Simonović: Imamo primjere teških eskalacija nasilja, ali ne i psihološke procjene potencijalnih počinioca

Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da se  može baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televizi E, kriminalistička psihološkinja Anđela Simonović.

Veliki je broj faktora uključenih u sveopšti porast nasilja i ubistava u Crnoj Gori, objašnjava Simonović, i ti faktori su povezani međusobno, dodaje ona, teško se može govoriti o izolovanim indikatorima, koji, kako kaže, mogu predvidjeti da će nešto da se desi.

- Mi svjedoci da se u posljednje vrijeme itekako vrijednosni sistem mijenja. Mnogi će se složiti da vrijednosni sistem, ovakav kakav je danas, i kakav je bio u vrijeme naših roditelja je potpuno nešto drugo. Jako je bitan taj ekonomski faktor, siromaštvo, frustracije i osjećaj nepravde kod ljudi, koji je svakodnevno izražen…nezaposlenost i nedostatak perspektive je, takođe, jedan od indikatora, koji spada pod taj apsolutni ekonomski faktor, zatim uticaj medija, od društvenih mreža i televizijskih programa koji se plasiraju kao kvalitetni, a u kojima se apostrofira kriminal i veličaju kriminalci i njihove radnje, gdje se brza zarada promoviše kao nešto kvalitetno - rekla je Simonović.

Nasilje u porodici itekako postoji, podsjeća Simonović, i ako ono nije adekvatno kažnjeno, procesuirano i, ističe ona, tretmanski obrađeno, djeca koja rastu u takvom okruženju će kasnije, kako kaže,  imati problema.

Serijska ubistva su, ističe Simonović, najteži oblici eskalacije agresije, i jako teško je napraviti generalni profil, jer je potrebno, kako kaže, analizirati veliki broj faktora.

- Ne smijemo zaboraviti da je jedan rat bio ne tako davno. Šta se dešava sa ljudima koji su pretrpjeli traume, koji su učestvovali u tim ratnim dešavanjima, sa jedne strane, koji su možda nekad bili zdravi, u tom psihološkom smislu, ali jednostavno nijesu praćeni. Sa druge strane imamo te psihopatske strukture ličnosti, kojima su ratna dešavanja neki domaći teren, u kojem oni u potpunosti mogu da ispolje svoju ličnost. Problem je u tome što to niko ne prati šta se nakon toga dešava. Šta se dešava sa ljudima koji počine, ili imaju priliku da čine krivična djela, učestvuju u ratnim dešavanjima i tome slično, i na kraju, oni su pušteni na slobodu da bi nastavili svoj život i to je problematično. Treba da postoji određena strategija kakvo je njihovo psihološko stanje i ko to prati, da li mi imamo stručnjake koji će da se bave tim, zato što to nije uobičajena struktura ljudskog uma - poručila je Simonović.

Psihološka procjena je upitna u ovom trenutku, kad je riječ o  dvostrukom odbjeglom ubici iz Bijelog Polja, smatra Simonović, i po njenom mišljenju u MUP-u ne postoji psiholog, kao zaposleno lice u jedinici za procjenu, dodaje ona, jer ovo lice bilo na slobodi i nije bilo, kako kaže,  praćeno.

- Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da se  može baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti. Sa druge strane je jako poželjno, jer smo u prethodnom periodu vidjeli koliko je maloljetničkog prestupništva i koliko je tu eskalacija agresije, moraju se udružiti struke, i napraviti strategiju djelovanja. Mi još uvijek nemamo neku naučnu analizu trenutnog stanja u Crnoj Gori, kad je ova problematika u pitanju, a imali smo primjere eskalacije nasilja, itekako teških, toga smo svi svjesni, u prethodnom periodu. I dalje nemamo strategiju prepoznavanja potencijalnih lica i njihovog praćenja. To se isto odnosi i na maloljetničko prestupništvo - zaključila je Simonović.