Alen Bajrović i Demir Ličina, sinovi žrtava ratnih zločina Deportacija i Štrpci, poručuju da borba njihovih porodica nije samo lična, već društvena – borba za pamćenje, istinu i odgovornost države. U PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje CGO govorili su o odrastanju bez očeva, institucionalnom ćutanju i potrebi da mladi znaju šta se dogodilo.
Kada država počini zločin, odgovori najčešće izostaju, a porodice ostaju same u potrazi za istinom. Tako je bilo i početkom devedesetih, kada su u ratnim zločinima Deportacije i Štrpci ubijeni Osmo Bajrović i Iljaz Ličina. Njihovi sinovi, Alen i Demir, danas svjedoče da je njihova borba – borba za kulturu sjećanja i prevenciju novih zločina.
O ličnim traumama, institucionalnim opstrukcijama i značaju suočavanja s prošlošću govorili su u PROUDCAST-u Centar za građansko obrazovanje (CGO), u razgovoru sa Željkom Zvicer.
<h2>„Zgrabili su ga iz našeg zagrljaja“</h2>
Alen Bajrović imao je četiri godine kada su uniformisani policajci došli po njegovog oca.
- U našu kuću upala su dvojica uniformisanih policajaca i zarobili su mog oca. Ja i sestra smo bili u njegovom zagrljaju. Samo su ušli i bukvalno ga zgrabili iz našeg zagrljaja. Bez ikakvog obrazloženja su ga odveli. Strpali su ga u policijsko vozilo marke Zastava 101 i odveli u prostorije MUP Herceg Novi- prisjeća se Bajrović.
Njegova majka je danima pokušavala da sazna gdje joj je suprug. Umjesto odgovora, dobijala je prijetnje.
„- Rekli su joj: ‘Nemoj ništa da pitaš, bježi odavde, jer ćeš završiti gdje i on’. Vladala je loša atmosfera, uz ratnohuškačke govore preko medija. Pisali smo i tadašnjem ministru unutrašnjih poslova, ali odgovora nije bilo -navodi Bajrović.
Njegova porodica je, kako ističe, jedina iz slučaja Deportacije koja je ostala da živi u Crnoj Gori i nastavila sudski proces protiv države.
<h2>Otmica iz voza i godine neizvjesnosti</h2>
Demir Ličina imao je tri godine kada je njegov otac otet iz voza u stanici Štrpci.
- Sjećam se zebnje koja je ušla u naš dom kada je u dnevniku objavljena vijest o otmici. U početku nijesmo imali potvrdu da je moj otac među otetima, ali kako je vrijeme prolazilo postajali smo svjesni te činjenice - kaže Ličina.
Njegov otac Iljaz putovao je za Beograd kako bi zaključio bolovanje i vratio se porodici.
- Njihov jedini ‘grijeh’ bio je grijeh imena. Ne čudi što su odgovori izostajali – kada država čini zločin, odgovornost pretežno izostaje- naglašava Ličina.
Potvrdu o smrti dobio je tek tri godine kasnije, telegramom saučešća koji je poslao tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović.
Manipulisalo se informacijama, govorilo se da će ti ljudi poslužiti za razmjenu. A istina je bila da su odmah ubijeni i bačeni u Drinu. Mene danas najviše boli što, sa 36 godina, ne mogu da razvijem lik svog oca. Uspomenu čuvam samo na osnovu fotografija“, kaže Ličina.
<h2>Odrastanje bez oslonca</h2>
Obojica svjedoče da je djetinjstvo bez očeva značilo i borbu za egzistenciju.
- Fali ti očeva pažnja, podrška, sigurnost. Ostali smo bez materijalne egzistencije. Majka je radila najteže poslove da nas prehrani. Ostajete sami u borbi sa životom - kaže Bajrović.
Ličina dodaje da je porodica, sa četvoro maloljetne djece, ostala bez ikakvih prihoda.
- Nijesmo birali borbu, na nju smo bili prinuđeni. Ne znam kako je moja majka uspjela da nas izvede na put - ističe on.
Saglasni su da tadašnje postupanje institucija nije bilo usmjereno ka podršci porodicama žrtava, već je dodatno produbljivalo osjećaj nesigurnosti, zbog čega su mnoge porodice napustile Crnu Goru.
<h2>Pravda bez punog odgovora</h2>
Ličina ocjenjuje da je slučaj Štrpci pravno najzaokruženiji, ali da potraga za posmrtnim ostacima mora biti prioritet.
- Znamo gdje se nalaze i potrebno je intenzivirati međudržavnu saradnju kako bi bili pronađeni i dostojno sahranjeni - poručuje.
Bajrović, međutim, ističe da u slučaju Deportacije i dalje nema pravosnažne odgovornosti.
„Vjerujem da je riječ o preko 150 žrtava. Znamo ko je učestvovao u tom zločinu, ali nemamo nikog krivog. Država je ta koja mora da pruži odgovore“, kaže on.
<h2>Zakon sa simboličkom težinom</h2>
Obojica su se osvrnula i na zakon koji je omogućio status civilnih žrtava rata njihovim očevima.
„Taj zakon ima ogromnu simboličku vrijednost. To je institucionalna potvrda da moj otac nije imao nikakvu krivicu osim imena“, kaže Ličina.
Bajrović, iako priznaje značaj zakona, ističe da ga je lično pogađalo što je normativno vezan i za ratne vojne invalide.
„Moj otac je ubijen od puške, a svrstan je u isti zakon. Ipak, status je važan, makar dolazio i kasno“, dodaje on.
<h2>Istina kao mehanizam prevencije</h2>
Poruka koju žele poslati mladima je jasna – bez istine nema budućnosti.
- Nama je stalo da mladi znaju šta su radili ljudi prije njih. U osnovi naše borbe je želja da ostavimo činjenice - kaže Ličina.
Saglasan je i drugi sagovornik.
- Istina mora ostati mladima. Ona je osnova da se zločin ne ponovi - zaključuje Bajrović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sinovi žrtava Deportacije i Štrbaca: Naša borba je borba za istinu i odgovornost države

Treću epizodu podkasta „Bez filtera“ zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U trećoj epizodi govorimo o tome zašto žene i dalju ostaju van centra političke moći, kako patrijarhat oblikuje politiku, zašto formalne politike rodne ravnopravnosti ne daju rezultate i da li su obavezujuće rodne kvote jedino pravedno rješenje.
Gošće Jovane Marović su psihološkinja i doktorka rodnih studija i članica ANIME - Centra za žensko i mirovno obrazovanje Ervina Dabižinović i potpredsjednica DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Podkast "Bez filtera" zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada i na TV E

Epizodu PROUDCAST-a „RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija” Centra za građansko obrazovanje od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 14:20 sati.
Gosti saradnika na programima u CGO Nikole Obradović su direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić, dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, te politikolog i analitičar Marko Savić.
Sagovornici su govorili o aktuelnoj medijskoj situaciji u Crnoj Gori, razmatrajući značaj nezavisnog i odgovornog javnog servisa, načine na koje se on može izgraditi prema najvišim standardima, kao i važnost takvog sistema za svakog građanina u Crnoj Gori.
Ovaj PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) je sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Sadržaj emisije ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, već je isključiva odgovornost CGO-a i sagovornika u emisiji.

Epizoda PROUDCAST: "RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija" CGO-a sada i na TVE

Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati.&nbsp;
U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Osnovna laž potencijalnog predloga o donošenju Zakona o agentima stranog uticaja je u tome da su civilni aktivisti nečiji agenti, da sprovode tuđe ideje i uticaje i to je zamka, jer nevladin sektor počiva na svojim vrijednostima i uvjerenjima i u krajnjem promovisanju i ostvarivanju ljudskih prava koja su isto toliko naša koliko su i “strana izmišljotina”, ocijenjeno je u <a href="https://www.youtube.com/watch?v=923IEApCSkY&amp;ab_channel=CDTCrnaGora">CDT-ovom podkastu AKCIJA “Mi, strani plaćenici”</a>.
Govoreći o najavama donošenja pomenutog zakona direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević je kazala da vlasti pokušavaju da sve one koje primaju novac iz inostranstva i one koji ujedno istražuju njihovo djelovanje proglase za neprijatelje i da ih označe kao strane plaćenike. 
- Pa naravno da primamo novac iz inostranstva, nego ćemo da pustimo da nas oni plaćaju, Vlada, i da onda prirodno nas uvale u samocenzuru i tako dalje - kazala je Gorjanc Prelević.
Odgovarajući na pitanje zašto se baš sad pominje donošenje jednog takvog zakona kazala je da su se slične inicijative mogle čuti i ranije, da se još za vrijeme Miloševićevog režima govorilo o stranim plaćenicima, da je uvijek nešto strano predstavljano kao loše, a ne kao nešto odakle možemo da naučimo, iako, kako je kazala, recimo koristimo i prepisujemo brojne dobre zakone iz inostranstva.
- Znači to nije ništa novo, ali šta je poenta, zašto. Pa zato što nevladin sektor, pogotovo u Crnoj Gori je veoma jak kritički glas, koji nosi promjene, koji ukazuje na korupciju, koji maltretira ovu vlast kao što je maltretirao on u bivšu prije 2020. godine. To je za sve njih jako neočekivan obrt. Mi jesmo svi kritikovali DPS, imali smo koga da kritikujemo i zašto, to je jako dugo trajalo, 30 godina više aman, i razne privatne zloupotrebe... Ali onda se očekivalo da mi sad tu svi zamremo, da legnemo na rudu, što bi se reklo, i zaboravljajući da je suština nevladinog sektora u toj njegovoj kritičkoj ulozi i sada to treba ugušiti, mislim, vrlo jednostavno. A šta je zajedničko i Staljinu i Miloševiću i ovima koji bi sada da nas uguše, e pa to je težnja za oligarhijom. Znači, iza svega je zaštita pozicije malog broja ljudi koji bi da vlada - dodala je Gorjanc Prelević.
Govoreći o situaciji u susjednoj Srbiji i sličnom prijedlogu, koji se mogao čuti u toj zemlji, Ana Toskić Cvetinović iz organizacije Partneri Srbije je kazala da se kod njih jasno pravi razlika među nevladinim organizacijama, što vlasti pokušavaju iskoristiti i dio njih predstaviti kao strane agenture.
- Mislim da postoji nekoliko namjera, jedna jeste da se skrene pažnja civilnog sektora sa tekućih dešavanja koja su svuda oko nas i ideja je sada da se mi bavimo sami sobom i ovim predlogom. Druga namjera svakako jeste zastrašivanje. Kampanje protiv aktivista, ali i konkretno organizacija imamo posljednjih nekoliko mjeseci, kada su intenzivirane u prorežimskim tablodima. To su kampanje koje se između ostalog zasnivaju na zloupotrebi zvaničnih vrlo osjetljivih podataka o pojedinicima. Mi možemo na osnovu toga šta se piše da vidimo da postoje neke tačke u sistemu koje namjenski ustupaju te podatke tabloidima i onda se ti podaci, uključujući i podatke o poslovnom radu organizacija, informacije o aktivistima, zaposlenima, dalje u tabloidima objavljuju sa targetiranim porukama - kazala je Toskić Cvetanović.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je kazao da je paradoks to što recimo vlada pravi Barometar 26 gdje poziva sve političke subjekte, civilno društvo da se, kako je kazao, ujedinimo, da zajedničkim pregalaštvom napravimo i dovedemo Crnu Goru u Evropsku uniju, a pola te vlade “nas zove zečevima”.
- Da li zaista predsjednik Vlade misli da ćemo mi otići da se pridružimo toj platformi, mi ćemo joj pomoći na drugi način, mi ćemo joj pomoći svojim djelovanjem, osvješćivanjem ljudi i tako dalje... Ali da li zaista neko misli da će civilno društvo, ono pravo, a ne to njihovo fejkovano, doći da podrži i da sjedi sa potpredsjednikom Vlade koji nas zove zečevima. Neće - poručio je Koprivica. 
Dodao je da je ova ideja potpuno očekivana i da je važno istaći kako je zakon zapravo putovao.
- Ja prosto mislim da je zakon putovao od Putinove Rusije do Bjelorusije, Gruzije, Mađarske. U Mađarskoj je došao ja mislim glavni mentor koji je onda svom učeniku Vučiću dao zadatak da to dalje proširi po regionu, a on ga je širio ja sam uvjeren prvo tamo đe je imao uticaja. Prvo je izabrao najboljeg “korisnog idiota” svih vremena to je Milorad Dodik koji je naravno to uradio, dobio je po “ušima” od Evropske unije, vidjećemo đe će to da ide - kazao je Koprivica i dodao da se prvo ide sa ekstremnijom verzijom zakona, pa se onda radila neka modifikacija kao što je radio Orban, te da se onda došlo do naših predlagača i do Srbije.
Gosti CDT-ovog podkasta su govorili i o kampanji targetiranja NVO sektora i dezinformisanja koja je imala za cilj da civilne aktiviste predstavi kao pojedince koji rade van zakona, koje treba poistovjetiti sa javnim funkcionerima, te kao netransparentne po pitanju finansiranja.
Sagovornici su saglasni u ocjeni da je jasno da jedan ovakav predlog u Crnoj Gori imao jednoglasan otpor, da je “no pasaran” za sada, ali da treba da se zna o čemu se radi, da bi se i druge slične ideje i inicijative usmjerene na gušenje kritičkog mišljenja, slobode izražavanja, slobode udruživanja nevladinih organizacija i medija razotkrile i da bi se vidjelo šta je u pozadini.

NVO nisu ničiji agenti već kritički glas koji se pokušava ugušiti

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

Nakon urušavanja dijela saobraćajnice u Radovićima, Opština Tivat je angažovala firmu za geološka istraživanja i projektovanje Geo Standard iz Nikšića kako bi se utvrdili uzroci nastale situacije, saopštili su iz Direkcije za investicije.
Poslije obilaska lokacije i uvida u stanje na terenu, preliminarno stručno mišljenje ukazuje da je do urušavanja došlo usljed prirodnih geoloških procesa u podlozi, koji su dodatno aktivirani izuzetno obilnim i dugotrajnim padavinama, prenosi Radio Tivat.
Područje Luštice izgrađeno je od izrazito karstifikovanih krečnjaka. Za ovaj tip terena karakteristični su brojni karstni fenomeni, poput podzemnih pukotina, kaverni, kanala i šupljina, koje često nijesu vidljive na površini, a mogu se nalaziti i na većim dubinama objasnili su iz kompanije za geološka istraživanja.
Velike količine padavina dovele su do pojačanog podzemnog oticanja i intenzivne infiltracije vode, što je izazvalo ispiranje sitnih čestica nasipa i površinskog sloja prema dubljim zonama podloge. Time je destabilizovan površinski sloj iznad postojeće karstne anomalije, a nakon gubitka oslonca došlo je do lokalnog urušavanja kolovozne konstrukcije.
Preliminarni nalazi ukazuju da se kritična zona nalazi na dubini većoj od izvedenog iskopa (oko tri-četiri metra), dok postoje indicije o mogućoj šupljini na dubini većoj od sedam metara. Ovakve geološke anomalije u karstnim terenima mogu postojati bez vidljivih površinskih znakova i ne mogu se pouzdano detektovati bez primjene posebnih inženjerskogeoloških istražnih metoda.
Ističu da ovakve pojave predstavljaju prirodan rizik u područjima sa razvijenim podzemnim karstnim sistemima, naročito tokom ekstremnih hidroloških događaja.
Narednih dana biće sprovedena detaljna geofizička i geotehnička istraživanja kako bi se precizno utvrdila geometrija i prostorni obuhvat eventualnih podzemnih šupljina, te definisalo trajno rješenje sanacije. Po završetku istraživanja biće izrađen konačan stručni elaborat i sprovedene mjere koje će obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost saobraćajnice.

Tivat: Geološki procesi uzrok urušavanja puta u Radovićima

Četvorica muškaraca na gliseru registrovanom u SAD-u ubijena su u kubanskim vodama, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. U izjavi ministarstva navodi se da su putnici glisera otvorili vatru na plovilo obalske straže koje im se približavalo. U incidentu, koji se dogodio u blizini ostrva na sjevernoj obali Kube, ranjeno je još šest osoba, piše BBC.
<h2>Ministarstvo: Otvorili su vatru na našu patrolu</h2>
U saopštenju objavljenom putem kubanske ambasade u SAD-u, ministarstvo je preciziralo da je plovilo registrovano na Floridi – s registracijskom oznakom FL7726SH – uočeno u srijedu ujutro u blizini Cayo Falconesa, u centralnoj provinciji Villa Clara. Identitet osoba na gliseru, kao ni razlog njihovog boravka u tom području, za sada nije poznat, a kubanska vlada poručuje da je pokrenuta istraga kako bi se događaj “razjasnio”.
Kada se kubansko plovilo s pet pripadnika granične straže približilo gliseru radi identifikacije, “posada glisera koji je bio u prekršaju otvorila je vatru” i pritom ranila kubanskog zapovjednika, stoji u saopštenju.&nbsp;
- U sukobu koji je uslijedio, prema dosadašnjim informacijama, ubijena su četiri napadača na stranom plovilu, a šestorica su ranjena - dodaje se.
Ranjene osobe su evakuisane i pružena im je medicinska pomoć.
<h2>Incident u vrijeme pojačanih tenzija</h2>
Ovaj se incident događa u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i Kube, koja se suočava s produbljenom krizom goriva. Kriza je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte iz Venezuele, dugogodišnje kubanske saveznice u regionu. Kubansko saopštenje aludiralo je na te tenzije, navodeći da “suočena s trenutnim izazovima, Kuba ponovo potvrđuje svoju odlučnost da zaštiti svoje teritorijalne vode” i očuva svoj suverenitet.
Incident se takođe poklapa s dolaskom američkog državnog sekretara Marka Rubija u Sveti Kristofor i Nevis na sastanak s karipskim liderima. Posjeta se odvija u sklopu nastojanja Trampove administracije da pojača pritisak na kubansku vladu, ali i zbog drugih regionalnih pitanja.
BBC je kontaktirao američki State department i Bijelu kuću za komentar.

Kuba: S američkog glisera pucano na našu obalsku stražu, likvidirana četiri muškarca

Američki potpredsjednik Džej Di Vens upozorio je Iran da prijetnje Vašingtona mogućom vojnom akcijom treba shvatiti "ozbiljno", dan nakon što je predsjednik Donald Tramp tokom govora o stanju nacije počeo da priprema teren za mogući sukob.
Vens je za Fox News izjavio da će Tramp pokušati da situaciju riješi "diplomatski", ali da američki predsjednik takođe ima "pravo" na upotrebu vojne sile.
- Ne možete dozvoliti najluđem i najgorem režimu na svijetu da posjeduje nuklearno oružje - rekao je Vens.
Dodao je da Tramp raspolaže nizom drugih alata kojima može osigurati da se to ne dogodi.
- Pokazao je spremnost da ih koristi i nadam se da će Iranci to ozbiljno shvatiti tokom sutrašnjih pregovora, jer je to svakako ono što predsjednik preferira - dodao je Vens.

Tag: podkast