Austrijski kancelar Kristijan Štoker rekao je da je bio iznenađen reakcijom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na pitanja austrijskih novinara tokom posjete Beogradu o višemjesečnim protestima protiv korupcije i zastoju u približavanju te zemlje Evropskoj uniji (EU) - koja su ga vidno izbacila iz takta.
- Nijesam diktator, kao što me vi uvijek predstavljate - dva puta je odbrusio novinarima iz delegacije svog gosta.&nbsp;
Kancelar Štoker je kasnije priznao da ga je Vučićeva reakcija iznenadila.
- Rekao sam mu da se svakodnevno suočavam sa kritičkim pitanjima. To mora da se istrpi. To je sloboda medija - jasan je Štoker.
Vučićev nastup na konferenciji za novinare zapravo je još jednom pokazao zašto on postaje sve problematičniji partner za EU - bilo zbog nedostataka u vladavini prava, zamrznutog dijaloga sa Kosovom ili odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa EU, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji. Već četiri godine Srbija u pregovorima o članstvu nije uspjela da otvori nijedno novo poglavlje ili klaster, a stiče se utisak da je pod Vučićevim vođstvom članstvo u EU i dalje daleka perspektiva - piše austrijski list <a href="https://www.kleinezeitung.at/politik/aussenpolitik/19996806/stippvisite-bei-vucic-und-arnautovic" target="_blank">Klajnecajtung</a>.
Od novembra prošle godine, kada je 16 ljudi poginulo u obrušavanju nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, talas protesta protiv smrtonosne korupcije ne prestaje da potresa zemlju.Na zajedničkoj konferenciji sa Štokerom, Vučić je opširno govorio o devet mjeseci „veoma nasilnih protesta“ koje je Srbija „izdržala na demokratski način“ i „bez ozbiljne upotrebe državne sile“.
U stvarnosti, u proteklih devet meseci uhapšeno je više od 800 demonstranata koje Vučić često naziva „teroristima“. Istovremeno, predsjednik je pomilovao više batinaša iz svoje SNS koji su učestvovali u prebijanju demonstranata do te mjere da su završavali u bolnici, ili ih gazili automobilima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Austrijski kancelar šokiran Vučićevom reakcijom na pitanja novinara: Rekao sam mu da mora da istrpi, to je sloboda medija

Sloboda medija je ključna za funkcionisanje demokratskog društva, a Vlada Crne Gore je posvećena održavanju nezavisnosti medija i stvaranju okruženja koje podržava bezbjedan i neograničen rad novinara – navodi se u pismu Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope, koju predvodi ambasadorka Božidarka Krunić, objavljeno na Platformi o bezbjednosti novinara povodom brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Ova platforma Savjeta Evrope danas je objavila godišnji izvještaj slobode štampe &nbsp;u Evropi, koji su kreirale partnerske organizacije, pod nazivom „Evropski izvještaj o slobodi štampe: Suočavanje sa političkim pritiskom, dezinformacijama i erozijom nezavisnosti medija“. Na sajtu platforme nalazi se i slučaj napada na Raičković u novembru prošle godine, koji je u kategoriji „Napadi na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, u okviru koje su ubistva, otmice, prijetnje i djela nasilja nad fizičkim integritetom novinara, članova njihovih porodica i drugih medijskih aktera, kao i napadi na novinarske izvore zbog njihove saradnje sa novinarima ili medijima.
<h2>Medijsko okruženje</h2>
U odgovoru Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope od 25. februara, a u vezi sa upozorenjem na ovoj platformi, navodi se da Crna Gora ističe ključnu ulogu slobode medija u demokratskom društvu, te da ostaje posvećena daljoj saradnji sa Platformom na unapređenju medijskog okruženja.&nbsp;
- Ulažu se kontinuirani napori da se unaprijedi sloboda medija i podrži bezbjednost i dobrobit novinara kroz efektivnu implementaciju nedavno usvojenih strategija i ažurirani pravni okvir – navodi se u odgovoru.
Kako su precizirali, novinarku „Pobjede“ Anu Raičković napao je u Podgorici 10. novembra uveče biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i član njihovog obezbeđenja Mladen Mijatović, koji je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Na meti napadača su bili i članovi porodice Raičković koji su bili u njenoj pratnji, a nakon napada su vandalizovali i njen automobil. Nakon incidenta Raičković je prebačena u Urgentni centar – navodi se u pismu.
Policija je, kako dodaju, 11. novembra 2024. uhapsila Bećirovića i još tri osobe zbog sumnje da su počinili nasilničko ponašanje.&nbsp;
- Tužilac je Bećiroviću i Mijatoviću odredio pritvor do 30 dana koji je kasnije produžen odlukom Višeg suda. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je disciplinski postupak protiv Mijatovića. Suđenje je počelo 31. januara u Osnovnom sudu u Podgorici, gdje je tužilac potvrdio kvalifikaciju djela kao nasilničko ponašanje – istaknuto je u pismu.
<h2>Nivo dva</h2>
Slučaj Raičković je na Platformi o bezbjednosti novinara Savjeta Evropa kategorisan kao „nivo dva“ koji, kako je precizirano, podrazumijeva „sve druge ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na fizičke napade koji uzrokuju stvarne tjelesne povrede, te djela zastrašivanja i uznemiravanja".
Drugi nivo podrazumijeva i kada javne ličnosti koriste prijeteći ili teško uvredljivi jezik prema članovima medija, kao i neopravdano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme.
Ovaj nivo podrazumijeva i situacije kada zakoni i propisi neopravdano ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama, radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost emitera javnog sektora, te zloupotrebu ili nesrazmjernu upotrebu zakona.
Nivoom dva obuhvaćeni su i zloupotreba vladinih ili drugih ovlašćenja za usmjeravanje medijskog sadržaja ili za kažnjavanje medija ili novinara, miješanje u slobodu medija kroz vlasništvo, kontrolu i regulaciju, kao i druga djela koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija – oflajn ili onlajn.
Predmet o napadu na Raičković je na Platformi za bezbjednost novinara formiran 18. novembra 2024.
<h2>Loši uslovi za rad</h2>
U godišnjem izvještaju se, pored ostalog, navodi da su među pozitivnim mjerama koje su preduzeli nacionalni sudovi donošenja presuda i kazni za pojedince koji su prijetili ili napali novinare, odnosno u slučaju Crne Gore to je presuda donijeta u slučaju verbalnog napada i prijetnji novinarki Milki Tadić Mijović.
Slučaj ubistva urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića navodi se u izvještaju među slučajevima o nekažnjavanju za ubistva novinara.
Crna Gora se pominje u godišnjem pregledu u dijelu loših uslova za rad u medijima.
- U Crnoj Gori, Hrvatskoj i Rumuniji, posebno u vezi sa uslovima rada, novinari bez formalnog statusa zaposlenog često i nemaju adekvatnu socijalnu zaštitu – ocijenili su iz Platforme za bezbjednost novinara Savjeta Evrope.
<h2>Ozbiljne prijetnje</h2>
U izvještaju se zaključuje da su rizici sa kojima su se novinari suočavali u izvještavanju o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine ostali najhitnija briga u vezi sa bezbjednošću novinara u Evropi 2024.
Kao ozbiljne prijetnje identifikuju se i digitalno nadgledanje novinara i rizik koji to predstavlja za povjerljivosti izvora, transnacionalna represiju nad novinarima, posebno iz Rusije i Bjelorusije, te trend u pojedinim zemljama da vlade preuzimaju medije.
Izvještaj upozorava i na rastuću prijetnju dezinformacijama, uključujući sadržaje generisane vještačkom inteligencijom i državnu propagandu, koji se koriste za manipulisanje javnim mnjenjem i podrivanje nezavisnog novinarstva.
- U 2024. godini partneri platforme objavili su 266 upozorenja o fizičkim napadima, zastrašivanju, pritvoru, nekažnjivosti i drugim restriktivnim radnjama, nešto manje od broja upozorenja iz 2023, kada ih je bilo 285, ali znatno iznad nivoa prije pandemije koronavirusa. Zemlje sa najvećim brojem upozorenja bile su Ukrajina (40), a većina njih se odnosila na teritorije koje je okupirala Rusija ili je pripisana ruskim snagama, potom Rusija (32), Turska (28), Srbija (20) i Gruzija (18) – precizirano je u dokumentu.&nbsp;

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Stalna misija Crne Gore pri SE o napadu na Raičković: Sloboda medija ključna u demokratskom društvu

Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Luka Dedić iz NVO Građanski aktivizam.
Skupština Crne Gore bi trebala da bude osovina, kaže Dedić, evropske priče, jer kompletna legislativa, dodaje on, koja se usklađuje sa Evropskom unijom prolazi, kako kaže, kroz ruke poslanika.
- U parlamentu bi trebalo da postoji najveća širina u različitosti stavova, u razgovori o različitim temama, sa različitih aspekata, međutim, ono što smo vidjeli je svakako razočaravajuće. Ali, takođe se uklapa u trend opadanja kompletnog jednog sistema vrijednosti, koji je već dugo vremena urušen, jednostavno gubi se ono što je osnova, gubi se ono što je supstanca društva, nažalost. Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva, jer od medija zavisi i brzina informacije, i njihova tačnost, i samim tim njihova netačnost može izazvati brojne probleme. Kada se poslanici, koji su izabrani od građana, &nbsp;na takav način odnose prema medijima, nezavisno od toga slažu li se, ili ne slažu u svojim političkim stavovima sa uređivačkom politikom medija, mislim da je to veoma loša poruka. Skupština mora biti kohezioni momenat u ovom trenutku, iako slušamo brojne pomirljive poruke iz tog doma, mislim da u praksi to ne funkcioniše baš tako. Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - rekao je Dedić.
Političke partije imaju jedan benevolentan i neodgovoran stav, cijeni Dedić, prema svim društvenim dešavanjima u Crnoj Gori, pa samim tim ne mogu ni oni &nbsp;društveni činioci, dodaje on, koji rade svakodnevno u svim oblastima crnogorskog društva biti zaštićeni, ili, kako kaže, imati sva svoja prava.
- Vjerujem da u ovom trenutku apsolutno sva odgovornost mora biti na svim političkim partijama, da mora biti pronađen najmanji zajednički sadržalac, oko kojega će se svi okupiti, kako bi ova evropska priča dobila puni sjaj. Međutim, ono što mene brine jeste napad na novinarku Pobjede, bojim se da ljudi već sada gube potpuno povjerenje u veći dio institucija u Crnoj Gori. To je veoma zabrinjavajuće, jer ipak su institucije nešto što čini osnovu svake države, nevezano od promjenljivosti političkih partija na vlasti. Ukoliko se vrlo brzo ne desi neka reakcija, na način što će sve institucije biti ojačane, profesiolizovane, i data prilika ljudima koji su stručni u tim oblastima da rade, mislim da će Crna Gora biti i tu u velikom problemu. Mislim, prije svega, da kao građani, a onda i kao ljudi, moramo biti zabrinuti &nbsp;što vidimo onakve napade, ono se može desiti svakome od nas, čak ne moraju biti samo novinari u pitanju, nego bilo koja branša u Crnoj Gori, i bojim se da smo negdje potpuno otupjeli na važnost dešavanja koja nam se dešavaju u odnosu na broj dnevno političkih dešavanja, kojima smo izloženi. Nadam se da će ovo društvo, koje postalo krajnje političko, u narednom periodu ipak svoj fokus malo pomjeriti i posvetiti se stvarnim problemima, jer vjerujem da zdravstvo, prosvjeta, ekonomija, treba da nose mnogo veću energiju u vrijeme političkih partija, poslanika, a samim tim i svih društvenih činioca, u odnosu na sve one političko populističke priče kojima smo izloženi - istakao je Dedić.
Javni diskurs je odavno postao zabrinjavajući, smatra Dedić, a prelazi u još težu kategoriju, ističe on, te kao primjer navodi ratne devedesete godine prošlog vijeka i tadašnje poslanike Skupštine Crne Gore koji su se ponašali, ističe on, drugačije, vodili diskusije na drugačiji način, dok danas parlament, kako kaže, na nivou reality show-a.
- Imamo jednu zabavu za široke narodne mase, a suštinski Crna Gora mnogo gubi na takav način gdje se poslanici ponašaju na način kako se ponašaju. Mislim da su lični i partijski interesi odavno prerasli državne i nacionalne interese, i to je veoma veliki problem. Ukoliko se vrlo brzo političke partije ne posvete rješavanju svih onih životnih problema, sa kojima se suočavamo, vjerujem da će društvena situacija biti samo gora. Ono što je negdje sada već neupitno jete to da se svi služe evropskim integracijama kao pokrivalaicom, ali kada u praksi treba da pokažemo sprovođenje nekih evropskih praksi i normi, onda smo tu veoma tanki. Dok deklarativnost bude vodila sve političke partije u njihovim naumima, a deklarativnost prati populizam koji je preplavio, u zadnjih nekoliko godina, crnogorsku političku scenu, mislim da ne možemo očekivati nikakav napredak, a kamoli da Crna Gora bude naredna zemlja članica - zaključio je Dedić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dedić: Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva

Centar za građansko obrazovanje (CGO) najoštrije osuđuje jučerašnji događaj u Skupštini Crne Gore, kada su poslanik Dejan Đurović, kao i pojedinci na radu u Skupštini, pokušali nasilno udaljiti medije iz plenarne sale kako bi spriječili izvještavanje o skandaloznim scenama - kazao je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Obradović.
&nbsp;CGO, kako navodi, ocjenjuje da ovaj čin, koji odražava neosviješćenost o značaju slobodnih medija i transparentnosti institucija, svjedoči o udaljenosti od evropskih vrijednosti i produbljuje ionako snažnu polarizaciju društva.
- Posebno zabrinjava što ovakvo ponašanje nije naišlo na osudu unutar vladajuće koalicije, čime se legitimizuje agresivni odnos prema medijima i javnosti. Istovremeno, upravo izostanak te osude ukazuje da ovo nije izolovan incident, već dio šire strategije pritisaka na medije, s ciljem stvaranja atmosfere straha i autocenzure, čime se ugrožava pravo građana na objektivno informisanje - ističe Obradović.
&nbsp;CGO podsjeća da je sloboda medija jedan od stubova demokratije, zagarantovana Ustavom Crne Gore, kao i brojnim međunarodnim konvencijama koje je naša zemlja ratifikovala.&nbsp;
- Svaki pokušaj ograničavanja ovog prava predstavlja ozbiljan korak unazad u demokratskom razvoju Crne Gore i udaljava nas od evropskog puta. Novinari nisu tu da bi služili interesima političara ili skrivali njihove propuste, već da bi informisali javnost i držali vlast odgovornom za svoje postupke - kategoričan je Obradović.
&nbsp;Pozivaju rukovodstvo Skupštine da hitno preduzme konkretne mjere kako bi se ubuduće osigurao nesmetan rad medija u toj instituciji, uključujući i jasne protokole koji će garantovati slobodan pristup medija svim relevantnim događajima u Skupštini, ali i sankcije za one koji pokušaju da ograniče njihove slobode.
&nbsp;- CGO apeluje na sve političke subjekte da preispitaju svoj odnos prema medijima, jer je kritičko izvještavanje temelj funkcionalne demokratije. Interes javnosti da vidi ko se kako ponaša juče u Skupštini nesumnjivo je iznad partijskih kalkulacija, a dužnost institucija, posebno Skupštine, jeste da taj javni interes štite - naveo je Obradović.
&nbsp;CGO će nastaviti da prati situaciju i zalaže se za slobodu medija kao ključni kriterijum demokratskog napretka, a vinovnici ovakvih događaja sami sebe pozicioniraju u neprijatelje evropskih integracija.

Obradović: Vladajuća većina protiv slobode medija

Neostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u redakcijama i pritisci koji dovode do cenzure i autocenzure prepoznati su u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG). 
 
Oni su kazali da je Izvještaj EK, kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, u potpunosti potvrdio sve ono na šta SMCG uporno ukazuje, dodajući da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija. 
 
Kako su naveli iz SMCG, Izvještaj je prepoznao nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loše uslove rada u crnogorskim redakcijama, pritiske koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti. 
 
- Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija - poručili su iz SMCG. 
 
Oni su pozdravili pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju, ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da „neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji“. 
 
Iz SMCG su podsjetili da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije, ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati. 
 
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG) prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država - naveli su iz SMCG. 
 
Kako su dodali, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost. 
 
Iz SMCG su dodali da se u preporuci navodi i da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. 
 
- Druge dvije preporuke se odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su ukazali da nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. 
 
- Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su naveli da se nadaju da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju, a odnosi se slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.

SMCG: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Problem sa Vučićem, i sa drugim "Vučićima" u Crnoj Gori je što se ponašaju kao da nijesu političari. Oni sebe doživljavaju kao ljude koji imaju misiju, oni brane državu, brane crkvu, brane tekovine ove ili one, i sa takvim ljudima teško možete pričati o javnom interesu, o tome šta će oni da urade za građane, ako on ima "borački staž" - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E &nbsp;Predrag Nikolić iz Sindikata medija Crne Gore. Komentarišući seksistički ispad profesora Aleksandar Stamatovića, koji je novinarki Ireni Tatar uputio lascivne komentare, a &nbsp;Etički odbor Univerziteta Crne Gore je kazao da je profesor iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar, a takava izjava profesora nedopustiva i skandalozna, &nbsp;kaže generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović, a stav Etičkog odbora Univerziteta &nbsp;je sramotan.&nbsp; - Mi smo sami svjedoci, da su novinari, a posebno novinarke u elektronskim medijima, na televizijama, koje su svima vidljive i koje svi znaju, da su posebno na meti seksističkih i mizoginih komentara. To je kultura koja je nedopustiva u našem društvu i svi treba da se borimo protiv toga - rekla j Radulović. U cijelom slučaju je najviše sporno što je Univerzitet zauzeo takav stav, kaže Nikolić, jer je to ružna poruka, koja dolazi, kako kaže, od najviše visokoškolske ustanove u ovoj zemlji. - Mi imamo novinarstvo koje je sve više ženska profesija i u kome se sve više napadaju žene, zbog toga što su žene, što smetaju, što pišu, govore, izvještavaju kako izvještavaju. Znači, mnoge žuljaju i onda dolazimo do ovako banalnih i ružnih napada. Taj dio sa odgovorom Univerziteta mnogo je problematičniji, jer dolazi od jedne institucije koja obrazuje omladinu, tako da je to najcrnje u svemu ovome - rekao je Nikolić. Mi smo društvo koje je deklarativno za ravnopravnost, cijeni Nikolić, međutim, kako kaže, u praksi je očigledna duboka neravnopravnost, ne samo u novinarstvu, već, ističe on, na svim poljima. - &nbsp;Vidjeli smo da je žena više u Crnoj Gori, međutim, dobar dio njih je marginalizovan.Njih je vrlo malo na pozicijama odlučivanja, imamo činjenicu da više žena završava fakultete, više doktorira, više magistrira, ali džaba, jer je sva moć i dalje u rukama muškaraca, prije svega političara, koji su, sami vidimo, što se tiče njihove svijesti i osjećaja za te finese rodne, ali i za ostale demokratske - istakao je Nikolić. Bilo je jako ružno i neprijatno, kaže Radulović, slušati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kako se obraca novinarki Aleksandri Jovančević, nedopustivo kad to dođe sa najviše instance u državi, i to od, kako kaže, predsjednika koji je obećavao promjene, demokratičnost, pravnu državu i čovjek koji se deklarativno zalagao za slobodu izražavanja. - Mi smo kao Udruženje reagovali, Sindikat je to osudio, jer je nedopustivo na onakav način, vrlo neprijatan i vrlo nekulturan, da se predsjednik države ophodi prema novinaru - istakla je Radulović. Političari su dužni, zato što su na pozicijama na kojima su, poručuje Nikolić, da odgovaraju na pitanja, pa čak i novinara i medijskih kuća, dodaje on, koje im se ne sviđaju i mnogo će lakše biti kad se, kako kaže, &nbsp;emancipuju da nemamo tih problema. Sagovornica Televizije E kaže da joj je žao što je Udruženje propustilo da reaguje u slučaju kad se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić &nbsp;obrušio na novinara Vladana Šturanovića, i, dodaje ona, nedopustivo je da se na takav način bilo ko odnosi prema novinarima, a kamoli predsjednik jedne države. - Nema on poštovanja prema medijima. Mi smo svjedoci i na šta liče press konferencije u Beogradu. Vučić ima par medija gdje izađe i ispriča šta mu je volja, i koliko mu je volja, niko ne smije da ga prekida, niko ne smije da ga pita. Samo mi je žao što mi nijesmo reagovali, prosto nam je to promaklo - naglasila je Radulović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023111020_40a8ee30cc07f2db76c48882b09783e7293d1e2baf5cd0b84f4b9073e62fead7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023111020_40a8ee30cc07f2db76c48882b09783e7293d1e2baf5cd0b84f4b9073e62fead7" data-rendition-name="original" width="1053" height="592" loading="lazy" alt="Mila Radulović"> </figure>  Srbija je dobar primjer, poručuje Nikolić, kako to izgleda kad partije imaju svoje medije, dodaje on, i biznis elite &nbsp;koje &nbsp;imaju svoje medije, i, kaže on, kao izgleda kad se malo &nbsp;ulaže u profesionalne medije i profesionalne novinare. - Problem sa Vučićem i sa drugim ,, Vučićima” u Crnoj Gori je što se ponašaju kao da nijesu političari. Oni sebe doživljavaju kao ljude koji imaju misiju, oni brane državu, brane crkvu, brane tekovine ove ili one, i sa takvim ljudima teško možete pričati o javnom interesu, o tome šta će oni da urade za građane, ako on ima ,,borački staž” …Ta priča je nama problematična, što političke partije imaju, (neke, ne sve), tu rigidnu notu &nbsp;gdje su oni spasitelji, oni su zaslužni za sve, i onda im novinari samo smetaju, posebno novinari sa smislenim pitanjima, koja im ne odgovaraju. Oni bi, bukvalno, najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju - poručio je Nikolić. Sagovornik Televizije E problematizuje dostupnost raznih sadržaja širokim narodnim masama, pa s tim u vezi imamo ogroman postotak nevakcinisane djece, imamo veliki procenat javnosti koji smatra, ističe on, da su vakcine problematične. - U smislu edukacije mi smo jedno zapušteno društvo i naši susjedi u bivšoj Jugoslaviji, i tu treba puno truda, puno volje i napora da se to promijeni. Tačno se zna šta su provjerene informacije i kako do njih doći, a imamo društvene mreže koje su pune neistina, neprovjerenih informacija, imamo te nesretne ratove, pa imamo dosta lažnih informacija, bukvalno ispiranje mozga koje radi jedna strana koja je medijski jaka. Čini mi se da je ta medijska pismenost i opšte obrazovanje nasušno potrebno, a tu smo kao društvo vrlo zakazali, ne sa starijima koji imaju iskustvo iz devedesetih, više sa mladima, kojima se plasiraju razni sadržaji, i oni to, uglavnom, nekritički prihvata - naglasio je Nikolić Kad je započela svoj novinarski staž, prisjeća se Radulović, bilo je nedopustivo da novinar može da bude svako kome je to drago, i dodaje da ima ljudi koji ne znaju čime da se bave u životu, pa se, kako kaže, bave &nbsp;novinarstvom. - Ima neko ko želi da bude PR ili tako nešto, i onda dođe u medije da pokupi sve kontakte, i onda je normalno da mediji nijesu u službi javnosti i građana, jer ti početnici pojma i nemaju šta je uloga novinara, šta je uloga medija, šta piše u etičkom kodeksu. Redakcije danas imaju problem sa deficitom novinara i nemaju vremena da ih edukuju. Nekada je za posao novinara bila neophodna diploma fakulteta novinarstva ili nekog društvenog fakulteta, bio je uslov da je neko, najprije, obrazovan, da bi mogao da izvještava i da kreira javno mnjenje - istakla je Radulović. Da bi građani vjerovali medijima, kaže Radulović, novinar &nbsp;mora prvo sa sobom da raščisti da zna, dodaje ona, šta su njegove dužnosti i zbog čega se on bavi time, pa tek onda, kako kaže, da radi svoj posao. Drugi razlog degradacije novinarske profesije su niske zarade, podsjeća Radulović, jer su novinarske plate ispod državnog prosjeka, naglašava ona. - Podatak iz Sindikata, od juna proše godine, je da 60 posto novinara ima platu ispod prosjeka u Crnoj Gori, i to oni koji imaju sreće, dobar dio, kod lokalnih javnih emitera, ima kašnjenje plata od po mjesec, dva i više. Imamo i privatne medije gdje nekad plate kasne. Negdje je to najbolje regulisano u državnoj televiziji, u Javnom servisu, zahvaljujući tome što oni imaju Granski kolektivni ugovor. Mi u Sindikatu smo par godina pokušavali sa poslodavcima da napravimo dogovor oko Granskog kolektivnog ugovora koji bi poboljšalo stanje, to je bila nemoguća misija. To nije barijera, nego zid. To su samo fingirani pregovori, jer njima se ne isplati to, bolje da je stanje tako nerješivo, kao sad, kad im može biti - zaključio je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGO3Fy6_b9J8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Političari bi najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju

Alsu Kurmaševa, novinarka Radija Slobodna Evropa koja je puštena u avgustu tokom velike razmjene zarobljenika između Rusije i Zapada, nalazi se među četiri reportera koji su nagrađeni prestižnom međunarodnom nagradom za slobodu štampe 2024. godine, saopštio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
- Dobitnici Međunarodne nagrade za slobodu štampe CPJ simbolizuju vitalni posao koji novinari svuda obavljaju na izvještavanju o činjenicama suočenim sa žestokim pokušajima da se prikrije istina . rekla je izvršna direktorka CPJ Džodi Ginsberg u saopštenju od 19. septembra.
- U godini koja je bila poražavajuća za novinare i slobodu štampe, čast je stajati uz njih - rekla je Ginsberg.
Kurmaševa (47), će primiti nagradu u novembru zajedno sa ostala tri dobitnika, palestinskom novinarkom Shrouk al-Aila, gvatemalskim reporterom Kuimijem de Leonom i Samirom Sabou iz Nigera, navodi se u saopštenju CPJ.
Kurmaševa, dvojna rusko-američka državljanka, privedena je u junu 2023. dok je čekala povratni let za Prag iz Kazanja. Vlasti su joj oduzele oba pasoša i telefon. Puštena je, ali joj je zabranjeno da napusti zemlju.
Nakon pet mjeseci čekanja na odluku u svom slučaju, Kurmaševa je kažnjena sa 10.000 rubalja (109 dolara) jer nije prijavila svoj američki pasoš ruskim vlastima.
Pošto nije mogla da napusti Rusiju bez putnih isprava, Kurmaševa je u oktobru uhapšena, zatvorena i optužena da je neprijavljeni "strani agent".
Dva mjeseca kasnije, optužena je za širenje neistina o ruskoj vojsci.
U julu, sud u glavnom gradu Tatarstana, Kazanju, osudio je Kurmaševa na šest i po godina zatvora.
Ona je 1. avgusta puštena zajedno sa još dvojicom američkih državljana, Evanom Gerškovičem i Polom Vilanom.

Novinarka RSE među četvoro nagrađenih Međunarodnom nagradom za slobodu medija

Ministar zdravlja Vojislav Šimun otvorio je danas u Podgorici Nacionalni program obuke o kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata, koji se realizuje u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).
Kako navode iz Ministarstva zdravlja, riječ je o programu koji ima za cilj jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore primjenom međunarodnih standarda kvaliteta.
Ministar Šimun ocijenio je da projekat predstavlja važan iskorak u izgradnji zdravstvenog sistema koji treba da bude otporan, pravedan, usmjeren na čovjeka i utemeljen na principima sigurnosti i kvaliteta.
Zahvalio je SZO na finansijskoj i tehničkoj podršci, ističući da Crna Gora na taj način dobija priliku da primjenjuje najbolje međunarodne prakse.
„Ovaj program nije samo obuka, već strateška inicijativa koja osnažuje zdravstvene radnike, menadžere i lidere da postanu pokretači promjena. Kroz razvoj znanja, vještina i zajedničkog jezika kvaliteta i sigurnosti, gradimo zajednicu prakse koja će podsticati saradnju, razmjenu iskustava i dugoročno unapređenje zdravstvene zaštite u Crnoj Gori“, poručio je Šimun.
Učesnicima se obratila i šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović, naglašavajući da je Ministarstvo zdravlja ključni partner u sprovođenju reformi i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite.
Iz Ministarstva poručuju da će program imati multiplikativni efekat, jer će učesnici prenijeti stečena znanja i standarde u svoje ustanove, čime se obezbjeđuje održivost i širenje kulture sigurnosti i kvaliteta u cijelom zdravstvenom sistemu.
Crnogorsko zdravstvo će, kako se dodaje, i dalje kroz partnerstvo sa SZO i drugim institucijama raditi na podizanju standarda i praksi, s ciljem da pacijentima bude pružena sigurna, efikasna i kvalitetna zdravstvena usluga.

Počeo Nacionalni program obuke o kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata

Lokacija na Ćemovskom Polju, u blizini Stočne pijace, koja je nekada bila jedno od najvećih odlagališta otpada u Podgorici, u potpunosti je transformisana. U sklopu nacionalne ekološke kampanje „Čuvaj da te čuva“, sa ovog mjesta uklonjeno je čak 650m3 otpada, što odgovara težini od 130 tona, saopšteno je iz Evropske kuće.&nbsp;
Kako se navodi, na mjestu gdje su donedavno bile gomile građevinskog i kabastog otpada, sada se nalazi uređen javni prostor sa klupama. Kako bi se spriječilo ponovno formiranje divlje deponije, postavljeno je 15 nadzornih kamera kao i table upozorenja, dok će Komunalna policija i druge inspekcijske službe sprovoditi redovan nadzor.&nbsp;
Dodaje se da parkovski mobilijar i nadzorne kamere donacija su kompanije Voli, jednog od partnera kampanje.
- Akciju čišćenja podržali su Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Glavni grad Podgorica, Inicijativa Ozelenimo Crnu Goru, kao i kompanija Voli. Više od stotinu volontera svih generacija pridružilo se akciji, pretvarajući jednu od „crnih tačaka“ grada u simbol zajedništva i brige za životnu sredinu - ističe se iz Evropske kuće.&nbsp;
Ohrabrena ovim uspjehom, a kako se dodaje, kampanja će proširiti mrežu kamera na druge kritične tačke u širem području, kao i na Vrela Ribnička, gdje se i dalje bilježi spaljivanje otpadnih guma. Ćemovsko Polje sada pokazuje da se dugogodišnji problemi mogu riješiti zajedničkim snagama institucija, civilnog sektora, kompanija i građana – i može postati model za rješavanje drugih problematičnih lokacija u Podgorici i širom Crne Gore.
- Pokrenuta na Svjetski dan životne sredine, 5. juna 2025. godine, kampanja „Čuvaj da te čuva“ već je okupila široku koaliciju partnera iz državnih institucija, lokalnih samouprava, akademske zajednice, civilnog društva i društveno odgovornih kompanija. Cilj kampanje je jačanje zaštite životne sredine kroz konkretne akcije i inspirisanje građana da lično doprinesu čistijem i zdravijem okruženju - navodi se iz Evropske kuće.&nbsp;

Sa Ćemovskog polja uklonjeno čak 650m3 otpada

Razgovaramo večeras sa likovnom umjetnicom koja je rođena u znaku vodolije sa poznakom u biku, što na prvi pogled odaje osobu koja odiše smirenošću i postojanošću, ali njen unutrašnji svijet krije bogatstvo koje objašnjava i zašto su njena djela završila u rukama svjetskih imena iz oblasti umjetnosti i šou biznisa. 
Ona pripada rijetkoj umjetničkoj kategoriji koji spaja jasnoću i racionalnost s beskrajnom maštom i emotivnom prijemčivošću. U njenom temperamentu vidi se snaga da osjeti ono što drugi prećute, da intuiciju pretvori u slike koje publika doživljava kao sopstvenu istinu. 
To je žena kojoj je dato da gradi most između svakodnevne stabilnosti i unutrašnjih oluja, pa svako njeno djelo nosi i mir i nemir u isto vrijeme. 
Ono što najdublje određuje njen unutrašnji svijet jeste mjesec u ribama, izvor snažne mašte, intuitivne osjetljivosti i sposobnosti da u umjetnosti pretoči ono što drugi samo naslućuju. 
Da li u tom unutrašnjem talasanju nastaju djela koja nijesu tek slike, već ogledala emocija i kolektivnih snova, otkriva slikarka Hajdana Kostić Hajdi.
Bikovi rođeni u prvoj dekadi odaju utisak mirnih i postojanih osoba, ali u sebi nose ozbiljnu tvrdoglavost dok njihova vezanost za materijalno često zna da ide do opsesije. Ipak, malo ko zna da baš oni u kriznim situacijama mogu pokazati nevjerovatnu hladnokrvnost. 
Slabost im je što teško opraštaju, čak i kada to ne žele da pokažu. Pripadnici druge dekade često nose dar za muziku, ritam i ljepotu. Njihov glas i način govora mogu imati gotovo hipnotički efekat. Imaju izraženu potrebu da drže pod kontrolom svoje okruženje, i to na vrlo suptilan način. 
Nisu nagli, ali kada nešto odluče,ništa ih ne može zaustaviti. Kod rođenih u poslednjih deset dana ovog znaka ljubav često funkcioniše po principu sve ili ništa, a ljubomora i posesivnost mogu da iznenade. Njihova intuicija kada su ljudi u pitanju gotovo nikad ne griješi. U sebi nose ogromnu snagu koja se pokazuje tek u najtežim trenucima.
<h2>RUBRIKA 2 ASTRO SKENER </h2>
1. Moj profesionalni put ne pokreće želja za uobičajenim uspjehom, već potreba da smisleno doprinesem i ostavim trag kroz autentične ideje. Sebi uvijek postavljam visoke ciljeve, radije želim da me vide kao dosljednu nego samo popularnu?
2. Spolja djelujem mirno i stabilno, ali u sebi nosim snažan, intuitivan svijet koji osjeća emocije drugih kao sopstvene, zato su mi samoća i mali krug povjerljivih ljudi potreba, a ne luksuz?
3. Umjetnost za mene nije bijeg, već način da pokažem ono što osjećam, iz svojih emocija stvaram slike koje spajaju nježnost i snagu i koje mijenjaju onoga koji gleda, jer u njima prepoznaje dio sopstvene priče koju nikada nije umio da iskaže riječima?
4. Moj odnos prema novcu i stvarima vezan je za osjećaj sigurnosti, prvo želim da imam stabilne temelje i da sačuvam ono što sam stvorila, a tek onda širim svoje ambicije, jer mi je važno da se u svemu osjećam mirno i zaštićeno?
5. U ljubavi tražim potpunu iskrenost i duboku vezu, za mene bliskost nije površna, ona je sveobuhvatna ili je nema, a najviše me privlači partner koji dijeli moje vrijednosti i radoznalost?
6. Moja najveća snaga je izdržljivost u kriznim trenucima, kada sve izgleda kao da se ruši, tada postajem jasnija, odlučnija i tačno znam šta mora da ostane, a šta da nestane?
7. Najveći strah mi je da izgubim kontrolu nad sopstvenim osjećanjima i ritmom, zbog toga sam sklona da preuzimam previše odgovornosti ili da u tišini gomilam napetost, pa se uvijek vraćam malim navikama koje me prizemljuju?
8. Sa publikom imam dvosmjeran odnos, mogu da budem pokretač i magnet za ljude sličnih vrijednosti, ali isto tako brzo prepoznam kada okruženje gubi integritet. Tada se povučem i biram manja, iskrenija društva?
9. Moja životna filozofija stoji na mostu između razuma i intuicije, podjednako me hrane znanje, putovanja i istraživanje novih ideja, kao i snovi i simboli koje često koristim kao materijal za stvaranje?
10. Iz porodičnog nasljeđa naučila sam da je vidljivost istovremeno dar i teret, zato gradim unutrašnji svijet koji ne zavisi od aplauza, a javni nastup doživljavam kao obavezu tek kada sam u sebi dovoljno stabilna?
11. Moj glas, bilo kroz sliku ili riječ, uvijek je način da stvorim svoju stvarnost. Tek kada ideju izgovorim, nacrtam ili podijelim, osjećam da je ona zaista rođena?
12. U godinama koje dolaze planiram da širim svoj rad kroz međunarodne projekte koji spajaju umjetnost, obrazovanje i humanost?

Večerašnja gošća emisije "Znak Podznak" slikarka Hajdana Kostić Hajdi

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković sastao se danas sa predstavnicima Nacionalnog udruženja proizvođača ribara kako bi razgovarali o zahtjevima tog Udruženja, gjde je istakao da će taj resor u hitnom postupku uputiti sve zahtjeve na relevantne adrese, i informisati ih o povratnim informacijama.
Kako je navedeno u saopštenju MPŠV, teme razgovora bile su akcize na gorivo, vezovi za ribarska plovila, nedostatak mogućnosti remonta brodova, obnova komercijalne flote, osnivanje garantnog fonda, naplaćivanje kruzerima i gliserima ulaske u Boku kako bi se nadoknadila šteta ribarima, finansijska pomoć, povećanje iznosa za ulazak u PDV, povećanje Agrobudžeta za tu privrednu grANU.
Joković istakao je da će posredovati između ribara i institucija koje su adrese za ove zahtjeve, i najavio da će obavezno razmotriti i formiranje garantnog fonda, komisije, i poljoprivrednog fonda čiji bi članovi bili predstavnici svih poljoprivrednih grana, kao i ribarstva.&nbsp;
- Na taj način bi legitimni predstavnici zasupali interese grupa - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Joković je podsjetio da je Ministarstvo uvijek na strani svojih korisnika, te da je Direktorat za ribarstvo pokazao izuzetne rezultate u saradnji sa ribarima, kao i privremenom zatvaranju Poglavlja 13, koje će biti ove jeseni.

Joković najavio formiranje garantnog fonda i poljoprivrednog fonda i komisije čiji bi članovi bili predstavnici svih poljoprivrednih grana

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: sloboda-medija