Jutjub je uklonio stotine video snimaka tri istaknute palestinske organizacije za ljudska prava koje su dokumentovale kršenje međunarodnog prava od strane Izraela, objavio je magazin "Intersept".
Više od 700 video snimaka je obrisano, zajedno sa nalozima organizacija Al-Hak, Centra za ljudska prava, Al Mezan i Palestinskog centra za ljudska prava.
Sve tri grupe su navodno imale sate snimaka koji dokumentuju kršenja međunarodnog prava od strane Izraela u Gazi na okupiranoj Zapadnoj obali, navodno uključujući i ubijanje palestinskih civila.
U pitanju su sati video snimaka u kojima se može vidjeti čak i ubijanje palestinskih civila, zatim video koji otkriva ulogu Izraela u ubistvu palestinskog američkog novinara palestinskog porekla, zatim tu je i vdieo koji otkriva uništavanje palestinskih domova na okupiranoj Zapadnoj obali od strane Izraela.
Jutjub koji je u vlasništvuu Gugla je potvrdio brisanje videa, ali i naloga tri palestinske humanitarne organizacije, zbog sankcija koje su Sjedinjenih Američkih Država u septembru uvele sankcije ovim organizacijama.
- Gugl je posvećen poštovanju važećih sankcija i zakona o usklađenosti sa trgovinom- rekao je portparol Jutjuba But Bulvinkl u saopštenju.
Prema Guglovoj politici o usklađenosti sa sankcijama za izdavače, "proizvodi Gugla za izdavače nisu podobni za bilo koje entitete ili pojedince koji su ograničeni važećim trgovinskim sankcijama i zakonima o usklađenosti sa izvozom".
Državni sekretar Marko Rubio je eksplicitno rekao da su grupe sankcionisane jer su "direktno učestvovale u naporima Međunarodnog krivičnog suda da istraži, uhapsi, pritvori ili goni izraelske državljane, bez saglasnosti Izraela".
Južna Afrika je podnijela tužbu u decembru 2023. godine, optužujući Izrael za genocidne akte u Gazi. Nekoliko zemalja se od tada pridružilo postupku, uključujući Španiju, Irsku, Libiju, Meksiko, Belgiju i Tursku. Međunarodni sud pravde je izdao tri privremene mjere, naređujući Izraelu da spreči genocidne akte i dozvoli humanitarnu pomoć u Gazi. Izrael je do sada ubio skoro 69.000 ljudi, većinom žena i djece i ranio preko 170.000 u napadima u Gazi od oktobra 2023. godine.
Al Mezan, organizacija za ljudska prava u Gazi, rekla je za ''Intersept" da je njihov Jutjub kanal naglo ukinut 7. oktobra bez prethodne najave.
- Ukidanje kanala nas lišava da dosegnemo ono čemu težimo da prenesemo našu poruku i da ispunimo našu misiju i sprečava nas da postignemo svoje ciljeve i ograničava našu sposobnost da dopremo do publike sa kojom težimo da podijelimo našu poruku- kazali su.
Kanal Al-Haka sa sjedištem na Zapadnoj obali je obrisan 3. oktobra, rekao je portparol grupe, uz poruku sa YouTube-a da njegov „sadržaj krši naše smjernice“.
- Prilično sam šokirana. Zaista je teško zamisliti bilo kakav ozbiljan argument da bi dijeljenje informacija ovih palestinskih organizacija za ljudska prava nekako kršilo sankcije. Podlijeganje ovom proizvoljnom označavanju ovih palestinskih organizacija, da bi se sada cenzurisale, razočaravajuće je i prilično iznenađujuće- rekla je Sara Lija Vitson, izvršna direktorka organizacije "Demokratija za arapski svijet sada".
Pošto je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje i optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta za ratne zločine u Gazi, Trampova administracija je podsjeća "Intersept" eskalirala svoju odbranu izraelskih postupaka sankcionisanjem zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i ciljanjem ljudi i organizacija koje sarađuju sa Sudom.
- Nečuveno je da Jutjub pomaže agendu Trampove administracije da ukloni dokaze o kršenju ljudskih prava i ratnim zločinima iz javnosti- rekla je Ketrin Galager, viši advokat u Centru za ustavna prava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQs7BmdiDnF%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutjub obrisao stotine videa u kojima se dokumentuje agresija Izraelske vojske u Gazi

Trenutno stanje javne rasprave u Mađarskoj jasno se vidi na tabli prikazanoj u Fejsbuk videu premijera Viktora Orbana. Pod naslovom „Glavni proizvođači lažnih vijesti“ nalaze se lica 22 novinarke i novinara. Neki od njih rade za medije sa kojima Dojče vele sarađuje.
Spiskovi nepodobnih osoba ili medija nisu novost u Orbanovoj zemlji, kojom se sve autoritarnije upravlja. Tako se i jedan autor Dojče velea već ranije pojavio na „spisku neprijatelja“ jednog provladinog lista.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftrampovi-potezi-protiv-medija-ogledalo-metoda-orbana-vucica-putina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ali ton postaje sve oštriji i agresivniji – i to iako do sljedećih parlamentarnih izbora ima više od pola godine.
<h2>Usijana atmosfera</h2>
Prošle sedmice je javnost šokiralo samoubistvo načelnika policije u Hodmezevašarhelju, nadomak granice sa Srbijom. Nekoliko dana ranije napao ga je lokalni list blizak Orbanovoj stranci Fides, pošto je odobrio održavanje protesta kritičnog prema vladi. Na skupu je bilo i poziva na nasilje.
Nije jasno u kojoj je mjeri tragična smrt povezana s javnim napadima – ali se uklapa u sliku zemlje u kojoj se političke rasprave vode sve ogorčenije.
- Već dugo svjedočimo da javni diskurs postaje sve agresivniji: politika stalno stvara slike neprijatelja, dehumanizuje čitave grupe i preplavljuje javnost propagandnim porukama – finansiranim iz poreskih prihoda - kaže pravni i medijski stručnjak Gabor Poljak sa Univerziteta „Etveš Lorand“ u Budimpešti.
<h2>„Nervni otrov propagande“</h2>
Protiv zaoštravanja javne debate prošlog vikenda na ulice Budimpešte izašlo je najmanje 50.000 građana, prema procjenama organizatora. Pod sloganom: „Vazduh! – Zauzimanje za slobodan javni prostor i čistu javnu debatu“, poziv na nestranački skup uputio je pozorišni kolektiv Loupe.
Na bini su govorili umjetnici, među njima i komičarka Edina Potjondi, koja je upozorila da vlada „nervnim otrovom propagande“ kontroliše javnu raspravu.
Povod za proteste bili su, prema osnivaču Loupea Tamašu Lenđelu, sveprisutni vladini plakati koji već više od deset godina huškaju protiv uvIJek novih neprijatelja – od izbjeglica do ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Milijarde poreskih sredstava troše se na dezinformacije i propagandu. Zato smo došli na ideju da učinimo nešto protiv tih plakata - kaže glumac Lenđel za Dojče vele.
Rezultat dosadašnjih protesta: peticija sa više od 200.000 potpisa i inicijativa za referendum o zabrani poruka mržnje u javnom prostoru. Lenđel i saradnici sada čekaju odluku mađarske izborne komisije.
<h2>Kult ličnosti – onlajn i oflajn</h2>
Samo nekoliko kilometara dalje od demonstracija koje je organizovao Loupe, premijer Viktor Orban je dan ranije, na jednom neformalnom predizbornom događaju, ponovo upozorio na navodne neprijatelje Mađarske.
Postoje stranke, nevladine organizacije i mediji, rekao je premijer, „koji samo čekaju da sprovedu uputstva iz Brisela“. Oni su, dodao je, odgovorni za agresiju i kampanje klevetanja protiv „hrišćanskih i nacionalnih umjetnika, medija i stranaka“.
Na istom događaju Orban je snimio selfi s autorom jednog ekstremno desničarskog bloga, na kojem se opozicioni lider Peter Mađar redovno naziva „stenicom“. Stranka Tisa, koju predvodi Mađar, prema aktuelnim istraživanjima ima dobre šanse da pobijedi na parlamentarnim izborima u proljeće 2026. godine i zato je postala meta medijskog aparata Fidesa.
<h2>„Don Veto“</h2>
U taj aparat spadaju i provladini blogeri i influenseri, kod kojih se premijer posljednjih mjeseci sve češće lično pojavljuje.
Tako, na primjer, i na Jutjub kanalu repera i Orbanovog obožavaoca Lasla Pitjingera, poznatog kao „Dopeman“. On desno-populističkog premijera hvali kao „Don Veta“ – aludirajući na mađarsku politiku blokiranja u Evropskoj uniji i na fiktivnog mafijaškog bosa Dona Vita Korleonea iz filmskog serijala Kum.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Forbanviktor%2Fposts%2F1311395717024690%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To što se premijer češće lično pojavljuje u tom medijskom prostoru jeste novina u ovoj kampanji, kaže stručnjak Gabor Poljak.&nbsp;
- Ali ko vjeruje da Fides u digitalnom prostoru zaostaje, ne razumije stvarnost - dodaje on.
Prema istraživanju budimpeštanskog trusta mozgova Political Capital, od januara do avgusta 2025. u Mađarskoj je potrošeno oko 5,6 miliona eura na političko oglašavanje samo na Fejsbuku – od čega 85 odsto dolazi od provladinih aktera.
<h2>Zaglušujuća medijska moć</h2>
U takozvanim tradicionalnim medijima dominacija Fidesa još je očiglednija: državna medijska kuća MTVA, koju je Orban odavno doveo pod svoju kontrolu, samo u prvih šest mjeseci ove godine dobila je oko 80 milijardi forinti (oko 205 miliona eura) iz javnih sredstava.
Brojni privatni portali i regionalne novine nalaze se čvrsto u rukama kompanija bliskih Fidesu, a najvažnije državno regulatorno tijelo – Medijsko vijeće – popunjeno je partijskim kadrovima.
Zbog toga se nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF) žali na „politički, ekonomski i regulatorni pritisak“ na slobodne medije. U indeksu slobode medija RSF-a, Mađarska se trenutno nalazi na 68. mjestu od 180 zemalja. Kada je Orban 2010. godine stupi na svoj drugi mandat, poslije četiri godine u opoziciji, bila je na 23. mjestu.
Kako bi se slobodni mediji u zemljama poput Mađarske bolje zaštitili, EU je nedavno usvojila novi zakon – European Media Freedom Act. Za njegovu primjenu, međutim, Brisel zavisi od država članica – a mađarska Vlada već je podnijela tužbu protiv njega Sudu pravde Evropske unije.
<h2>Poboljšanja još nema na vidiku</h2>
S obzirom na odnos snaga u medijima i ukopane pozicije, u dogledno vrijeme se ne očekuje popuštanje javne debate. Medijski stručnjak Gabor Poljak smatra da za to najveću odgovornost snosi vladajuća stranka, koja je stalnu eskalaciju retorike pretvorila u svoj zaštitni znak:
- Mi ovdje praktično već deset godina živimo u stalnoj predizbornoj kampanji – stranka ne može da funkcioniše drugačije - dodaje on.
U mjesecima do izbora u proljeće 2026. godine Poljak, zato, očekuje dalje zaoštravanje javnog diskursa.
- To će biti vrlo glasno, agresivno i brutalno razdoblje - zaključio je on.

Sila i poreski novac: Kako vođa kontroliše medije

Pozivanje na “osjećaje branitelja” postaje glavna strategija pritiska na finansiranje kulturnih projekata.
Iako vrućine pomalo splašnjavaju, turisti odlaze, branje ljetine privodi se kraju, a djeca se pripremaju za početak školske godine, stiče se utisak da ekstremno vruće političko ljeto nije na svom kraju. Svoj najnoviji vrhunac doživjelo je u Benkovcu, kada je prošle nedjelje skupina branitelja i navijača digla pobunu protiv festivala “Nosi se”. Zbog njihovog “mirnog” protesta organizatori su odlučili otkazati prvu predstavu. Novi je to vrhunac fenomena kojeg smo već na ovim stranicama usputno spominjali ovog ljeta. Radi se o pozicioniranju pojedinih braniteljskih udruženja i skupina kao svojevrsnih cenzora kulture i javnih događanja.
Ove godine imali smo dva otkazivanja koncerta Bajage pod pritiskom branitelja (iako za onaj Sisački to nije bilo navedeno kao službeni razlog), zatim napad na festival FALIŠ – festival alternativne i ljevice u Šibeniku, te sada festival Nosi se u Benkovcu, u čijem se službenom opisu navodi da je posvećen empatiji i miru. Dok su napadi na Bajagu pravdani njegovim nastupom za vrijeme Domovinskog rata u tzv. Krajini, napadi na dva festivala su nesporno napadi na javnu manifestaciju ideja i vrijednosti koje se percipiraju lijevima. 
Dakle, u zadnja dva slučaja nesporno se radi o napadu na unutrašnji pluralizam hrvatskog društva, za što smo već istakli da predstavlja ključno obilježje ovog ekstremno vrućeg političkog ljeta. Fenomen napada pojedinih skupina branitelja na pluralizam, i to baš na primjerima kulturnih događanja, nije posve nov. No, stiče se dojam da se taj fenomen ovog ljeta intenzivirao. Bez obzira da li se radilo o slučaju ili se radi u kampanji, uočili smo dva fenomena koja zavređuju analizu.
Prvi fenomen odnosi se na samu eksplicitnu argumentaciju koju pojedine skupine branitelja i njihovi javni saveznici koriste napadajući javna događanja koja im se ne sviđaju. Iskristalisala se jasna argumentacijska figura koja se sada ponavlja a prema kojoj niko “nije za zabrane, ali je protiv toga da se događaji koji vrijeđaju osjećaje branitelja finansiraju javnim novcem”. Iz tog argumenta jasno se razaznaje strategija koja stoji u pozadini, a koja ima za cilj vršiti pritisak na vlasti na različitim nivoima (lokalne, županijske, nacionalne) kako bi se javna sredstva oduzela događanjima, udruženjima i kulturnim projektima koji bi mogli biti percipirani kao nelagodni nekim skupinama branitelja i desnim političkim krugovima. U nešto razrađenijoj varijanti te argumentacije iznosi se tvrdnja da je većina kulturne proizvodnje i tako “lijeva”, i da većina javnog novca ide za potrebe “lijeve kulture” (sada nećemo ulaziti u raspravu može li se kultura jednoznačno razvrstati po političkom spektru). Iako bi se taj argument vjerovatno i mogao empirijski potvrditi na nacionalnom nivou za neke segmente kulturne proizvodnje, teško se oteti dojmu da svrha ove kampanje nije uravnoteženje nego potpuno istiskivanje one kulturne proizvodnje koja “vrijeđa osjećaje” krajnje desnog dijela hrvatskog društva. Benkovac i Šibenik su za to dobri pokazatelji, jer se u njima sasvim sigurno većina sredstava iz lokalnih i županijskih proračuna ne troši na ono što se percipira “lijevom kulturom”. Festival “Nosi se”, vjerovatno, je jedini takav tip događanja u Benkovcu, a oni koji su protestovali protiv njega očito smatraju da nikakvim javnim događanjima sličnih sentimenata, vrijednosti i poruka u Benkovcu nema mjesta. Dakle, jasno je da to nije borba za uravnoteženje kulturne ponude, nego borba za njenu homogenizaciju.
Drugi fenomen kojeg ovdje treba osvijetliti jeste slabost lokalnih HDZ-ovih dužnosnika u odnosu na lokalne radikalnije braniteljske skupine. Vidjelo se to jasno u izjavama gradonačelnika Benkovca i novog mladog župana Zadarske županije. Obojica su u prvim reakcijama iskazali razumijevanje za “osjećaje branitelja”, a gradonačelnik je odmah obećao i preispitivanje finansiranja festivala, pokazujući se nemoćnima pred simboličkim kapitalom kojeg koriste takve skupine. Ono što je problem u takvim, tipičnim, reakcijama političkih dužnosnika jeste to što se stavovi u pravilu male radikalne skupine branitelja prihvataju kao glas svih branitelja.
Odbrana pluralizma
U dva naučna rada objavljena prije nekoliko godina pokazali smo da je braniteljska populacija u hrvatskoj politički heterogena te da se u njoj može naći cijeli dijapazon političkih identiteta i preferencija koji se nalazi u cijeloj populaciji građana Hrvatske. Jedino odstupanje koje smo utvrdili jeste da se među braniteljima nalazi nešto veći udio onih koji se identifikuju s krajnjom desnicom, ali daleko od toga da oni čine većinu braniteljske populacije. Ujedno, pokazali smo i da braniteljska udruženja u prosjeku okupljaju politički radikalniji dio braniteljske populacije, dok su oni umjereno desnih, centrističkih i lijevih političkih stavova rjeđe članovi braniteljskih udruženja. Dakle, oni koji se nameću kao glasnogovornici braniteljske populacije ne predstavljaju cijeli spektar uvjerenja među braniteljima. To je činjenica koju bi morali osvijestiti politički dužnosnici, prije svega HDZ-a, kako bi se mogli oduprijeti sve snažnijim pritiscima tih struktura upravo na njih, ako im je stalo do odbrane pluralizma u hrvatskom društvu i očuvanja vlastite političke autonomije.

Od Bajage do Benkovca – braniteljska udruženja sve češće u ulozi kulturnih cenzora

Vlada Milojka Spajića pokušava disciplinovati medije, novinare i građane – kako bi o državnim zaduženjima i trošenju javnog novca pisali isključivo kada se to aminuje iz Karađorđeve ulice. Ko se ogluši o tu tišinu, rizikuje novčane kazne i do 40.000 eura. <h2>Skandal i pokušaj cenzure</h2> Bez prethodne javne rasprave, Vlada je u prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala uvrstila drakonske kaznene odredbe kojima se zabranjuje objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti – dakle, državnog zaduženja. Riječ je o grubom nasrtaju na demokratske procese, slobodu izražavanja i standarde Evropske unije. U “novoj demokratiji”, izgleda, informacije o zaduženju postaju zabranjena tema – osim kad to Vlada odluči. U suprotnom, mediji mogu biti finansijski mrcvareni, a novinari kažnjeni – ako ne pišu kako i kada im vlast propiše. Prema novom članu 407a Zakona o tržištu kapitala, novčanom kaznom od 5.000 do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice koje od momenta pripreme emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti do momenta zvaničnog saopštenja organa državne uprave nadležnog za poslove finansija o zaključenju postupka emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti, u medijima i na javnim skupovima objavi materijalne informacije i druge podatke čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti.. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura. Za isti prekršaj kazniće se i odgovorno lice u mediju novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura, a fiizičko lice kaznom od 1.000 do 5.000 eura. <h2>Pokušaj da se sakriju tokovi novca</h2> Da je ovo direktan atak na slobodu medija, za Portal ETV kaže predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925190940_8248055ba5c33157e1036675a9dcc5290f4bc017d70117f1eb581a82aa829f3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240925190940_8248055ba5c33157e1036675a9dcc5290f4bc017d70117f1eb581a82aa829f3f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Radomir Kračković"> </figure>  - Vladin plan se ne može drugačije posmatrati nego kao pokušaj da se sakriju tokovi novca a na to ukazuje činjenica da su dva sporna člana Zakona o tržištu kapitala, naknadno dodata, nakon javne rasprave - kaže Kračković. U priči o zaduženjima, dodaje, veoma je važno znati sve detalje odnosno pod kojim uslovima se država zadužuje i za šta će taj novac biti utrošen. - Koliko mi je poznato, mediji ni do sada nisu objavljivali informacije o tome kako teče sam proces zaduženja jer je to svakako bila tajna. Međutim, građani imaju pravo da znaju koliki je iznos zaduženja, po kojoj kamatnoj stopi, koji je rok otplate duga…Zbog visokih zaprijećenih kazni za objavljivanje informacija o zaduženju, ovo se može smatrati pokušajem pritiska na slobodu medija i tu je stvar jasna - upozorio je Kračković. <h2>Odredba problematična iz dva krupna razloga</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220210228_dac33494f7baa9dc5cac2410ad594b08fcf1001ff954525053d5588b2690a360.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250220210228_dac33494f7baa9dc5cac2410ad594b08fcf1001ff954525053d5588b2690a360" data-rendition-name="original" width="965" height="615" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Na problematičnost ovakvog zakonskog rješenja za Portal ETV ukazuje i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar, prof. dr Vasilije Kostić. On nedvosmisleno ukazuje na to da odredba novog člana Zakona, predviđenog izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala kojim se sankcioniše odnosno zabranjuje objavljivanje “materijalnih informacija i drugih podataka čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti” je problematična najmanje iz dva krupna razloga koji se tiču samih temelja demokratskog društvenog razvoja. Prvi je, kako kaže, etičkog karaktera, a drugi se tiče stepena osvojene slobode u društvu. - I jedan i drugi su fundamentalni za ukupan društveni i ekonomski razvoj. Naime, ukoliko država zabranjuje pod prijetnjom kazne objavljivanje bilo kakvih podataka koji mogu uticati na spremnost investitora da kupe dužničke hartije od vrijednosti – onda se može izvući logičan zaključak da je ona (država) spremna pod određenim okolnostima da investitorima u njene dužničke hartije predstavi stanje drugačijim od stvarnog ( inače čemu zabrana) – što će reći - boljim nego što jeste, a to je etički nedopustivo i mimo je principa poslovne prakse - smatra on. <h2>Neetično</h2> Kostić podvlači da je neetično, u najmanju ruku, prećutati ili sakriti bilo što, što može uticati na predstavu investitora o stvarnom stanju onoga ko emituje hartije ( država). - Uostalom, to je i sankcionisano pravilima o emisiji hartija. To postupanje je u direktnoj sprezi sa izgradnjom kedibiliteta države koji se na finansijskom tržišttu visoko vrednuje i ima svoju cijenu. Kredibilitet države je u obrnutoj korelaciji sa cijenom njenog zaduženja ( više povjerenja niža cijena zaduženja i obnuto). Jednom izgubljeno povjerenje ili makar sumnja u kredibilitet dugoročno znatno podiže cijenu njenog zaduženja, a dovodi u pitanje i mogućnost samog zaduženja -, smatra predsjednik CUP-a. <h2>Na ograničenjima počivaju diktature</h2> Drugi razlog, dodaje, po značaju prevazilazi prethodni. - On je, rekao bih, fundamentalan za ukupan društveni razvoj jer se tiče samog nivoa slobode u društvu bez koje nema razvoja društva po mjeri čovjeka. Ograničavati slobodu odnosno pravo na saopštavanje „materijalnih informacija i drugih podataka“ ( podrazumijeva se istinitih) predstavlja ograničavanje prava na slobodnu riječ, a na tim ograničenjima počivaju autokratije i diktature. Sloboda medija odnosno slobodna riječ su njihovi pandani – njihova brana i nepremostiv zid. Mediji su zato korifeji slobode savremenogdruštva njegov stub i njegov oslonac pa svako sankcionisanje njihovog prava na slobodnu riječ znači ograničavati prosperitet - kazao je Kostić u izjavi za Portal ETV. <h2>Nježnik o državnom dugu</h2> Stav o ovom Vladinom naumu, na svojoj Facebook stranici je iznijela je konsultantska kuća Fidelity consulting. Poručuju da Vlada Crne Gore uvodi Lex Ćutialis tzv. Nježnik o državnom dugu. - Čujte i počujte: ako ste kojim slučajem planirali da napišete nešto o zaduženju Crne Gore, obveznicama, kamatama ili bilo čemu što miriše na deficit – imate dvije opcije: ili da zaćutite, ili da platite. Do 40.000 eura. U kešu. Nježno. Bez fiskalnog računa, jer fiskalna odgovornost je ionako postala urbana legenda otkako je ekipa brutalno prekršila zakonom propisana fiskalna pravila - navode oni. Kako dodaju, Vlada je konačno našla uzrok svih problema – novinari, blogeri i babe sa Facebooka. - Nisu problem milijarde, kamate, ni tajni dogovori, nego neko ko napiše: “Država se nježno zadužila još 200 miliona putem Nježnika”. Ovaj nježno-pravni biser predviđa da nijedan smrtnik – bio on novinar, bloger ili pomenuta baba sa Facebooka – ne smije pisnuti o emisiji obveznica dok ne prođe cijeli nježni proces - dodaju.&nbsp; Takođe, kako piše u Facebook objavi, zakon je toliko nježno napisan da su dva člana potpuno ista – kao da su zakonodavci mrtvi pjani gledali golf dok su kopirali tekst i pomislili: “Ma neka se nađe, da ne fali, nježno se popilo...”&nbsp; - Naravno, premijer je opravdao zakon kroz floskulu "sve se ovo donosi u cilju nježnijeg pozicioniranja države na tržištu kapitala", jer on izgleda misli da investitori nježno biraju državne obveznice kao kokice u bioskopu (što slanije, to bolje). Ekipa iz ministarstva finansija, poznata i kao "Smogovci koji su kamatu viđeli izbliza", tvrde da su obveznice kodnog naziva " Nježnik" bile jeftine ka burek bez mesa, ali izgleda da se neko previše uzbudio jer su mu novinari objavili cijenu - navodi Fidelity consulting. Ukratko, dodaju, Vlada želi pravo na ekskluzivno ćutanje. Ćutanje o dugovima. Ćutanje o kamatama. Ćutanje o budućnosti. - Jer u Crnoj Gori 2025, zaduženje nije vijest već državna tajna - piše u objavi.

Miraš Dušević

SKANDAL - Vlada drakonskim kaznama prijeti medijima ako budu pisali o zaduženjima

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Televizijska kuća Njuzmaks Balkans saopštila je večeras da nije cenzurisala intervju bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, već skratila zbog forme i dinamike emisije. Ovo dolazi nakon navoda Krivokapića da je dio njegovog intervjua, u kojem govori o patrijarhu Porfiriju cenzurisan, ali i ostavke novinara Nemanje Živaljevića, koji je objasnio da je takvu odluku donio zbog neslaganja sa politikom kuće da se intervju cenzuriše i pusti skraćen.
Ipak, Newsmax Balkans poručuju da centure nije bilo. 
 
- Emisije koje realizujemo snimaju se unaprijed, a njihova dužina je vremenski ograničena, u ovom slučaju na 49 minuta efektivnog programa, uz zakonom propisane obavezne reklamne blokove. Urednički tim ima odgovornost da u okviru tog vremena obradi centralnu temu emisije, koja je ovog puta bila fokusirana na unutrašnjopolitička pitanja Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Dodaju da razumiju ukoliko gospodin Krivokapić izražava nezadovoljstvo zbog skraćivanja intervjua, ali žele da naglase da nijedan dio nije izostavljen iz sadržajnih, ideoloških ili političkih razloga, već isključivo zbog forme i dinamike emisije, uz profesionalno uređivanje koje je u skladu sa tematskim okvirom.
Krivokapić je danas optužio televiziju Njuzmaks Balkans da je iz emisije Perspektiva, u kojoj je bio gost, izbacila djelove u kojima je govorio o, kako kaže, nekorektnom i iznenađujućem istupu patrijarha srpskog Porfirija tokom boravka u Kremlju.
&nbsp;- Izbačeni su djelovi koji se odnose na nekorektan i začuđujući istup patrijarha Porfirija tokom boravka u Kremlju, a tiču se dva stava: njegove neutemeljene tvrdnje da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, kao i reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, što je neprikladno i do sada nezabiljeleženo u praksi- rekao je Krivokapić.
Naveo je da mu je prije intervjua rečeno da emisija traje sat vremena, što je bio razlog da prihvati poziv. Intervju je, kaže, sniman 24. aprila u Podgorici i trajao je 58 minuta i 42 sekunde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-podrska-nemanji-potvrdio-da-je-intervju-u-kojem-sam-kritikovao-porfirija-skracen-u-beogradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Newsmax Balkans: Nijesmo cenzurisali, nego skratili intervju sa Zdravkom Krivokapićem

Nekadašnji premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić reagovao je &nbsp;povodom cenzure televizije Newsmax Balkans, gdje je nedavno gostovao na cenzuru dijela intervjua u kojem govori o nekorektnom i začuđujućem istupu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija tokom boravka u Kremlju.
Krivokapić ističe da se ova kritika odnosi na dva stava, s jedne strane Porfirijeve neutemeljene konstatacije da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, s druge reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, koje je neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno.&nbsp;
- Ova dva stava sam doveo u vezu sa ličnim odnosom patrijarha i Aleksandra Vučića, ističući da se patrijarh u odnosu prema svom predsjedniku postavlja kao njegov dužnik zbog čega i protažira politiku koju vodi. Nadam se da će se ovim pitanjima baviti i predstojeći Sabor SPC - kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je u emisiji, kako je naveo, upozorio i na mogućnost izmještanja problema u region, kako bi se maskirala dešavanja u Srbiji.
- Pozvao sam sve da ne robuju autoritetu pozicije, a posebno vjernike, već da se uvijek okreću autoritetu argumenata. U tom sam kontekstu i citirao Svetog patrijarha Pavla koji je rekao: „Nekada smo imali drvene sasude i zlatne sveštenike, a danas imamo zlatne sasude i drvene sveštenike“. Čast izuzecima - istakao je bivši premijer Crne Gore.&nbsp;
On je kazao je da je nesvakidašnja cenzura sa kojom se suočio nakon gostovanja u emisiji Perspektiva, te da je to uslovilo njegovo današnje obraćanje.&nbsp;
- S jedne strane, želio bih da upoznam javnost sa neželjenom situacijom u koju me je dovela određena medijska kuća, a s druge strane da ukažem na sve učestalije medijsko cenzurisanje, kao direktan atak na ljudska prava i slobode - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Cenzura, dodaje, u to nema sumnje, postoji otkad postoji informisanje.&nbsp;
Njen cilj je, kako navodi, uvijek isti – ukloniti iz javnog prostora bilo temu, bilo pojedinca, bilo podatak koji aktuelna vlast smatra štetnim po svoje interese.
- Odazvavši se na poziv za intervju cijenjenom novinaru Nemanji Živaljeviću, nisam ni slutio da ću i sam ubrzo biti žrtva cenzurisanja i to gostujići u emisiji Perspektiva. Vjerujući u stručnost novinara Živaljevića, a samim tim i u njegove dobre namjere, nisam vodio računa o vlasništvu novog medija NewsMaxBlakan. To je, odmah moram priznati, moja greška i propust, jer je opšte poznato da u medijima postoji lanac moći koji kreće od vlasnika (nalogodavca), preko urednika, do novinara koji je danas, u najvećem broju slučajeva, nažalost, onaj ko služi moći pojedinaca, bez obzira što bi po svojoj vokaciji trebalo da služi istini. Važno je istaći i da sam prije intervjua pitao koliko vremenski traje emisija i dobio odgovor – 1 sat - kazao je Krivokapić.&nbsp;
To je bio osnovni razlog, kaže, da ne odbije novinara Nemanju Živaljevića, jer sam svaki vremenski interval ispod ovoga smatrao ograničavajućim.
Intervju je odrađen u četvrtak 24.04. sa početkom u 10:30 sati.&nbsp;
- To što sam ih pozdravio poželivši da budu svjetlost istine, danas mi zvuči kao ironija, od koje sam u tom trenu bio miljama daleko. Emisiju sam odgledao u subotu, u predviđenom terminu, i u skladu sa programskom šemom. Premalo je reći da sam bio iznenađen. I šok, i zaprepašćenje, i nevjerica, pomiješali su se u meni pri saznanju da mi je intervju skraćen za skoro 10 minuta - naveo je Krivokapić.&nbsp;
Intervju sniman u studiju u Podgorici, naglašava on, trajao je tačno 58 minuta i 42 sekunde&nbsp;
- Ni laiku nije teško zaključiti na kojim su mjestima „makaze“ imale posla. (link: https://www.youtube.com/watch?v=hlEUmIE_stA) Moglo bi se raspravljati i o intelektualnom vlasništvu u ovoj situaciji, jer ja nisam bio na pijaci na kojoj urednik bira koga od intervjuisanih će prikazati i koji dio njegove izjave objaviti. Insistirao sam kod urednika da emisiju u cjelosti dobijem. Nažalost, nisam uslišen, iako sam uvjeren da na to imam pravo. Moje pravo je trebalo da se ostvari u zajedničkom dogovoru, te bez mog znanja i odobrenja nije smio biti izuzet nijedan dio. Ako je, nekim slučajem, bio predugačak intervju – onda planirano i realizovano vrijeme neko nije dobro saopštio - ističe Krivokapić.&nbsp;
Naravno, dodaje Krivokapić, ne može se u ovoj situaciji govoriti o ugovornom odnosu, ali ipak postoje dvije strane i one funkcionišu bar na nivou profesionalne etike, koja podrazumijeva neophodnost usaglašavanja.
- Ustavima Crne Gore i Srbije (jer je uredništvo u Srbiji), cenzura je zabranjena. Kako je očigledno postojanje cenzure, očigledno je i kršenje Ustava! - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Kazao je da ne pristaje na bilo kakvo cenzurisanje i usmjereno informisanje, jer se opredijelio da služi javnim interesima u cilju opšteg dobra.
- Moramo pobuditi svijest svih nas i postaviti zahtjev medijima da vjerodostojno izvještavaju. Obaveza prema budućim generacijama je da se izborimo da nas informišu pošteni mediji, jer je to preduslov svih građanskih i ljudskih sloboda, kao i jačanja i čuvanja demokratije - zaključio je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Porfirijevo miješanje u politička pitanja Crne Gore neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno

Obilne padavine i snažno nevrijeme koje su proteklih dana pogodili Crnu Goru izazvali su ozbiljne probleme u fabrici za preradu kamena kompanije Maljat Stone, nekadašnjem preduzeću Mermer iz Danilovgrada. Zbog naglog rasta vodostaja rijeke Zete, fabrika je pretrpjela značajno plavljenje, a voda je u jednom trenutku dostizala nivo od oko 80 do 90 centimetara. Pod vodom su se, kako piše Mediabiro, našli proizvodni pogoni i osnovna sredstva fabrike, koja su bila izložena vodi više dana. Nivo vode počeo je da opada u srijedu veče, 7. januara, dok je tokom četvrtka stanje bilo nešto povoljnije, sa visinom vode od oko 35 centimetara unutar fabričkog kruga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010910018_0113bf9437dfedd01fd57b958fe45dcff7dc10eb1e54a9b8c3a1dead5bc0b095.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010910018_0113bf9437dfedd01fd57b958fe45dcff7dc10eb1e54a9b8c3a1dead5bc0b095" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Maljat stone"> <figcaption>Foto: Mediabiro</figcaption> </figure>  Tačne razmjere eventualne štete biće poznate nakon što Tim za procjenu i sanaciju sagleda stanje osnovnih sredstava i opreme koja je bila potopljena. Tokom izuzetno teških dana za kompaniju Maljat Stone, posebno se ističe izuzetan odnos i podrška predsjednika Opštine Danilovgrad, Aleksandra Grgurevića, koji je bio u svakodnevnoj komunikaciji sa rukovodstvom kompanije. Takođe, značajnu ulogu imalo je i rukovodstvo kompanije CEDIS, na čelu sa Rankom Šaranovićem, čiji su timovi, u saradnji sa Službom zaštite i održavanja Maljat Stone, neprekidno pratili situaciju. Zajedničkim naporima obezbijeđena je stabilnost trafostanice fabrike, iz koje se električnom energijom, pored same fabrike kamena, snabdijeva i oko 60 domaćinstava u okolini.

Nevrijeme poplavilo fabriku Maljat Stone u Danilovgradu

Od početka sezone konstantno je bilježen porast broja oboljelih od respiratornih virusa. Sa krajem polugođa dolazi do smanjenja laboratorijski potvrđenih slučajeva, kojih je ukupno bilo 564 kod onih koji su radili analize - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista epidemiologije dr Emir Metđonaj.
Praznična okupljanja, kaže Metđonaj, imala su veliki uticaj na epidemiološku sliku respiratornih bolesti, zato što se virusi vrlo lako šire kijanjem i kašljanjem u zatvorenom prostoru gdje cirkuliše veći broj ljudi.
- Ipak su najveće stope obolijevanja od početka sezone bile kod predškolskog i školskog uzrasta, tako da je sa završetkom školskog polugođa imamo pad broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija, prvenstveno gripa - rekao je Metđonaj.&nbsp;
Podsjeća da Institut za javno zdravlje vrši pojačan nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama od kraja septembra, sa akcentom, ističe doktor, na grip, respiratorne viruse, kovid i od početka sezone do prije petnaestak dana zabilježen je konstantan porast broja oboljelih.
- Zaključno sa prošlom sedmicom smo imali broj od 564 laboratorijski potvrđena slučaja gripa, međutim, realno je taj broj dosta veći jer se ne testira svaka osoba koja ima simptome gripa, to se ne radi ni kod nas, niti u svijetu. Imamo još jedan pokazatelj nad kojim Institut vrši nadzor - to su bolesti slične gripu, kod osoba koje se javljaju na pregled kod izabranih ljekara u domovima zdravlja i koje imaju simptome gripa i to nam je takođe jedan od realnih pokazatelja aktivnosti cirkulacije ovih virusa - naveo je on.
Možemo, kaže, reći da smo pretprošle sedmice imali najveći broj zabilježen od početka sezone.
- I to je bio broj od 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva od ukupno, kako smo rekli od početka sezone, kada je bilo 564, prošle sedmice smo imali 71 laboratorijski potvrđen slučaj, što sigurno ima veze sa krajem školskog polugodišta, ali i zbog praznika, vjerujem, da su se ljudi manje javljali izabranim ljekarima na preglede. Ali, kao uticaj praznika i masovnih okupljanja očekujemo da će tekuće, ali i sljedeće sedmice biti i dalje visok nivo cirkulacije virusa, ali nakon toga očekujemo da dođe do pada cirkulacije tih virusa - zaključio je Metđonaj.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Metđonaj: Pretprošle sedmice zabilježen najveći broj od početka sezone - 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa

Država nije spremna za potencijalne lošije scenarije što se tiče vremenskih nepogoda, jer su državne institucije morale znati da obilna kiša može izazvati probleme, da budu spremne i promptno reaguju u skladu sa tim, a ne da čekaju da se šteta prvo desi pa da reaguju govoreći da je to priroda i da se protiv prirode ne može - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Još od poplava 2010.godine, kaže Batović, morala se kreirati određena strategija i službe kako državne, tako i lokalne, koje bi reagovale u sličnim situacijama, ne bi se ponovila situacija koja se ovih dana dešava - poplavljena područja u Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Zeti i nekim opštinama na sjeveru.
,,Službe su morale reagovati na kritičnim tačkama, mjestima gdje se izlivaju rijeke i potoci, da ti kanali koji su napravljeni, a koje je neka prethodna generacija koja je imala veću svijest o tome napravila, budu prohodni, čisti, da služe svojoj svrsi. Sa druge strane je isto interesantno, što je &nbsp;za 15 godina došlo do ubrzane gradnje, a nadležne službe koje izdaju dozvole za gradnju i &nbsp;koje po zakonu imaju ulogu da kontrolišu na koji način se vrši izgradnja, da uopšte nijesu vodile računa o tome da li neko izgradnjom objekata, prilaznih puteva i slično vodi računa o kanalima ili ih blokira i onda dobijamo ove situacije koje smo dobili, a vidio sam da su građani u nekoliko mjesta apelovali da je upravo došlo do toga nemarnom gradnjom, izlivanjem građevinskog materijala, betona i svega ostalog, odlaganja smeća i šuta, nakon završenih građevinskih poslova, da su upravo te stvari jedan od razloga zašto su kanali ne prohodni i zbog čega je došlo do izlivanja vode na tim ključnim tačkama” - rekao je Barović.
Smatra da su službe zaštite i spašavanja da pomognu u kriznim situacijama, ali u situacijama kakve su poplave je trebalo da postoji preventiva, a nije je bilo.&nbsp;
,,Da je bila dobra preventiva ne bi ni trebala službe zaštite i spašavanja, možda samo u nekim ekstremnim slučajevima, ali da je taj prvi sistem zaštite od poplava bio na adekvatnom nivou ne bi uopšte ni bilo potrebe za vanrednim djelovanjima, jer bi stvari išle svojim tokom. Ja ću biti optimista, jer je u posljednjih par godina dron tehnologija dosta napredovala, mi danas imamo snimke iz drona kompletno poplavljenih područja, ako opštine i nadležne institucije imaju tu želju i volju da saniraju te probleme da se ne bi ponovili samo je potrebno da pogledaju snimke iz dronova i da na taj način utvrde koje su to kritične tačke i da struka da svoje mišljenje i da se takve stvari pripreme i odrade kako se slično ne bi ponovilo” - zaključio je Barović.

Barović: Kad je dobra preventiva službe zaštite i spašavanja nemaju mnogo posla, odgovornost za poplave snose i oni koji su izdavali građevinske dozvole u plavnom području

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tag: cenzura