The environment for media professionals in Montenegro who report on sensitive topics has become extremely hostile. This is evidenced by the fact that the number of recorded violations of media freedom has more than doubled over the past year, according to the 2025 annual monitoring report published by partners of the Media Freedom Rapid Response (MFRR).
The report was prepared by the European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), the European Federation of Journalists (EFJ), and the International Press Institute (IPI).
According to the data in the report, during 2025 a total of 20 cases of media freedom violations were recorded, affecting 32 media workers or media-related entities in Montenegro.
Half of the recorded cases involved intimidation and threats, including five serious death threats, which in most instances were sent by private individuals via the internet.
The report highlights verbal attacks by Members of Parliament of Democratic Montenegro, Boris Bogdanović and Momčilo Leković, against Television E, M Portal, and Analitika, whom they publicly accused of being „corrupt servants and protectors of the mafia“.
It also recalls threats sent via Facebook to Television E journalist Itana Kaluđerović, including the message „watch out that a bullet doesn’t hit you“, while M Portal editor Danica Nikolić received a sniper threat.
Additionally, in September concerns were raised over discriminatory treatment of media outlets by the Ministry of Defence. The issue arose after Antena M journalist Bojana Dabović was denied accreditation to attend a press conference, along with several other newsrooms.
- The only recorded legal incident concerned a breach of the protection of journalistic sources, after the editors of the M portal and ETV received a letter allegedly sent by an assistant director of the Police Directorate, requesting explanations regarding an article about alleged political pressure on a disciplinary prosecutor - the report states.
The analysis shows that the most frequent violations of media freedom were verbal attacks - 17 cases, followed by three cases of obstruction of work and one legal incident. During 2025, one physical attack and one attack on property were also recorded.
- Several journalists from the news outlet „Vijesti“ were also targeted. Investigative journalist Jelena Jovanović faced repeated death threats related to her reporting on corruption and crime, including one threat that mentioned beheading. TV Vijesti journalist Alisa Hajdarpašić also received death threats via Facebook. In August, „Vijesti“ photojournalist Boris Pejović received death threats from around ten individuals while live-reporting on the illegal removal of a monument attributed to a war criminal. Pejović was reporting from Berane together with journalist Stevo Vasiljević, who was physically assaulted on that occasion and had his equipment damaged - the report notes.
Five cases of discreditation targeting three journalists and two media outlets were also documented.
- One case concerned „Vijesti“ journalist Dragana Šćepanović, who for years had been exposed to defamatory attacks by the portal „Aktuelno“, owned by a businessman who also controls a ski resort, about whom Šćepanović had reported in her investigative articles. In March, the journalist won the case. In a first-instance ruling, the court determined that the portal „Aktuelno“, through numerous articles, had discredited Dragana Šćepanović both personally and professionally, and had called into question her personal and professional integrity - the report states.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Number of media freedom violations doubled: Report includes attacks by the Democrats on TV E, threats to journalist Kaluđerović...

Sve što pratimo o vašem Javnom medijskom servisu je u suprotnosti sa onim što propisuje Evropski zakon o medijskim slobodama - rekla je predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Dodaje da je ova organizacija reagovala zbog vrlo zabrinjavajuće situacije u Javnom servisu, pritiske na sindikalce, nepoštovanje zakona, nepraćenje i nepoštovanje Evropskog zakona o medijskim slobodama, a sve sa ciljem zaštite RTCG, zbog opstanka i jačanja tog stuba u medijskom okruženju u svakoj demokratskoj zemlji.
U prioritetima rada Evropske federacije novinara je, prema njenim riječima, odbrana javnih medijskih servisa koji su širom Evrope pod velikim udarom.
Sever podsjeća da su sindikalna udruženja zaštićena zakonom, pa pritisci na sindikalce su u potpunoj suprotnosti sa onim što, kako ističe, EU zahtijeva od zemalja članica u socijalnom dijalogu. Dodaje da duže vrijeme prate događanja u RTCG i situaciju sa imenovanjem glavnog direktora.
- Iz aktivnosti Sindikata vrlo je jasno da te se ti ljudi bore za pošten kolektivni ugovor, koji je nekoliko puta vraćen zbog nekih razlika u platama. Nude konkretna rješenja i konkretne ponude kako napraviti kolektivni ugovor koji će biti ujednačen i koji će biti prihvatljiv, a koji nažalost ne nailaze na onaj pravi socijalni dijalog sa druge strane - rekla je Sever.&nbsp;
Ističe da postoji direktiva EU koja propisuje da 80 odsto tržišta mora biti pokrivena kolektivnim ugovorima u naredne dvije godine, dok se u Javnom medijskom servisu onemogućuva potpisivanje kolektivnog ugovora.
- Imamo situaciju da se na Javnom medijskom servisu onemogućava potpisivanje kolektivnog ugovora u situaciji kad je zemlja na putu ka EU. Očigledno se krši evropski Zakon o medijskim slobodama, član 6 koji se bavi javnim medijskim servisima u jednoj zemlji koja je na pristupnom putu u Evropsku uniju. To stvarno nije dobro i reagovali smo zbog toga što je naš posao - kazala je Sever.&nbsp;
Njihov posao je, dodaje, upozoriti da se moraju poštovati zakoni, poštovati pravo na sindikalni rad i zaštita profesionalnih i sindikalnih prava.&nbsp;
- Ovo pitanje situacije o Javnom medijskom servisu u Crnoj Gori, pogotovu u svjetlu implementacije evropskog zakona o medijskim slobodama, sigurno je zanimljivo i na evropskom nivou u ovom trenutku - istakla je Sever.&nbsp;
Iznenađuje je, kako je rekla, izostanak reakcije izvršne vlasti na stanje u Javnom servisu, naročito u kontekstu pristupanja Crne Gore u EU.
- Evropska federacija novinara pisala je ukazujući ponovo na nepoštovanje zakona, pritiske na sindikalce, nepraćenje i nepoštovanje Zakona o javnim medijskim slobodama, a sve u krajnjem cilju, kako ističe, zaštite Javnog medijskog servisa - navela je Sever.
Evropska federacija novinara, kako ističe, okuplja gotovo 300 000 novinara i novinarki, 75 članica iz 45 zemalja, dok Međunarodna federacija novinara pokriva cijeli svijet, sa izuzetno velikim brojem organizacija.
- I na evropskom nivou, u Briselu, prihvaćeni su kao relevantan partner u socijalnom dijalogu. Učestvujem 24. februara sa visokim predstavnikom koji je zadužen za pitanje medija u Evropskoj komisiji na panelu o javnim medijskim servisima. Od svih adresa na kojima smo poslali mejl za očekivati je da bi bar neko trebao odgovoriti, a vrlo skoro skoro sa Evropskom federacijom novinara na završnoj konferenciji velikog projekta dolazimo u vašu zemlju i ja se nadam, ako ništa drugo, da ćemo tada imati prilike lično otvoriti ova neka pitanja. Evropska federacija novinara i ja lično zatražićemo neke odgovore i možda čak i sastanke - rekla je Sever.&nbsp;
Ukazuje na populistički trend koji se širi od SAD-a ka Evropi, povećane napade na medije, medijske slobode i pluralizam medija, širenje dezinformacija, što je, kako kaže, prepoznato EU.
- Evropska unija je u proteklom mandatu, a nastavlja se taj proces, donijela niz zakona kako bi pokušala ograničiti i govor mržnje i zaštititi pluralizam medija, zaštiti krovni Evropski zakon o medijskim slobodama… Evropa je takvo ponašanje politicara i takav trend napada na nezavisno novinarstvo &nbsp;prepoznala i Evropa zbog toga donosi pravne okvire i alate da se zaštiti profesionalno novinarstvo, da se zaštiti i Javni medijski servis. Za zemlju koja je na putu u Evropsku uniju bilo bi pošteno i pametno da se pokušaju ti zakoni pročitati i implementirati, primijeniti u vašem medijskom sektoru - zaključila je Sever.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtdIebVzb1ho&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sever: Sve što pratimo o RTCG u suprotnosti sa onim što propisuje Evropski zakon o medijskim slobodama

Ministar javne uprave Maraš Dukaj čestitao je medijskim djelatnicima Dan novinara Crne Gore poručujući da su slobodni i profesionalni mediji jedan od nosećih stubova demokratskog društva i da sloboda medija i sigurnost novinara moraju biti prioritet svake vlasti.
- U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori. Profesionalno, objektivno i odgovorno novinarstvo predstavlja jedan od ključnih stubova demokratije i nezamjenjiv je faktor u jačanju transparentnosti institucija i povjerenja građana u javnu upravu - naveo je on.
Istakao je da Ministarstvo javne uprave, držeći se upravo tog principa, ostvaruje kvalitetnu i stratešku saradnju s medijima.
- Ostajemo posvećeni otvorenoj saradnji s medijima, jačanju pristupa informacijama i afirmaciji standarda koji doprinose slobodnom i profesionalnom novinarstvu - poručio je Dukaj.
Sloboda medija i sigurnost novinara moraju, podvlači on, biti prioritet svake vlasti, uz kontinuirano unapređenje uslova za rad medija.
- Želim vam svima uspjeh u daljem radu, uz poštovanje najviših etičkih i profesionalnih principa - zaključio je Dukaj.

Dukaj čestitao Dan novinara: Sloboda i sigurnost medija moraju biti prioritet svake vlasti

Okupljanje građana ispred Mosta slobode na protestu pod nazivom "Marš slobode", u organizaciji zborova Novog Sada, počelo je u 16.30 sati.
Planirano je da tokom ovog marša građani prođu sedam raskrsnica duž Bulevara oslobođenja sve do Željezničke stanice, gdje se 1. novembra prošle godine obrušila nadstrešnica stanične zgrade i usmrtila 16 ljudi.
Svaka od sedam raskrsnica na ovoj ruti ima svoju temu koja simbolizuje desetomjesečnu borbu studenata i građana.
Na prvoj raskrsnici kod Mosta slobode pojavila se profesorka sociologije Marija Vasić koja je provela sedam mjeseci u pritvoru, a u novembru je očekuje i suđenje sa još 11 aktivista. 
 
Ona je došla sa svojim saborcem iz Pokreta slobodnih građana Ladom Jovovićem, koji je takođe osumnjičen u istom postupku za rušenje ustavnog poretka, i pušten da se brani sa slobode kada i Vasić. Oni su pred građanima digli maketu, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Performans za medijske slobode na raskrsnici kod Futoške pijace uključivao je paljenje baklji i dimnih bombi u bojama zastave Srbije. 
Na kraju performansa ponovo je prikazana i maketa, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Advokati koji mjesecima pružaju pomoć pro bono svim političkim zatvorenicima, studentima i građanima pojavili su se na protestu "Marš slobode" u prslucima na kojima piše "advokat" i pravna pomoć".

Marš slobode u Novom Sadu: Održan performans za medijske slobode

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E večeras u 19 sati pogledajte: 
 
- Inicijativa za smjenu ministarke Tamare Vujović 
 
- Glavni i odgovorni urednici Televizije E, Portala ETV, Antene M, Portala Standard, M portala i Portala Analitike od premijera Spajića traže da razriješi ministarku kulture i medija Tamaru Vujović. 
 
- Podaci Monstata pokazuju da je inflacija u septembru dostigla 4,9 odsto što je najveća stopa u posljednjih 16 mjeseci. 
 
- Roditelji djece sa autizmom jos jednom pozvali podgoričku upravu da se opredijeli o lokaciji za izdradnju Dnevnog centra djece sa autizmom. 
 
- Treći sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Tramp pozvao na prekid sukoba na sadašnjim linijama fronta.
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Remon Zakaria.
Emisiju vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Remon Zakaria

Evropska unija se neće baviti unutrašnjim pitanjima Crne Gore, već je isključivo zanimaju „štikliranja“ ispunjenih zadataka i uslova potrebnih za članstvo, poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
– Evropsku uniju interesuje administrativno ispunjavanje uslova. Sve što se dešava na unutrašnjem planu moramo riješiti sami, i za te vrijednosti moramo se sami izboriti – kakvu god žrtvu to podrazumijevalo – istakla je Nikolić.
Ona se osvrnula i na odgovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je na pitanje novinarke Antene M – postavljeno u dogovoru sa sedam medija koji su bili meta napada – o reakciji Evropske komisije na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva prema kritičkim medijima, kazala da „ne komentarišu tekuće istrage“, ali da „pomno prate situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu“, naglašavajući da je „sloboda medija kamen temeljac Evropske unije“.
Prema riječima Nikolić, takve poruke su očekivano diplomatske i poručuju da će Brisel insistirati na slobodi medija, ali da od konkretnih poteza vjerovatno neće biti mnogo koristi.
– Postoji ono što je javna i ono što je tajna diplomatija. Sigurno će pratiti situaciju, ali se ne treba oslanjati na diplomatske izjave, niti očekivati posebnu zaštitu od strane Kvinte, bilo koje ambasade, Evropske unije ili NATO-a. Sa ovim stvarima moramo se sami izboriti. Von der Lajen nije izašla iz standardnog okvira očekivane izjave, niti je rekla nešto novo ili značajno – navela je Nikolić.
Govoreći o evropskom kontekstu, Nikolić je ocijenila da se Evropska unija suočava s ozbiljnim krizama na više frontova, zbog čega joj je potreban ulazak Crne Gore kako bi pokazala da je i dalje „poželjna destinacija i partner“.
– Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ne zahvaljujući ovoj vlasti, već onome što je urađeno tokom prethodne. Prije smjene bivšeg ministra pravde ispunili smo završne kriterijume u jednoj od ključnih grupa pregovaračkih poglavlja i tada su nam se širom otvorila vrata. To nije samo naš uspjeh – Evropskoj uniji je potreban neko ko još želi da bude dio njihovog saveza, pa makar to bila i Crna Gora, ovakva kakva jeste – zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzIFpI1vOi24%3Fsi%3D5imO4NQFJd_HgYQ2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Evropska unija se neće baviti našim unutrašnjim pitanjima – za vrijednosti se moramo izboriti sami

Međunarodna koalicija za slobodu medija, slobodu izražavanja i novinarske organizacije pozvali su predsjednicu Evropske komisije Ursulu fond der Lajen da tokom svoje posjete Zapadnom Balkanu ove nedjelje posveti pažnju krizi slobode medija u regionu, saopštio je u ponedjeljak Međunarodni institut za štampu (IPI).
IPI je naveo da su međunarodne organizacije od oktobra prošle godine su zabilježile "izuzetne pritiske na slobodu medija širom regiona", navodeći da "naglo gašenje Al Džazire Balkans, intenziviranje političkog pritiska na kanale N1 i Nova TV i pokretanje televizijskog kanala od strane kremljovskog propagandnog medija RT Balkan, predstavljaju egzistencijalne prijetnje nezavisnom i pouzdanom novinarstvu širom regiona".
- U kontekstu brzog pogoršanja krize slobode medija u regionu, a najistaknutije u Srbiji, koalicija međunarodnih organizacija za slobodu medija, novinarske organizacije i slobodu izražavanja poziva predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da tokom svoje posjete Zapadnom Balkanu ove nedjelje pokrene pitanje prijetnji zaštiti novinara i medijskom pluralizmu sa nadležnim vlastima- navodi IPI koji je poziv uputio s još devet organizacija.
Međunarodne organizacije za slobodu medija i izražavanja kao probleme "sumorne sliku medijskog pejzaža u kojem nezavisne i male redakcije možda neće moći da opstanu" navode i rekriminalizacija klevete i usvajanje zakona o stranim agentima u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, kao i smanjenje finansiranja nezavisnih medija.
Predsjednica Evropske komisije počela je u ponedjeljak zapadnobalkansku turneju u Tirani, odakle će otputovati u Crnu Goru. Potom fon der Lajen odlazi u Bosnu i Hercegovinu, a u srijedu stiže najpre u Srbiju i zatim ide na Kosovo i u Sjevernu Makedoniju.
IPI navodi da "pritisci na javne emitere, privatne medije i medijske vlasti u Albaniji i na Kosovu, zajedno sa pokušajima političara da ograniče pristup medija njima, naglašavaju ozbiljne opasnosti koje predstavljaju pravo novinara na informisanje i pravo građana na informacije".
Mapiranje slobode medija registrovalo je 381 upozorenje koje pogađa 617 novinara i medijskih radnika u šest zemalja Zapadnog Balkana, sa 222 slučaja registrovana samo u Srbiji, navodi IPI i dodaje da "trenutni nivo nasilja nad novinarima u Srbiji jedinstven je u bilo kojoj državi članici EU ili zemlji kandidatu".
Reporteri bez granica (RSF) dokumentovali su za manje od dva ljetnja mjeseca 34 fizička napada na medijske profesionalce koje su počinili politički aktivisti i agenti organa reda.
U Srbiji, godišnji broj fizičkog nasilja u 2025. godini iznosi 82 slučaja, pokazuju podaci RSF-a – što je, kako navodi IPI, nezapamćen nivo sudeći po evidenciji Nezavisnog udruženja novinara (NUNS) koja se vodi od 2008. godine.
Pored toga Komitet za zaštitu novinara (CPJ) je dokumentovao da, kako je Vlada Srbije pooštrila svoj stav prema protestima, srpski novinari sve češće prijavljuju da su namjerno meta policije, posebno kada izvještavaju o policijskom nasilju.
- Slučajevi koje je u Srbiji dokumentovao Media Freedom Rapid Response potvrđuju ozbiljnost krize, dokumentujući fizičke, verbalne i druge napade na 315 novinara, medijskih kuća i novinarskih udruženja od 1. novembra 2024. Ovi napadi su podstaknuti čestim neosnovanim optužbama protiv štampe, između ostalih, i samog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića- navodi IPI.
Ta organizacija dodaje je u septembru 2025. godine, Fondacija Slavka Ćuruvije registrovala 141 slučaj verbalnih napada na novinare i medije od strane visokih državnih zvaničnika i članova parlamentarne većine.
- Od početka antikorupcijskih protesta, naše organizacije su više puta pokretale ova pitanja i tražile od Evropske komisije da pošalje jasan signal Beogradu o posljedicama koje bi napadi na štampu, podrška ruskoj propagandi i sistemski neuspjeh u zaštiti novinara mogli imati na proces proširenja Evropske unije i isplatu sredstava EU- navodi IPI.

Međunarodne novinarske organizacije pozivaju von der Leyen da na Zapadnom Balkanu pokrene pitanje slobode medija

Ombudsman Siniša Bjeković je, pred Odborom za evropske integracije, govoreći o porukama Udruženja pravnika istakao da institucija ombudsmana nema nikakvog razloga da &nbsp;zauzima drugačiji stav.
- Nikakvog razloga nema da se podstiče značaj Udruženja &nbsp;pravnika jer je to jedna od, ako ne i najrenomiranija institucija kada je u pitanju, ne samo civilni sektor, već i pravnička struka. Što se tiče institucije ombudsmana, nemamo nikakvog razloga da zauzimamo drugačiji stav- kazao je Bjeković.
Po pitanju hapšenja predstavnika medija, nastavio je Bjeković, već ste barem deset puta čuli saopštenje i to treba da bude ultima ratio i samo u onim slučajevima kada postoje osnovi za takav postupak.&nbsp;
- Da li postoje osnovi u svakom konkretnom slučaju, teško je da ombudsman iz prve ruke kaže, tim prije što nijesmo upoznati sa svakim slučajem pojedinačno, a vi dobro znate da svaki slučaj, barem u krivičnom pravu jeste individualan i s njim tako treba postupati- poručio je Bjeković.

Bjeković: Hapšenje predstavnika medija treba da je ultima ratio i to samo kad postoje osnovi

Sloboda medija u Crnoj Gori nije ugrožena, ocijenila je resorna ministarka Tamara Vujović komentarišući istragu koju je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i u okviru koje će, kako je najavljeno, biti saslušani i urednici pojedinih medija.&nbsp;
Vujović je to rekla novinarima nakon konferencije „Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika“, koju je organizovao Sindikat medija, upitana kako komentariše navode određenih medija da SDT vrši napad na medije. &nbsp;
Ona je kazala da je dosta rano komentarisati i davati neke ocjene, pogotovo „označavati ovo kao hajku“.
- Radi se o nečemu za šta SDT smatra da ima obilježja krivičnih djela koje se tretiraju iz domena SDT-a sa zaprijećenim veoma visokim kaznama, govori se o ugrožavanju bezbjednosti ustavnog poretka - navela je Vujović.&nbsp;
Ona je kazala da treba prepustiti institucijama da obrade taj slučaj i da se dođe do epiloga stvari spomenutih u naredbi o sprovođnju istrage.
- Čula sam da je portparol kazao da će neki urednici ili vlasnici medija biti saslušani, i mislim da je svako dužan da svjedoči - dodala je Vujović.
U naredbi o pokretanju istrage, kako je rekla, nalaze se opasna krivična djela koja treba istražiti.
- Mislim da se radi o pravnom postupku koji će izazvati pažnju - dodala je Vujović.
Na pitanje da li je ugožena sloboda medija, Vujović je odgovorila odrično.
- Mislim da nije. Otvorila se sumnja, govori se o veoma teškim krivičnim delima &nbsp;- kazala je Vujović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovo je zemljotres za crnogorski sistem i za društvo u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sudski rasplet ovoga će biti veoma značajan - istakla je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAv9glfG7H5M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Vujović: Sloboda medija u Crnoj Gori nije ugrožena

Austrijski kancelar Kristijan Štoker rekao je da je bio iznenađen reakcijom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na pitanja austrijskih novinara tokom posjete Beogradu o višemjesečnim protestima protiv korupcije i zastoju u približavanju te zemlje Evropskoj uniji (EU) - koja su ga vidno izbacila iz takta.
- Nijesam diktator, kao što me vi uvijek predstavljate - dva puta je odbrusio novinarima iz delegacije svog gosta.&nbsp;
Kancelar Štoker je kasnije priznao da ga je Vučićeva reakcija iznenadila.
- Rekao sam mu da se svakodnevno suočavam sa kritičkim pitanjima. To mora da se istrpi. To je sloboda medija - jasan je Štoker.
Vučićev nastup na konferenciji za novinare zapravo je još jednom pokazao zašto on postaje sve problematičniji partner za EU - bilo zbog nedostataka u vladavini prava, zamrznutog dijaloga sa Kosovom ili odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa EU, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji. Već četiri godine Srbija u pregovorima o članstvu nije uspjela da otvori nijedno novo poglavlje ili klaster, a stiče se utisak da je pod Vučićevim vođstvom članstvo u EU i dalje daleka perspektiva - piše austrijski list <a href="https://www.kleinezeitung.at/politik/aussenpolitik/19996806/stippvisite-bei-vucic-und-arnautovic" target="_blank">Klajnecajtung</a>.
Od novembra prošle godine, kada je 16 ljudi poginulo u obrušavanju nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, talas protesta protiv smrtonosne korupcije ne prestaje da potresa zemlju.Na zajedničkoj konferenciji sa Štokerom, Vučić je opširno govorio o devet mjeseci „veoma nasilnih protesta“ koje je Srbija „izdržala na demokratski način“ i „bez ozbiljne upotrebe državne sile“.
U stvarnosti, u proteklih devet meseci uhapšeno je više od 800 demonstranata koje Vučić često naziva „teroristima“. Istovremeno, predsjednik je pomilovao više batinaša iz svoje SNS koji su učestvovali u prebijanju demonstranata do te mjere da su završavali u bolnici, ili ih gazili automobilima.

Austrijski kancelar šokiran Vučićevom reakcijom na pitanja novinara: Rekao sam mu da mora da istrpi, to je sloboda medija

Muškarac je detonirao eksplozivnu napravu pored policijskog patrolnog vozila u centru Moskve rano u utorak, usmrtivši jednog policajca i ranivši još dvojicu, saopštilo je rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Eksplozija se dogodila neposredno poslije ponoći na trgu željezničke stanice Saviolovski, navodi se u saopštenju ministarstva objavljenom na Telegramu. Stanica Saviolovski, koja se nalazi u sjevernom dijelu Mokve, jedan je od glavnih željezničkih čvorova prijestonice.
Napadač je prišao saobraćajnim policajcima koji su sjedjeli u svom patrolnom vozilu, nakon čega je eksplodirala naprava, navodi se u saopštenju, uz dodatak da je napadač preminuo na licu mjesta.
Prema navodima ruske državne novinske agencije Tass, ciljani patrolni automobil je pretrpio veliku štetu, ali se nije zapalio. Lokalni mediji objavili su fotografije na kojima se vidi policijsko vozilo sa razbijenim staklima u blizini željezničkih šina.
Policija je ogradila područje, a na lice mjesta upućeno je više vozila hitne pomoći.
Ministarstvo je prvobitno saopštilo da je počinilac pobjegao. Nekoliko minuta kasnije naveli su da je muškarac pronađen mrtav na mjestu događaja nakon uviđaja i pregleda snimaka nadzornih kamera.
Vlasti nijesu odmah saopštile detalje o eksplozivnoj napravi niti o motivu napadača.
Ruski Istražni komitet, koji se bavi istragama teških krivičnih djela, saopštio je da je pokrenuo postupak zbog pokušaja ubistva službenog lica i zbog nezakonitog posjedovanja eksplozivnih naprava.

Eksplozija u centru Moskve: Poginuo policajac, dvojica ranjena

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je prijem za ekipu filma „Planina“, koji je na Filmskom festivalu Sandens osvojio Veliku nagradu žirija za međunarodni dokumentarni film, a tom prilikom Milevu Garu Jovanović odlikovao je Ordenom crnogorske zastave za izuzetne zasluge u očuvanju Sinjajevine.
Milatović je primio autore filma Biljanu Tutorov i Petra Glomazića, kao i glavne protagonistkinje Milevu Garu Jovanović i Nadu Stanišić, povodom, kako je ocijenjeno, istorijskog uspjeha crnogorske kinematografije.
Čestitajući na nagradi, predsjednik je istakao da je riječ o najznačajnijem međunarodnom priznanju koje je jedan crnogorski film dobio.
– Ponosni smo što se glas Crne Gore i autentična crnogorska priča čula na jednom od najvažnijih filmskih festivala na svijetu – poručio je Milatović.
On je naglasio da nagrada prevazilazi pojedinačni uspjeh i predstavlja važan trenutak za crnogorsku kinematografiju u cjelini.
Govoreći o tematici filma, predsjednik je istakao da „Planina“ na snažan i dostojanstven način otvara pitanje zaštite prirodne sredine, posebno prostora kao što je Sinjajevina, te ukazao na značaj dijaloga o ravnoteži između razvoja i očuvanja prirodnih resursa, upravo kroz umjetnost.
U tom kontekstu, Milatović je Milevu Garu Jovanović odlikovao Ordenom crnogorske zastave za izuzetne zasluge u očuvanju Sinjajevine, istrajnu i dostojanstvenu borbu za zaštitu prirodne sredine i pravo zajednice da sačuva prostor svog identiteta, tradicije i života.
– Svojim ličnim primjerom pokazala je da odgovornost, hrabrost i istrajnost pojedinca mogu pokrenuti zajednicu i uticati na odluke od javnog značaja – istakao je Milatović.

Milatović odlikovao Milevu Garu Jovanović Ordenom crnogorske zastave

Agencija ISEM organizovala je u Podgorici 16. Međunarodni sajam stipendija i obrazovanja, koji je okupio više od 50 međunarodnih partnera iz oko 30 destinacija i privukao veliko interesovanje učenika, studenata, profesora i roditelja.
Na sajmu su predstavljene ljetnje škole jezika, ljetnji kampovi, srednje škole internatskog tipa, programi razmjene srednjoškolaca sa boravkom u pažljivo odabranim host porodicama, kao i univerzitetski programi na osnovnim, magistarskim i doktorskim studijama.
– Na sajmu se predstavio veliki broj naših međunarodnih partnera – brojne ljetnje škole jezika, ljetnji kampovi, srednje škole internatskog tipa, programi razmjene srednjoškolaca koji podrazumijevaju boravak u pažljivo odabranim host porodicama i pohađanje državnih škola, ali i brojni univerziteti na nivou osnovnih, magistarskih i doktorskih studija. Ovdje smo imali preko 50 međunarodnih partnera iz oko 30 različitih destinacija. Evropski kontinent je najpopularniji kada je obrazovanje u pitanju, ali su jako popularne destinacije i Amerika i Kanada – kazao je Baćko Babić, osnivač i izvršni direktor Agencije ISEM.
Prema njegovim riječima, fokus ovogodišnjeg sajma bio je na ljetnjim školama jezika i ljetnjim kampovima.
– Jedan od naših najpopularnijih programa je dvonedjeljni program u Americi gdje se tokom prve sedmice ljetnja škola pohađa u Njujorku, a druge sedmice u Majamiju. Za ljetnje kampove su popularne mediteranske zemlje kao što su Kipar, Malta, ali i destinacije kao što su Italija, Španija i neki od najpopularnijih gradova poput Londona i Edinburga. Ove zime smo organizovali zimske kampove u Dubaiju i Švajcarskoj, a za naredno ljeto planiramo da uvedemo Tokio i Los Anđeles kao destinacije koje su sve više tražene – naveo je Babić.
Sajam tradicionalno posjećuju i državne i privatne škole iz Crne Gore, koje dolaze organizovano sa učenicima.
– Bilježimo veliku posjećenost učenika završnih razreda osnovnih škola, učenika srednjih škola, studenata, ali i njihovih roditelja. Mislim da učenici, roditelji, a i predstavnici škola uviđaju benefit organizacije sajma ove vrste, tako da nas raduje da je interesovanje iz godine u godinu sve veće – istakao je Babić.
On je ukazao i na značaj obrazovanja u inostranstvu.
– Mislim da su sticanje obrazovanja i generalno život u inostranstvu jako važni za osamostaljivanje, sazrijevanje, bolje upoznavanje sebe, svojih talenata i za jednu ozbiljnu pripremu kada su u pitanju dalji akademski, profesionalni i životni izazovi. Sve prednosti koje se stiču školovanjem u inostranstvu su jako važne, te osim formalne diplome koja se dobija i koja je kvalitetna i ostali benefiti su podjednako važni – kazao je Babić.
Na sajmu se ove godine prvi put predstavio TSI Institut za transport i telekomunikacije iz Rige.
– Nudimo tehničke programe vezane za IT i inženjering, ali imamo i program biznis menadžmenta i logistike. Nadamo se da ćemo u Crnoj Gori naći mnogo motivisanih učenika zainteresovanih za polje tehnologije. Letonska Vlada nudi stipendije, a naše cijene su pristupačne za međunarodne studente što je vjerovatno najveći benefit. Nudimo pravo internacionalno iskustvo, jer mnogo međunarodnih studenata pohađa naš univerzitet, a mnogo je i inostranih profesora koji predaju kod nas – naveo je Edvards Umbarsko iz TSI Instituta.
Na sajmu je učestvovala i škola jezika International House London, sa ciljem da privuče veći broj učenika iz Crne Gore na ljetnje kampove u Londonu.
– Mi smo škola jezika u centru Londona i nudimo različite kurseve za djecu, tinejdžere, odrasle, takođe obučavamo profesore. Marketinški timovi većine škola se fokusiraju na velike zemlje, te mislim da zbog toga neke države ne dobiju pažnju. Zato je upravo važno da smo danas u Crnoj Gori jer ste nam značajno tržište – kazala je Julija Glusakova iz International House London.
Nakon Podgorice, 17. Međunarodni sajam stipendija i obrazovanja biće održan u srijedu, 25. februara 2026. godine, od 12 do 16 časova u Swissôtelu u Sarajevu.

16. Međunarodni sajam stipendija i obrazovanja u Podgorici

Državna revizorska institucija (DRI) objavila je Izvještaj o kontrolnoj reviziji Opštine Nikšić, kojim je utvrđeno da je lokalna uprava realizovala 18 od 24 preporuke date nakon revizije Završnog računa budžeta za 2022. godinu, dok tri preporuke nijesu sprovedene, a tri su djelimično realizovane.
Kontrolna revizija obuhvatila je provjeru realizacije preporuka iz Izvještaja o reviziji Završnog računa Budžeta Opštine Nikšić za 2022. godinu, u kojem su date ukupno 24 preporuke.
Na osnovu sprovedene kontrole, nadležni Kolegijum DRI, u sastavu Milan Popović, član Senata i rukovodilac Kolegijuma, i Siniša Čađenović, predsjednik Senata i član Kolegijuma, usvojio je 20. februara 2026. godine Konačni izvještaj o kontrolnoj reviziji Opštine Nikšić.
Revizijom je konstatovano da je Opština ostvarila značajan napredak u sprovođenju preporuka, ali su i dalje evidentirani nedostaci, posebno u dijelu korišćenja ugovora o privremenim i povremenim poslovima i ugovora o djelu, kao i u nadzoru nad obavljanjem komunalnih djelatnosti.
Izvještaj o kontrolnoj reviziji dostavljen je Skupštini Opštine Nikšić radi preduzimanja mjera iz njene nadležnosti, kao i Ministarstvu finansija i Ministarstvu javne uprave, koji vrše nadzor nad radom lokalnih samouprava.
Takođe, dokument je dostavljen na uvid Odboru za ekonomiju, budžet i finansije Skupštine Crne Gore i Zajednici opština Crne Gore.
Opština Nikšić obavezna je da do 31. avgusta 2026. godine Državnoj revizorskoj instituciji dostavi izvještaj o realizaciji preporuka koje su djelimično sprovedene, kao i onih koje nijesu realizovane.

Tag: sloboda-medija