Sudija Osnovnog suda u Nikšiću Darko Božović izrekao je kaznu kojom je I.K. osuđen na petnaest mjeseci zatvora zbog porodičnog nasilja. Presuda je prvostepena i nju je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, koje je proveo na posmatranju u psihijatrijskoj ustanovi JZU Specijalna bolnica Dobrota – Kotor.
- Okrivljenom I.K. je izrečena i mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi - &nbsp;naveli su iz Osnovnog suda u Nikšiću.
Naglašeno je da je sud je u toku postupka utvrdio da je I.K. 6. janura 2025. godine, u okviru porodičnog domaćinstva, vanbračnoj supruzi nožem mahao prema njoj, a sve je činio prisustvu njihovog maloljetnog djeteta, te je istovremeno prijetio da će je ubiti.
Presuda nije pravosnažna, a stranke u postupku imaju pravo žalbe na istu u zakonom predviđenom roku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Osuđen za porodično nasilje: 15 mjeseci zatvora i obavezno psihijatrijsko liječenje

Manipulator je indirektan, uvijek igra igru koja uključuje druge osobe, mi i tu razlikujemo manipulaciju. Zlostavljanje je šire zato što tu imamo dosta direktnih momenata, omalovažavanje, ponižavanje, vrijeđanje, isključivanje, neki direktni udari. Nasilje već uključuje agresivne ispade, impulsivne ispade, i taj fizički kontakt, pa ga nekako tu najviše i najlakše primjećujemo - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, specijalista psihologije Monika Sekulović.
Za analizu nasilnika, zlostavljača ili manipulatora, kaže Sekulović, djetinjstvo je jako važno, jer može biti u pitanju trauma, nasilno ponašanje oca ili majke koje se uči po modelu i usvoji.
- Kasnije kada se pomjeramo idemo ka tome da se iza toga mogu kriti neke nesigurnosti, frustracije, nizak nivo samopouzdanja, neka kasnija traumatična iskustva, ne moraju biti konkretno u porodici nego kasnije tokom života. Uglavnom vjerujemo da manipulacija, zlostavljanje i nasilje nijesu odlika adekvatnog ponašanje i onda nam je jasno da je to patološki način ponašanja, iza toga mora da se krije nešto - rekla je Sekulović.
Najčešća praksa je, objašnjava Sekulović, da se vremenom pojavljuje nasilje u braku, bilo kod osoba koje su sklone nasilju ili se nasilje javi kao posljedica konflikata koji se ne rješavaju.
- Imamo često pojavu da u partnerskim vezama imamo nasilje, ali ne toliko direktno, nego više u obliku manipulacije, više indirektno - istakla je Sekulović.
Dodaje da je kontrola u osnovi sve tri kategorije: manipulacije, nasilja i zlostavljanja potreba za moći i dominacijom, što je svjesni ili nesvjesni cilj.
- Manipulatori se najviše koriste inteligencijom i oni djeluju indirektno, negdje iza sjenke, daju savjete sa strane, to je manipulator, neko ko nam svoju priču lijepo oboji, upakuje, stavi jednu mašnicu i mi smo tu da povjerujemo da ta osoba zna bolje od nas kako se mi osjećamo, šta je nama potrebno i šta mi želimo - dodala je Sekulović. 
Vrlo često je, kako navodi, kod žrtve prisutan strah, kod nasilja strah kontroliše žrtvu da ne pobjegne od nasilnika, a kod manipulacija emocije, jer manipulator nas kupuje emocijama, da li nekim svojim ili našim. 
- Ako je manipulator doživio gubitak iz svoje primarne porodice koristiće taj gubitak kao momenat da zadrži osobu, to može biti nesvjesno do jednog momenta dok neko ne počne da ukazuje na to, ili partner ili neko drugi. Samo nasilje koliko god da je direktno vrlo često nasilnik ima osjećaj krivice nakon svakog svog negativnog postupka. To je ono kad se vratimo u djetinjstvo, ako je muškarac, što je češće u našoj kulturi, posmatrao svog oca koji tuče majku cijeli život on je to preuzeo kao model ponašanja, možda je on negdje kroz svoje odrastanje cijelo vrijeme svjestan bio da to nije odgovarajuće, ali ga, nažalost, vrlo lako može preuzeti i teško i da se odvuče od toga - naglasila je Sekulović.
Ne treba raditi samo sa ljudima koji trpe nasilje, objašnjava Sekulović, već je važno i da u sistemu postoji opcija da se radi sa ljudima koji vrše nasilje ili koji su vršili nasilje.
- Ako nekog zatvorite on će kad izađe sigurno opet vršiti nasilje, ili novčane kazne, kazne od mjesec, dva, tri, ali ako u zatvoru imamo neki program, kao što ima Norveška i druge države, onda imamo proces terapije sa kojim umanjujemo taj procenat vraćanja u nasilje, nakon što izađe osoba iz ustanove u kojoj je sankcionisana - zaključila je Sekulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FFpWDpz9CBlk%3Fsi%3D4gtfkLlbyMXuiFGK&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sekulović: Manipulacija, zlostavljanje i nasilje često posljedica traume iz djetinjstva

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 D.S. zbog osnovane sumnje da je partnerki nanio lake tjelesne povrede upućujući joj uvrede.
On se sumnjiči da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
D.S. je, kako su kazali u podgoričkom ODT-u, već osuđivan za isto krivično djelo.

1084x550

Podgoričaninu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je partnerki nanio lake tjelesne povrede

Imamo redovno aboliranje nasilnika, podržavanje nasilnika, čak su u jednoj osnovnoj školi u Podgorici tri nasilnika koji su zlostavljali četvrto dijete nagrađeni diplomom Luča. Ako nasilnik ima neku vezu, tata je ugledan, ili mama je ugledna profesorica, advokat, član kolektiva škole ili slično, mi ćemo sve to da zanemarimo, ne vodeći računa o psihološkom statusu žrtve. Motivišite nastavnike da nastave sa vršenjem krivičnih djela i motivišete druge nasilnike da se isto tako ponašaju, a demotivišete sve žrtve da prijave - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sudski vještak Marko Lakić.
Odbacivanje krivične prijave protiv profesora podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" je očekivano, kaže Lakić, jer žrtva nije bila maloljetna i nije u tom trenutku bila učenica Gimnazije.
- Kad pravo kaže da nije bila maloljetna, nije bila učenica Gimnazije, i tom trenutku nemamo to kao krivično djelo, znači apsolutno ne postoji mogućnost da se čovjek procesuira za to što je bilo. To nije lijepo ponašanje, ali kad uzmete osnovne činjenice dolazimo do zaključka da to krivično djelo nije, i da se to ne može procesuirati kao takvo - rekao je Lakić.
Prevencija je dobra kada se stvari događaju na malom nivou sistema, smatra on, a s obzirom da je alarmantan podataka i da ne može proći dan da se u nekoj školi ne desi ili vršnjačko nasilje ili nasilje od zaposlenih ili seksualno uznemiravanje.
- Kad prevencija i edukacija nije dala rezultat onda moramo da krenemo sa represijom, odnosno.sa kaznenim mjerama - istakao je Lakić.
Ozbiljan psihološki trag ostavlja, kako je rekaom ostavljaju neprocesuirani zločinci na žrtvu, ali je to i demotivacija za buduće žrtve da prijave.
- Ne smijemo da dozvolimo da se podaci od žrtve saznaju javno, zato što se dosta često dešava da se žrtva okrivi, da je ona kriva zato što je izazvala nasilnika. U slučajevima nasilja nad djecom, seksualnog zlostavljanja, žrtva nikad nije kriva, kriv je isključivo predator i on mora da odgovara. Ja bih rekao da dosad, godinama unazad, nemamo adekvatno izrečene kazne za predatore, za nasilnike, bilo da je u pitanju odrasla osoba nad maloljetnikom, bilo da je u pitanju vršnjačko nasilje. Doći ćemo u nekom trenutku do problema, roditelji žrtava će preuzeti pravdu u svoje ruke i počeće da kažnjavaju nasilnike, to je loše za sistem, to je loše za društvo. Moraju institucije sistema da kazne adekvatno nasilnike i da zaštite žrtve - zaključio je Lakić.

Lakić: Institucije sistema moraju adekvatno da kazne nasilnike i da zaštite žrtve

U svakom hodniku, na holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik treba da dežura i prati situaciju kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
To se navodi u smjernicama koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.
Nasilje među đacima često se dešava na mjestima koja su izvan direktnog nadzora nastavnika, poput školskih dvorišta, toaleta, stepeništa i hodnika. Zbog toga je, kako se navodi u upustvu Ministarstva, ključno organizovati sistematska dežurstva nastavnika kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
Prema novim smjernicama, u svakom hodniku, holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik bi trebalo da dežura i prati situaciju.&nbsp;
Njihova uloga nije samo uočavanje i reagovanje na nasilje, već i aktivno obilazak takvih mjesta, kao i razgovor sa djecom.
- Cilj je prepoznati rane pokazatelje bilo koje forme nasilja, ali i potencijalne rizike od narušavanja školske imovine ili sukoba - dodaju u MPNI.
Ističe se da dežurni nastavnici treba da postupaju dosljedno i jednako prema svim učenicima.
- Osim toga, radnici/radnice na održavanju higijene i domar škole su u prilici da zapaze određene oblike, pokazatelje štete, nasilja i rizike od vandalskih postupaka. U prostorijama koje oni koriste treba postaviti pisani informativni materijal i vodiče za prepoznavanje znakova nasilja (Prilog 1) - navodi se u preporučenim smjernicama.&nbsp;
Napominje se da posebnu pažnju treba posvetiti djeci sa smetnjama u razvoju zbog toga što ona prepoznaju, doživljavaju, razumiju, izražavaju svoje potrebe na različite, nerijetko specifične, načine.
- U zavisnosti od vrste smetnje, mnoga djeca sa smetnjama u razvoju ne govore ili otežano komuniciraju, ne umiju da objasne što im se desilo, duže trpe, ne umiju da odrede kome da se požale. Dijete sa smetnjama potrebno je dodatno strpljivo saslušati, uspostaviti odnos povjerenja, dozvoliti da na svoj način saopšti verbalno ili neverbalno što osjeća, doživljava i prolazi - ističe se u Upustvu koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.&nbsp;

1250x600

Nastavnici će tražiti nasilnike i u školskim hodnicima

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata Z.A. zbog sumnje da je po dogovoru i sa jednom osobom oteo pet indijskih državljana - i umjesto u Budvu ih prevezao do kuće u Podgorici gdje su ih zatočili, tukli i prijetili im nožem i pištoljem kako bi od njih dobili novac.
- Osumnjičeni je 18. decembra 2024. godine oko 18 sati, zajedno i po prethodnom dogovoru sa izvjesnim licem, stao kombijem bijele boje na autobuskom stajalištu gdje su čekali oštećene - pet indijskih državljana i ponudili im prevoz do Budve. Nakon toga su oštećene umjesto u Budvu odveli u kuću u Podgorici - gdje su ih zatvorili, udarali drvenom palicom i rukama, prijetili nožem i pištoljem - saopšteno je iz ODT Podgorica.
Nakon četiri dana su ih, dodaju u podgoričkom ODT-u, doveli blizu graničnog prelaza sa Bosnom i Hercegovinom i predali drugim licima.
- Koja su ih držala danima zatočenim, iznuđujući od njihovih porodica iz Indije novac koji su uplaćivali na račun jednog od lica koje ih je čuvalo - dodali su u ODT.

Oteli, tukli i oružjem prijetili indijskim državljanima da bi od njih iznudili novac

Ako me pitate ko je odgovoran, vjerovatno svi. Ko treba da se mijenja, mi odrasli, i možda je u stvari i tu najbolja poruka da u suštini pogledamo sebe, jer mi želimo da mijenjamo djecu, da popravljamo djecu, a vidjeli smo da to ne može, moramo se mi, kao ljudi popravljati, i moramo stvarati bolje okruženje u kojem će ova djeca odrastati, a onda će, uzročno posledično, &nbsp;redom &nbsp;i oni biti bolji. Sve dok se ne osvrnemo na sebe, i dok ne počnemo kao odrasli da se mijenjamo, bojim se da ćemo ovako razgovarati o narednim slučajevima, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji.
U podgoričkom naselju Blok 5 desio se incident, a iz Uprave policije su saopštili da su zbog nasilničkog ponašanja na štetu četiri maloljetne osobe, koje su ovom prilikom zadobila lakše tjelesne povrede, uhapšena tri maloljetnika iz Podgorice, starosti 15 i 16 godina.
Ovakvi događaji govore da mnogo kao društvo griješimo, kaže Žunjić, i da se izgubila nit u vaspitanju, međuljudskim odnosima, i kako kaže, u odnosu sa djecom.
- Sam društveni kontekst koji smo obezbijedili, dali djeci, u kojem rastu i razvijaju se, nije sjajan, a oni nam to, nažalost, na najgrublji način pokazuju. Ako je ovo ogledalo nas onda znači da svi griješimo, i svuda griješimo u svim sistemima. Prije svega moramo pomenuti taj porodični sistem, i ako jako često svi govorimo da sve počinje od porodice, jeste tako, a onda i svi drugi sistemi, koji nekako nijesu pružili adekvatno i sigurno okruženje u kojem naša djeca odrastaju. Uzroka je mnogo, ne bavimo se uzrozicima, bavimo se ovako posljedicama, kroz razgovore sporadično svi znamo šta reći i kako, ali, čini mi se, da ove naše poruke ne dolaze ni do porodica, ni do djece, ali, očigledno, ni do institucija sistema koje bi trebalo da budu u našoj službi, i da rade, i da zaista pruže zaštitu i djeci, i porodicama - rekla je Žunjić.
Kad se realno sagledaju stvari, objašnjava Žunjić, različite su porodice, i potreban im je različit vid podrške da mogle biti funkcionalne.
- Nije, nažalost, svaka porodica spremna da se uhvati u koštac sa izazovima roditeljstva, i sa svime onim što roditeljstvo nosi, i postoje određene greške koje svi mi kao roditelji pravimo. Međutim, kome da se obratimo za pomoć, i to je nešto što Udruženje priča već godinama, mi nemamo adekvatne sisteme podrške porodicama, koje bi zaista i u tom preventivnom dijelu, ali i kada dođe do nekog problema, kojem bi se obratili i zaista dobili kontinuiranu podršku i pomoć. I onda kad u sistemu nemate podršku porodici, nekako je teško i kritikovati je. Porodica jeste odgovorna za svoju djecu, roditelji i treba da budu odgovorni za ono što djeca rade, ali je, definitivno, istina da joj treba podrška, koju ova država još uvijek ne nudi, na adekvatan i kontinuiran način, kakav treba - istakla je Žunjić.
Svakoj porodici je potrebna podrška sistema, jer ,smatra Žunjić, ne postoji roditelj koji može reći da se osjeća bezbjedno i sigurno ako dijete izađe vani.
- Ako me pitate ko je odgovoran, vjerovatno svi. Ko treba da se mijenja, mi odrasli, i možda je u stvari i tu najbolja poruka da u suštini pogledamo sebe, jer mi želimo da mijenjamo djecu, da popravljamo djecu, a vidjeli smo da to ne može, moramo se mi, kao ljudi popravljati, i moramo stvarati bolje okruženje u kojem će ova djeca odrastati, a onda će, uzročno posledično, &nbsp;redom &nbsp;i oni biti bolji. Sve dok se ne osvrnemo na sebe, i dok ne počnemo kao odrasli da se mijenjamo, bojim se da ćemo ovako razgovarati o narednim slučajevima - poručila je Žunjić.
Prošlogodišnji slučajevi vršnjačkog nasilja, podsjeća Žunjić, još se nalaze u tužilaštvu, i šalje se poruka, smatra ona, da će i ovaj tako završiti.
- Da li ćemo mi zaista pokazati da je sistem spreman da se uhvati u koštac, i da se počnu rješavati problemi koji se dešavaju. Trenutno, mislim, da svaki roditelj, ili dijete, &nbsp;se mogu &nbsp;osjećati nebezbjedno, i da je to realno osjećanje, i nije dobro što je tako - zaključila je Žunjić.

Žunjić: Trenutno se svaki roditelj i svako dijete može osjećati nebezbjedno

Majka jednog od četvorice dječaka koji su povrijeđeni u podgoričkom naselju Blok 5 kada ih je napala grupa maloljetnika, kazala je kako su nasilnici sa huliganskim ponašanjem počeli još u centru, te da je policija dobila dvije prijave o njihovom kretanju.
Ona je kazala da joj je sin rekao kako je na njih nasrnula grupa od 20-30 dječaka, pri čemu se pretpostavlja da su starije maloljetničke dobi.
- Moj sin je bez razloga zadobio na desetine udaraca po glavi i čitavom tijelu - kazala je ona, a prenosi TV Nova M.
Među četvoricom dječaka bila je i jedna djevojčica, koju su napadači, kako ističe ona, opkolili i isprepadali.
- U noći kada se sve dogodilo, saznali smo da su tu istu grupu maskiranih huligana građani prijavili dva puta. Javili su policiji da se kreću u blizini pješačkog mosta iz pravca centra grada, gdje je i počelo huligansko ponašanje - navodi ona.
No, kako dodaje, patrole su stigle ali nikoga nijesu zatekli na lokaciji na koju se odnosila prijava.
- Grupa je nastavila kretanje prema Bloku pet. Kao majka i građanka, zbog ovakvih reakcija policije ne osjećam se sigurno. Smatram da je izostala profesionalnija reakcija, jer je grupu od 30 huligana lako primijetiti - zaključila je ona.

Majka povrijeđenog dječaka: Policija dobila dvije prijave o kretanju huligana, sa divljanjem su počeli u centru

Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ obratio se pismom ministarki prosvjete, nauke i inovacije Anđeli Jakšić- Stojanović u kojem izražavaju zabrinutost zbog napada grupe maloljetnika na četvoricu dječaka u podgoričkom naselju Blok 5.
Pismo Savjeta roditelja OŠ „Radojica Perović“ prenosimo integralno:
Poštovana ministarko prosvjete, nauke i inovacija,
Obraćamo Vam se u ime Savjeta roditelja Osnovne škole “Radojica Perović” iz Podgorice sa dubokom zabrinutošću i hitnim zahtjevom za uvođenje školskog policajca u našu školu, kao i u sve osnovne i srednje škole u Crnoj Gori. Naše društvo i zajednica moraju konačno vidjeti da institucije u Crnoj Gori neće više djelovati reaktivno, već preventivno. Duboko smo potreseni tragičnim događajima u regionu, uključujući masovno ubistvo u školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i ubistvo u Zagrebu. Posebno nas je pogodilo najnovije dešavanje u našoj zemlji, kada smo se suočili sa činjenicom da su u dvije i po godine četiri nevina dječaka izgubila život. Ovi događaji su nas ostavili u stanju šoka i straha za sigurnost naše djece, kreirali kolektivnu traumu, te molimo za hitno postupanje po ovom zahtjevu.
Tokom pripreme ovog dopisa zatečeni smo bili još jednim slučajem ekstremnog vršnjačkog nasilja u našoj zajednici kada su maskirani tinejdžeri napali djecu. Ovaj slučaj zaista pokazuje da smo kao društvo, roditelji i institucije dotakli samo dno, i da je krajnje vrijeme da bez odlaganja uzmemo stvari u svoje ruke, te da su svi ovi naši zahtjevi opravdani. Molimo za hitnu preventivnu akciju, a ne zakašnjelu reakciju.
U ranijim strategijama za prevenciju vršnjačkog nasilja navodilo se da je potrebno uvesti školskog policajca, međutim, do realizacije nikada nije došlo. Škole uglavnom čuvaju domari koji, uz dužno poštovanje, zbog svojih godina ne bi bili u stanju da zaštite djecu od potencijalne opasnosti, a nijesu ni obučeni niti imaju licencu za taj posao. 
Objašnjenja, koja kao roditelji dobijamo, jeste da nedostaje kadar u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Kako je MUP, tek nakon velike tragedije, našao načine da po hitnom postupku zaposli 815 policajaca, takođe može da iznađe načine da spriječi neko novo nasilje koje, po svemu sudeći, može da se dogodi i u našem dvorištu. Ovo više nijesu priče iz američkih filmova, mi živimo tu stvarnost.
Pod uticajem društvenih mreža, uz pojačanu izraženu agresivnost kod mladih ljudi, uz ozbiljan manjak rada na mentalnom zdravlju društva, uz obrazovne programe koji ne razvijaju kritičku misao, te uz ozbiljan problem lake dostupnosti i posjedovanja ilegalnog oružja u Crnoj Gori, veoma je izvjesno da se i Crna Gora, kao što se to dogodilo zemljama u regionu, može suočiti sa nekim velikim problemom.
Čvrsto vjerujemo da Crna Gora može i ima kapacitet da okupi stručnjake iz raznih oblasti koji bi po hitnom postupku napravili strategiju koja se tiče sprečavanja nasilja, ali koja nije „mrtvo slovo na papiru“, već podrazumijeva konkretne aktivnosti koje se sprovode bez odlaganja. Kao roditelji, osjećamo se nemoćno i nezaštićeno. Sigurni smo da mnogi roditelji u Crnoj Gori sa strahom šalju svoju djecu u škole – da se obrazuju, a pravo na obrazovanje je zagarantovano Ustavom!
Imajući na umu realne probleme sa kadrom sa kojim se suočava MUP, a ne želeći da kao odgovor na ovaj dopis dobijemo upravo to, ljubazno vas molimo da, ukoliko je uvođenje školskih policajaca nemoguće, ozbiljno i po hitnom postupku riješite ovaj problem uvođenjem privatnog obezbjeđenja. Za bezbjednost naše djece budžet mora da se odvoji. U ime Savjeta roditelja obavještavamo vas da nismo spremni da budemo odbijeni, jer ovo pitanje je već alarmantno. Takođe ne možemo prihvatiti kao odgovor ni duge tenderske procedure, jer, ponovo, bezbjednost naše djece ne može biti stavka na čekanju. Neobraćanje pažnje na ovaj problem i odlaganje njegovog rješenja vodi i do toga da sve veći broj roditelja razmatra prepisivanje djece u privatne škole, što u potpunosti urušava obrazovni sistem, i vodi u dalju problematiku koje ste kao profesionalac itekako svjesni.
Gospođo Jakšić – Stojanović, obraćamo Vam se i kao roditelju, koji trenutno zauzima određenu poziciju moći sa koje može da prenese glas crnogorskih roditelja. Roditelju koji je, sigurni smo, baš kao i mi koji stojimo iza ovog dopisa, zabrinut za bezbjednost svog djeteta. Ne dozvolite da upadnemo u društvenu letargiju, makar kada su naša djeca u pitanju. Navikavanje na izopačenost u društvu je najgori ambis u koji možemo upasti. Problemi se neće riješiti sami od sebe. Jedino rješenje je da se počnemo baviti uzrocima po dubini i širini. Molimo Vas da, konkretnim aktivnostima kao što je ova, pokažete da Ministarstvo i Vi lično imate i moć i znanja i volje da se izborite za bezbjednost naše djece. Oni zaslužuju da se osjećaju sigurno, a mi kao roditelji imamo odgovornost da im to omogućimo.
S poštovanjem, 
Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović"

Savjet roditelja OŠ „Radojica Perović“: Uvesti školske policajce, angažovati privatno obezbjeđenje...

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" apelovala je na građane i građanke da se aktivno uključe u borbu protiv nasilja među mladima.
U toj grupi kažu da je nasilničko ponašanje kod mladih rezultat narušenog sistema bezbjednosti, nedovoljne psihološke podrške žrtvama nasilja i edukacije, te izostanka adekvatnih rehabilitacionih programa za počinioce.
- Naš osnovni cilj je društvo oslobođeno nasilja, u kojem svaki pojedinac ima pravo na sigurnost i dostojanstven život. Podržavamo svaku inicijativu usmjerenu ka prevenciji nasilja među mladima, uključujući edukativne kampanje, programe psihološke podrške mladima i roditeljima, te efikasne metode resocijalizacije za počinioce - naglasili su u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
Napominju da veliki doprinos čini samo prijavljivanje nasilničkog ponašanja, ali i nezataškivanje problema. 
- Jedino zajedno možemo izgraditi sigurniju i zdraviju zajednicu za sve nas. Nadamo se brzom oporavku žrtava i da će policija uraditi svoj posao - poručili su iz grupe "Kamo śutra".

Kamo śutra: Nasilničko ponašanje rezultat narušenog sistema bezbjednosti, zajedno gradimo sigurniju zajednicu

Pregovarači Savjeta Evropske unije (EU) i Evropskog parlamenta postigli su dogovor o uredbi o postupnom uvođenju zajedničkog elektronskog sistema (EES) koji će bilježiti informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja van EU. Uz to će automatski izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU o isteku perioda dopuštenog boravka.&nbsp;
Ovaj dogovor sada bi trebalo formalno da potvrde obje zakonodavne institucije, a onda i Komisija da donese posebnu odluku o početku postupnog uvođenja EES-a. Prelazni period će trajati šest mjeseci.
EES će važiti za osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU koji su izuzeti od obaveze da imaju vizu.
U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sistem bez korišćenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebalo primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prelaza. Puna primjena, tj. registracija svih prelazaka putnika, trebalao bi da uslijedi do kraja isteka prelaznog perioda.
Službenici graničnog nadzora skeniraće otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će ih fotografisati. Te će informacije biti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se tačno zna ko ulazi u šengenski prostor sa stranim ispravama i ko ostaje duže od dopuštenih 90 dana.

EU uvodi digitalni sistem nadzora granica

Izrael je dozvolio danas prolaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu, saopštilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.
Oni su to poručili nakon objave premijera Benjamina Netanjahua da će biti dozvoljen ulaz male količine pomoći nakon dva mjeseca blokade.
- Danas je Izrael olakšao ulaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu. U narednim danima Izrael će olakšati ulaz desetina kamiona pomoći - rekao je novinarima Deden Bar-Tal, generalni driektor izraelskog ministarstva spoljnih poslova, na konferenciji za novinare u Jerusalimu.
Portparol ministarstva je na pitanje koliko kamiona je ušlo rekao da mora da proveri sa Kogatom (Cogat), tijelom ministarstva odbrane koje nadgleda civilne operacije u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali.
On je dodao da je ideja da bude poslat veliki broj kamiona narednih dana.
Već sedmicama agencije UN i međunarodne nevladine organizacije prusutne u Gazi javljaju o nestašici hrane, pijaće vode, goriva i ljekova na toj palestinskoj teritoriji, koja je u ratu više od 19 mjeseci.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) upozorio je danas na sve veći rizik od gladi u Pojasu Gaze, gdje po njegovim riječima, već dva miliona ljudi gladuje.
Pod pritiskom iz inostranstva, zbog blokade koja izgladnjuje Palestince u Gazi, Izrael je u nedjelju saopštio da će dozvoliti ograničeno nastavljanje humanitarne pomoći, uz istovremeno pokretanje kopnenih operacija velikih razmjera u Gazi.
Odluka da se dozvoli ulazak pomoći na palestinsku teritoriju, više od dva mjeseca nakon što je Izrael uveo blokadu Gaze 2. marta, "teška je, ali neophodna", prema riječima izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua.

Gaza: Izrael dozvolio prolaz kamiona sa hranom za bebe

Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili ne želi da vidi: sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva unuka – nijesu bili samo ljudi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Doktorka Žanka Cerović reizabrana je večeras za predsjednicu Ljekarske komore, saznaje Portal ETV.
U trci za ovu funkciju bila je i doktorka Milena Popović-Samardžić.&nbsp;
Cerović je izabrana na sjednici Skupštine Ljekarske komore.
Dobila je 32 glasa, a Popović-Samardžić 18.

Žanka Cerović ponovo na čelu Ljekarske komore

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: nasilje