<p>Oporavak počinje na kreiranju bezbjednog mjesta, a u slučaju trauma u djetinjstvu to bi bio terapeut, jer traume nijesu nikad slučajno nastale, uvijek se naslanjaju na neki istorijski okvir, - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psiholog i psihoterapeut <b>Al-Amar Kašić. </b>Dodaje da &nbsp;bez razumijevanja tog istorijskog okvira, društvenog i kulturološkog, propušta se prilika da se adresiraju stvarni i pravi problemi&nbsp;</p>
<p>Trauma u psihološkom smislu, kaže Kašić, nije klasifikovano samo po sebi kao poremećaj, ali se razumije &nbsp;da je ozbiljan okidač koji može da uvede osobu u kasnije razvijanje neke psihopatologije, kao što su ozbiljni poremećaji, graničnog ili bipolarnog, post traumatskog stresnog ili depresije i anksioznosti.</p>
<p>- Važno je reći da su djeca &nbsp;najpodložnija zato što je njihovo tijelo još uvijek u razvoju, posebno u godinama ranog djetinjstva, onda predškolskog uzrasta i kasnije adolescencije. To su neki periodi kada smo najpodložniji i najranjiviji iskustvima koja mogu da nas u datom trenutku potpuno preplave i za koja mi još uvijek nemamo izgrađen sistem na koje to iskustvo može da nalegne kako bi ga integrisali i sebi objasnili. Tako nastaje povreda koja kasnije može da nas oblikuje u smislu kako ćemo da interpretiramo svijet oko sebe i da doživljavamo sami sebe. U nekom najširem smislu ona određuje naš identitet i onda samim tim odlučuje i kvalitet našeg života. U biološkom smislu radi se o promjenama koje mogu da se i primijete kada se mozak skenira, a odnose se na promjene limbičkog sistema ili prefrontalnog korteksa korteksa koji su zaduženi za različite aspekte našeg psihološkog života, jedan od njih je zadužen za procesuiranje osjećanja, a drugi je zadužen za procesuiranje i donošenje odluka- rekao je Kašić.</p>
<p>Ukazuje da savremena istraživanja ohrabruju, jer ukazuju da mozak može da se mijenja reverzibilno u oba pravca, dok su ranija istraživanja govorila da se jednom oštećen mozak ne može vratiti u prethodno stanje.</p>
<p>- Postoje novija saznanja koja nas ohrabruju i usmjeravaju u tome da to nije baš uvijek i 100 posto zagarantovan slučaj. Kada pričamo o iskustvu traume važno je reći da taj proces oporavka &nbsp;dugo traje i da počinje uvijek sa razumijevanjem da smo sada sigurni i bezbjedni da svoju priču ispričamo u cjelini. Kada pričamo o traumi, &nbsp;vika je stvar što je ona često vezana za tabue u kulturi u kojoj se dešava, kao kultura u kojoj mi živimo u kojoj nemamo slobodu da otvoreno komuniciramo svoja osjećanja. Upravo to odsustvo bezbjednog prostora utiče na to da čovjek živi sa iskustvom koje mu se desilo a da ne može da ga objasni i ispriča nikome drugome- zaključio je Kašić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kašić: Trauma nastala u djetinjstvu određuje naš identitet i kvalitet života

<p>Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da se &nbsp;može baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televizi E, kriminalistička psihološkinja<b> Anđela Simonović</b>.</p>
<p>Veliki je broj faktora uključenih u sveopšti porast nasilja i ubistava u Crnoj Gori, objašnjava Simonović, i ti faktori su povezani međusobno, dodaje ona, teško se može govoriti o izolovanim indikatorima, koji, kako kaže, mogu predvidjeti da će nešto da se desi.</p>
<p>- Mi svjedoci da se u posljednje vrijeme itekako vrijednosni sistem mijenja. Mnogi će se složiti da vrijednosni sistem, ovakav kakav je danas, i kakav je bio u vrijeme naših roditelja je potpuno nešto drugo. Jako je bitan taj ekonomski faktor, siromaštvo, frustracije i osjećaj nepravde kod ljudi, koji je svakodnevno izražen…nezaposlenost i nedostatak perspektive je, takođe, jedan od indikatora, koji spada pod taj apsolutni ekonomski faktor, zatim uticaj medija, od društvenih mreža i televizijskih programa koji se plasiraju kao kvalitetni, a u kojima se apostrofira kriminal i veličaju kriminalci i njihove radnje, gdje se brza zarada promoviše kao nešto kvalitetno - rekla je Simonović.</p>
<p>Nasilje u porodici itekako postoji, podsjeća Simonović, i ako ono nije adekvatno kažnjeno, procesuirano i, ističe ona, tretmanski obrađeno, djeca koja rastu u takvom okruženju će kasnije, kako kaže, &nbsp;imati problema.</p>
<p>Serijska ubistva su, ističe Simonović, najteži oblici eskalacije agresije, i jako teško je napraviti generalni profil, jer je potrebno, kako kaže, analizirati veliki broj faktora.</p>
<p>- Ne smijemo zaboraviti da je jedan rat bio ne tako davno. Šta se dešava sa ljudima koji su pretrpjeli traume, koji su učestvovali u tim ratnim dešavanjima, sa jedne strane, koji su možda nekad bili zdravi, u tom psihološkom smislu, ali jednostavno nijesu praćeni. Sa druge strane imamo te psihopatske strukture ličnosti, kojima su ratna dešavanja neki domaći teren, u kojem oni u potpunosti mogu da ispolje svoju ličnost. Problem je u tome što to niko ne prati šta se nakon toga dešava. Šta se dešava sa ljudima koji počine, ili imaju priliku da čine krivična djela, učestvuju u ratnim dešavanjima i tome slično, i na kraju, oni su pušteni na slobodu da bi nastavili svoj život i to je problematično. Treba da postoji određena strategija kakvo je njihovo psihološko stanje i ko to prati, da li mi imamo stručnjake koji će da se bave tim, zato što to nije uobičajena struktura ljudskog uma - poručila je Simonović.</p>
<p>Psihološka procjena je upitna u ovom trenutku, kad je riječ o &nbsp;dvostrukom odbjeglom ubici iz Bijelog Polja, smatra Simonović, i po njenom mišljenju u MUP-u ne postoji psiholog, kao zaposleno lice u jedinici za procjenu, dodaje ona, jer ovo lice bilo na slobodi i nije bilo, kako kaže, &nbsp;praćeno.</p>
<p>- Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da se &nbsp;može baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti. Sa druge strane je jako poželjno, jer smo u prethodnom periodu vidjeli koliko je maloljetničkog prestupništva i koliko je tu eskalacija agresije, moraju se udružiti struke, i napraviti strategiju djelovanja. Mi još uvijek nemamo neku naučnu analizu trenutnog stanja u Crnoj Gori, kad je ova problematika u pitanju, a imali smo primjere eskalacije nasilja, itekako teških, toga smo svi svjesni, u prethodnom periodu. I dalje nemamo strategiju prepoznavanja potencijalnih lica i njihovog praćenja. To se isto odnosi i na maloljetničko prestupništvo - zaključila je Simonović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDIH0YfVi-oo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simonović: Imamo primjere teških eskalacija nasilja, ali ne i psihološke procjene potencijalnih počinioca

<p>U emisiji Srećan dan otvaramo važne teme iz oblasti dječjeg zdravlja. Peckanje u prsima i zatvor kod djece mogu biti rani znaci refluksa i opstipacije. Dr <b>Dragana Peković,</b> pedijatrica i subspecijalistkinja gastroenterohepatologije, objašnjava kako prepoznati simptome na vrijeme i kada je važno reagovati.</p>
<p>U drugom dijelu emisije govorimo o gastronomiji kao umjetnosti i životnoj filozofiji.<b> Anđela Vujović</b>, menadžerka gastronomije, donosi priču o hrani kao doživljaju, kulturi stola i kreativnosti koja počinje u kuhinji.</p>
<p>Za kraj, tu je i omiljeni jutarnji segment Vježbajte sa Sanjom. <b>Sanja Čolić</b>, instruktorka joge, vodi vas kroz lagane vježbe za razbuđivanje tijela i bolju energiju.</p>
<p>Gledajte Srećan dan, ponedjeljak od 9 do 11 sati na Televiziji E.</p>

Srećan dan na TV E: O dječijem zdravlju i gastronomiji

<p>Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije <b>Radenko Radenović</b>, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a></p>
<p>Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.</p>

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

<p>Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.</p>
<p>Ekipa <b>Andreja Žakelja</b> vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.</p>
<p>Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.</p>
<p>Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.</p>
<p><b>Aksej Butej </b>je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.</p>
<p>Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.</p>

Budućnost slavila u Zadru

<p>U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;</p>
<p><br/>
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;</p>
<p><br/>
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.</p>
<p><br/>
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;</p>

Tag: psihologija

Kašić: Trauma nastala u djetinjstvu određuje naš identitet i kvalitet života

Simonović: Imamo primjere teških eskalacija nasilja, ali ne i psihološke procjene potencijalnih počinioca

Srećan dan na TV E: O dječijem zdravlju i gastronomiji

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Budućnost slavila u Zadru

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

PRATITE TVe UŽIVO