Studija SZO: Crnoj Gori potreban održiv i bezbjedan sistem upravljanja medicinskim i opasnim otpadom

U okviru projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama, kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori organizovala je okrugli sto na kojem je predstavljena Studija izvodljivosti o održivom upravljanju medicinskim i opasnim otpadom, uključujući otpad koji sadrži živu.

Kako navode iz Ministarstva zdravlja, dokument pruža sveobuhvatan pregled životnog ciklusa otpada – od prikupljanja i privremenog skladištenja do njegovog konačnog zbrinjavanja – uz primjenu međunarodno usklađenih standarda.

V.d. direktorica Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Lana Radunović, istakla je:

– Studija donosi prvi objedinjeni pregled ključnih izazova i predstavlja važnu osnovu za stvaranje modernog, bezbjednog i održivog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Zahvalni smo SZO na podršci i nastavićemo da, zajedno sa zdravstvenim sistemom, tražimo dugoročno izvodljiva rješenja.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je:

– Crna Gora ovim projektom jasno bira put modernizacije i usklađivanja sa najboljim evropskim praksama. Odluke o upravljanju opasnim otpadom moraju biti zasnovane na validnim podacima i međunarodnim standardima, u suprotnom mogu nositi dugoročne rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Studiju je predstavila konsultantkinja Maja Čolović-Daul (Dekonta BiH), koja je ukazala na potrebu sistematičnog prikupljanja podataka i planiranja. Posebno je predstavljena detaljna inventarizacija mjernih uređaja sa živom u zdravstvenim ustanovama, kao i konkretni koraci u prvoj fazi:

– U Domu zdravlja Bar planira se uspostavljanje prostora za privremeno skladištenje ovih uređaja, dok će iz projekta biti finansirana nabavka mjernih uređaja bez žive, u skladu sa preporukama SZO – istaknuto je na skupu.

Studija je ukazala da podaci o drugim kategorijama opasnog otpada i dalje nijesu objedinjeni, što predstavlja ključni izazov za dalju reformu. Učesnici su se saglasili da izgradnja nacionalne deponije za opasni otpad nije opravdana, te da privremeno skladištenje bez jasnog plana trajnog zbrinjavanja nosi visok rizik.

Kao održiv model predloženo je da proizvođači opasnog otpada snose punu odgovornost – od skladištenja do izvoza u zemlje koje posjeduju adekvatne kapacitete, što je praksa u više članica EU.

Zaključeno je da prioritet ostaje:

– unapređenje sistema prikupljanja i analize podataka

– jasnije definisanje odgovornosti nadležnih aktera

– jačanje tehničkih kapaciteta i stručnih kadrova

– uspostavljanje održivog finansijskog modela

Na kraju je poručeno:

– Uspjeh procesa zavisiće od kontinuirane i koordinisane saradnje svih institucija, uz zajednički cilj: zaštita zdravlja stanovništva i očuvanje životne sredine zasnovana na pouzdanim podacima i odgovornim odlukama.