Rudović: Ako se ostvari plan koji imaju u Beogradu, a čiji je izvođač Alpak kapital, to će biti propast za Crnu Goru; Marković: Veliki kapital sa sobom nosi i težnju ka većoj kontroli i moći

Borba protiv dezinformacija ne smije postati izgovor za ograničavanje slobode izražavanja, već mora počivati na profesionalnoj odgovornosti medija, djelotvornim mehanizmima provjere informacija i političkoj volji da se zaštiti javni interes, jedan je od zaključaka prvog dijela konferencije o medijskoj pismenosti „Provjeriti, razumjeti, vjerovati“, koju je danas u Podgorici organizovao Centar za građansko obrazovanje.

Na ovoj konferenciji, koja je organizovana u okviru programa MedIA-Lit, uz podršku Evropske unije i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, ocijenjeno je da su, u vremenu kada se javno mnjenje oblikuje i izvan granica države, transparentnost medijskog vlasništva i finansiranja, nezavisno novinarstvo, odgovornost digitalnih platformi i medijska pismenost ključni preduslovi demokratske otpornosti Crne Gore.

- Zaštita medijskog prostora ne može se svesti na pitanje domaćeg ili stranog vlasništva. Jednako su važni transparentnost finansiranja, uređivačka nezavisnost, profesionalni standardi, odgovornost digitalnih platformi i sposobnost građana da kritički procjenjuju informacije. Bez tih pretpostavki, formalni pluralizam ne mora značiti i stvarnu raznovrsnost informacija i mišljenja - pokazala je diskusija, navodi u se u saopštenju Centra za građansko obrazovanje.

Direktorka za strategiju i komunikacije u ovoj nevladinoj organizaciji Zvezdana Kovač rekla je da, iako je Crna Gora na Indeksu medijske pismenosti ostvarila najbolji rezultat do sada zauzevši 26. mjesto, i dalje je daleko ispod evropskog prosjeka.

- Brine i jaz između samopouzdanja i stvarnih vještina građana i građanki, imajući u vidu da 79 odsto njih vjeruje da može prepoznati propagandu, dok je 40 odsto već podijelilo lažnu vijest - kazala je Kovač.

Naglasila je i generacijske razlike u načinu informisanja.

- Imamo dva svijeta koja međusobno ne razgovaraju: stariju publiku koja se informiše preko televizije i mlade koji žive na TikToku i Instagramu. Za oba su potrebni različiti pristupi, ali isti cilj - kritičko promišljanje - navela je Kovač.

Smatra da medijska pismenost mora biti dio nastavnog plana, a ne tema povremenih radionica i projekata.

- I sam naziv konferencije nosi važnu poruku: povjerenje ne treba da bude polazna tačka, već rezultat. Ono dolazi tek kad provjerimo i razumijemo - istakla je Kovač.

Tokom panela „Ko piše vijesti koje čitamo u Crnoj Gori?“ otvorena su pitanja uticaja stranog vlasništva i kapitala na uređivačku autonomiju, oblikovanje medijskih narativa i izbor tema koje dospijevaju u javnost. Razgovarano je, kako prenose u CGO-u, i o prenošenju regionalnih i međunarodnih sukoba u domaći medijski prostor, odgovornosti portala za sadržaje koje objavljuju, kao i o tome da li medijski pluralizam zaista donosi raznovrsnost mišljenja ili samo umnožavanje istih poruka.

Glavni i odgovorni urednik portala Rmedia Neđeljko Rudović podsjetio je na istorijske posljedice stranog medijskog uticaja u Crnoj Gori.

- Početkom 90-ih u Crnoj Gori javno mnjenje nijesu kreirali samo domaći već i strani mediji, a posljedica je bila guranje Crne Gore u jedan besmisleni rat. I danas možemo vidjeti neke slične obrasce i pitanje je kako smo i da li smo na adekvatan način reagovali - kazao je Rudović.

Istakao je da je crnogorska medijska scena, uprkos brojnim slabostima, pokazala žilavost i doprinijela razotkrivanju spornih narativa. Ipak, izrazio je zabrinutost zbog mogućih promjena u vlasničkoj strukturi uticajnih medija, posebno u kontekstu planova koje povezuje sa kapitalom iz Srbije.

- Ako se ostvari plan koji imaju u Beogradu, a čiji je izvođač Alpak kapital, to će biti propast za Crnu Goru - ocijenio je Rudović.

Upozorava da bi takav razvoj događaja mogao dovesti do tabloidizacije i degradacije medijske scene, slabljenja domaće uređivačke autonomije i nametanja tema koje utiču na političke procese.

- Crna Gora će tako sve manje odlučivati o sebi, iako se ni sada u određenoj mjeri ne pita. Zato tvrdim da je to najveća opasnost sa kojom se naše društvo suočava u ovom trenutku - poručio je Rudović.

Naglasio je i da mediji moraju imati razvijene mehanizme za ispravljanje grešaka i sankcionisanje ozbiljnog profesionalnog nemara.

- Svaki novinar mora da se zapita da li je uradio sve da provjeri informaciju, a ne da se slijepo oslanja na nezvanične izvore - istakao je Rudović.

Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na ranjivost malog crnogorskog medijskog tržišta, koje je izloženo različitim političkim, ekonomskim i drugim uticajima, ističući da se medijski pluralizam ne može mjeriti samo brojem medija, već i raznovrsnošću sadržaja, kvalitetom izvještavanja i zastupljenošću tema od javnog interesa.

- Kada govorimo o medijskom pluralizmu, važno je obratiti pažnju ne samo na broj medija koji dolaze na crnogorsko tržište, već i na to koje teme izostaju, iako su značajne za građane i građanke - pojasnila je Nikolić.

Osvrćući se na borbu protiv dezinformacija, upozorila je na opasnosti nedovoljno promišljenog krivičnopravnog regulisanja, posebno u okolnostima u kojima se sloboda izražavanja ne razumije uvijek na odgovarajući način.

Umjesto toga, ukazala je na potrebu snažnijeg regulisanja digitalnih platformi i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim medijskim standardima.

- Postoji mnogo proaktivnih mehanizama koji nam idu u korist, poput medijske pismenosti, i odgovornost za ovakvo stanje ne može se prenijeti samo na građane - istakla je Nikolić.

Naglasila je i značaj djelotvornih javnih politika i političke volje za suočavanje sa štetnim stranim uticajima i dezinformacijama.

- Naša je obaveza da uskladimo zakonodavstvo sa evropskim medijskim propisima koji brinu o mentalnom, emotivnom i fizičkom zdravlju građana - poručila je Nikolić.

Direktor Radio-televizije Nikšić (RTNK) Nikola Marković upozorio je na nedovoljnu transparentnost vlasništva nad medijima, podsjećajući i na ranije primjere kompanija čije su vlasničke strukture bile povezivane sa ofšor destinacijama.

- Strano vlasništvo nad medijima samo po sebi nije problematično, ali veliki kapital sa sobom nosi i težnju ka većoj kontroli i moći - kazao je Marković.

Prema njegovim navodima, oko 90 odsto vlasništva nad medijima sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori nalazi se u stranim rukama, što otvara pitanje mehanizama zaštite javnog interesa i uređivačke nezavisnosti.

Kao primjere različitih regulatornih pristupa naveo je Francusku, Španiju, Austriju i Poljsku, ukazujući na ograničenja vlasničke koncentracije, transparentnost finansijskih tokova i nadzor nad vlasničkim strukturama.

Posebno je izdvojio francuski model, objašnjavajući da predviđa ograničenja stranog vlasništva na 20 odsto i procjenu njegove usklađenosti sa javnim interesom.

Marković je ocijenio da zaštita domaćeg medijskog prostora zahtijeva jasna pravila, transparentnost krajnjeg vlasništva i političku odgovornost zakonodavaca.

Ukazao je i da Crna Gora nema zakonsko ograničenje broja televizija sa nacionalnom frekvencijom, kojih, prema njegovim navodima, trenutno ima šest.

- Zaštita domaćeg medijskog prostora pitanje je političke volje i odgovornosti zakonodavaca - poručio je Marković, naglašavajući da je za javni interes presudno znati ne samo ko formalno posjeduje medije već i koji ekonomski i politički interesi stoje iza njih.

Novinar nedjeljnika Monitor Zoran Radulović ukazao je da se pitanje medijskog vlasništva neposredno tiče građana, jer utiče na kvalitet, pouzdanost i nezavisnost informacija koje dobijaju.

- Možda nije toliko važno ko je stvarni vlasnik, koliko ko taj medij plaća, odnosno da li u njega ulaže novac ili iz njega izvlači novac - naveo je Radulović, upozoravajući na uticaj prikrivenih oglašivača, finansijskih interesa i države, koja može oblikovati medijsku politiku i bez formalnog vlasničkog udjela.

Govoreći o mogućim promjenama uređivačke politike Vijesti, ocijenio je da bi najveće posljedice mogla osjetiti publika, imajući u vidu značaj i uticaj ovog medija.

Prema njegovim riječima, eventualna tabloidizacija mogla bi izazvati ozbiljne poremećaje na crnogorskoj medijskoj sceni.

Radulović je otvorio i pitanje efikasnosti i stručnosti institucija koje bi odlučivale o sankcijama zbog širenja dezinformacija. Upozorio je da je neophodno razumijevanje specifičnosti novinarske profesije, navodeći primjere neadekvatnog postupanja u slučajevima napada na novinare.

- Kada neko krade struju, sud angažuje vještaka odgovarajuće struke. A kada ste čuli da sud pozove nekoga iz medijske struke da objasni kontekst u kojem je novinar napadnut - upitao je Radulović, ističući potrebu za stručnijim pristupom pravosuđa pitanjima koja se odnose na medije.