor fotografije bio je Danilo Pendo, dok je za svijetlo bio zadužen Ilija Kaluđerović.&nbsp;
Glumci u spotu su bili Olga Suvačaraov i Boris Popović, a u spotu se pojavljuju i djeca Danilo Jokanović i Natalija Jokanović. Pjesma, kao i spot govori o ponovnom pronalaženju ljubavi i emotivnim stanjima kroz koja prolaze partneri.

Šarđun objavio prvi video singl za pjesmu ''Roads''

Gradovi na Crnogorskom primorju tradicionalno su među najatraktivnijim destinacijama za Novogodišnje praznike jer lokalne turističke organizacije angažuju nabolja imena sa muzičke scene regiona za koncerte na otvorenom. Nepuna dva mjeseca dijeli nas od dočeka Nove 2026. godine i rezervacije smještaja već su počele.
Programi su višednevni, a to je odlična šansa za vlasnike smještajnih kapaciteta da rade i tokom zime, ali ipak, neki manji hoteli vjerovatno neće raditi.
Primorski portal saznaje da su cijene noćenja u budvanskim hotelima za Novu godinu od 60 pa do nekoliko stotina eura.
Budva sprema sedmodnevni novogodišnji program, koji bi, prema za sada nezvaničnim najavama, trebalo da prevaziđe minule koncepcije dočeka. Istraživali smo kakva su očekivanja hotelijera u prijestonici turizma i kakve su trenutne najave za kraj decembra i početak januara.
Osim što se prethodnih decenija pozicionirala kao najposjećenija destinacija tokom ljeta, Budva privlači turiste tokom cijele godine. Na tronu je kao omiljeni grad za uživanje u čarolijama Novogodišnjih praznika.
Prema riječima predsjednika Udruženja hotela Crne Gore, Nikole Pejovića uoči i po Novoj godini u Budvi prosječno boravi između 25 i 30 hiljada gostiju.
- Da li će se taj promet održati više od dvije do tri noći, pitanje je. Mislim da su se ljudi više vezali 31. decembar i 1. januar. Kada je riječ o gostima iz regiona, Hrvati i Bosanci će najvjerovatnije vezati tri dana, a Makedonci i Srbi dva dana. Agencije su već popunile i prodale novogodišnje aranžmane, a ono što je ostalo doći će u Budvu - kazao je Pejović.&nbsp;
On je mišljenja da Novogodišnji program je potrebno ranije objaviti.
Sagovornik Primorskog portala navodi da Budva godinama unazad organizuje najbolje dočeke, ali da je problematično kasno objavljivanje programa.
- Program bi trebalo objaviti što ranije, da budemo prvi u tome i da imamo najveće zvijezde, kao što ih imamo svake godine. Činjenica je da i 2. i 3. januara imamo dobre programe, ali pitanje je da li će ljudi ostati toliki vremenski period. Individualci koji imaju stanove na području Budve svakako će doći - istakao je Pejović.
Prema informacijama Udruženja hotela, cijene noćenja u budvanskim hotelima krajem decembra i početkom januara kretaće se od 60 do 300 eura.
Pojedini hoteli, kako je Pejović rekao, neće biti otvoreni jer njihovi vlasnici smatraju da to nije isplativo u zimskom periodu, dok će hoteli kapaciteta od 200 do 500 kreveta organizovati sopstvene novogodišnje programe i dešavanja.
<h2>U najavi sedam koncertnih večeri – od Aca Pejovića do tribjut rok sastava</h2>
Novogodišnji muzičko-zabavni program u crnogorskoj metropoli turizma još uvijek nije oficijalno objavljen, a kako je medijima nezvanično saopšteno iz Turističke organizacije Budva koncerti će se održavati od 29. decembra do 4. januara.
Kao glavne zvijezde večeri, kako su mediji već objavili, nastupiće Mirza Selimović, Marko Louis, Aco Pejović, Bijelo Dugme, Breskvica i Sergej Ćetković, dok je posljednji segment rezervisan za nastup tribjut bendova koji izvode repertoar sastava ABBA i AC/DC i Dejvida Bouvija.
Organizovani novogodišnji dočeci u Budvi započeli su 1999. godine, kada je grad prvi put priredio koncert na otvorenom u starogradskom ambijentu, što je tada bila novina u Crnoj Gori. Od tada Budva postaje prepoznatljiv regionalni centar novogodišnjih proslava na Jadranu.
Tokom 2000-ih, manifestacija je prerasla u višednevni program koji uključuje nastupe najpoznatijih muzičkih imena iz regiona, dok je gradski trg u Budvi redovno okupljao desetine hiljada posjetilaca.

Hotelijeri problematizuju kasno objavljivanje novogodišnjih programa

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: master