Imamo redovno aboliranje nasilnika, podržavanje nasilnika, čak su u jednoj osnovnoj školi u Podgorici tri nasilnika koji su zlostavljali četvrto dijete nagrađeni diplomom Luča. Ako nasilnik ima neku vezu, tata je ugledan, ili mama je ugledna profesorica, advokat, član kolektiva škole ili slično, mi ćemo sve to da zanemarimo, ne vodeći računa o psihološkom statusu žrtve. Motivišite nastavnike da nastave sa vršenjem krivičnih djela i motivišete druge nasilnike da se isto tako ponašaju, a demotivišete sve žrtve da prijave - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sudski vještak Marko Lakić.
Odbacivanje krivične prijave protiv profesora podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" je očekivano, kaže Lakić, jer žrtva nije bila maloljetna i nije u tom trenutku bila učenica Gimnazije.
- Kad pravo kaže da nije bila maloljetna, nije bila učenica Gimnazije, i tom trenutku nemamo to kao krivično djelo, znači apsolutno ne postoji mogućnost da se čovjek procesuira za to što je bilo. To nije lijepo ponašanje, ali kad uzmete osnovne činjenice dolazimo do zaključka da to krivično djelo nije, i da se to ne može procesuirati kao takvo - rekao je Lakić.
Prevencija je dobra kada se stvari događaju na malom nivou sistema, smatra on, a s obzirom da je alarmantan podataka i da ne može proći dan da se u nekoj školi ne desi ili vršnjačko nasilje ili nasilje od zaposlenih ili seksualno uznemiravanje.
- Kad prevencija i edukacija nije dala rezultat onda moramo da krenemo sa represijom, odnosno.sa kaznenim mjerama - istakao je Lakić.
Ozbiljan psihološki trag ostavlja, kako je rekaom ostavljaju neprocesuirani zločinci na žrtvu, ali je to i demotivacija za buduće žrtve da prijave.
- Ne smijemo da dozvolimo da se podaci od žrtve saznaju javno, zato što se dosta često dešava da se žrtva okrivi, da je ona kriva zato što je izazvala nasilnika. U slučajevima nasilja nad djecom, seksualnog zlostavljanja, žrtva nikad nije kriva, kriv je isključivo predator i on mora da odgovara. Ja bih rekao da dosad, godinama unazad, nemamo adekvatno izrečene kazne za predatore, za nasilnike, bilo da je u pitanju odrasla osoba nad maloljetnikom, bilo da je u pitanju vršnjačko nasilje. Doći ćemo u nekom trenutku do problema, roditelji žrtava će preuzeti pravdu u svoje ruke i počeće da kažnjavaju nasilnike, to je loše za sistem, to je loše za društvo. Moraju institucije sistema da kazne adekvatno nasilnike i da zaštite žrtve - zaključio je Lakić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lakić: Institucije sistema moraju adekvatno da kazne nasilnike i da zaštite žrtve

U svakom hodniku, na holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik treba da dežura i prati situaciju kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
To se navodi u smjernicama koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.
Nasilje među đacima često se dešava na mjestima koja su izvan direktnog nadzora nastavnika, poput školskih dvorišta, toaleta, stepeništa i hodnika. Zbog toga je, kako se navodi u upustvu Ministarstva, ključno organizovati sistematska dežurstva nastavnika kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
Prema novim smjernicama, u svakom hodniku, holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik bi trebalo da dežura i prati situaciju.&nbsp;
Njihova uloga nije samo uočavanje i reagovanje na nasilje, već i aktivno obilazak takvih mjesta, kao i razgovor sa djecom.
- Cilj je prepoznati rane pokazatelje bilo koje forme nasilja, ali i potencijalne rizike od narušavanja školske imovine ili sukoba - dodaju u MPNI.
Ističe se da dežurni nastavnici treba da postupaju dosljedno i jednako prema svim učenicima.
- Osim toga, radnici/radnice na održavanju higijene i domar škole su u prilici da zapaze određene oblike, pokazatelje štete, nasilja i rizike od vandalskih postupaka. U prostorijama koje oni koriste treba postaviti pisani informativni materijal i vodiče za prepoznavanje znakova nasilja (Prilog 1) - navodi se u preporučenim smjernicama.&nbsp;
Napominje se da posebnu pažnju treba posvetiti djeci sa smetnjama u razvoju zbog toga što ona prepoznaju, doživljavaju, razumiju, izražavaju svoje potrebe na različite, nerijetko specifične, načine.
- U zavisnosti od vrste smetnje, mnoga djeca sa smetnjama u razvoju ne govore ili otežano komuniciraju, ne umiju da objasne što im se desilo, duže trpe, ne umiju da odrede kome da se požale. Dijete sa smetnjama potrebno je dodatno strpljivo saslušati, uspostaviti odnos povjerenja, dozvoliti da na svoj način saopšti verbalno ili neverbalno što osjeća, doživljava i prolazi - ističe se u Upustvu koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.&nbsp;

1250x600

1084x550

Nastavnici će tražiti nasilnike i u školskim hodnicima

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata Z.A. zbog sumnje da je po dogovoru i sa jednom osobom oteo pet indijskih državljana - i umjesto u Budvu ih prevezao do kuće u Podgorici gdje su ih zatočili, tukli i prijetili im nožem i pištoljem kako bi od njih dobili novac.
- Osumnjičeni je 18. decembra 2024. godine oko 18 sati, zajedno i po prethodnom dogovoru sa izvjesnim licem, stao kombijem bijele boje na autobuskom stajalištu gdje su čekali oštećene - pet indijskih državljana i ponudili im prevoz do Budve. Nakon toga su oštećene umjesto u Budvu odveli u kuću u Podgorici - gdje su ih zatvorili, udarali drvenom palicom i rukama, prijetili nožem i pištoljem - saopšteno je iz ODT Podgorica.
Nakon četiri dana su ih, dodaju u podgoričkom ODT-u, doveli blizu graničnog prelaza sa Bosnom i Hercegovinom i predali drugim licima.
- Koja su ih držala danima zatočenim, iznuđujući od njihovih porodica iz Indije novac koji su uplaćivali na račun jednog od lica koje ih je čuvalo - dodali su u ODT.

Oteli, tukli i oružjem prijetili indijskim državljanima da bi od njih iznudili novac

Ako me pitate ko je odgovoran, vjerovatno svi. Ko treba da se mijenja, mi odrasli, i možda je u stvari i tu najbolja poruka da u suštini pogledamo sebe, jer mi želimo da mijenjamo djecu, da popravljamo djecu, a vidjeli smo da to ne može, moramo se mi, kao ljudi popravljati, i moramo stvarati bolje okruženje u kojem će ova djeca odrastati, a onda će, uzročno posledično, &nbsp;redom &nbsp;i oni biti bolji. Sve dok se ne osvrnemo na sebe, i dok ne počnemo kao odrasli da se mijenjamo, bojim se da ćemo ovako razgovarati o narednim slučajevima, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji.
U podgoričkom naselju Blok 5 desio se incident, a iz Uprave policije su saopštili da su zbog nasilničkog ponašanja na štetu četiri maloljetne osobe, koje su ovom prilikom zadobila lakše tjelesne povrede, uhapšena tri maloljetnika iz Podgorice, starosti 15 i 16 godina.
Ovakvi događaji govore da mnogo kao društvo griješimo, kaže Žunjić, i da se izgubila nit u vaspitanju, međuljudskim odnosima, i kako kaže, u odnosu sa djecom.
- Sam društveni kontekst koji smo obezbijedili, dali djeci, u kojem rastu i razvijaju se, nije sjajan, a oni nam to, nažalost, na najgrublji način pokazuju. Ako je ovo ogledalo nas onda znači da svi griješimo, i svuda griješimo u svim sistemima. Prije svega moramo pomenuti taj porodični sistem, i ako jako često svi govorimo da sve počinje od porodice, jeste tako, a onda i svi drugi sistemi, koji nekako nijesu pružili adekvatno i sigurno okruženje u kojem naša djeca odrastaju. Uzroka je mnogo, ne bavimo se uzrozicima, bavimo se ovako posljedicama, kroz razgovore sporadično svi znamo šta reći i kako, ali, čini mi se, da ove naše poruke ne dolaze ni do porodica, ni do djece, ali, očigledno, ni do institucija sistema koje bi trebalo da budu u našoj službi, i da rade, i da zaista pruže zaštitu i djeci, i porodicama - rekla je Žunjić.
Kad se realno sagledaju stvari, objašnjava Žunjić, različite su porodice, i potreban im je različit vid podrške da mogle biti funkcionalne.
- Nije, nažalost, svaka porodica spremna da se uhvati u koštac sa izazovima roditeljstva, i sa svime onim što roditeljstvo nosi, i postoje određene greške koje svi mi kao roditelji pravimo. Međutim, kome da se obratimo za pomoć, i to je nešto što Udruženje priča već godinama, mi nemamo adekvatne sisteme podrške porodicama, koje bi zaista i u tom preventivnom dijelu, ali i kada dođe do nekog problema, kojem bi se obratili i zaista dobili kontinuiranu podršku i pomoć. I onda kad u sistemu nemate podršku porodici, nekako je teško i kritikovati je. Porodica jeste odgovorna za svoju djecu, roditelji i treba da budu odgovorni za ono što djeca rade, ali je, definitivno, istina da joj treba podrška, koju ova država još uvijek ne nudi, na adekvatan i kontinuiran način, kakav treba - istakla je Žunjić.
Svakoj porodici je potrebna podrška sistema, jer ,smatra Žunjić, ne postoji roditelj koji može reći da se osjeća bezbjedno i sigurno ako dijete izađe vani.
- Ako me pitate ko je odgovoran, vjerovatno svi. Ko treba da se mijenja, mi odrasli, i možda je u stvari i tu najbolja poruka da u suštini pogledamo sebe, jer mi želimo da mijenjamo djecu, da popravljamo djecu, a vidjeli smo da to ne može, moramo se mi, kao ljudi popravljati, i moramo stvarati bolje okruženje u kojem će ova djeca odrastati, a onda će, uzročno posledično, &nbsp;redom &nbsp;i oni biti bolji. Sve dok se ne osvrnemo na sebe, i dok ne počnemo kao odrasli da se mijenjamo, bojim se da ćemo ovako razgovarati o narednim slučajevima - poručila je Žunjić.
Prošlogodišnji slučajevi vršnjačkog nasilja, podsjeća Žunjić, još se nalaze u tužilaštvu, i šalje se poruka, smatra ona, da će i ovaj tako završiti.
- Da li ćemo mi zaista pokazati da je sistem spreman da se uhvati u koštac, i da se počnu rješavati problemi koji se dešavaju. Trenutno, mislim, da svaki roditelj, ili dijete, &nbsp;se mogu &nbsp;osjećati nebezbjedno, i da je to realno osjećanje, i nije dobro što je tako - zaključila je Žunjić.

Žunjić: Trenutno se svaki roditelj i svako dijete može osjećati nebezbjedno

Majka jednog od četvorice dječaka koji su povrijeđeni u podgoričkom naselju Blok 5 kada ih je napala grupa maloljetnika, kazala je kako su nasilnici sa huliganskim ponašanjem počeli još u centru, te da je policija dobila dvije prijave o njihovom kretanju.
Ona je kazala da joj je sin rekao kako je na njih nasrnula grupa od 20-30 dječaka, pri čemu se pretpostavlja da su starije maloljetničke dobi.
- Moj sin je bez razloga zadobio na desetine udaraca po glavi i čitavom tijelu - kazala je ona, a prenosi TV Nova M.
Među četvoricom dječaka bila je i jedna djevojčica, koju su napadači, kako ističe ona, opkolili i isprepadali.
- U noći kada se sve dogodilo, saznali smo da su tu istu grupu maskiranih huligana građani prijavili dva puta. Javili su policiji da se kreću u blizini pješačkog mosta iz pravca centra grada, gdje je i počelo huligansko ponašanje - navodi ona.
No, kako dodaje, patrole su stigle ali nikoga nijesu zatekli na lokaciji na koju se odnosila prijava.
- Grupa je nastavila kretanje prema Bloku pet. Kao majka i građanka, zbog ovakvih reakcija policije ne osjećam se sigurno. Smatram da je izostala profesionalnija reakcija, jer je grupu od 30 huligana lako primijetiti - zaključila je ona.

Majka povrijeđenog dječaka: Policija dobila dvije prijave o kretanju huligana, sa divljanjem su počeli u centru

Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ obratio se pismom ministarki prosvjete, nauke i inovacije Anđeli Jakšić- Stojanović u kojem izražavaju zabrinutost zbog napada grupe maloljetnika na četvoricu dječaka u podgoričkom naselju Blok 5.
Pismo Savjeta roditelja OŠ „Radojica Perović“ prenosimo integralno:
Poštovana ministarko prosvjete, nauke i inovacija,
Obraćamo Vam se u ime Savjeta roditelja Osnovne škole “Radojica Perović” iz Podgorice sa dubokom zabrinutošću i hitnim zahtjevom za uvođenje školskog policajca u našu školu, kao i u sve osnovne i srednje škole u Crnoj Gori. Naše društvo i zajednica moraju konačno vidjeti da institucije u Crnoj Gori neće više djelovati reaktivno, već preventivno. Duboko smo potreseni tragičnim događajima u regionu, uključujući masovno ubistvo u školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i ubistvo u Zagrebu. Posebno nas je pogodilo najnovije dešavanje u našoj zemlji, kada smo se suočili sa činjenicom da su u dvije i po godine četiri nevina dječaka izgubila život. Ovi događaji su nas ostavili u stanju šoka i straha za sigurnost naše djece, kreirali kolektivnu traumu, te molimo za hitno postupanje po ovom zahtjevu.
Tokom pripreme ovog dopisa zatečeni smo bili još jednim slučajem ekstremnog vršnjačkog nasilja u našoj zajednici kada su maskirani tinejdžeri napali djecu. Ovaj slučaj zaista pokazuje da smo kao društvo, roditelji i institucije dotakli samo dno, i da je krajnje vrijeme da bez odlaganja uzmemo stvari u svoje ruke, te da su svi ovi naši zahtjevi opravdani. Molimo za hitnu preventivnu akciju, a ne zakašnjelu reakciju.
U ranijim strategijama za prevenciju vršnjačkog nasilja navodilo se da je potrebno uvesti školskog policajca, međutim, do realizacije nikada nije došlo. Škole uglavnom čuvaju domari koji, uz dužno poštovanje, zbog svojih godina ne bi bili u stanju da zaštite djecu od potencijalne opasnosti, a nijesu ni obučeni niti imaju licencu za taj posao. 
Objašnjenja, koja kao roditelji dobijamo, jeste da nedostaje kadar u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Kako je MUP, tek nakon velike tragedije, našao načine da po hitnom postupku zaposli 815 policajaca, takođe može da iznađe načine da spriječi neko novo nasilje koje, po svemu sudeći, može da se dogodi i u našem dvorištu. Ovo više nijesu priče iz američkih filmova, mi živimo tu stvarnost.
Pod uticajem društvenih mreža, uz pojačanu izraženu agresivnost kod mladih ljudi, uz ozbiljan manjak rada na mentalnom zdravlju društva, uz obrazovne programe koji ne razvijaju kritičku misao, te uz ozbiljan problem lake dostupnosti i posjedovanja ilegalnog oružja u Crnoj Gori, veoma je izvjesno da se i Crna Gora, kao što se to dogodilo zemljama u regionu, može suočiti sa nekim velikim problemom.
Čvrsto vjerujemo da Crna Gora može i ima kapacitet da okupi stručnjake iz raznih oblasti koji bi po hitnom postupku napravili strategiju koja se tiče sprečavanja nasilja, ali koja nije „mrtvo slovo na papiru“, već podrazumijeva konkretne aktivnosti koje se sprovode bez odlaganja. Kao roditelji, osjećamo se nemoćno i nezaštićeno. Sigurni smo da mnogi roditelji u Crnoj Gori sa strahom šalju svoju djecu u škole – da se obrazuju, a pravo na obrazovanje je zagarantovano Ustavom!
Imajući na umu realne probleme sa kadrom sa kojim se suočava MUP, a ne želeći da kao odgovor na ovaj dopis dobijemo upravo to, ljubazno vas molimo da, ukoliko je uvođenje školskih policajaca nemoguće, ozbiljno i po hitnom postupku riješite ovaj problem uvođenjem privatnog obezbjeđenja. Za bezbjednost naše djece budžet mora da se odvoji. U ime Savjeta roditelja obavještavamo vas da nismo spremni da budemo odbijeni, jer ovo pitanje je već alarmantno. Takođe ne možemo prihvatiti kao odgovor ni duge tenderske procedure, jer, ponovo, bezbjednost naše djece ne može biti stavka na čekanju. Neobraćanje pažnje na ovaj problem i odlaganje njegovog rješenja vodi i do toga da sve veći broj roditelja razmatra prepisivanje djece u privatne škole, što u potpunosti urušava obrazovni sistem, i vodi u dalju problematiku koje ste kao profesionalac itekako svjesni.
Gospođo Jakšić – Stojanović, obraćamo Vam se i kao roditelju, koji trenutno zauzima određenu poziciju moći sa koje može da prenese glas crnogorskih roditelja. Roditelju koji je, sigurni smo, baš kao i mi koji stojimo iza ovog dopisa, zabrinut za bezbjednost svog djeteta. Ne dozvolite da upadnemo u društvenu letargiju, makar kada su naša djeca u pitanju. Navikavanje na izopačenost u društvu je najgori ambis u koji možemo upasti. Problemi se neće riješiti sami od sebe. Jedino rješenje je da se počnemo baviti uzrocima po dubini i širini. Molimo Vas da, konkretnim aktivnostima kao što je ova, pokažete da Ministarstvo i Vi lično imate i moć i znanja i volje da se izborite za bezbjednost naše djece. Oni zaslužuju da se osjećaju sigurno, a mi kao roditelji imamo odgovornost da im to omogućimo.
S poštovanjem, 
Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović"

Savjet roditelja OŠ „Radojica Perović“: Uvesti školske policajce, angažovati privatno obezbjeđenje...

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" apelovala je na građane i građanke da se aktivno uključe u borbu protiv nasilja među mladima.
U toj grupi kažu da je nasilničko ponašanje kod mladih rezultat narušenog sistema bezbjednosti, nedovoljne psihološke podrške žrtvama nasilja i edukacije, te izostanka adekvatnih rehabilitacionih programa za počinioce.
- Naš osnovni cilj je društvo oslobođeno nasilja, u kojem svaki pojedinac ima pravo na sigurnost i dostojanstven život. Podržavamo svaku inicijativu usmjerenu ka prevenciji nasilja među mladima, uključujući edukativne kampanje, programe psihološke podrške mladima i roditeljima, te efikasne metode resocijalizacije za počinioce - naglasili su u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
Napominju da veliki doprinos čini samo prijavljivanje nasilničkog ponašanja, ali i nezataškivanje problema. 
- Jedino zajedno možemo izgraditi sigurniju i zdraviju zajednicu za sve nas. Nadamo se brzom oporavku žrtava i da će policija uraditi svoj posao - poručili su iz grupe "Kamo śutra".

Kamo śutra: Nasilničko ponašanje rezultat narušenog sistema bezbjednosti, zajedno gradimo sigurniju zajednicu

I jedino je nesigurnost sigurna - prokomentarisala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović nakon jučerašnjeg napada u podgoričkom naselju Blok pet u kojem su povrijeđena četiri maloljetnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetiri-maloljetnika-sinoc-povrijedena-u-bloku-pet-obavjestenja-prikupljena-od-13-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona je ukazala da nas ovaj napad suočava sa sveopštim gubljenjem kontrole.
- Vršnjačko nasilje je pitanje kojim se društvo bavi samo kada se desi. Ne radi se na prevenciji, a zanemaruju se i uzroci - naglasila je Bojanić Lalović.
Ovo, kako je zaključila, traži reakciju na svim nivoima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZojaBojanic%2Fstatus%2F1881076014429896727%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1881076014429896727%7Ctwgr%5E4622c09867e714759c5d3bb940b7ef0197750b2f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bojanić Lalović: Napad maloljetnika u Bloku V suočava nas sa sveopštim gubljenjem kontrole, ovo traži reakciju na svim nivoima

Demokrate Alekse Bečića su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija, koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, pokušaji kompromitacije, su brutalna i strašna propaganda, koja se u nekom trenutku mora pretvori i nekakvo fizičko nasilje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E istoričar Milivoj Bešlin.
On ističe da je jugoslovensko društvo bilo inspirator nekih najbolje organizovanih studentskih protesta, ili studentskih revolucija, tridesetih godina 20. vijeka, na Beogradskom univerzitetu. To je, kaže, neraskidivo povezano Crnom Gorom, jer je veliki broj lidera tih protesta, u sklopu revolucionarnog omladinskog studentskog pokreta, bio upravo iz Crne Gore - od Milovana Đilasa, Veljka Vlahovića i tako dalje… Istorijat studentskih borbi za bolje društvo je dug.
- Tridesetih godina prošlog vijeka događale su se brutalne stvari. Student, ubijen četvrtog aprila 1936. godine, bio je Žarko Marinović, sa Cetinja, iz Crne Gore. Po njemu je kasnije u čitavoj Jugoslaviji obilježen Dan studenata. Obračuni su bili brutalni, postojala je studentska policija, otvarani su prvi logori, poput onog u Višegradu (1935) za studente, prije svega, Beogradskog univerziteta, koji su bili neposlušni. Tu je i čuvena ‘68. godina kada su u čitavoj Jugoslaviji, na svim univerzitetima, održani studentski protesti. Da ne govorim od devedesetim… Ogroman protest beogradskih studenata desio se ‘91, potom ‘92. godine, a možda i najpoznatiji, istorijski, četvoromjesečni studentski protest u Srbiji bio je ‘96. i ‘97. godine, zbog krađe rezultata na izborima na kojima je opozicija pobijedila. Svi ti protesti, buntovi, demonstracije, duboko su mijenjali naše društvo, mlade generacije su izlazile sa novom vizijom društva - podsjeća Bešlin.
<h2>Vijek studentskih protesta</h2>
Istoričar ističe i da mladi nijesu samo mijenjali društvo, već i sebe, što je obilježilo čitave njihove živote. Mnogi od njih, pogotovo tridesetih godina, završavali su kao komadanti, koji su se borili za svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata, a potom postajali visoki državni i politički funkcioneri.
- Ljudi iz ‘68. godine, koji su bili vođe protesta, uglavnom su kasnije premrežili jugoslovensko društvo kroz kulturu i umjetnost, a kasnije, kad je došlo do političke pluralizacije ‘90, i čitavu političku scenu. Uticaj studentskih protesta uvijek je bio snažan - ističe Bešlin.
Smatra da studenti jesu bili samostalni, ali u sjenci nekakve političke strukture.
- Studentski pokret ‘30. djelovao je pod okriljem zabranjene ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Studenti ‘90. u Srbiji djelimično su bili u sjenci političkih struktura ili koalicije Zajedno, ili široke opozicione koalicije 9. marta ‘91. godine - podsjeća Bešlin.
Napominje da se aktulenim studentskim protestima i Crnoj Gori, i Srbiji, dešava presedan.
- Prvi put se dešava, što je presedan u našoj istoriji, da studenti i u Srbiji, i u Crnoj Gori, idu ispred političkih struktura. U Srbiji, prije svega, zato što je opozicija pod nemogućim represivnim i autoritarnim režimom, potpuno razbijena i potisnuta. Opozicija je prvi put sad u potpunoj sjenci studenata. Studneti prednjače, oni vode ovaj protest, oni su formirali zahtjeve i pozivaju na široke demonstracije, poput onih na Slaviji - kaže Bešlin.
Smatra da se u Crnoj Gori dešava isto. Studenti su neprikosnovene vođe protesta, s tim što je, kako kaže, opozicija, za razliku od Srbije, značajno snažnija.
- Zbog prirode zahtjeva, mislim da je mnogo logičnije što se u Crnoj Gori pojavljuje studentski pokret kao inicijator protesta, a ne opozicija. To je nešto što vidim kao specifikum. Mlada generacija je izašla na svjetlost dana i bukvalno, bez floskule, uzela stvar u svoje ruke - uvjeren je Bešlin.
<h2>Od verblanog do stvarnog nasilja</h2>
Društvo pokušava da drži korak sa studentima i štiti ih, kao što je to slučaj u Srbiji, jer su, ističe Bešlin, studneti ozbiljno ugroženi od različitih režimskih provokatora. Objašnjava da nasilje najprije kreće od riječi, a kada već postoji u govoru, kao što je to slučaj u retorici političara u Crnoj Gori, postaće i stvarno.
- Verbalno nasilje će da eskalira, kao što se desilo u Srbiji. Najprije su počela targetiranja studenata, onih koje je režim u Srbiji pokušavao da označi kao tobožnje lidere, iako je činjenica da su studentski zahtjevi univerzalni. U međuvremenu, studentska organizacija postala je toliko fraktalna, da režim nema koga da targetira, ne postoje lideri koje bi mogli da potkupe, ne postoji način da ih zaplaše, i ostaje im neselektivno nasilje. Režim poseza za suludim akcijama, kao što je, nažalost, ona u kojoj je povrijeđena studentkinja iz Beograda. Vidjeli smo i da je pristalica režima posezao nož na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. To je primjer kako od riječi kreće nasilje, a zeleno svjetlo za nasilje u Srbiji dao je predsjednik Aleksandar Vučić porukom - da onaj ko blokira ulicu može biti žrtva nasilja - podvlači Bešlin.
Smatra da se retorika režima i u Beogradu, i u Podgorici, u odnosu prema studentima u mnogo tačaka poklapa.
- Činjenica je da kad razgrnete njihovu evropsku pozlatu možete da vidite da se režim, kad je u krizi, zapravo razotkriva po svojim metodama, po retorici, razotkriva svoju suštinu, a to je stara radikalska, ekstremno desničarska militantna i nasilnička politička organizacija. Slično je i u Crnoj Gori. Kad odbacite ekonomske ideje i evropsku retoriku, i kad dođe do krize, režim u Podgorici dođe do svoje suštine. A suština je, zapravo, šešeljevski govor i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića), i njegove političke partije. To smo mogli da vidimo u saopštenju te partije u vezi sa situacijom u podgoričkoj Gimnaziji (slučaj seksulanog uznemiravanja bivše učenice), kao i zaista brutalnim i jezivim saopštenjima i targetiranjima Bečićevih Demokrata, koje su možda, danas, u tom retoričkom smislu i najopsanija politička organizacija koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, ta vrsta pokušaja kompromitacije, je zaista jedna tako brutalna i strašna propaganda, koja neminovno mora da se u nekom trenutku pretvori i u nekakvo fizičko nasilje - smatra Bešlin.
U osnovi desničarskih i ultranacionalističkih režima je da se, kako kaže, neće libiti da upotrijebe nasilje. Dodaje da se autoritarni sistem u Crnoj Gori poziva na trideseto avgustovski zavjet i želi da vlast postane nepromjenjiva.
- Kroz političku artikulaciju protesta mora se pokazati da je vlast smjenjiva, pa će samim tim i postati odgovorna. U ovom trenutka oba režima (Beograd i Podgorica) duboko su neodgovorna. Svako pozivanje na vlastitu odgovornost tumače potpuno brutalno, kao na nekakvo neprijateljstvo, pozivaju na linč onih dijelova društva i studente koji ih pozivaju na odgovornost. To je karakteristika svake autokratije i u tom smislu ovi protesti moraju dobiti političku artikulaciju, kako bi se pokazalo da vlast mora da bude smjenjiva, pa samim tim i odgovorna - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxEuxgTbPVCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata A.L. zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
A.L. se sumnjiči da je, 21. decembra, zajedno sa Milošem Vujovićem, Nikolom Begovićem, Petrom Lopičićem i Lukom Brnovićem, ispred jednog ugostiteljskog objekta zadao više udaraca drvenom palicom oštećenima N.I. i O.E. 
- Osumnjičeni su 21. decembra zadali više udaraca nogama, rukama, kao i metalnom i drvenom palicom N. I. i O. E. usljed čega je O. E. zadobio lake, a N. I. teške tjelesne povrede - precizirano je u saopštenju

Još jedno zadržavanje zbog napada na dvojicu mladića u Podgorici

Svečano je otvoren zajednički granični prelaz Zupci – Sitnica, na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi, koji predstavlja još jedan značajan korak u unapređenju saradnje između Crne Gore i Bosne i Hercegovine u oblasti granične kontrole i međunarodnog saobraćaja, saopšteno je iz MUP-a.
Ovaj prelaz odlikuju moderna infrastruktura i tehnologija usklađena sa šengenskim standardima, a njegovo otvaranje predstavlja još jedan dokaz naše posvećenosti evropskim vrijednostima, poručili su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak, sa otvaranja.
Šaranović je naglasio da je ovaj projekat nastavak uspostavljanja zajedničke granične kontrole na četiri lokacije – po dvije na teritoriji svake države.
- Nakon Zajedničkog graničnog prelaza Vraćenovići – Deleuša, danas otvaramo i drugi zajednički prelaz. Uvjeren sam da ćemo uskoro otvoriti i preostala dva prelaza, a MUP već priprema projektnu dokumentaciju za prelaz Šćepan Polje – Hum - istakao je Šaranović.
On je dodao da praksa uspostavljanja zajedničkih graničnih prelaza doprinosi efikasnijoj kontroli, smanjenju troškova, većoj bezbjednosti, bržem protoku ljudi i roba, te jačanju ekonomske saradnje.
- Ovaj prelaz doprinosi i jačoj borbi protiv kriminala i usklađivanju sa šengenskim standardima, čime jasno pokazujemo spremnost za upravljanje spoljnim granicama EU - &nbsp;poručio je Šaranović.&nbsp;
Obraćajući se prisutnima zamjenik ministra bezbjednosti Bošnjak je &nbsp;kazao da je zajednički granični prelaz dokaz je jačanja regionalne i međunarodne saradnje, kao i ispunjavanja preduslova za punopravno članstvo u EU. Naglasio je i da ovaj projekat predstavlja nastavak dobre regionalne saradnje.
Šaranović i Bošnjak su se saglasili da je funkcija zajedničkog prelaza i veoma značajan instrument u borbi protiv ilegalnih migracija i prekograničnog kriminala, koji su za obije države prioritetni bezbjednosni ciljevi. Oni su se posebno zahvalili v.d. direktorici Uprave carina Maji Vučinić i direktoru Uprave za indirektno oporezivanje BiH dr Zoranu Tegeltiji na doprinosu u realizaciji ovog važnog projekta.

Otvoren zajednički granični prelaz Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Od svih političkih partija prema Crnoj Gori najgore su tzv. Demokrate Alekse Bečića - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Demokrate su, prema njegovim riječima, obični politički demagozi i licemjeri.
- Čije vođstvo samo pohlepa za vlašću zanima, a nesposobna populistička družina, čiji mnogi prvaci nemaju regularno završene fakultete. Gori su od bivšeg DF - poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908130556124058073%3Ft%3DDfHV8PYCv752U8oEemhXlg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Demokrate su gore od bivšeg DF-a, obični politički demagozi i licemjeri

Skupština opštine Nikšić, JU Nikšićko pozorište, JU Zahumlje, JU Biblioteka Nikšić se, po svjedočenju brojnih umjetnika i kulturnih poslenika, prema njima odnosi diskriminatorski - ako ne i sa dozom ostrakizma uz svaku vrstu odbijanja koje se kreće u rasponu od drskog i neprijatnog do hipokritsko-birokratskog do nipodaštavajućeg - ocijenio je kandidat za odbornika izborne liste grupa birača “Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ Vladimir Kosić.
Cilj svega toga je, cijeni on, izbjegavanje svakog vida saradnje sa njima.
Nepotrebno je, ističe Kosić - koji je takođe umjetnik, akcentovati da su nikšićki umjetnici već decenijama brojnim predstvama, performansima, književnim i muzičkim večerima doprinosili kulturi grada Nikšića, Crne Gore, regiona i Evropske unije.
- O motivima iza kojih stoji ovo odbijanje i ignorisanje građani možda mogu samo da nagađaju, ali jedini logičan zaključak se svodi na animozitet kulturološke prirode, s obzirom da gradske institucije već neko vrijeme pokazuju krajnji prezir prema lokalnoj umjetničkoj i kulturnoj sceni po starom pravilu da „niko nije prorok u svom selu“, dočim (valjda iz osjećaja provincijske inferiornosti) troše na desetine hiljada kad su u pitanju projekti „umjetnika sa strane“ što govori da je upravo opisan odnos prema kulturi i stvaraocima odraz politike gušenja i osujećivanja buđenja i obnove potpuno devastirane lokalne umjetničke, ideološke i kulturne scene - naveo je on.
Crnogorski građanski pokret, poručuje Kosić, neće uzmaći.
- Jer znamo da imamo sva prava na razvoj naše domaće, autohtone crnogorske umjetničke i kulturne scene, a nikako zanemarivanje, odbacivanje pa i ostrakizovanje nikšićkih umjetnika i ljudi iz kulture. Zato, olovke u ruke i kao što standardna flauta ima šest rupa, standardna gitara ima šest žica, za sve koji žele kulturu i umjetnost na nivou koji pripada slobodarskom Nikšiću, izbor bez greške trinaestog aprila je šestica - zaključio je Kosić.

Kosić: Institucije kulture u Nikšiću ignorišu crnogorsku umjetničku scenu, pokazuju krajnji prezir

Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore u utorak od 18 sati u Nikšiću dočekuje Azerbejdžan u trećem meču grupe C4 UEFA Lige nacija. Pred našim fudbalerkama je utakmica koja može da im donese najveći uspjeh u istoriji - ukoliko upišu pobjedu, obezbijediće plasman u viši rang, prvi put će se takmičiti u Lige B UEFA Lige nacija.
- Ne krijemo da želimo da se plasiramo u Ligu B, jer mislim da smo u posljednjih godinu-dvije prevazišli rang u kome se takmičimo. Svjesne smo šta nam donosi meč protiv Azerbejdžana, ali ne stvaramo dodatni pritisak, već samo želimo da pokažemo da zaslužujemo mjesto u boljem i jačem društvu, kazala je Darija Đukić.
Crna Gora je u prvom meču u grupi igrala bez golova protiv Azerbejdžana u Bakuu, zatim je u Podgorici sa 3:1 pobijedila Litvaniju.
- Dobro poznajemo selekciju Azerbejdžana, mnogo puta smo igrale protiv njih i znamo što bi trebalo da uradimo da bismo došle do cilja. Moramo da uđemo jako u meč, da budemo agresivne, a sigurna sam da imamo kvalitet da ih nadvisimo, ističe Anđela Tošković.
Đukić je dodala da vjeruje da one mogu uticati na dobar rezultat.
- Mislim da ishod utakmice zavisi od nas i naše igre. Ako budemo na nivou na kome možemo da budemo, vjerujem da imamo velike šanse da upišemo pobjedu, naglasila je Đukić.
Crnogorske fudbalerke su u prethodna dva takmičarska ciklusa igrale baraž mečeve, kao drugoplasirane u kvalifikacionim grupama, oba puta su poražene, od Sjeverne Irske, pa od Finske.
- Pravo je vrijeme da dokažemo koliko vrijedimo i napravimo još jedan korak u našoj, i afirmaciji našeg ženskog fudbala, zaključila je Đukić.

Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore u u Nikšiću dočekuje Azerbejdžan

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: nasilje