Sloboda medija je ključna za funkcionisanje demokratskog društva, a Vlada Crne Gore je posvećena održavanju nezavisnosti medija i stvaranju okruženja koje podržava bezbjedan i neograničen rad novinara – navodi se u pismu Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope, koju predvodi ambasadorka Božidarka Krunić, objavljeno na Platformi o bezbjednosti novinara povodom brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Ova platforma Savjeta Evrope danas je objavila godišnji izvještaj slobode štampe &nbsp;u Evropi, koji su kreirale partnerske organizacije, pod nazivom „Evropski izvještaj o slobodi štampe: Suočavanje sa političkim pritiskom, dezinformacijama i erozijom nezavisnosti medija“. Na sajtu platforme nalazi se i slučaj napada na Raičković u novembru prošle godine, koji je u kategoriji „Napadi na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, u okviru koje su ubistva, otmice, prijetnje i djela nasilja nad fizičkim integritetom novinara, članova njihovih porodica i drugih medijskih aktera, kao i napadi na novinarske izvore zbog njihove saradnje sa novinarima ili medijima.
<h2>Medijsko okruženje</h2>
U odgovoru Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope od 25. februara, a u vezi sa upozorenjem na ovoj platformi, navodi se da Crna Gora ističe ključnu ulogu slobode medija u demokratskom društvu, te da ostaje posvećena daljoj saradnji sa Platformom na unapređenju medijskog okruženja.&nbsp;
- Ulažu se kontinuirani napori da se unaprijedi sloboda medija i podrži bezbjednost i dobrobit novinara kroz efektivnu implementaciju nedavno usvojenih strategija i ažurirani pravni okvir – navodi se u odgovoru.
Kako su precizirali, novinarku „Pobjede“ Anu Raičković napao je u Podgorici 10. novembra uveče biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i član njihovog obezbeđenja Mladen Mijatović, koji je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Na meti napadača su bili i članovi porodice Raičković koji su bili u njenoj pratnji, a nakon napada su vandalizovali i njen automobil. Nakon incidenta Raičković je prebačena u Urgentni centar – navodi se u pismu.
Policija je, kako dodaju, 11. novembra 2024. uhapsila Bećirovića i još tri osobe zbog sumnje da su počinili nasilničko ponašanje.&nbsp;
- Tužilac je Bećiroviću i Mijatoviću odredio pritvor do 30 dana koji je kasnije produžen odlukom Višeg suda. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je disciplinski postupak protiv Mijatovića. Suđenje je počelo 31. januara u Osnovnom sudu u Podgorici, gdje je tužilac potvrdio kvalifikaciju djela kao nasilničko ponašanje – istaknuto je u pismu.
<h2>Nivo dva</h2>
Slučaj Raičković je na Platformi o bezbjednosti novinara Savjeta Evropa kategorisan kao „nivo dva“ koji, kako je precizirano, podrazumijeva „sve druge ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na fizičke napade koji uzrokuju stvarne tjelesne povrede, te djela zastrašivanja i uznemiravanja".
Drugi nivo podrazumijeva i kada javne ličnosti koriste prijeteći ili teško uvredljivi jezik prema članovima medija, kao i neopravdano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme.
Ovaj nivo podrazumijeva i situacije kada zakoni i propisi neopravdano ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama, radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost emitera javnog sektora, te zloupotrebu ili nesrazmjernu upotrebu zakona.
Nivoom dva obuhvaćeni su i zloupotreba vladinih ili drugih ovlašćenja za usmjeravanje medijskog sadržaja ili za kažnjavanje medija ili novinara, miješanje u slobodu medija kroz vlasništvo, kontrolu i regulaciju, kao i druga djela koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija – oflajn ili onlajn.
Predmet o napadu na Raičković je na Platformi za bezbjednost novinara formiran 18. novembra 2024.
<h2>Loši uslovi za rad</h2>
U godišnjem izvještaju se, pored ostalog, navodi da su među pozitivnim mjerama koje su preduzeli nacionalni sudovi donošenja presuda i kazni za pojedince koji su prijetili ili napali novinare, odnosno u slučaju Crne Gore to je presuda donijeta u slučaju verbalnog napada i prijetnji novinarki Milki Tadić Mijović.
Slučaj ubistva urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića navodi se u izvještaju među slučajevima o nekažnjavanju za ubistva novinara.
Crna Gora se pominje u godišnjem pregledu u dijelu loših uslova za rad u medijima.
- U Crnoj Gori, Hrvatskoj i Rumuniji, posebno u vezi sa uslovima rada, novinari bez formalnog statusa zaposlenog često i nemaju adekvatnu socijalnu zaštitu – ocijenili su iz Platforme za bezbjednost novinara Savjeta Evrope.
<h2>Ozbiljne prijetnje</h2>
U izvještaju se zaključuje da su rizici sa kojima su se novinari suočavali u izvještavanju o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine ostali najhitnija briga u vezi sa bezbjednošću novinara u Evropi 2024.
Kao ozbiljne prijetnje identifikuju se i digitalno nadgledanje novinara i rizik koji to predstavlja za povjerljivosti izvora, transnacionalna represiju nad novinarima, posebno iz Rusije i Bjelorusije, te trend u pojedinim zemljama da vlade preuzimaju medije.
Izvještaj upozorava i na rastuću prijetnju dezinformacijama, uključujući sadržaje generisane vještačkom inteligencijom i državnu propagandu, koji se koriste za manipulisanje javnim mnjenjem i podrivanje nezavisnog novinarstva.
- U 2024. godini partneri platforme objavili su 266 upozorenja o fizičkim napadima, zastrašivanju, pritvoru, nekažnjivosti i drugim restriktivnim radnjama, nešto manje od broja upozorenja iz 2023, kada ih je bilo 285, ali znatno iznad nivoa prije pandemije koronavirusa. Zemlje sa najvećim brojem upozorenja bile su Ukrajina (40), a većina njih se odnosila na teritorije koje je okupirala Rusija ili je pripisana ruskim snagama, potom Rusija (32), Turska (28), Srbija (20) i Gruzija (18) – precizirano je u dokumentu.&nbsp;

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stalna misija Crne Gore pri SE o napadu na Raičković: Sloboda medija ključna u demokratskom društvu

Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Luka Dedić iz NVO Građanski aktivizam.
Skupština Crne Gore bi trebala da bude osovina, kaže Dedić, evropske priče, jer kompletna legislativa, dodaje on, koja se usklađuje sa Evropskom unijom prolazi, kako kaže, kroz ruke poslanika.
- U parlamentu bi trebalo da postoji najveća širina u različitosti stavova, u razgovori o različitim temama, sa različitih aspekata, međutim, ono što smo vidjeli je svakako razočaravajuće. Ali, takođe se uklapa u trend opadanja kompletnog jednog sistema vrijednosti, koji je već dugo vremena urušen, jednostavno gubi se ono što je osnova, gubi se ono što je supstanca društva, nažalost. Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva, jer od medija zavisi i brzina informacije, i njihova tačnost, i samim tim njihova netačnost može izazvati brojne probleme. Kada se poslanici, koji su izabrani od građana, &nbsp;na takav način odnose prema medijima, nezavisno od toga slažu li se, ili ne slažu u svojim političkim stavovima sa uređivačkom politikom medija, mislim da je to veoma loša poruka. Skupština mora biti kohezioni momenat u ovom trenutku, iako slušamo brojne pomirljive poruke iz tog doma, mislim da u praksi to ne funkcioniše baš tako. Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - rekao je Dedić.
Političke partije imaju jedan benevolentan i neodgovoran stav, cijeni Dedić, prema svim društvenim dešavanjima u Crnoj Gori, pa samim tim ne mogu ni oni &nbsp;društveni činioci, dodaje on, koji rade svakodnevno u svim oblastima crnogorskog društva biti zaštićeni, ili, kako kaže, imati sva svoja prava.
- Vjerujem da u ovom trenutku apsolutno sva odgovornost mora biti na svim političkim partijama, da mora biti pronađen najmanji zajednički sadržalac, oko kojega će se svi okupiti, kako bi ova evropska priča dobila puni sjaj. Međutim, ono što mene brine jeste napad na novinarku Pobjede, bojim se da ljudi već sada gube potpuno povjerenje u veći dio institucija u Crnoj Gori. To je veoma zabrinjavajuće, jer ipak su institucije nešto što čini osnovu svake države, nevezano od promjenljivosti političkih partija na vlasti. Ukoliko se vrlo brzo ne desi neka reakcija, na način što će sve institucije biti ojačane, profesiolizovane, i data prilika ljudima koji su stručni u tim oblastima da rade, mislim da će Crna Gora biti i tu u velikom problemu. Mislim, prije svega, da kao građani, a onda i kao ljudi, moramo biti zabrinuti &nbsp;što vidimo onakve napade, ono se može desiti svakome od nas, čak ne moraju biti samo novinari u pitanju, nego bilo koja branša u Crnoj Gori, i bojim se da smo negdje potpuno otupjeli na važnost dešavanja koja nam se dešavaju u odnosu na broj dnevno političkih dešavanja, kojima smo izloženi. Nadam se da će ovo društvo, koje postalo krajnje političko, u narednom periodu ipak svoj fokus malo pomjeriti i posvetiti se stvarnim problemima, jer vjerujem da zdravstvo, prosvjeta, ekonomija, treba da nose mnogo veću energiju u vrijeme političkih partija, poslanika, a samim tim i svih društvenih činioca, u odnosu na sve one političko populističke priče kojima smo izloženi - istakao je Dedić.
Javni diskurs je odavno postao zabrinjavajući, smatra Dedić, a prelazi u još težu kategoriju, ističe on, te kao primjer navodi ratne devedesete godine prošlog vijeka i tadašnje poslanike Skupštine Crne Gore koji su se ponašali, ističe on, drugačije, vodili diskusije na drugačiji način, dok danas parlament, kako kaže, na nivou reality show-a.
- Imamo jednu zabavu za široke narodne mase, a suštinski Crna Gora mnogo gubi na takav način gdje se poslanici ponašaju na način kako se ponašaju. Mislim da su lični i partijski interesi odavno prerasli državne i nacionalne interese, i to je veoma veliki problem. Ukoliko se vrlo brzo političke partije ne posvete rješavanju svih onih životnih problema, sa kojima se suočavamo, vjerujem da će društvena situacija biti samo gora. Ono što je negdje sada već neupitno jete to da se svi služe evropskim integracijama kao pokrivalaicom, ali kada u praksi treba da pokažemo sprovođenje nekih evropskih praksi i normi, onda smo tu veoma tanki. Dok deklarativnost bude vodila sve političke partije u njihovim naumima, a deklarativnost prati populizam koji je preplavio, u zadnjih nekoliko godina, crnogorsku političku scenu, mislim da ne možemo očekivati nikakav napredak, a kamoli da Crna Gora bude naredna zemlja članica - zaključio je Dedić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Dedić: Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva

Centar za građansko obrazovanje (CGO) najoštrije osuđuje jučerašnji događaj u Skupštini Crne Gore, kada su poslanik Dejan Đurović, kao i pojedinci na radu u Skupštini, pokušali nasilno udaljiti medije iz plenarne sale kako bi spriječili izvještavanje o skandaloznim scenama - kazao je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Obradović.
&nbsp;CGO, kako navodi, ocjenjuje da ovaj čin, koji odražava neosviješćenost o značaju slobodnih medija i transparentnosti institucija, svjedoči o udaljenosti od evropskih vrijednosti i produbljuje ionako snažnu polarizaciju društva.
- Posebno zabrinjava što ovakvo ponašanje nije naišlo na osudu unutar vladajuće koalicije, čime se legitimizuje agresivni odnos prema medijima i javnosti. Istovremeno, upravo izostanak te osude ukazuje da ovo nije izolovan incident, već dio šire strategije pritisaka na medije, s ciljem stvaranja atmosfere straha i autocenzure, čime se ugrožava pravo građana na objektivno informisanje - ističe Obradović.
&nbsp;CGO podsjeća da je sloboda medija jedan od stubova demokratije, zagarantovana Ustavom Crne Gore, kao i brojnim međunarodnim konvencijama koje je naša zemlja ratifikovala.&nbsp;
- Svaki pokušaj ograničavanja ovog prava predstavlja ozbiljan korak unazad u demokratskom razvoju Crne Gore i udaljava nas od evropskog puta. Novinari nisu tu da bi služili interesima političara ili skrivali njihove propuste, već da bi informisali javnost i držali vlast odgovornom za svoje postupke - kategoričan je Obradović.
&nbsp;Pozivaju rukovodstvo Skupštine da hitno preduzme konkretne mjere kako bi se ubuduće osigurao nesmetan rad medija u toj instituciji, uključujući i jasne protokole koji će garantovati slobodan pristup medija svim relevantnim događajima u Skupštini, ali i sankcije za one koji pokušaju da ograniče njihove slobode.
&nbsp;- CGO apeluje na sve političke subjekte da preispitaju svoj odnos prema medijima, jer je kritičko izvještavanje temelj funkcionalne demokratije. Interes javnosti da vidi ko se kako ponaša juče u Skupštini nesumnjivo je iznad partijskih kalkulacija, a dužnost institucija, posebno Skupštine, jeste da taj javni interes štite - naveo je Obradović.
&nbsp;CGO će nastaviti da prati situaciju i zalaže se za slobodu medija kao ključni kriterijum demokratskog napretka, a vinovnici ovakvih događaja sami sebe pozicioniraju u neprijatelje evropskih integracija.

Obradović: Vladajuća većina protiv slobode medija

Neostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u redakcijama i pritisci koji dovode do cenzure i autocenzure prepoznati su u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG). 
 
Oni su kazali da je Izvještaj EK, kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, u potpunosti potvrdio sve ono na šta SMCG uporno ukazuje, dodajući da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija. 
 
Kako su naveli iz SMCG, Izvještaj je prepoznao nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loše uslove rada u crnogorskim redakcijama, pritiske koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti. 
 
- Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija - poručili su iz SMCG. 
 
Oni su pozdravili pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju, ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da „neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji“. 
 
Iz SMCG su podsjetili da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije, ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati. 
 
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG) prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država - naveli su iz SMCG. 
 
Kako su dodali, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost. 
 
Iz SMCG su dodali da se u preporuci navodi i da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. 
 
- Druge dvije preporuke se odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su ukazali da nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. 
 
- Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su naveli da se nadaju da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju, a odnosi se slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.

SMCG: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Problem sa Vučićem, i sa drugim "Vučićima" u Crnoj Gori je što se ponašaju kao da nijesu političari. Oni sebe doživljavaju kao ljude koji imaju misiju, oni brane državu, brane crkvu, brane tekovine ove ili one, i sa takvim ljudima teško možete pričati o javnom interesu, o tome šta će oni da urade za građane, ako on ima "borački staž" - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E &nbsp;Predrag Nikolić iz Sindikata medija Crne Gore. Komentarišući seksistički ispad profesora Aleksandar Stamatovića, koji je novinarki Ireni Tatar uputio lascivne komentare, a &nbsp;Etički odbor Univerziteta Crne Gore je kazao da je profesor iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar, a takava izjava profesora nedopustiva i skandalozna, &nbsp;kaže generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović, a stav Etičkog odbora Univerziteta &nbsp;je sramotan.&nbsp; - Mi smo sami svjedoci, da su novinari, a posebno novinarke u elektronskim medijima, na televizijama, koje su svima vidljive i koje svi znaju, da su posebno na meti seksističkih i mizoginih komentara. To je kultura koja je nedopustiva u našem društvu i svi treba da se borimo protiv toga - rekla j Radulović. U cijelom slučaju je najviše sporno što je Univerzitet zauzeo takav stav, kaže Nikolić, jer je to ružna poruka, koja dolazi, kako kaže, od najviše visokoškolske ustanove u ovoj zemlji. - Mi imamo novinarstvo koje je sve više ženska profesija i u kome se sve više napadaju žene, zbog toga što su žene, što smetaju, što pišu, govore, izvještavaju kako izvještavaju. Znači, mnoge žuljaju i onda dolazimo do ovako banalnih i ružnih napada. Taj dio sa odgovorom Univerziteta mnogo je problematičniji, jer dolazi od jedne institucije koja obrazuje omladinu, tako da je to najcrnje u svemu ovome - rekao je Nikolić. Mi smo društvo koje je deklarativno za ravnopravnost, cijeni Nikolić, međutim, kako kaže, u praksi je očigledna duboka neravnopravnost, ne samo u novinarstvu, već, ističe on, na svim poljima. - &nbsp;Vidjeli smo da je žena više u Crnoj Gori, međutim, dobar dio njih je marginalizovan.Njih je vrlo malo na pozicijama odlučivanja, imamo činjenicu da više žena završava fakultete, više doktorira, više magistrira, ali džaba, jer je sva moć i dalje u rukama muškaraca, prije svega političara, koji su, sami vidimo, što se tiče njihove svijesti i osjećaja za te finese rodne, ali i za ostale demokratske - istakao je Nikolić. Bilo je jako ružno i neprijatno, kaže Radulović, slušati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kako se obraca novinarki Aleksandri Jovančević, nedopustivo kad to dođe sa najviše instance u državi, i to od, kako kaže, predsjednika koji je obećavao promjene, demokratičnost, pravnu državu i čovjek koji se deklarativno zalagao za slobodu izražavanja. - Mi smo kao Udruženje reagovali, Sindikat je to osudio, jer je nedopustivo na onakav način, vrlo neprijatan i vrlo nekulturan, da se predsjednik države ophodi prema novinaru - istakla je Radulović. Političari su dužni, zato što su na pozicijama na kojima su, poručuje Nikolić, da odgovaraju na pitanja, pa čak i novinara i medijskih kuća, dodaje on, koje im se ne sviđaju i mnogo će lakše biti kad se, kako kaže, &nbsp;emancipuju da nemamo tih problema. Sagovornica Televizije E kaže da joj je žao što je Udruženje propustilo da reaguje u slučaju kad se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić &nbsp;obrušio na novinara Vladana Šturanovića, i, dodaje ona, nedopustivo je da se na takav način bilo ko odnosi prema novinarima, a kamoli predsjednik jedne države. - Nema on poštovanja prema medijima. Mi smo svjedoci i na šta liče press konferencije u Beogradu. Vučić ima par medija gdje izađe i ispriča šta mu je volja, i koliko mu je volja, niko ne smije da ga prekida, niko ne smije da ga pita. Samo mi je žao što mi nijesmo reagovali, prosto nam je to promaklo - naglasila je Radulović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023111020_40a8ee30cc07f2db76c48882b09783e7293d1e2baf5cd0b84f4b9073e62fead7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023111020_40a8ee30cc07f2db76c48882b09783e7293d1e2baf5cd0b84f4b9073e62fead7" data-rendition-name="original" width="1053" height="592" loading="lazy" alt="Mila Radulović"> </figure>  Srbija je dobar primjer, poručuje Nikolić, kako to izgleda kad partije imaju svoje medije, dodaje on, i biznis elite &nbsp;koje &nbsp;imaju svoje medije, i, kaže on, kao izgleda kad se malo &nbsp;ulaže u profesionalne medije i profesionalne novinare. - Problem sa Vučićem i sa drugim ,, Vučićima” u Crnoj Gori je što se ponašaju kao da nijesu političari. Oni sebe doživljavaju kao ljude koji imaju misiju, oni brane državu, brane crkvu, brane tekovine ove ili one, i sa takvim ljudima teško možete pričati o javnom interesu, o tome šta će oni da urade za građane, ako on ima ,,borački staž” …Ta priča je nama problematična, što političke partije imaju, (neke, ne sve), tu rigidnu notu &nbsp;gdje su oni spasitelji, oni su zaslužni za sve, i onda im novinari samo smetaju, posebno novinari sa smislenim pitanjima, koja im ne odgovaraju. Oni bi, bukvalno, najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju - poručio je Nikolić. Sagovornik Televizije E problematizuje dostupnost raznih sadržaja širokim narodnim masama, pa s tim u vezi imamo ogroman postotak nevakcinisane djece, imamo veliki procenat javnosti koji smatra, ističe on, da su vakcine problematične. - U smislu edukacije mi smo jedno zapušteno društvo i naši susjedi u bivšoj Jugoslaviji, i tu treba puno truda, puno volje i napora da se to promijeni. Tačno se zna šta su provjerene informacije i kako do njih doći, a imamo društvene mreže koje su pune neistina, neprovjerenih informacija, imamo te nesretne ratove, pa imamo dosta lažnih informacija, bukvalno ispiranje mozga koje radi jedna strana koja je medijski jaka. Čini mi se da je ta medijska pismenost i opšte obrazovanje nasušno potrebno, a tu smo kao društvo vrlo zakazali, ne sa starijima koji imaju iskustvo iz devedesetih, više sa mladima, kojima se plasiraju razni sadržaji, i oni to, uglavnom, nekritički prihvata - naglasio je Nikolić Kad je započela svoj novinarski staž, prisjeća se Radulović, bilo je nedopustivo da novinar može da bude svako kome je to drago, i dodaje da ima ljudi koji ne znaju čime da se bave u životu, pa se, kako kaže, bave &nbsp;novinarstvom. - Ima neko ko želi da bude PR ili tako nešto, i onda dođe u medije da pokupi sve kontakte, i onda je normalno da mediji nijesu u službi javnosti i građana, jer ti početnici pojma i nemaju šta je uloga novinara, šta je uloga medija, šta piše u etičkom kodeksu. Redakcije danas imaju problem sa deficitom novinara i nemaju vremena da ih edukuju. Nekada je za posao novinara bila neophodna diploma fakulteta novinarstva ili nekog društvenog fakulteta, bio je uslov da je neko, najprije, obrazovan, da bi mogao da izvještava i da kreira javno mnjenje - istakla je Radulović. Da bi građani vjerovali medijima, kaže Radulović, novinar &nbsp;mora prvo sa sobom da raščisti da zna, dodaje ona, šta su njegove dužnosti i zbog čega se on bavi time, pa tek onda, kako kaže, da radi svoj posao. Drugi razlog degradacije novinarske profesije su niske zarade, podsjeća Radulović, jer su novinarske plate ispod državnog prosjeka, naglašava ona. - Podatak iz Sindikata, od juna proše godine, je da 60 posto novinara ima platu ispod prosjeka u Crnoj Gori, i to oni koji imaju sreće, dobar dio, kod lokalnih javnih emitera, ima kašnjenje plata od po mjesec, dva i više. Imamo i privatne medije gdje nekad plate kasne. Negdje je to najbolje regulisano u državnoj televiziji, u Javnom servisu, zahvaljujući tome što oni imaju Granski kolektivni ugovor. Mi u Sindikatu smo par godina pokušavali sa poslodavcima da napravimo dogovor oko Granskog kolektivnog ugovora koji bi poboljšalo stanje, to je bila nemoguća misija. To nije barijera, nego zid. To su samo fingirani pregovori, jer njima se ne isplati to, bolje da je stanje tako nerješivo, kao sad, kad im može biti - zaključio je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGO3Fy6_b9J8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Političari bi najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju

Alsu Kurmaševa, novinarka Radija Slobodna Evropa koja je puštena u avgustu tokom velike razmjene zarobljenika između Rusije i Zapada, nalazi se među četiri reportera koji su nagrađeni prestižnom međunarodnom nagradom za slobodu štampe 2024. godine, saopštio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
- Dobitnici Međunarodne nagrade za slobodu štampe CPJ simbolizuju vitalni posao koji novinari svuda obavljaju na izvještavanju o činjenicama suočenim sa žestokim pokušajima da se prikrije istina . rekla je izvršna direktorka CPJ Džodi Ginsberg u saopštenju od 19. septembra.
- U godini koja je bila poražavajuća za novinare i slobodu štampe, čast je stajati uz njih - rekla je Ginsberg.
Kurmaševa (47), će primiti nagradu u novembru zajedno sa ostala tri dobitnika, palestinskom novinarkom Shrouk al-Aila, gvatemalskim reporterom Kuimijem de Leonom i Samirom Sabou iz Nigera, navodi se u saopštenju CPJ.
Kurmaševa, dvojna rusko-američka državljanka, privedena je u junu 2023. dok je čekala povratni let za Prag iz Kazanja. Vlasti su joj oduzele oba pasoša i telefon. Puštena je, ali joj je zabranjeno da napusti zemlju.
Nakon pet mjeseci čekanja na odluku u svom slučaju, Kurmaševa je kažnjena sa 10.000 rubalja (109 dolara) jer nije prijavila svoj američki pasoš ruskim vlastima.
Pošto nije mogla da napusti Rusiju bez putnih isprava, Kurmaševa je u oktobru uhapšena, zatvorena i optužena da je neprijavljeni "strani agent".
Dva mjeseca kasnije, optužena je za širenje neistina o ruskoj vojsci.
U julu, sud u glavnom gradu Tatarstana, Kazanju, osudio je Kurmaševa na šest i po godina zatvora.
Ona je 1. avgusta puštena zajedno sa još dvojicom američkih državljana, Evanom Gerškovičem i Polom Vilanom.

Novinarka RSE među četvoro nagrađenih Međunarodnom nagradom za slobodu medija

Službenici Uprave policije Crne Gore učestvovali su u međunarodnoj akciji JAD DUNAV 10, organizovanoj u okviru EMPACT dana zajedničke akcije, pod koordinacijom agencije Frontex i uz učešće Austrije, 12 zemalja Evropske unije, država Zapadnog Balkana i međunarodnih organizacija kao što su Europol, Eurojust i Interpol.
Cilj ove široko obuhvatne operacije bio je suzbijanje različitih oblika prekograničnog kriminala, sa fokusom na krijumčarenje migranata, trgovinu ljudima, falsifikovanje dokumenata, kao i otkrivanje ukradenih vozila i međunarodno traženih osoba.
Tokom sprovođenja JAD DUNAV 10 zabilježeni su značajni rezultati:
70 uhapšenih krijumčara
3 slučaja trgovine ljudima
97 falsifikovanih dokumenata
39 ukradenih vozila
Zaplijenjeno blizu 2 miliona američkih dolara
Pronađeno 15 međunarodno traženih lica
U Crnoj Gori, akcija je sprovedena u periodu od 13. do 23. juna, kroz pojačane granične kontrole na svim prelazima, kao i intenziviran rad službenika koji se bave suzbijanjem prekograničnog kriminala, inspektora za strance, službenih pasa, predstavnika Frontexa i Sektora za borbu protiv kriminala.
Crnogorska policija ostvarila je zapažene rezultate, među kojima se ističu:
- Pronađena i lišena slobode 5 lica
- Pronađeno 5 luksuznih vozila traženih međunarodnim potjernicama
- Oduzeto preko 6.000 paklica cigareta i određena količina rezanog duvana
- Otkrivene falsifikovane isprave
- Zatečeno 61 stranih državljana u ilegalnom boravku
- Odbijen ulazak u zemlju za 36 lica
- Kontrolisana 64 migranta zbog sumnje na ilegalni boravak
- Regionalna saradnja i ciljana dejstva
U okviru ove međunarodne akcije, crnogorska policija je u saradnji sa policijama Albanije, Srbije i Bosne i Hercegovine sprovela dodatne operacije:
„Jezero 2025“ – rejon Skadarskog jezera i rijeke Bojane
„Poblaće 2025“ – rejon opštine Pljevlja, mjesto Poblaće
U ovim operacijama učestvovali su i pripadnici Specijalne jedinice policije, koji su djelovali na identifikovanim kritičnim tačkama, u kopnenim i vodenim zonama.
Poseban fokus akcije stavljen je na suzbijanje krijumčarenja migranata, narkotika i oružja, kao i na jačanje integrisanog nadzora i obavještajne saradnje, u skladu sa evropskim standardima.
Učešće Crne Gore u operaciji JAD DUNAV 10 predstavlja snažan i koordinisan odgovor na izazove organizovanog i prekograničnog kriminala. Kroz zajedničke aktivnosti sa susjednim zemljama, Crna Gora potvrđuje posvećenost regionalnoj i evropskoj bezbjednosti i doprinosi stabilnosti na tzv. Balkanskoj ruti.

Zajednički odgovor na prekogranični kriminal: Uhapšeno 70 osoba, otkivena tri slučaja trgovine ljudima

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović za dvije sekunde popravila je lični rekord na 100 metara prsno na Evropskim igrama mladih para sportista u Istanbulu.
Ona je trku isplivala za minut, 44 sekunde i 37 stotinki.
To je bilo dovoljno za deseto mjesto u konkurenciji 22 plivačice rođene od 2007. do 2009. godine
Dedivanović je lični rekord popravila i juče 100 metara slobodno, za više od tri sekunde.
- Dva dana, dva lična rekorda. Još jedno odlično plivanje i pokazatelj da Iskra ne dolazi samo da učestvuje već da napreduje, pomjera sopstvene granice i gradi rezultat za rezultatom - rekla je njen trener Danijela Bulatović.
Iskra će sjutra, poslednjeg takmičarskog dana, plivati dvije diacipline - 100 metara delfin i leđno.

Dedivanović ponovo popravila lični rekod, deseta na 100 metara prsno

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je tokom sastanka sa porodicama izraelskih talaca da administracija predsjednika Donalda Trampa mora da preispita strategiju u vezi sa rješavanjem rata u Gazi, nakon što nije uspjela da okonča sukob od stupanja na dužnost u januaru, javio je izraelski Kanal 12, pozivajući se na dva neimenovana izvora koja su prisustvovala sastanku.
Kako je naveo izvor, Rubio je rekao da je "neophodno" da se Trampu predstave "nove opcije u strategiji rata".
On nije naveo detalje o tome kakve bi te opcije mogle biti.
Preživjeli iz zarobljeništva i porodice talaca sastali su se u petak u Vašingtonu sa državnim sekretarom SAD.
Među učesnicima sastanka bilo je i dvoje preživjelih iz zarobljeništva Hamasa, prenose agencije.

Rubio: Trampova administracija mora da preispita svoju strategiju u Gazi

Od ljeta prošle godine odugovlači se sa raspisivanjem oglasa za kandidate za savjete Radio Televizije Crne Gore (RTCG) i Agencije za audiovizuelne i medijske usluge (AMU), izmišljaju se razlozi da se konkursi ponište, a kulminacija se dogodila prekjuče, kada je bez ikakvog zakonskog uporišta Administrativni odbor, umjesto da sprovede proceduru, odlučio da saslušava kandidate. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao novinar i doskorašnji direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović.
Ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije podnio je, kaže, jer su medijski zakoni, usvojeni u junu 2024.godine, sabotirani od strane parlamentarne većine.
- Tu možete da podrazumijevate sve partijske lidere, njihove saradnike u Vladi i parlamentu, koji, kao što znate, od ljeta prošle godine prvo odugovlače sa raspisivanjem oglasa za kandidature za savjete RTCG i AMU, koji nakon toga izmišljaju razloge da te konkurse ponište i kulminacija je bila prekjuče, kada je bez ikakvog uporišta u zakonu Administrativni odbor odlučio da saslušava kandidate, umjesto da sprovede proceduru. Tu je potpuno jasno o čemu se radi, cilj je da se pripremi teren da u savjetima Javnog servisa i u Savjetu AMU budu ljudi koji politički odgovaraju trenutnoj parlamentarnoj većini i to je samo jedna od manifestacija gaženja, ignorisanja i sabotiranja medijskih zakona - rekao je Rudović.
Podsjeća i da se u slučaju izbora direktora RTCG-a ne poštuju presude sudova, a da na sudu i krivični postupak protiv članova Savjeta koji nijesu sproveli sudske presude.
- Imamo jednu neobjašnjivu situaciju, koja je, prije svega, teret o vratu Javnom servisu, ali očigledno je da se na tome istrajava i ne znam koje objašnjenje možemo ponuditi za takvo nešto, osim da tu postoji neki veći interes. To bi sveukupno značilo da je neko pomislio i da misli da može nastaviti onako kako se nekad radilo, da su sudovi, tužilaštva, ministarstva, uprave, zavodi, inspekcije, da je sve to kamuflaža za partijski sistem u kojem je partijska odluka, ili partijska kalkulacija jedina relevantna - &nbsp;istakao je Rudović.
To, prema njegovim riječima, dovoljno govori o tome da promjene koje su se desile 2020.godine nijesu postigle svoj efekat.
- Što je alarm za svu slobodnu javnost da nađe način da zaista doživimo suštinske demokratske promjene u Crnoj Gori, jer je to jedini način da ovo prvo bude normalno društvo, a onda &nbsp;da Crna Gora bude građanska država koja se suštinski kvalifikuje da bude dio porodice evropskih zapadnih zemalja - naveo je Rudović.
Nakon završenog mandata u Ministarstvu kulture i medija Rudović smatra da je njegov angažman bio uspješan, jer su uspjeli da urade mnogo u, kako opisuje, rovovskim bitkama za koje javnost nije znala.
- Uspjeli smo da donesemo medijske zakone koji osiguravaju da imamo institucije koje služe Crnoj Gori, javnosti, građanima, a ne partijskim nomenklaturama. Sam način izbora Savjeta je do detalja opisao kako to treba da izgleda i onemogućio, na primjer, tom istom Administrativnom odboru da sam odlučuje ko je najbolji kandidat, već Administrativni odbor sada ima mogućnost da utvrdi samo da li kandidati ispunjavaju uslove koji su propisani Zakonom i ne može da bira koga će od kandidata da predloži, nego će da bira onoga ko ima najveću podršku. Da bismo izbjegli da predlagači budu opet nekakve partijske ispostave oličene u nekim fantomskim nevladinim organizacijama, propisali smo vrlo striktne uslove da to mogu da budu isključivo relevantne nevladine organizacije - podsjetio je Rudović.
Osigurali su, dodaje, povećanu podršku komercijalnim medijima, za preko 100 odsto, pa će tako Fond za medijski pluralizam ove godine u konkursu za sve vrste medija, elektronske i štampane iznositi skoro tri miliona eura.
- Do sada je ta podrška komercijalnim medijima iznosila 600.000 eura. Kada smo pokrenuli Fond za medijski pluralizam na sve načine smo se trudili da pomognemo medijskoj industriji, ali i da promovišemo one sadržaje koji su od javnog interesa. Mediji za koje ne znamo čiji su, koji ne objavljuju vlasničku strukturu, koji ne objavljuju koliko su novca dobili iz javnih sredstava i koji nijesu u samoregulaciji, ili koji su bili sankcionisani zbog širenja govora mržnje ne mogu se kandidovati za sredstva iz Fonda za medijski pluralizam. Osigurali smo da Javni servis nacionalni i svi lokalni javni servisi, kojih je 15, ne zavise od volje Vlade ili lokalnih samouprava, nego su propisani procenti u odnosu na tekući budžet od kojih se oni na godišnjem nivou finansiraju. Što znači da su sve one norme kojima su se ranije služili da kontrolišu javne servise uklonjene i donijeli smo norme kojima se ta situacija iz korijena mijenja - naglasio je Rudović.
Komentarišući izjavu ministarke kulture i medija Tamare Vujović da Ministarstvo kulture i medija ima administrativnu ulogu kada je riječ o dodjeli Trinaestojulske nagrade, Rudović tvrdi da ta uloga i jeste administrativna, jer je uloga Ministarstva da osigura uslove za rad komisiji.
Trenutna većina u parlamentu, objašnjava Rudović, odlučuje ko će na koncu dobiti Trinaestojulsku nagradu, a na osnovu kojih kriterijuma se dodjeljuje nagrada je pitanje za parlamentarnu većinu.
- Komisiju bira parlament, takav je zakon, preko tog istog Administrativnog odbora, što znači da parlamentarna većina odlučuje o toj komisiji, ta komisija na osnovu svih prijedloga koji se dostave odlučuje ko su dobitnici Trinaestojulske nagrade - rekao je on.
Prisjeća se i da je početkom antifašizam bio na udaru nacionalizma ili kleronacionalizma iz čega je Crna Gora, tada, uspjela da se iščupa.
- Danas je vrlo slična situacija. Kada pogledamo razvoj događaja, ne samo u Crnoj Gori ili regionu, nego na nivou Evrope, na globalnom nivou, mislim da bi to vjerovatno značilo da nikada neće biti do kraja dobijena bitka protiv retrogradnih snaga koje zloupotrebljavajući neka intimna osjećanja svakog od nas pokušavaju da ostvare dominaciju i drže poluge moći. Ni borba za slobodno društvo, slobodu izražavanja, slobodno novinarstvo i slobodu medija nikada, kao što vidimo, nije završena, borba za pristojno kulturno, normalno društvo očigledno mora da se vodi svakodnevno i samim tim borba protiv onih koji ne vide ništa sporno ni u Srebrenici, ni u ostalim zločinima koji su se dešavali sa svake strane očigledno će morati da bude svakodnevna - zaključio je Rudović.

Rudović: Cilj je pripremiti teren da u savjetima Javnog servisa i AMU budu ljudi koji politički odgovaraju parlamentarnoj većini

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: sloboda-medija