Više od 18,5 hiljada ljudi u Pojasu Gaze, uključujući najmanje četiri hiljade djece, i dalje čeka evakuaciju zbog medicinskog tretmana koji nije dostupan u toj palestinskoj enklavi, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da je agencija 19. januara podržala evakuaciju iz Gaze u Jordan za 21 pacijenta, u pratnji 36 rođaka.
Tedros je rekao da hiljade pacijenata ostaju zarobljene u Gazi dok zdravstveni sistem enklave i dalje trpi zbog izraelskih stalnih vojnih napada, ozbiljne nestašice lijekova i goriva i velike štete na bolnicama, prenosi Anadolija.
On je pozdravio nedavno odobrenje za putovanje jednog pacijenta iz Gaze na okupiranu Zapadnu obalu nakon presude Okružnog suda u Jerusalimu, navodeći da je to prvi takav slučaj od oktobra 2023. godine.
- Ovo je korak u pravom smjeru i mora utrti put ponovnom otvaranju medicinske evakuacijske rute na Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalim, koja ostaje vremenski i isplativija ruta, s bolnicama spremnim za prijem pacijenata - rekao je Tedros.
Prema izraelskim vojnim podacima, Izrael i dalje kontroliše južnu i istočnu tampon zonu Gaze, kao i velika područja na sjeveru, održavajući kontrolu nad više od polovine teritorije.
Od stupanja na snagu primirja, u izraelskim napadima su ubijena 483 Palestinca i ranjeno 1.287 drugih, dok je Izrael uveo stroga ograničenja na ulazak hrane, materijala za sklonište i medicinskih potrepština u Gazu.
Oko 2,4 miliona Palestinaca živi u sve težim uslovima.
Od početka sukoba u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine, ubijeno je više od 71 hiljade Palestinaca, dok je 171 hiljada ranjenih.
Ujedinjene nacije procjenjuju da je uništeno oko 90 odsto civilne infrastrukture, a očekuje se da će troškovi obnove dostići oko 70 milijardi dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SZO: Više od 18,5 hiljada ljudi iz Gaze čeka evakuaciju radi medicinskih tretmana

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus saopštio je danas da se predviđa da će više od 100.000 djece i 37.000 trudnica i dojilja u Pojasu Gaze patiti od akutne neuhranjenosti do aprila sljedeće godine.
Njegova izjava uslijedila je nakon što su agencije Ujedinjenih nacija objavile izvještaj o integrisanoj klasifikaciji faza bezbjednosti hrane, u kojem je upozoreno da se najmanje 1,6 miliona ljudi u Gazi suočava sa visokim nivoom akutne nesigurnosti u vezi sa hranom do sredine aprila 2026. godine.
Upozorio je da bi, u najgorim scenarijima, uključujući obnavljanje sukoba i obustavu humanitarne pomoći, cio Pojas Gaze mogao da se suoči sa rizikom od gladi do aprila naredne godine.
Gebrejesus je u objavi na društvenoj mreži Iks istakao da napredak postignut u borbi protiv gladi ostaje izuzetno krhak, jer se stanovništvo i dalje bori sa masovnim uništavanjem infrastrukture, urušavanjem sredstava za život i lokalne proizvodnje hrane, kao i ograničenjima humanitarnih operacija.
Istovremeno, samo 50 odsto zdravstvenih ustanova u Gazi je djelimično funkcionalno i suočavaju se sa nestašicom osnovnih zaliha i opreme, koje su često podložne složenim procedurama ulaska i ograničenjima, naveo je on.
Kako bi se ubrzalo spasavanje života i proširio pristup zdravstvenoj njezi, SZO poziva na hitno odobrenje za ulazak osnovnih medicinskih zaliha i opreme za bolničke objekte, poručio je Gebrejesus.

SZO: Stotine hiljada djece i trudnica u Pojasu Gaze će patiti od neuhranjenosti

U okviru projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama, kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori organizovala je okrugli sto na kojem je predstavljena Studija izvodljivosti o održivom upravljanju medicinskim i opasnim otpadom, uključujući otpad koji sadrži živu.
Kako navode iz Ministarstva zdravlja, dokument pruža sveobuhvatan pregled životnog ciklusa otpada – od prikupljanja i privremenog skladištenja do njegovog konačnog zbrinjavanja – uz primjenu međunarodno usklađenih standarda.
V.d. direktorica Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Lana Radunović, istakla je:
– Studija donosi prvi objedinjeni pregled ključnih izazova i predstavlja važnu osnovu za stvaranje modernog, bezbjednog i održivog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Zahvalni smo SZO na podršci i nastavićemo da, zajedno sa zdravstvenim sistemom, tražimo dugoročno izvodljiva rješenja.
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je:
– Crna Gora ovim projektom jasno bira put modernizacije i usklađivanja sa najboljim evropskim praksama. Odluke o upravljanju opasnim otpadom moraju biti zasnovane na validnim podacima i međunarodnim standardima, u suprotnom mogu nositi dugoročne rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Studiju je predstavila konsultantkinja Maja Čolović-Daul (Dekonta BiH), koja je ukazala na potrebu sistematičnog prikupljanja podataka i planiranja. Posebno je predstavljena detaljna inventarizacija mjernih uređaja sa živom u zdravstvenim ustanovama, kao i konkretni koraci u prvoj fazi:
– U Domu zdravlja Bar planira se uspostavljanje prostora za privremeno skladištenje ovih uređaja, dok će iz projekta biti finansirana nabavka mjernih uređaja bez žive, u skladu sa preporukama SZO – istaknuto je na skupu.
Studija je ukazala da podaci o drugim kategorijama opasnog otpada i dalje nijesu objedinjeni, što predstavlja ključni izazov za dalju reformu. Učesnici su se saglasili da izgradnja nacionalne deponije za opasni otpad nije opravdana, te da privremeno skladištenje bez jasnog plana trajnog zbrinjavanja nosi visok rizik.
Kao održiv model predloženo je da proizvođači opasnog otpada snose punu odgovornost – od skladištenja do izvoza u zemlje koje posjeduju adekvatne kapacitete, što je praksa u više članica EU.
Zaključeno je da prioritet ostaje:
– unapređenje sistema prikupljanja i analize podataka
– jasnije definisanje odgovornosti nadležnih aktera
– jačanje tehničkih kapaciteta i stručnih kadrova
– uspostavljanje održivog finansijskog modela
Na kraju je poručeno:
– Uspjeh procesa zavisiće od kontinuirane i koordinisane saradnje svih institucija, uz zajednički cilj: zaštita zdravlja stanovništva i očuvanje životne sredine zasnovana na pouzdanim podacima i odgovornim odlukama.

Studija SZO: Crnoj Gori potreban održiv i bezbjedan sistem upravljanja medicinskim i opasnim otpadom

HIV infekcije u Evropi često se prepoznaju i liječe prekasno, pokazala je studija čiji su rezultati objavljeni u četvrtak, pri čemu je čak 54 odsto dijagnoza u 2024. postavljeno prekasno da bi se započelo optimalno liječenje.
Zajednički izvještaj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objavljen je uoči Svjetskog dana AIDS-a, koji se obilježava u ponedjeljak.
Sve veći broj neotkrivenih slučajeva ugrožava cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine, upozorili su ECDC sa sjedištem u Stokholmu i evropska kancelarija SZO sa sjedištem u Kopenhagenu.
Gotovo 106.000 dijagnoza HIV-a postavljeno je u regionu evropske kancelarije SZO u 2024, navodi se u izvještaju, a to se odnosi na ukupno 53 zemlje koje se protežu i van EU, sve do Centralne Azije.
Ako se u obzir uzme samo Evropski ekonomski prostor (EEP), koji uključuje EU, Island, Lihtenštajn i Norvešku, tamo je evidentirano nešto više od 24.000 dijagnoza, od čega se 48 odsto odnosilo na kasne dijagnoze.
Dvije institucije pozvale su na obuhvatnije testiranje na HIV i bolji pristup samotestiranju, uz napomenu da je cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. ostvariv, ali samo ako evropski region odmah počne da smanjuje nedostatke u pogledu testiranja.
Prema podacima UN-a, u 2024. godini virusom humane imunodeficijencije bilo je zaraženo oko 1,3 miliona ljudi širom svijeta, a poznato je da taj virus, ako se ne liječi, može dovesti do razvoja AIDS-a.
Krajem 2024. godine s HIV-om je u svijetu živjelo 40,8 miliona ljudi, od kojih više od tri četvrtine ima pristup terapiji. Od posljedica AIDS-a u istoj godini umrlo je oko 630.000 zaraženih.

Izvještaj SZO: Infekcije HIV-om u Evropi često se otkrivaju prekasno

Tokom drugog dana 75. zasijedanja Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, ministar zdravlja Crne Gore &nbsp;Vojislav Šimun održao je bilateralni sastanak sa ministrom zdravlja Republike Srbije Zlatiborom Lončarom.
Sagovornici su konstatovali da je saradnja između zdravstvenih sistema Crne Gore i Srbije na izuzetno visokom nivou, uz kontinuiranu i kvalitetnu komunikaciju resornih ministarstava i vidljive rezultate u oblasti zdravstvene zaštite građana obje države.
Naglašeno je da se saradnja između zdravstvenih ustanova odvija intenzivno i uzajamno korisno, te da će se u narednom periodu dodatno razvijati, posebno kroz razmjenu stručnjaka i ekspertskih znanja u pojedinim medicinskim oblastima.
Ministri su najavili i zajedničko apliciranje Crne Gore i Srbije za programe Evropske unije, s ciljem efikasnijeg korišćenja sredstava iz EU fondova u okviru programa EU4HEALTH.
Poseban akcenat sastanka stavljen je na saradnju u oblasti transplantacije, prije svega kroz angažovanje timova Vojnomedicinske akademije (VMA) u procesima transplantacije bubrega i koštane srži u Kliničkom centru Crne Gore, ali i na mogućnost uključivanja stručnjaka za transplantaciju drugih organa, u skladu s potrebama pacijenata.
Ministar Šimun je upoznao kolegu Lončara sa planom restrukturiranja Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu, a ministar Lončar je izrazio interesovanje da, po uspješnoj realizaciji tog plana, što veći broj građana Srbije koristi usluge Instituta.
Na kraju sastanka, dvojica ministara dogovorila su uzvratne posjete u bliskom periodu, kako bi se zajedničke inicijative i planovi konkretizovali kroz nove projekte i programe saradnje.

1250x600

1084x550

Šimun i Lončar: Saradnja zdravstvenih sistema dvije države na najvišem nivou

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da će biti potrebno najmanje sedam milijardi dolara samo za obnovu zdravstvenog sistema Pojasa Gaze.
- U Gazi nema potpuno funkcionalnih bolnica, samo 14 od 36 funkcioniše. Postoji ozbiljan nedostatak osnovnih ljekova, opreme i zdravstvenog osoblja - rekao je novinarima generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.
On je upozorio da će ukupni troškovi obnove zdravstvenog sistema Gaze biti najmanje sedam milijardi dolara.
SZO je dodala da nema poboljšanja od primirja u Pojasu Gaze i da situacija sa hranom i dalje ostaje katastrofična. UN su ranije proglasile stanje gladi na toj palestinskoj teritoriji, prenose mediji.

SZO: Potrebno sedam milijardi dolara za obnovu zdravstvenog sistema Pojasa Gaze

Procjenjuje se da oko 40 odsto svjetske populacije, odnosno tri milijarde ljudi pati od neuroloških poremećaja, a posljedice su često ozbiljne za oboljele i osobe u njihovom okruženju, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Pod neurološkim poremećajima, SZO podrazumijeva niz od 37 veoma različitih patologija - od moždanog udara do autizma, demencije Alchajmerovog tipa, epilepsije, pa čak i migrene, što je vodeći uzrok invaliditeta širom svijeta, prenosi danas švajcarski javni servis na francuskom jeziku RTS.
Prema posljednjim podacima koje je objavila SZO, više od 11 miliona ljudi umre od neuroloških poremećaja svake godine, a bolesni nisu jedini koji su pogođeni.
- Ljudima sa neurološkim poremećajima često je potrebna doživotna njega. I nisu jedini koji su pogođeni - i njihovi voljeni su takođe. Njegovatelji, vrlo često žene, pružaju neformalnu njegu. Sve je to skupo, ne samo u smislu liječenja, već i u smislu vremena, energije i emocionalnog uticaja - rekla je ljekarka SZO Nirha Čaudari.
U izvještaju se ocjenjuje da se pacijenti takođe suočavaju sa ogromnom stigmom, posebno u siromašnim zemljama gdje je pristup zdravstvenoj zaštiti još komplikovaniji, a samo četvrtina zemalja svijeta uzima u obzir ove patologije u svojim sistemima socijalne zaštite, dok je nešto manje od trećine zemalja pokrenulo nacionalne politike za rješavanje ovih problema.
SZO je zbog toga pozvala na hitnu globalnu inicijativu i ulaganja u ovu oblast, jer se, kako zaključuje, mnoga od ovih neuroloških stanja mogu spriječiti ili efikasno liječiti odgovarajućim resursima.

SZO: Neurološki poremećaji pogađaju tri milijarde ljudi i često su potcijenjeni

Gotovo 42.000 ljudi u Pojasu Gaze, od kojih su četvrtina djeca, pati od nekog invaliditeta posle povrijeđivanja i to će zahtjevati liječenje godinama, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U novom izvještaju, organizacija navodi da četvrtina od 167.376 povrijeđenih osoba zabilježenih od oktobra 2023. godine ima trajne traume.
Među njima, više od 5.000 je podvrgnuto amputaciji. Druge ozbiljne povrede zabilježene od rata u Gazi, izazvanog napadom koji je 7. oktobra 2023. godine izvršio palestinski islamistički pokret Hamas u Izraelu, uključuju više od 22.000 povreda ekstremiteta, više od 2.000 povreda kičmene moždine, oko 1.300 povrijeda glave i više od 3.300 teških opekotina.
- Te povrede dovode do ogromne potrebe za specijalizovanom hirurgijom i rehabilitacijom, ali takođe duboko narušavaju živote pacijenata i njihovih porodica - navodi se u saopštenju i dodaje da jednu četvrtinu takvih pacijenata predstavljaju djeca.
- Doživotna rehabilitacija će biti neophodna za neke - navodi SZO.
Već preopterećen zdravstveni sistem Gaze ne može da se nosi sa razmjerama krize.
Samo 14 od 36 bolnica ostaje djelimično funkcionalno, a manje od trećine rehabilitacionih službi koje su postojale pre rata nastavlja da radi.
- Nijedna služba nije u potpunosti operativna uprkos naporima timova hitne medicinske pomoći i partnera - navodi se u saopštenju i dodaje da je specijalizovano osoblje takođe desetkovano.
- Gaza je prije rata imala približno 1.300 fizioterapeuta i 400 drugih terapeuta. Ali mnogi su raseljeni, a najmanje 42 je poginulo -navodi SZO, napominjući da je "sada ostalo samo osam protetičara koji se bave velikim brojem amputacija".
- Rehabilitacija je od vitalnog značaja, ne samo za one povrijeđene u sukobu, već i za ljude sa hroničnim bolestima i invaliditetom - navodi se u tekstu.
SZO je naglasila da "povrede povezane sa sukobom takođe ostavljaju dubok mentalni trag, jer se preživjeli bore sa traumom, gubitkom (voljenih) i izazovima svakodnevnog života, dok su psihosocijalne službe podrške i dalje oskudne".
- Zdravstvene ustanove moraju da budu zaštićene, treba da bude osiguran nesmetan pristup gorivu i medicinskim potrepštinama, a ograničenja unosa osnovne opreme ukinuta - navodi SZO.
- Prije svega, SZO poziva na hitan prekid vatre. Narod Gaze zaslužuje mir, pravo na zdravlje i šansu za oporavak - dodaje se u saopštenju.

SZO: Oko 42.000 povrijeđenih u Pojasu Gaze ima neki oblik invaliditeta

Antibiotici su neophodni za liječenje ljudi, prije svega onih nakon operativnih zahvata, transplantacija ili pacijenata koji boluju od malignih bolesti, &nbsp;ali treba biti obazriv jer se neracionalnom primjenom antibiotika ubrzava proces stvaranja rezistentnih bakterija, poručila je dr Milena Lopičić, spec. mikrobiologije sa parazitologijom u Institutu za javno zdravlje u u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E.
- SZO prepoznaje antimikrobnu rezistenciju kao kritičnu globalnu prijetnju javnom zdravlju koju uzrokuje procijenjenih 5 miliona smrtnih slučajeva godišnje u cijelom svijetu, od čega više od pola miliona u evropskoj regiji. Jedan od pet smrtnih slučajeva su djeca. Antibiotici su neophodni u zdravstvu, bakterijske infekcije ubijaju milione ljudi svake godine, više nego HIV, tuberkuloza i gripa zajedno, međutim, prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do širenja bakterija koje su razvile otpornost na antibiotike, što znači da ti ljekovi više nijesu djelotvorni- objasnila je dr Lopičić.
&nbsp;Antibiotici su ljekovi koji predstavljaju jedno od najmoćnijih oruđa u medicini, kaže Lopičić, ne samo u humanom sektoru, već u liječenju biljaka i životinja.
- Antibiotici su namijenjeni za liječenje onih infekcija &nbsp;koje su izazvane bakterijama. Međutim, bakterije kao i ostali živi organizmi u borbi za opstanak prilagođavaju se okolini i pokušavaju da nađu mehanizme kojima će da obezbjede svoje preživljavanje. Mnoge bakterije imaju već razvijenu otpornost, ili rezistenciju na, možda, antibiotike koji još uvojek nijesu u upotrebi. Ono što ubrzava taj proces nastanka rezistencije ili otpornosti bakterija na antibiotike jeste njihova primjena, posebno prekomjerna i neracionalna - rekla je Lopičić.
Lopičić podsjeća da u Crnoj Gori postoje bakterije, prisutne u bolničkom okruženju koje su pronašle način da pruže otpornost na mnoge antibiotike.
Komentarišući sve češća upozorenja stručnjaka na super bakteriju, gošća Budilnika kaže da takvih bakterija ima u svim onim područjima gdje se antibiotici prekomjerno primjenjuju.
&nbsp;- Mi takvih bakterija već imamo, predstavljaju veliki izazov za terapiju kod naših kliničara, veliki problem i zato je tema antimikrobne rezistencije tema koja treba da bude svakodnevna, kako bismo informisali ne samo stručnu javnost, već i građane, i kako bismo stalno o tome pričali i razmišljali. Uvijek kada ljekar treba da prepiše antibiotik mora da razmišlja o toj antimikrobnoj rezistenciji, odnosno da li je on neophodan, ukoliko jeste da li je to pravi izbor antibiotika, koliko dugo treba da se primjenjuje, na koji način da se primjenjuje. Sa druge strane, pacijenti treba da slušaju ljekare, nikako da na svoju ruku uzimaju antibiotike, zato što antibiotici imaju svoje ciljno djelovanje, koriste se za liječenje prehlade, kojavice, glavobolje i sličnih stvari, čak i neke bakterijske infekcije bezazlene kod zdravih ljudi mogu da se izliječe i bez upotrebe antibiotika. Antibiotike trebamo da čuvamo za ona stanja i za one pacijente kojima su oni stvarno neophodni, prije svega mislim na pacijente posle hirurških zahvata, na transplantirane pacijente, na pacijente koji boluju od malignih bolesti - istakla je Lopičić.
&nbsp;Doktorka Lopičić napomenula je da bi potrošnja antibiotika trebalo da zabrine kako stručnu javnost tako i opštu populaciju, tiče se svih i svi mogu da &nbsp;daju doprinos.&nbsp;
&nbsp;- Svi zajedno treba da damo doprinos, jer jedino tako možemo da napravimo neke male, i značajne pomake. Postoje bakterije koje su sastavni dio našeg organizma; one su takozvane dobre bakterije, mi imamo dobru relaciju sa njima, međutim, kada i takve bakterije nađu put do nekih dijelova u organizmu za koje nijesu predviđene onda one dovode do infekcije. Primjena antibiotika svakako utiče na sve bakterije u našem organizmu, tako da te dobre bakterije izlažući se antibioticima pronalaze način da stvore mehanizme otpornosti i brzinom interneta takve gene šire između sebe, tako da postoji rezervoar onih gena koji su odgovorni za sticanje osobina otpornosti bakterija na antibiotike - naglasila je Lopičić.
&nbsp;Ne treba praviti kućne apoteke, savjetuje Lopičić, nego ispiti onoliko antibiotika koliko je potrebno i samo onda kada je stručno lice reklo da ih treba koristiti.&nbsp;
&nbsp;&nbsp;Mikrobiološka laboratorija u Institutu za javno zdravlje je prilično dobro opremljena. Tu se nalazi i nacionalna referentna laboratorija koja prati osjetljivost bakterija na antibiotike, i na nacionalnom nivou vrši izvještavanja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kada su u pitanju oni izolati koji izazivaju najopasnije infekcije, odnosno kada prodiru u krv i u mozak, tako da taj nivo pratimo. Sa razvojem tehnologije svakako da se razvijaju te metode u dijagnostici, međutim nikada ne treba da zaboravimo ni one osnovne, jer one su ekonomičnije i dovoljno dobre, tako da koristimo i jedne i druge- zaključila je Lopičić.

Lopičić: Neracionalna primjena antibiotika ubrzava proces stvaranja rezistentnih bakterija

U svijetu se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona, saopštila je direktorica Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jelena Radović. 
 
U KCCG je danas realizovana akcija preventivne kontrole očnog pritiska, a Radović i doktorica Ksenija Garović su zainteresovanim građanima mjerile očni pritisak i dale korisne informacije i savjete o glaukomu. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz KCCG, kazala da je akcija opravdala očekivanja, jer se javio veliki broj građana i preventivno je izmjeren očni pritisak za njih preko 40. 
 
Ona je navela da se glaukom zbog vrlo oskudne simptomatologije još naziva i „tihi kradljivac vida“. 
 
Kako je dodala Radović, procjenjuje se da je u evropskim zemljama nedijagnostikovano oko 50 odsto osoba, dok je taj broj u nerazvijenim zemljama čak i do 90 odsto. 
 
- Prema podacima SZO trenutno se u svijetu od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona - kazala je Radović. 
 
Prema njenim riječima, učestalost tog oboljenje je od jedan do dva odsto kod pacijenata starijih od 40 godina. 
 
- Preporuke su da se pacijenti sa više od 40 godina života kompletno oftalmološki pregledaju na svake dvije do četiri godine, a preko 60 godina života jednom godišnje - pojasnila je Radović. 
 
Akcija je sprovedena povodom Međunarodne nedjelje borbe protiv glaukoma, koja se u cijelom svijetu obilježava svake godine u drugoj sedmici marta.

Radović: Od glaukoma se u svijetu liječi oko 80 miliona ljudi

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: szo