Treću epizodu podkasta „Bez filtera“ zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U trećoj epizodi govorimo o tome zašto žene i dalju ostaju van centra političke moći, kako patrijarhat oblikuje politiku, zašto formalne politike rodne ravnopravnosti ne daju rezultate i da li su obavezujuće rodne kvote jedino pravedno rješenje.
Gošće Jovane Marović su psihološkinja i doktorka rodnih studija i članica ANIME - Centra za žensko i mirovno obrazovanje Ervina Dabižinović i potpredsjednica DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podkast "Bez filtera" zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada i na TV E

Epizodu PROUDCAST-a „RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija” Centra za građansko obrazovanje od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 14:20 sati.
Gosti saradnika na programima u CGO Nikole Obradović su direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić, dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, te politikolog i analitičar Marko Savić.
Sagovornici su govorili o aktuelnoj medijskoj situaciji u Crnoj Gori, razmatrajući značaj nezavisnog i odgovornog javnog servisa, načine na koje se on može izgraditi prema najvišim standardima, kao i važnost takvog sistema za svakog građanina u Crnoj Gori.
Ovaj PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) je sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Sadržaj emisije ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, već je isključiva odgovornost CGO-a i sagovornika u emisiji.

Epizoda PROUDCAST: "RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija" CGO-a sada i na TVE

Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati.&nbsp;
U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Osnovna laž potencijalnog predloga o donošenju Zakona o agentima stranog uticaja je u tome da su civilni aktivisti nečiji agenti, da sprovode tuđe ideje i uticaje i to je zamka, jer nevladin sektor počiva na svojim vrijednostima i uvjerenjima i u krajnjem promovisanju i ostvarivanju ljudskih prava koja su isto toliko naša koliko su i “strana izmišljotina”, ocijenjeno je u <a href="https://www.youtube.com/watch?v=923IEApCSkY&amp;ab_channel=CDTCrnaGora">CDT-ovom podkastu AKCIJA “Mi, strani plaćenici”</a>.
Govoreći o najavama donošenja pomenutog zakona direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević je kazala da vlasti pokušavaju da sve one koje primaju novac iz inostranstva i one koji ujedno istražuju njihovo djelovanje proglase za neprijatelje i da ih označe kao strane plaćenike. 
- Pa naravno da primamo novac iz inostranstva, nego ćemo da pustimo da nas oni plaćaju, Vlada, i da onda prirodno nas uvale u samocenzuru i tako dalje - kazala je Gorjanc Prelević.
Odgovarajući na pitanje zašto se baš sad pominje donošenje jednog takvog zakona kazala je da su se slične inicijative mogle čuti i ranije, da se još za vrijeme Miloševićevog režima govorilo o stranim plaćenicima, da je uvijek nešto strano predstavljano kao loše, a ne kao nešto odakle možemo da naučimo, iako, kako je kazala, recimo koristimo i prepisujemo brojne dobre zakone iz inostranstva.
- Znači to nije ništa novo, ali šta je poenta, zašto. Pa zato što nevladin sektor, pogotovo u Crnoj Gori je veoma jak kritički glas, koji nosi promjene, koji ukazuje na korupciju, koji maltretira ovu vlast kao što je maltretirao on u bivšu prije 2020. godine. To je za sve njih jako neočekivan obrt. Mi jesmo svi kritikovali DPS, imali smo koga da kritikujemo i zašto, to je jako dugo trajalo, 30 godina više aman, i razne privatne zloupotrebe... Ali onda se očekivalo da mi sad tu svi zamremo, da legnemo na rudu, što bi se reklo, i zaboravljajući da je suština nevladinog sektora u toj njegovoj kritičkoj ulozi i sada to treba ugušiti, mislim, vrlo jednostavno. A šta je zajedničko i Staljinu i Miloševiću i ovima koji bi sada da nas uguše, e pa to je težnja za oligarhijom. Znači, iza svega je zaštita pozicije malog broja ljudi koji bi da vlada - dodala je Gorjanc Prelević.
Govoreći o situaciji u susjednoj Srbiji i sličnom prijedlogu, koji se mogao čuti u toj zemlji, Ana Toskić Cvetinović iz organizacije Partneri Srbije je kazala da se kod njih jasno pravi razlika među nevladinim organizacijama, što vlasti pokušavaju iskoristiti i dio njih predstaviti kao strane agenture.
- Mislim da postoji nekoliko namjera, jedna jeste da se skrene pažnja civilnog sektora sa tekućih dešavanja koja su svuda oko nas i ideja je sada da se mi bavimo sami sobom i ovim predlogom. Druga namjera svakako jeste zastrašivanje. Kampanje protiv aktivista, ali i konkretno organizacija imamo posljednjih nekoliko mjeseci, kada su intenzivirane u prorežimskim tablodima. To su kampanje koje se između ostalog zasnivaju na zloupotrebi zvaničnih vrlo osjetljivih podataka o pojedinicima. Mi možemo na osnovu toga šta se piše da vidimo da postoje neke tačke u sistemu koje namjenski ustupaju te podatke tabloidima i onda se ti podaci, uključujući i podatke o poslovnom radu organizacija, informacije o aktivistima, zaposlenima, dalje u tabloidima objavljuju sa targetiranim porukama - kazala je Toskić Cvetanović.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je kazao da je paradoks to što recimo vlada pravi Barometar 26 gdje poziva sve političke subjekte, civilno društvo da se, kako je kazao, ujedinimo, da zajedničkim pregalaštvom napravimo i dovedemo Crnu Goru u Evropsku uniju, a pola te vlade “nas zove zečevima”.
- Da li zaista predsjednik Vlade misli da ćemo mi otići da se pridružimo toj platformi, mi ćemo joj pomoći na drugi način, mi ćemo joj pomoći svojim djelovanjem, osvješćivanjem ljudi i tako dalje... Ali da li zaista neko misli da će civilno društvo, ono pravo, a ne to njihovo fejkovano, doći da podrži i da sjedi sa potpredsjednikom Vlade koji nas zove zečevima. Neće - poručio je Koprivica. 
Dodao je da je ova ideja potpuno očekivana i da je važno istaći kako je zakon zapravo putovao.
- Ja prosto mislim da je zakon putovao od Putinove Rusije do Bjelorusije, Gruzije, Mađarske. U Mađarskoj je došao ja mislim glavni mentor koji je onda svom učeniku Vučiću dao zadatak da to dalje proširi po regionu, a on ga je širio ja sam uvjeren prvo tamo đe je imao uticaja. Prvo je izabrao najboljeg “korisnog idiota” svih vremena to je Milorad Dodik koji je naravno to uradio, dobio je po “ušima” od Evropske unije, vidjećemo đe će to da ide - kazao je Koprivica i dodao da se prvo ide sa ekstremnijom verzijom zakona, pa se onda radila neka modifikacija kao što je radio Orban, te da se onda došlo do naših predlagača i do Srbije.
Gosti CDT-ovog podkasta su govorili i o kampanji targetiranja NVO sektora i dezinformisanja koja je imala za cilj da civilne aktiviste predstavi kao pojedince koji rade van zakona, koje treba poistovjetiti sa javnim funkcionerima, te kao netransparentne po pitanju finansiranja.
Sagovornici su saglasni u ocjeni da je jasno da jedan ovakav predlog u Crnoj Gori imao jednoglasan otpor, da je “no pasaran” za sada, ali da treba da se zna o čemu se radi, da bi se i druge slične ideje i inicijative usmjerene na gušenje kritičkog mišljenja, slobode izražavanja, slobode udruživanja nevladinih organizacija i medija razotkrile i da bi se vidjelo šta je u pozadini.

NVO nisu ničiji agenti već kritički glas koji se pokušava ugušiti

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: podkast