Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati.&nbsp;
U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Goran Mićković osuđen je na pet mjeseci zatvora zbog napada na novinarku RTCG Dušku Pejović.
Presudu je izrekla sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda.
Optuženom se stavljalo na teret ugrožavanje sigurnosti.
Optuženom je izrečeno pet mjeseci zatvora, prekvalifikovan je optužni prijedlog na stav 1 i produžen pritvor.
Ta kvalifikacija se odnosi na to da je Mićković osuđen zbog napada na Pejović &nbsp;kao građanku, a ne zbog posla koji obavlja.

Marija Žižić

Mićkoviću zbog napada na Pejović pet mjeseci zatvora

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda objaviće u ponedjeljak 14. aprila odluku u slučaju napada na novinarku Radio Televizije Crne Gore Dušanku Pejović odlučeno je na današnjem ročištu, prenosi Sindikat medija Crne Gore.
Pejović je 9. marta prijavila prijavila policiji njoj tada nepoznatog muškarca, koji joj je uputio niz uvreda i prijetnji ispred njenog stana u Podgorici.
Policija je izašla na teren i uhapsila Gorana Mićkovića, koji je u pritvoru zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti.
<h2>Mićković kaže da se ne osjeća krivim</h2>
Mićković je na današnjem ročištu ponovio da ne priznaje krivično djelo, da se ne osjeća krivim, a tokom suđenja je odgovarao samo na pitanja branioca.
Kazao je da nije znao da je Pejović novinarka, a da je njeno ime i prezime saznao iz spisa predmeta.
Na pitanje svog branioca da li će Pejović imati problema sa njim nakon što se cijeli proces završi, on je odgovorio odrično.
- Što se mene tiče, neće imati nikakvih problema, kao ni do sada. Ni sa kim nemam problema, ni u zgradi ni u Crnoj Gori - rekao je.
Pejović je kazala da je incident počeo nakon što ju je taksi doveo do njene zgrade.
Kako je rekla, Mićković je sa balkona ubrzo počeo da joj upućuje pogrdne i prijeteće riječi, ali je i pokretima tijela simulirao seksualni odnos uz riječi koje su implicirale seksualno nasilje.
- Obraćao mi se i sa riječima "smećarko" i "klošarko", govorio mi je: "Znam ko si, znam i kad si se tu doselila". Ja mu se tim riječima nisam obraćala već sam mu sve vrijeme persirala i obraćala mu se sa "gospodine" - kazala je.
Policiju je pozvala, nakon što joj je kazao da će da siđe i da će da je “slomi”.
Mićković je, kako je Pejović rekla, sišao ispred zgrade nastavljajući sa prijetnjama.
- Vidjela sam da nije u dobrom stanju. Fizički me stvarno nije dotakao, ali je ulazio u moj prostor toliko da sam morala da se odmičem - navela je Pejović.
Kazala je da je novinarka već 20 godina, da u njenoj matičnoj kući vodi postupak zbog mobinga ali i da je i ranije bila žrtva prijetnji.
- Ne mogu da utvrđujem motive napada ali mogu da kažem činjenice. Rekao mi je: "Znam ko si i znam gdje živiš". Drugo, ja sam novinarka i javna ličnost. Treće, već duže vrijeme tripim prijetnje. Četvrto, javnosti su poznati moji vrednosni sudovi. Peto, dešavale su mi se različite situacije, i prijetnje i pohvale - navela je Pejović.
Dodaje da samo želi da se osjeća sigurno i slobodno.&nbsp;
- Da budem zaštićena i da bez prijetnji mogu da nastavim da radim svoj posao - poručila je Pejović.
<h2>Odbrana traži oslobađajuću presudu</h2>
Branilac okrivljenog rekao je da se Mićković tereti da je Pejović ugrozio sigurnost jer je novinarka, iako je on tokom incidenta nije oslovljavao ni imenom ni novinarskom titulom.
Tvrdi da je okrivljeni stavljen na stub srama i da je u svim medijima osuđen i prije suđenja.
- U konkretnom slučaju, niko od nas ne zna da li su bile upućene riječi prijeteće sadržine. To znaju samo okrivljeni i oštećena. Kome vjerovati? Budući da sve ostaje na sumnji, predlažem da se oslobodi od krivično-pravne odgovornosti i da mu se ukine pritvor - naveo je.

Presuda u slučaju napada na novinarku RTCG u ponedjeljak, Pejović: Samo želim da se osjećam sigurno

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv G. M. (43) koji je osumnjičen da je brutalno verbalno napao novinarku RTCG Dušanku Pejović 9. marta ispred zgrade u kojoj ona živi.
Optužni prijedlog je, kako se navodi u saopštenju, podnijet Osnovnom sudu u Podgorici, a G. M. se tereti za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Istražni sudija Osnovnog suda u Podgorici mu je 11. marta odredio pritvor do 30 dana.
Motivi napada na novinarku RTCG još se utvrđuju, a G. M. je osim odvratnih uvreda Pejović uputio i zastrašujuće prijetnje. 
Ona je pozvala policiju i napadač je uhapšen na mjestu događaja, a na teret mu se stavlja krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Pejović ne poznaje napadača, niti zna njegove motive zašto je nasrnuo na nju, upućujući joj prizemne i vulgarne kvalifikacije i prijeteći joj fizičkom silom.
U prijavi policiji istakla je da se zbog uvreda i prijetnji od nepoznate osobe osjećala ugroženo i strahovala za sopstvenu bezbjednost.
- Osumnjičeni je 9. marta oko 15.20 sati ugrozio sigurnost D. P, novinarke RTCG, lica koje obavlja poslove od javnog značaja, tako što se oštećenoj, ispred zgrade u kojoj stanuje, obraćao uvrjedljivim riječima, prijetio joj da će je slomiti, da zna ko je ona i gdje živi, unoseći joj se u lice i ponavljajući prijetnje i uvrede do dolaska službenika Uprave policije - saopšteno je ranije iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva.
Advokatica novinarke RTCG Marijana Laković saopštila je tada da se Pejović i dalje osjeća nesigurno zbog bojazni da se prijetnje i ugrožavanje njene bezbjednosti mogu nastaviti, jer je moguće da napadač živi u istoj zgradi u kojoj stanuje i ona.
Laković je podsjetila da je napadač novinarki poručio da zna ko je ona i u kom stanu živi.
Advokatica je ukazala i na činjenicu da se već skoro mjesec vodi postupak za zaštitu od mobinga, po prijavi novinarke Pejović, protiv generalnog direktora RTCG Borisa Raonića i direktora TVCG Milana Kneževića, zbog čega je njena klijentkinja u dodatnom stresu.
Esnafska udruženja i više nevladinih organizacija osudile su napad na Pejović i zatražile hitnu i adekvatnu reakciju institucija.
Iz Centra za građanskon obrazovanje (CGO), takođe su ukazala na postupak zbog mobinga (zlostavljanja na radu) u RTCG, koji vodi Pejović, što, kako su istakli, ukazuje na sistemski problem pritisaka na novinare – kako spolja, tako i unutar institucija koje bi trebalo da štite medijske slobode.
- Zato ne iznenađuje, ali govori dosta o savjesti i profesionalizmu uredništva, da je RTCG o napadu na novinarku iz svoje kuće među posljednjima od medija u Crnoj Gori izvjestio – istakli su oni u saopštenju, naglašavajući da je Pejović poznata po profesionalnom radu i beskompromisnom zalaganju za ljudska prava i građanske vrijednosti.

Optužni prijedlog zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Pejović

Šest od 47 kontrolisanih vozača sinoć je uhapšeno u Baru u akcijama lokalne saobraćajne policije.
Kako se navodi u objavi Uprave policije na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), njih troje je procesuirano zbog vožnje pod dejstvom droga, dvoje jer su odbili alkotestiranje, a jedna osoba jer je vozila pod dejstvom alkohola.
- Podnijeto je i sedam prekršajnih prijava - dodali su u policiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F2010326194596745716%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010326194596745716%7Ctwgr%5E13d286176b463685fe94ba5611d53d0e928fca4b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šest vozača sinoć uhapšeno u Baru, podnijeto sedam prekršajnih prijava

U novom izdanju emisije Vikend popodne Televizije E donosimo raznovrsne i inspirativne teme. Sa alpinistom razgovaramo o tome kako izgledaju fizičke i mentalne pripreme za osvajanje nekih od najopasnijih vrhova svijeta i gdje su granice ljudske izdržljivosti.
U nastavku emisije upoznajemo mladu članicu MASTER-a i govorimo o projektima koji kroz saradnju mladih i stručnjaka promovišu nauku u Crnoj Gori. Posebnu pažnju posvećujemo i klimatskim promjenama u 2026. godini kao i zašto one više nijesu predviđanje, već realnost, i kako klimatski uslovi direktno utiču na ekonomiju jedne zemlje.
Za sam kraj, u kuhinji smo sa Sandrom Manojlović, koja nam sprema brze, jednostavne i ukusne recepte idealne za vikend! Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Vikend popodne na TV E: Fizičke i mentalne pripreme za osvajanje najopasnijih vrhova svijeta

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Tivat bilježi rast turističkih posjeta, pokazuju posljednji podaci Turističke organizacije o strukturi smještaja i broju ostvarenih dolazaka.&nbsp;
U tom gradu trenutno boravi 1,3 hiljade gostiju od kojih najveći udio čine strani turisti, njih čak 1,28 hiljada, dok je domaćih evidentirano 16.
U odnosu na godinu ranije zabilježen je rast od 17 odsto, dok je u odnosu na 2024. neznatno niže, prenosi Radio Tivat.
Najveći dio turističkog prometa ostvaren je u privatnom smještaju, gdje je zabilježeno ukupno 1,15 hiljada posjeta, od čega su gotovo svi strani gosti, 1,14 hiljada. U poređenju s prethodnom godinom, ovaj segment bilježi rast od osam odsto, dok je u poređenju sa 2024. godinom zabilježen blagi pad od pet odsto.
U hotelima boravi 151 gost, sa značajnim učešćem stranih gostiju-136. Taj vid smještaja u poređenju sa godinom ranije bilježi snažan rast, što pokazuje na povećano interesovanje za hotelski smještaj u Tivtu.
Najveći udio gostiju čine turisti sa tržišta Rusije, dok se odmah iza njih nalaze gosti iz Srbije. Slijede Azerbejdžan i Ukrajina, koji imaju primjetno manji, ali i dalje značajan doprinos u ukupnom broju dolazaka. Zapažen je i udio gostiju sa tržišta Velike Britanije i Turske.
Nije zanemarljiv ni broj gostiju koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, dok Hrvatska i Njemačka bilježe podjednak, ali znatno manji udio u odnosu na vodeće zemlje.

Tag: duska-pejovic