Crna Gora vozi bez kočnica - put ka ekonomskoj stranputici, cijenu će platiti građani
Crna Gora se suočava s ozbiljnim fiskalnim izazovima, koje potvrđuju i najnovije procjene Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Inflacija je u 2025. premašila očekivanja, dok javne finansije trpe pod pritiskom rastrošne fiskalne politike, rasta rashoda i političkog populizma. Stručnjaci upozoravaju da bez monetarne nezavisnosti i uz sve slabiju fiskalnu disciplinu, zemlja klizi ka ekonomskoj nestabilnosti – a cijenu će platiti građani.
Svjetska banka kaže da je tokom 2025. inflacija u Crnoj Gori bila veća nego što se očekivalo.
Podaci MMF-a kažu da je u avgustu 2025. ukupna inflacija iznosila 4,6 odsto, dok je bazna bila 3,7 odsto. Projekcije MMF-a pokazuju da će inflacija ostati povišena ove godine, uz prosjek od oko četiri odsto.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), prof. dr Vasilije Kostić, u razgovoru za Portal ETV kaže da i Svjetska banka kao i MMF ukazuju na iste probleme, da ne kažem izazove, sa kojima se susreću crnogorske javne finansije, a naročito fiskalna politika države.
– Naime, fiskalna politika kojoj se stalno sužava manevarski prostor odnosno kapacitet djelovanja, kao što je to u slučaju Crne Gore, ne može da rezultira ničim dobrim. Takva politika može samo u perspektivi da rezultira ozbiljnim ugrožavanjem javnih finansija, odnosno ugrožavanjem finansijske stabilnosti, a u takvim okolnostima strada ekonomski rast i opšti standard građana – poručuje Kostić.
On naglašava da je važnost fiskalne politike naročito potencirana u crnogorskim uslovima, zbog izostanka drugog „kraka makaza“ za kreiranje ekonomskog ambijenta – monetarne politike.
– Kod nas je funkcija vrhovne monetarne vlasti – Centralne banke (u čijoj je nadležnosti monetarna politika) usljed korišćenja eura svedena uglavnom na kontrolnu funkciju bankarskog sektora, a ne na monetarno regulisanje i emisiju novca. Na taj način, ključni instrument koji preostaje Vladi u cilju kreiranja makroekonomskih uslova jeste fiskalna politika. Otuda smanjenje kapaciteta fiskalnog uticaja u kreiranju pozitivnih uticaja na tržištu nužno znači smanjenje kapaciteta za razvoj – ističe on.
ZADUŽENI PREKO MJERE
To je, prema njegovim riječima, i razlog što Svjetska banka, a i MMF (iako se potrudio preko mjere da svoje ocjene maksimalno ublaži), ukazuju na važnost fiskalne politike i što Svjetska banka, naročito, jačanje fiskalne discipline – pored napretka u reformama – označava kao ključni činilac za rast crnogorske ekonomije.
– Drugačije ocjene ni ne može biti, jer smo zaduženi preko mjere, a ako i dalje nastavimo sa većom potrošnjom u odnosu na produkciju (a sva je prilika da hoćemo), odnosno bržim rastom rashoda u odnosu na prihode, onda će rezultat biti novo zaduženje i sve veća nelikvidnost. Rastući socijalni transferi (penzije i socijalna davanja) kao i nerealni rast plata zarad političkog populizma, a po cijenu održivosti javnih finansija i ukupne finansijske stabilnosti, može samo voditi na ekonomsku stranputicu i ničemu drugom – upozorava Kostić.
On navodi da je to jasno svima – i međunarodnim institucijama (SB i MMF i drugima), kao i crnogorskoj Vladi, kako kaže – „sasvim sam siguran“.
– To što kod nje nema volje da se tome trendu stane na kraj ili makar otvori proces njegovog zaustavljanja, razlozi su poznati. No, to što međunarodne institucije (predstavnici MMF naročito) o tome govore nemušto i uočljivo relativizuju jasne signale ekonomskog usporavanja i pogoršanja makroekonomskih parametara – formulacijama („crnogorska se ekonomija drži“) otvara značajna pitanja kredibiliteta – zaključuje prof. dr Vasilije Kostić.