<p>Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću donio je, nakon salušanja, rješenje o zadržavanju N. K. (28) i jednog maloljetnika zbog osnovane sumnje da su izvršili krivična djela nasilničko ponašanje i teška tjelesna povreda.</p>
<p>Podsjećamo, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić uhapsili su dvadesetosmogodišnjaka <b>N. K. </b>i maloljetnika (17) zbog sumnje da su 1. novembra ispred jednog ugostiteljskog lokala u tom gradu posvađali i potukli sa više osoba i nanijeli teške tjelesne dvojici, kazali su iz Uprave policije. Iz policije dodaju i da su osumnjičeni povratnici u izvršenju krivičnih djela protiv života i tijela.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2734%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapseni-dvadesetosmogodisnjak-i-maloljetnik-osumnjiceni-za-nasilnicko-ponasanje-i-nanosenje-teskih-tjelesnih-povreda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Osnovano se sumnja da su N. K. i jedan maloljetik 20. okrobra u Nikšiću vršenjem nasilja nanijeli jednoj osobi laku tjelesnu povredu, a dvojicu teško tjelesno povrijedili - naveli su iz nikšičkog ODT-a.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zadržavanje za osumnjičene za nasilničko ponašanje i nanošenje teških tjelesnih povreda

<p>Zaštitari u Kliničkom centru Crne Gore imaju ovlašćenja da u krajnjoj nuždi upotrijebe sredstva prinude, dok je zbog učestalih napada na zaposlene u hitnoj medicinskoj pomoći uveden sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja, ocijenili su sagovornici Televizije E u jutarnjem programu Budilnik, koji su jedinstveni u ocjeni da korijen nasilja prema medicinarima leži u svijesti građana.</p>
<p>Šef obezbjeđenja KCCG-a <b>Ivan Kovačević </b>kazao je da ukoliko bi došlo do neke vrste napada, na ljekare, odnosno medicinsko osoblje i sve zaposlene u toj zdravstvenoj instituciji, zaštitari imaju ovlaštenja da u krajnjoj nuždi upotrijebe i sredstva prinude.</p>
<p>Klinički centar Crne Gore ima svoju Službu za zaštitu lica i imovine, kaže Kovačević, a ona je formirana u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine.&nbsp;</p>
<p>Zaštitari u KCCG mogu upotrijebiti kao prinudnu mjeru, kaže Kovačević, fizičku snagu, biber sprej, službenu palicu i sredstva za vezivanje.</p>
<p>- Radimo na proširenju i podmlađivanju kadra. Mislim da nije problem u samom kadru, već u samoj svijesti građana. Trebalo bi kada dođu u našu ustanovu da se ponašaju u skladu sa našim pravilima, poštuju zaštitare... U proteklom periodu smo imali više napada na zaštitare, kako verbalno, tako i fizički, kao i napada na medicinsko osoblje Apelujem na građane da postupaju u skladu sa onim što zaštitar traži od njih, bilo da je opomena ili naređenje &nbsp;- naglasio je Kovačević.</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, ovlašćenja zaštitara KCCG &nbsp;treba proširiti, jer je od velike &nbsp;pomoći bio policajac koji je 24 sata pružao pomoć zaštitarima.</p>
<h2>Nema zaposlene osobe u KCCG koja nije doživjela neku vrstu napada &nbsp;</h2>
<p>Portparolka KCCG <b>Gorica Soković</b> smatra da kaznenu politiku treba pooštriti, ali da to nije dovoljno, već da je neophodno preventivno djelovanje.</p>
<p>Nema osobe zaposlene u Kliničkom centru, kaže Soković, koja tokom svog rada nije doživjela neku vrsu napada.</p>
<p>- To je nedopustivo i to moramo da osudimo. Čini mi se da, prema izvještajima iz medija, da je to postao model ponašanja. Kada sam ja odrastala, mi smo odrastali uz emisije kao što je „Kocka, kocka, kockica“, kojom se promovisalo drugarstvo, uz neke emisije koje su promovisale prave, etičke vrijednosti. Nama je bilo privilegija da se družimo sa najboljim đacima. Međutim, ja danas vrlo često čujem od svojih prijatelja i rodbine da su djeca koja su najbolja u razredu diskriminisana. Mislim da nije dovoljno samo pooštriti kaznenu politiku, a treba je pooštriti. Treba da djelujemo preventivno. Ovo je multidisciplinaran problem gdje trebamo svi da se zamislimo u kakvom društvu živimo i kakve vrijednosti promovišemo. Nijesu napadi samo na ljekare, napadnuti su nastavnici, vaspitači i vi novinari... - rekla je Soković.</p>
<p>Potrebno je, prema riječima sagovornice Budilnika, multisektorski djelovati, prvenstveno psiholozi i pedagozi, jer je prevencija primarna.</p>
<p>- Ja bih iskoristila priliku da ponovim apel, jer smo krenuli na jedno sveobuhvatno uređenje kruga Kliničkog centra, da ljudi poštuju naše preporuke i zaštitare i sarađuju sa njima, jer to je u obostranom interesu. Znači, samo dobra saradnja i komunikacija mogu da donesu boljitak svima nama - naglasila je Soković.</p>
<p>Sagovornica Budilnika je potcrtala da postoji Komisija za kontrolu kvaliteta i Zaštitnik prava pacijenata, a to su mehanizmi kojim se mogu pacijenti poslužiti ukoliko su nezadovoljni, dok je bilo kakav vid nasilja nedopustiv.</p>
<p>- Ja apelujem &nbsp;da svi treba da djelujemo institucionalno, da poštujemo važeće zakonske regulative. Možemo da ih unaprjeđujemo, ali da poštujemo ove koje imamo. Mislim da će svima biti bolje - zaključila je Soković.</p>
<h2>Uveden sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja &nbsp;u objektima hitne pomoći</h2>
<p>Prema statistici koju je vodilo Ministarstvo zdravlja čak 95 odsto od &nbsp;zaposlenih u zdravstvenom sektoru, koji su pretrpjeli nasilje su zaposleni &nbsp;Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore,odnosno zaposleni u hitnim pomoćima u Crnoj Gori, navodi direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore <b>Vuk Niković</b>.&nbsp;</p>
<p>Razlog uvođenja sistema fizičko tehničkog obezbjeđenja su učestali napadi na zdravstvene radnike, kaže Niković, i zaposlene hitne medicinske pomoći.</p>
<p>Pri uvođenju sistema za fizičko-tehničko obezbjeđenje su se vodili standardima Evropske unije, objašnjava Niković, jer je to sistem koji već postoji u razvijenim zemljama.</p>
<p>- Za sada to daje rezultate. Moramo da budemo svjesni da problemi koji se dešavaju nijesu nikako jednosmjerni, već dvosmjerni.. Moramo da budemo i mi, kao zdravstveni radnici, pozorni. S druge strane, ti pacijenti moraju da budu svjesni da tu postojimo radi njih i da svaka konfliktna ili stresna situacija ne dozvoljava da svoj posao zbog kog smo tu 12 sati dan - 12 sati noć, završimo do kraja - naglasio je Niković.</p>
<p>Sistem funkcioniše jednostavno, pojašnjava Niković. Sve jedinice, njih 24, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore su pokrivene video nadzorom, već dvije godine.</p>
<p>- Na taj sistem je nakačen poseban softver i hardversko rješenje sa dva panik tastera. Ta dva panik tastera su smještena na posebnim mjestima u sve 24 jedinice. Kada se desi neka konfliktna situacija, ili situacija koja može izazvati nasilje, kao što zaposleni to svi znaju, pritiskom panik tastera aktivira se sistem monitoringa u sekjuriti službi. Potom služba poziva poznati telefon hitne medicinske pomoći, razgovara sa zaposlenim, a nakon toga se pravi procjena situacije i poziva Uprava policije koja izlazi na lice mjesta - istakao je Niković.</p>
<p>Cilj je bio sačuvati ljude, podsjeća Niković, smanjiti broj akcidentnih situacija, te su tako, dodaje on, lako našli dogovor sa Ministarstvom zdravlja i &nbsp;Upravom policije oko funkcionalnog sistema.&nbsp;</p>
<p>Poslije faze pilotiranja, poručuje Niković, ovaj projekat će se budžetirati, jer je to mali novac a rezultati su već sada vidljivi.</p>

1084x550

Korijen nasilja prema medicinskim radnicima leži u svijesti građana

<p>Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da se &nbsp;može baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televizi E, kriminalistička psihološkinja<b> Anđela Simonović</b>.</p>
<p>Veliki je broj faktora uključenih u sveopšti porast nasilja i ubistava u Crnoj Gori, objašnjava Simonović, i ti faktori su povezani međusobno, dodaje ona, teško se može govoriti o izolovanim indikatorima, koji, kako kaže, mogu predvidjeti da će nešto da se desi.</p>
<p>- Mi svjedoci da se u posljednje vrijeme itekako vrijednosni sistem mijenja. Mnogi će se složiti da vrijednosni sistem, ovakav kakav je danas, i kakav je bio u vrijeme naših roditelja je potpuno nešto drugo. Jako je bitan taj ekonomski faktor, siromaštvo, frustracije i osjećaj nepravde kod ljudi, koji je svakodnevno izražen…nezaposlenost i nedostatak perspektive je, takođe, jedan od indikatora, koji spada pod taj apsolutni ekonomski faktor, zatim uticaj medija, od društvenih mreža i televizijskih programa koji se plasiraju kao kvalitetni, a u kojima se apostrofira kriminal i veličaju kriminalci i njihove radnje, gdje se brza zarada promoviše kao nešto kvalitetno - rekla je Simonović.</p>
<p>Nasilje u porodici itekako postoji, podsjeća Simonović, i ako ono nije adekvatno kažnjeno, procesuirano i, ističe ona, tretmanski obrađeno, djeca koja rastu u takvom okruženju će kasnije, kako kaže, &nbsp;imati problema.</p>
<p>Serijska ubistva su, ističe Simonović, najteži oblici eskalacije agresije, i jako teško je napraviti generalni profil, jer je potrebno, kako kaže, analizirati veliki broj faktora.</p>
<p>- Ne smijemo zaboraviti da je jedan rat bio ne tako davno. Šta se dešava sa ljudima koji su pretrpjeli traume, koji su učestvovali u tim ratnim dešavanjima, sa jedne strane, koji su možda nekad bili zdravi, u tom psihološkom smislu, ali jednostavno nijesu praćeni. Sa druge strane imamo te psihopatske strukture ličnosti, kojima su ratna dešavanja neki domaći teren, u kojem oni u potpunosti mogu da ispolje svoju ličnost. Problem je u tome što to niko ne prati šta se nakon toga dešava. Šta se dešava sa ljudima koji počine, ili imaju priliku da čine krivična djela, učestvuju u ratnim dešavanjima i tome slično, i na kraju, oni su pušteni na slobodu da bi nastavili svoj život i to je problematično. Treba da postoji određena strategija kakvo je njihovo psihološko stanje i ko to prati, da li mi imamo stručnjake koji će da se bave tim, zato što to nije uobičajena struktura ljudskog uma - poručila je Simonović.</p>
<p>Psihološka procjena je upitna u ovom trenutku, kad je riječ o &nbsp;dvostrukom odbjeglom ubici iz Bijelog Polja, smatra Simonović, i po njenom mišljenju u MUP-u ne postoji psiholog, kao zaposleno lice u jedinici za procjenu, dodaje ona, jer ovo lice bilo na slobodi i nije bilo, kako kaže, &nbsp;praćeno.</p>
<p>- Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da se &nbsp;može baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti. Sa druge strane je jako poželjno, jer smo u prethodnom periodu vidjeli koliko je maloljetničkog prestupništva i koliko je tu eskalacija agresije, moraju se udružiti struke, i napraviti strategiju djelovanja. Mi još uvijek nemamo neku naučnu analizu trenutnog stanja u Crnoj Gori, kad je ova problematika u pitanju, a imali smo primjere eskalacije nasilja, itekako teških, toga smo svi svjesni, u prethodnom periodu. I dalje nemamo strategiju prepoznavanja potencijalnih lica i njihovog praćenja. To se isto odnosi i na maloljetničko prestupništvo - zaključila je Simonović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDIH0YfVi-oo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simonović: Imamo primjere teških eskalacija nasilja, ali ne i psihološke procjene potencijalnih počinioca

<p>Savjet za prava djeteta će formirati radnu grupu , sastavljenu od članova različitih resora, a koja će za cilj imati da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - kazala je u Emisiji E uživo na Televiziji E direktorica Direktorata za osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.</p>
<p>Nasilje se ne dešava samo u školama, kaže Drobnjak, već smo sa nasiljem suočeni u svim segmentima života i svakodnevnom okruženju.</p>
<p>- Taj događaj ispred barske Gimnazije, nažalost, desio se, ali se mogao desiti i u nekom drugom okruženju. Ovim želim da kažem, bez obzira što smo vrlo često upućeni na to da se nasilje jednako škole, dešava samo u školama, nije to tako. Vrlo veliki broj tih nasilja započne &nbsp;u nekom okruženju koje je prije škole, ili se prosto sami konflikt desi na nekom &nbsp;igralištu, u okviru zgrade, na ulici, i onda djeca, &nbsp;iz jednostavnog razloga što se najviše sreću u školama, prosto taj konflikt prenesu u škole, odnosno u učionice - rekla je Drobnjak.</p>
<p>Bez obzira na narativ da se nasilje dešava isključivo u školama, ističe Drobnjak, ipak su škole obrazovne institucije kojima se vjeruje i u kojima ipak, dodaje ona, roditelji osjećaju da su njihova djeca bezbjedna i sigurna.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, podsjeća Mijušković, iniciralo je i uputilo ka Vladi informaciju, na koju je Vlada odmah reagovala, dodaje ona, te je zadužila Savjet za prava djeteta da formira radnu grupu, sastavljenu od članova različitih resora.</p>
<p>- Radna grupa ima rok od petnaest dana da se formira i donese analiza na osnovu čega i na šta bi se trebalo opredijeliti da budu sljedeći koraci svakog od resora. Svako je dobio određene korake u okviru svog resora kako bi mogao da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - naglasila je Drobnjak.</p>
<p>U narednom periodu će u MPNI, raditi na promjenama normativa i standarda, poručuje Drobnjak, na osnovu kojih će biti zapošljavani novi psiholozi ili pedagozi u školama.</p>
<p>- Važno je istaći da ne postoji dovoljno veliki broj psihologa i pedagoga, koji bi mogli istretirati svaki problem, ako nemamo podršku i saradnju kompletnog kolektiva škole i prvenstveno roditelja, odnosno porodice. Mi u školama vrlo često saznamo tek posljedice, kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa činjenicom da naše dijete ima problem. Najveći broj slučajeva, sa kojima se &nbsp;susrećemo i mi u ministarstvu, u okviru prijava za nasilje, svodi se na to da roditelji prosto, i ja kao roditelj ih razumijem, ali moramo ih osnažiti da u svom djetetu ipak prepoznaju neke elemente ponašanja koje nije dobro, da to prihvatimo, i da svi zajedno tretiramo da se to ponašanje jednostavno promjeni - zaključila je Drobnjak.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drobnjak: Nasilje obično započinje u nekom drugom okruženju, ali eskalira u školi

<p>Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje saslušaće 5. novembra predstavnike nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva, na temu vršnjačkog nasilja.</p>
<p>Odbor je danas na sjednici jednoglasno podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše za to kontrolno saslušanje.</p>
<p>Na saslušanje će biti pozvani predstavnici ministarstava prosvjete, nauke i inovacija, zdravlja, sporta i mladih, pravde, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova.</p>
<p>Kako je saopšteno, biće pozvani i predstavnici Uprave policije, sudske i tužilačke grane vlasti, institucije Zaštitnika i nevladinih organizacija.</p>
<p>Mugoša je rekao da problem vršnjačkog nasilja zahtijeva kontinuiranu aktivnost svih segmenata sistema.</p>
<p>On je podsjetio da je prije godinu i po održano saslušanje na temu vršnjačkog nasilja, ali da je veoma mali dio ocjena i stavova nakon toga realizovan.</p>
<p>Mugoša je istakao da je ove godine registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.</p>
<p>- To je samo registrovano u informacionom sistemu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, suštinski tih oblika nasilja ima mnogo više i trend je rasta nasilja u osnovnim i srednjim školama - rekao je Mugoša.</p>
<p>On je istakao da je za borbu protiv vršnjačkog nasilja potreban multidisciplinarni pristup i da to nije odgovornost samo jedne institucije.</p>
<p>- Ima mnogo razloga za tu vrstu saslušanja, da još jednom otvoreno porazgovaramo o ozbiljnoj problematici koja tangira sve građane - rekao je Mugoša.</p>
<p>Kako je kazao, potrebno je da se u kontinuitetu iniciraju takve stvari, dok ne bude konkretnih rezultata.</p>
<p>Posalnik Demokrata Albin Ćeman rekao je da je problem vršnjačkog nasilja problem cijelog društva.</p>
<p>- To je jedna od tema u kojoj politika nema mjesto, gdje predstavnici vlasti i opozicije treba da daju određene predloge, kako bi zajednički radili na prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja - rekao je Ćeman.</p>
<p>Kako je kazao, problem vršnjačkog nasilja je evidentan u Crnoj Gori.</p>
<p>- To zahtijeva multisektorski pristup, od edukacije nastavnog kadra, aktivnog angažovanja roditelja i šire zajednice kroz različite edukacije, angažovanja medija, pooštravanja kaznenih mjera - kazao je Ćeman.</p>
<p>On je istakao da treba raditi na promjeni načina ponašanja izvršilaca tih krivičnih djela i njihovoj rehabilitaciji.</p>
<p>Poslanik posebnog kluba Vladimir Dobričanin kazao je da vršnjačko nasilje nije novina i da se javlja godinama.</p>
<p>On je rekao da vršnjačko nasilje najvjerovatnije ne dolazi iz škole, već iz kuće.</p>
<p>- Ovo nasilje počinje nasiljem roditelja prema prosvjetnim radnicima, koje je nezabilježeno u istoriji - naveo je Dobričanin.</p>
<p>On je istakao da je važna i kaznena politika prema takvoj djeci.</p>
<p>- Gotovo da ne postoji nijedno dijete koje je iskazivalo vršnjačko nasilje da je u kasnijem periodu bio primjeren građanin, uglavnom su to osobe koje su završavale u zatvoru zbog najgnusnijih zločina - rekao je Dobričanin.</p>
<p>On je kazao da je nedopustivo da se na vršnjačko nasilje reaguje samo stihijski, kada se desi neki slučaj, i da nema sistemskog odgovora.</p>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je da pitanje vršnjačkog nasilja zahtiejva sveobuhvatnu analizu iz više društvenih aspekata.</p>
<p>- Društvo mora da se na pravi način ophodi prema ovom problemu, moramo dobiti konkretne odgovore, ko je odgovoran da povratnici u vršenju vršnjačkog nasilja zamalo prouzrokuju smrtne ishode djece - dodao je Eraković.</p>
<p>Prema njegovim riječima, mora se vidjeti i šta prouzrokuje nasilno ponašanje maloljetnika.</p>
<p>- Mislim da je jedan od glavnih uzroka takvog obrasca ponašanja neprijereni TV sadržaji - naveo je Eraković.</p>
<p>Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević rekla je da se mora tražiti uzrok vršnjačkog nasilja, jer se ne može uvijek samo rješavati posljedica.</p>
<p>Odbor će 12. novembra obaviti i konstultativno saslušanje o mogućem trovanju radnika Luke Bar, Port of Adria i uopšte stanovnika Bara, koje je predložio Eraković.</p>
<p>Eraković će naknadno predložiti ko će od predstavnika institucija biti pozvan na sjednicu.</p>
<p>On je kazao da svaka odgovorna država prema građanima i zdravlju stanovništva odmah mora da preduzme odgovorajuće mjere da se utvrdi eventualno postojanje odgovornosti.</p>
<p>- I da vidimo šta je to problem u lancu funkcionisanja i upravljanja u određenim strukturama vlasti - rekao je Eraković.</p>
<p>Kako je kazao, početkom prošle godine vršena su mjerenja kvaliteta vazduha u okolini Luke Bar, koja su pokazala užasne podatke.</p>
<p>Eraković je naglasio da je prošlo godinu i po od saznanja da je moguće da se građani Bara truju, a da niko nije preduzeo nikakve mjere niti aktivnosti da se to suzbije, spriječi, alarmira i da država i zdravstveni sistem pokažu odgovornost.</p>
<p>- Zato je važno da Odbor izvrši saslušanja i da vidimo šta je preduzeto, kako su se informacije širile, ko je došao prvi do informacija i kako je moguće da godinu i po sistem ćuti, a da u tom periodu građani Bara trpe posljedice koje mogu biti i fatalne - dodao je Eraković.</p>
<p>On je kazao da je i problem sa kju groznicom i eutanaziranim kravama ukazao na koji način funkcionišu određeni segmenti vlasti i da je zato neophodno da se tematski Odbor bavi i tim problemom.</p>
<p>Ćeman je, govoreći o inicijativi za saslušanje, ukazao da je Port of Adria privatna kompanija koja je izdvojena iz Luke Bar.</p>
<p>On je kazao da je menadžment Luke Bar krajem 2021. godine prvi put uveo mjerenje kvaliteta vazduha u okolini i uveo neke dodatne mjere, kao što je sadnja čempresa, kako bi zaštitli građane od potencijalnog zagađenja.</p>
<p>- Za sada podaci ekološkog inspektora su da je nivo zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bar u referentnim vrijednostima - rekao je Ćeman.</p>
<p>On je kazao da je jutros objavljeno saopštenje predsjednika Udruženja toksikologa Srbije Petra Bulata da će radnici koji su zbog trovanja olovom poslati u Beograd sjutra vjerovatno biti otpušteni kući i da je nivo olova u krvi u referentnim vrijednostima.</p>
<p>Ćeman je ocijenio da je, s obzrom da još nema rezultata za radnike Luke Bar, koji su poslati na ispitivanje olova, bespredmetno zakazivati sjednicu po hitnom postupku.</p>

Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra

<p>Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori smatra zabrinjavajućim i osuđuje porast trenda i sve slučajeve nasilja na vjerskoj i etničkoj osnovi, koji, kako su rekli, eskaliraju širom Crne Gore i traži hitnu reakciju nadležnih organa.</p>
<p>Predsjednik Bošnjačkog vijeća <b>Suljo Mustafić </b>kazao je<b> </b>da<b> </b>se ovi incidenti ne mog posmatrati kao izolovani slučajevi, već se, napominje on, i te kako mogu dovesti u vezu sa nacionalnom, odnosno vjerskom pripadnošću žrtava. &nbsp;</p>
<p>- Fizički nasrtaj na vlasnika sportskog objekta u Podgorici, slučaj kod Hadrovića džamije, takođe u Podgorici, napadi u Nikšiću, te nasilje u krugu školskog &nbsp;objekta u Beranama i najnovije teško ranjavanje nožem gimnazijalca u Baru, ne možemo drugačije ocijeniti već kao otvorene akte agresije, podstaknute mržnjom prema pripadnicima manjjnskog naroda - naveo je Mustafič u saopštenju.</p>
<p>U Bošnjačkom vijeću očekuju oštru reakciju nadležnih, prije svega tužilaštva, kako kod kvalifikacija ovih krivičnih djela, tako i kod njihovog adekvatnog procesuiranja.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujemo da je postojao način da se i do sada, kroz pravovremeno i adekvatno kažnjavanje slučajeva, pošalje snažna poruka da je u Crnoj Gori nasilje nedopustivo, posebno ako je &nbsp;inspirisano vjerskom ili nacionalnom mržnjom. Očigledna relativizacija ovih slučajeva i blaga reakcija institucija djeluje kao podstrek i ohrabrenje počiniocima i inspiratorima - naglasio je Mustafić.</p>
<p>On ukazuje da su za porast nasilja i agresivno ponašanje u društvu, a posebno među omladinom izuzetno odgovorni i porodični ambijent u kome mladi odrastaju, loš obrazovno-odgojni &nbsp;sistem, ali i medijsko okruženje, gdje se, napominje, u javnom prostoru, bez cenzure, svakodnevno produkuje izuzetna količina mržnje, isključivosti, šovinizma posebno prema pripadnicima islamske vjere.</p>
<p>- Pozivamo nadležne, policiju, tužilaštvo i sudstvo, kao i Ombudsmana da svaku ovakvu pojavu na vrijeme uoče i sankcionišu. Pozivamo donosioce odluka - Vladu i Skupštinu da, kroz odgovarajuće izmjene zakona, kojima će se predvidjeti strože &nbsp;kazne i sankcije, smanje &nbsp;mogucnost za &nbsp;dalju &nbsp;nekontrolisanu i necenzurisanu produkciju fašističkih i šovinističkih sadržaja u medijskom prostoru i na društvenim mrežama - poručio je Mustafić.</p>
<p>Bošnjačko vijeće upozorava da je sličan društveni ambijent već viđen 90-ih godina prošlog vijeka u Crnoj Gori i nadaju se da će država i nadležni uraditi sve da se zaustavi zabrinjavajući trend i ne dozvoli ponavljanje tragičnih situacija o kojima bošnjački i drugi manjinski narodi nose bolne traume. &nbsp;</p>
<p>- Stoga još jednom apelujemo na sve državne institucije i relevantne subjekte, da shvate ova dešavanja veoma ozbiljno i, sa aspekta svojih nadležnosti, preduzmu korake u cilju smanjivanja tenzija i prestanka raspirivanja mržnje u našem društvu - poručio je Mustafić.</p>

Mustafić: Nasilje na vjerskoj i etničkoj osnovi eskalira širom Crne Gore, nadležni da hitno reaguju

<p>Skoro 6.300 osoba napustilo je svoje domove nakon napada naoružanih članova bande u centralnom Haitiju u kojima je ubijeno najmanje 70 osoba, saopštila je agencija UN za migracije (IOM).</p>
<p>Skoro 90 odsto raseljenih boravi kod rođaka, dok je 12 odsto našlo utočište u drugim mjestima, saopštila je IOM u svom izvještaju.</p>
<p>Napad u Pont-Sondeu dogodio se u četvrtak u ranim jutarnjim satima, a mnogi su otišli odmah ​​usred noći.</p>
<p>Članovi bande su „ušli pucajući i provaljivali u kuće da kradu i pale". </p>
<p>- Samo sam imao vremena da zgrabim svoju djecu i pobjegnem - rekao je svjedok, koji je sa stotinama ljudi kampovao u parku u obližnjem primorskom gradu Sen Mark.</p>
<p>Tijela su ležala razbacana po ulicama Pont-Sondea nakon napada, a mnogi od njih su ubijeni hicem u glavu.</p>
<p>Prve procjene govore da je broj ubijenih iznosio 20 ljudi, ali su aktivisti i vladini zvaničnici otkrivali još tijela dok su ulazili u djelove grada.</p>
<p>Premijer Geri Konil obećao je da će se počinioci suočiti sa punom snagom zakona. </p>
<p>- Neophodno ih je uhapsiti, privesti pravdi i strpati u zatvor. Oni treba da plate za ono što su uradili, a žrtve treba da dobiju restituciju - rekao je on.</p>
<p>Kancelarija komesara UN za ljudska prava navela je u saopštenju da je „užasnuta napadima bandi“.</p>
<p>Evropska unija je takođe osudila nasilje, rekla je da je označila „još jednu eskalaciju ekstremnog nasilja koje ove kriminalne grupe nanose narodu Haitija“.</p>
<p>Nasilje bandi u Artiboniteu, koji proizvodi veliki dio hrane na Haitiju, poraslo je posljednjih godina. Od tog porasta, napad u četvrtak je jedan od najvećih masakra.</p>
<p>Više od 700.000 ljudi, od kojih su više od polovine djeca, sada je interno raseljeno širom Haitija, navodi IOM. To je povećanje od 22 odsto od juna.</p>
<p>Glavni grad Port-o-Prens, koga 80 odsto kontrolišu bande, je domaćin četvrtini raseljenih u zemlji, koji često borave u prenaseljenim mjestima, sa malo ili nimalo pristupa osnovnim uslugama, saopštila je agencija.</p>
<p>Oni koji su primorani da napuste svoje domove uglavnom smještaju porodice, ali uz značajne teškoće, uključujući nestašicu hrane, preopterećenje zdravstvene ustanove i nedostatak osnovnih zaliha na lokalnim pijacama, navodi agencija.</p>

Skoro 6.300 osoba na Haitiju napustilo svoje domove zbog nasilja bandi

<p>Budvanin <b>P.D.</b> (32) osuđen je na 15 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola.</p>
<p>U budvanskom Sudu za prekršaje navode da je &nbsp;dežurna sutkinja <b>Magdalena Mijić </b>izrekla kaznu P.D. nakon što je utvrđeno da je on jutros u Budvi vozio sa 2.16 promila alkohola u krvi.<br/>
<br/>
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije - dodali su u saopštenju.</p>

Budvanin vozio sa 2.16 promila alkohola u krvi, određeno mu 15 dana zatvora

<p>Ovo je za mene ipak znak da to što ja radim je vidljivo i da je to zaista neki doprinos crnogorskoj kulturi uopšte - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, rediteljka Ana Vukotić.</p>
<p>Reditelja Ana Vukotić odlikovana je Ordenom crnogorske zastave prvog stepena koji se dodjeljuje za naročite zasluge za Crnu Goru.</p>
<p>- Mislim da je ovo veliko priznanje koje dodjeljuje država Crna Gora, i da prosto moram biti zadovoljna i moram biti sretna  da sam zajedno sa Ognjenom Spahićem, ipak, u ovoj sredini prepoznata kao neko ko je jako posvećen svome poslu, kada je pozorišna režija u pitanju, a i kad je u pitanju rad na festivalu FIAT, koji od 2013.godine vodim sa jednim jako malim timom saradnika, u statusu nevladine organizacije,  sa jednim veoma malim budžetom, a znamo da je FIAT jedini internacionalni festival u Crnoj Gori i zapravo jako važan segment u toj ukupnoj slici crnogorske kulture, naročito kad je u pitanju pozorište i kad su u pitanju festival. Tako da, što se tiče ovog priznanja velika mi je čast, zaista ovo nijesam očekivala, ni ja ni Ognjen. Koliko je javnost iznenađena, toliko sam iznenađena i ja, zato što nijesam dio tih političkih priča, klanova, znamo da živimo u jednom jako ispolitizovanom društvu i da zapravo kultura veoma pati od tog pritiska politike. Mislim da je ovo jedan dobar znak, jedno osvježenje za cjelokupni kulturni kontekst u Crnoj Gori, da ipak daje neku nadu da to što radimo prepoznato i valorizovano - rekla je Vukotić.</p>
<p>Nagrada je stigla kao kruna, cijeni Vukotić, jer već dvadeset godina radi u Crnogorskom pozorištu, dvanaest godina vodi FIAT, i, dodaje ona, svemu tome je veoma posvećena i nagrada je, kako kaže, priznanje koje je zaokružilo čitavo njeno pregnuće.</p>
<p>Pozorište ne postoji bez publike, poručuje Vukotić, te svojim najvećim priznanjima smatra što njene predstave imaju, kako kaže, ozbiljnu dugovječnost, i, podsjeća, nedavno je proslavljeno dvadeset godina igranja predstave The beauty queen, taj slučaj je bio i sa predstavama, ističe ona, Don Žuan, Ribarske svađe, kao i predstava Šćeri moja.</p>
<p>- Shvatila sam da sam ipak u fokusu. Ja sam, na neki način, u ovom haosu kompletnom pronašla neki svoj svijet i neka svoja interesovanja i zapravo se trudim da što manje na mene utiče ta ogromna količina nepravde, koju svjedočimo u ovom društvu. Ovo je za mene ipak znak da to što ja radim je vidljivo i da je to zaista neki doprinos crnogorskoj kulturi uopšte - zaključila je Vukotić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIe3Rr-0wwZM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Nagrada je dobar znak i osvježenje za kulturni kontekst u Crnoj Gori

<p>U susret Međunarodnom danu studenata u Budilniku analiziramo položaj mladih u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Saznajemo sa kojim se izazovima suočavaju i kakve promjene priželjkuju. Jedan od velikih problema je sve češći odlazak mladih iz zemlje u potrazi za boljim prilikama.&nbsp;</p>
<p>Istražujemo šta ih motiviše da donesu takve odluke i kako bi se taj trend mogao zaustaviti. Zabrinjavajući je porast saobraćajnih nesreća, sa sve ozbiljnijim posljedicama - donosimo analizu uzroka i prijedloge rješenja. Na kraju, saznajemo i u kakvom je stanju Stari grad u Ulcinju.</p>
<p>Važnost neverbalne komunikacije, šta je pravilo 7-38-55 i kako po govoru tijela možemo otkriti šta neko misli o nama tema je novog izdanja emisije Srećan dan, od 9 do 11 sati.</p>
<p>&nbsp;Predstava"Smrt i djevojka" ponovo pred publikom nakon više od dvije godine, a o tome priča glumica Julija Milačić Petrović Njegoš</p>
<p>&nbsp;U susret novoj izložbi "Feniks" slikar Goran Ćetković otkriva o kakvim radovima je riječ i kako stvara novi svijet kroz likovnu umjetnost.</p>

Budilnik na TV E: Položaj mladih u Crnoj Gori, važnost neverbalne komunikacije, Stari grad u Ulcinju...

<p>Teorije zavjere, dezinformacije, višemilionsko podmićivanje za siguran glas, manipulacije na društvenim mrežama - time se koristio <b>Donald Tramp</b> uz pomoć milijardera <b>Ilona Maska</b> kako bi osigurao pobjedu na izborima - tvrdi se u desetominutnom filmu grupe britanskih autora. &nbsp;</p>
<p>Priču o tome kako je najbogatiji čovjek na svijetu, vlasnik Tesle, Space X-a i X-a, Ilon Mask, pleo mrežu uticaja i korupcije na platformi koju je kupio za 44 milijarde dolara, podjelila je na toj društvenoj mreži organizacija <b>Led by Donkeys</b>.&nbsp;</p>
<p>Riječ je o grupi britanskih liberala, od ranije poznatoj po upozorenjima koja su slali prije prvog Trampovog ulaska u Bijelu kuću. U video priči podsjeća se na širenje teorija zavjere, lažnih vijesti, uticaja na zaposlenike bivšeg Tvitera, brisanje objava, a sve u svrhu da Mask pomogne Donaldu Trampu da ponovo bude na čelu Amerike.</p>
<h2>U nastavku je transkript većeg dijela ove video priče:&nbsp;</h2>
<p><b>23. jula 2023,</b> Mask objavljuje da Twitter sada nosi naziv X.</p>
<p><b>25. avgusta 2023</b>, Donald Trump, koji je prethodno bio banovan, vraća se na platformu i postavlja fotografije svog hapšenja iz Falton County zatvora uz poruku “miješanje u izbore, nikada se ne predaj”. Mask repostuje. Četiri dana kasnije, X ukida dugogodišnju zabranu plaćenog političkog oglašavanja.</p>
<p><b>15. novembra 2023</b>, u postu koji promoviše rasističku teoriju zavjere da Jevreji uvoze imigrante u Ameriku kako bi popravili izbore za demokrate, jedan korisnik X-a piše: „Jevrejske zajednice guraju upravo onu vrstu dijalektičke mržnje prema bijelcima koju tvrde da žele ljudi da prestanu koristiti protiv njih“. Mask odgovara: „Rekao si pravu istinu“. Kao odgovor, nekoliko oglašivača, uključujući Disney, Warner Brothers i Comcast, pauzira svoje oglašavanje na X-u. Mask tada poručuje oglašivačima zabrinutim zbog govora mržnje na platformi: „Idite u k...c. Je li to jasno?“</p>
<p><i>Tokom narednih mjeseci, Mask će postati opsjednut lažnom tvrdnjom da Demokrate dopuštaju imigrantima da uđu u Ameriku kako bi stvorili više demokratskih glasača, kako bi zapravo krali predstojeće izbore. Podijelio je ovu tvrdnju sa svojim pratiocima, šireći je na desetine miliona drugih naloga koji su odlučili da ga ne prate. Godinu kasnije, biće otkriveno da je Mask, imigrant iz Južnoafričke Republike, koji je ilegalno radio u SAD-u 1990-ih.</i></p>
<p><b>25. novembra 2023</b>, na X-u, Mask podstiče teoriju zavjere <i>Pizzagate</i>, odavno opovrgnutu tvrdnju da su visokoprofilisane Demokrate vodile pedofilski lanac zlostavljanja iz pizzerije u Vašingtonu.</p>
<p><b>25. marta 2024</b>, Mask gubi tužbu protiv Centra za suzbijanje digitalne mržnje. Tužio ih je nakon što su ukazali na porast govora mržnje nakon što je Mask kupio Twitter. U svom obrazloženju, američki okružni sudija naziva Maskov slučaj površnim i kaže da je tužba o kazni optuženima zbog njihovog govora.</p>
<p><b>U maju 2024</b>. godine, Mask osniva politički akcioni komitet koji naziva America PAC. Njegov cilj je mobilisati milion republikanaca u državama koje prelamaju izbore, u nastojanju da predaju izbore Trampu. Mask se obavezuje da će uložiti desetine miliona dolara svog novca za izlazak na izbore i svakog petka ujutro odvaja 30 do 60 minuta da se sastane sa timom koji je okupio da vodi ovu inicijativu.</p>
<p><b>14. jula</b> <b>2024</b>, Mask zove Trampa u ime <b>Džej Di Vensa</b>, nagovarajući Trampa da izabere Vensa za svog kandidata za potpredsjednika. Vens tvrdi da je abortus ubistvo i vrijeđa žene koje nisu postale majke: „Skup žena bez djece, mačaka, koje su nesrećne u vlastitim životima i odlukama koje su donijele“. Maskov telefonski poziv bio je dio šireg napora milijardera iz Silikonske doline da osiguraju da Vens bude izabran. Sljedećeg dana, Vens je predstavljen kao Trampov kandidat za potpredsjednika.</p>
<p><b>6. septembra 2024,</b> Trump kaže da će, ako pobijedi, imenovati Maska za vođu komisije za vladinu efikasnost. A Elon, „jer nije previše zauzet“, pristao je da bude na čelu tog tima. Ideja je došla od Maska, čije kompanije se trenutno suočavaju sa najmanje 20 federalnih istraga. Ako dobije tu ulogu, to bi najbogatijem čovjeku na svijetu dalo moć da konroliše regulatore koji utiču na njegove kompanije. Samo prošle godine, njegove kompanije su dobile ugovore u vrijednosti od tri milijarde dolara od 17 federalnih agencija.</p>
<p><b>9. septembra</b> <b>2024</b>, Musk širi teoriju zavjere da imigranti u Ohaju jedu kućne ljubimce. Sljedećeg dana, Tramp ponavlja ovu uvredu tokom predsjedničke debate sa <b>Kamalom Haris</b>. „U Springfieldu jedu pse“. Lažna tvrdnja dovodi do više prijetnji bombama protiv imigrantske zajednice u Springfieldu.</p>
<p><b>10. i 16. septembra 2024, </b>Mask pojačava teoriju zavjere da je ABC dostavila pitanja za debatu u kampanji Haris, lažno tvrdi da demokrate žele da uzmu djecu, dodatno podstiče rasističke laži o imigrantima koji jedu kućne ljubimce, dijeli sa svojih skoro 200 miliona pratilaca na X-u da Trump mora da pobijedi kako bi „sačuvao slobodu i meritokratiju u Americi“ i insinuira da je sumnjivo što niko čak ne pokušava da ubije Bajdena i Kamalu.</p>
<p>Tajna služba SAD-a potvrđuje da je upoznata sa postom. Bijela kuća izdaje saopštenje u kojem se navodi da nasilje treba osuditi, nikada podsticati, ili se o nasilju šaliti. Ova retorika je neodgovorna.</p>
<p><b>4. oktobra</b> <b>2024</b>, Mask objavljuje: „Osim ako Tramp ne pobijedi i ne riješimo planinu agresivnih propisa koji nemaju nikakve veze sa bezbjednošću, čovječanstvo nikada neće doći do Marsa. Ovo je egzistencijalno“. Musk je vlasnik Space X-a i može da zaradi milijarde od američkih vladinih svemirskih ugovora.</p>
<p><b>5. oktobra 2024</b>, korisničko ime <i>@America</i> je oduzeto bivšem korisniku i dato Maskovom America PAC-u. Iste večeri, pridružuje se bivšem predsjedniku na sceni u Pensilvaniji, dviljački skačući. „Borite se, borite se, borite se. Glasajte, glasajte, glasajte“. Sa svojim višim timom preselio se u sobu u hotelu u Pensilvaniji kako bi se posvetio Trampovoj kampanji. Sa Trampom razgovara nekoliko puta sedmično, održava seriju skupova širom države i angažuje rukovodioce iz svojih kompanija da mu se pridruže.</p>
<p><b>15. oktobra</b> <b>2024</b>, pravni dokumenti Maskovog političkog akcionog komiteta pokazuju da je lično donirao najmanje 75 miliona dolara za napore da se ponovo izabere Tramp.</p>
<p><b>18. oktobra</b> <b>2024</b>, otkriva se da još jedna grupa koju finansira Mask, pod nazivom <i>Future Coalition Pack</i>, cilja muslimanske glasače u Mičigenu i jevrejske glasače u Pensilvaniji sa političkim oglasima koji su dijametralno suprotni od onih koji se odnose na Kamalu Haris.</p>
<p>U područjima sa velikim muslimanskim stanovništvom, grupa prikazuje Haris kao blisku prijateljicu Izraela i sugeriše da je odana vjerovanjima svog jevrejskog muža. Ali, u područjima sa jevrejskim stanovništvom, politički oglasi objavljuju da Haris udovoljava Palestini.</p>
<p>Istovremeno, Mask nudi 100 dolara svakom glasaču iz Pensilvanije koji potpiše njegovu online peticiju u okviru napora da se izgradi lista vjerovatnih Trampovih glasača. Takođe, počinje da poklanja milion dolara dnevno nasumično odabranim glasačima koji su potpisali peticiju.</p>
<p><b>19. oktobra 2024</b>, otkriva se da <i>Building America’s Future PAC</i>, još jedna kompanije koju finansira Mask, vodi lažnu kampanju Haris postavljanjem web stranice sa lažnim političkim stavovima, a zatim šalje SMS poruke koje upućuju glasače na lažni sajt.</p>
<p><b>20. oktobra</b> <b>2024</b>, otkriva se da je Mask svom America PAC-u dodatno donirao 44 miliona dolara u prvih 16 dana oktobra.</p>
<p><b>25. oktobra</b> <b>2024</b>, Wall Street Journal izvještava da je Mask u redovnom kontaktu sa ruskim predsjednikom <b>Vladimirom Putinom</b> od 2022. godine.</p>
<p><b>21. oktobra 2024</b>, Mask govori na sada već čuvenom Trampovom mitingu na Madison Square Gardenu, skupu koji je bio obilježen rasizmom, mizoginijom i prijetnjama nasiljem.</p>
<p><i>Musk je objavio više od 3.000 objava na X-u u posljednjem mjesecu, uključujući desetine neosnovanih tvrdnji o izborima, koje su pregledane stotinama miliona puta. Osim samog Trampa, Mask je sada najveći širitelj dezinformacija o izborima.</i></p>
<p><b>5. novembra</b> <b>2024</b>, Tramp pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Elon Mask, ekstremni desničarski teoretičar zavjere, uspio je da iskoristi svoje ogromno bogatstvo kako bi pomogao da se izbori preokrenu u korist osuđenog kriminalca.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzUV3ApDd9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kako je Ilon Mask osigurao pobjedu Donaldu Trampu

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: nasilje