Zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine i dalje je ostvariv cilj za Crnu Goru, ocijenio je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler i poručio da Skupština treba što prije da izabere sudije Ustavnog suda i zamjenike guvernera Centralne bank. 
 
Satler je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da su izmjene izbornog zakonodavstva, usvojene krajem jula, krupan korak naprijed i da su poslanici, podrškom važnim zakonima, pokazali da je evropski put Crne Gore značajniji od dnevne politike. 
 
Odgovarajući na pitanje koji su najveći izazovi koji predstoje u procesu pristupanja Crne Gore Uniji, Satler je kazao da su poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, najteži izazov i da treba stalno da budu u fokusu aktera u Crnoj Gori. 
 
Prema njegovim riječima, i zaštita životne sredine, koja je obuhvaćena poglavljem 27, izuzetno je važna i zahtjevna oblast. 
 
Satler je ukazao na namjeru Crne Gore da do kraja godine bude zatvoreno pet poglavlja, a zatim i deset u prvoj i isto toliko u drugoj polovini naredne godine. 
 
- To znači puno tehničkog posla koji je neophodno završiti i koji je dijelom već otpočeo. Ohrabrujem Skupštinu da se na to fokusira i da se, po mogućnosti, ponovo sastane već u septembru i počne da radi na ovim pitanjima- rekao je Satler. 
 
On je kazao da Skupština treba brzo da djeluje po putanju imenovanja sudija Ustavnog suda, ali i da izabere dva zamjenika guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) i četiri člana Savjeta te finansijske institucije. 
 
- Sve su to pitanja koja zaista pokazuju koliko posla predstoji: poglavlja, Centralna banka, ali i Ustavni sud. Na to svi akteri treba da usmjere svoju pažnju, a naročito Skupština- naglasio je Satler. 
 
Na pitanje da li je zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine i dalje ostvariv cilj za Crnu Goru, Satler je odgovorio potvrdno. 
 
Govoreći o izmjenama izbornog zakonodavstva, kojima se predviđa održavanje svih loklanih izbora u jednom danu, učešće žena od 40 odsto u parlamentu i profesionalizovana izborna komisija, Satler je rekao da je to krupan korak naprijed. 
 
- Ono što se dogodilo u crnogorskom parlamentu zaista je bio krupan politički korak naprijed za Crnu Goru- kazao je Satler. 
 
Prema njegovim riječima, kvota od 40 odsto za žene u parlamentu je od suštinskog značaja, naročito kada se radi o zastupljenosti žena u tradicionalnom društvu, kakvo je crnogorsko. 
 
Komentarišući kritike da se produženje mandata pojedinim lokalnim parlamentima usljed određivanja jedinstvenog dana za prve naredne zajedničke lokalne izbore može tumačiti kao kršenje Ustava i demokratskih principa, Satler je istakao da se u dinamičnoj demokratiji mogu čuti različiti glasovi i da je normalno da postoje kritike. 
 
On je istakao da je objedinjavanjem svih izbora smanjen prostor za korupciju i unaprijeđena demokratija. 
 
- Kada je u pitanju produženje mandata, to je zaista osjetljiva tema i pristupili smo joj s puno pažnje. Sagledali smo i primjere najbolje međunarodne prakse- rekao je Satler, dodajući da je slično učinjeno u Njemačkoj 2019. godine. 
 
Na pitanje šta smatra da su ključna pitanja za nastavak izborne reforme, Satler je kazao da dosadašnje izmjene predstavljaju prvi dio procesa i da sada predstoji drugi. 
 
- Na dnevnom redu je zastupljenost manjina - Roma, ali i pitanje uvođenja nekih elemenata direktne demokratije, poput uvođenja otvorenih ili poluotvorenih lista- naveo je Satler, dodajući da je riječ o pitanjima kojima očekuje da će se Skupština baviti. 
 
On je istakao i značaj sređivanja biračkog spiska u nastavku izborne reforme. 
 
- Smatram da bi ovo bio važan dio drugog paketa izborne reforme- dodao je Satler. 
 
Na pitanje da li će, i nakon izmjena usvojenih u julu, izborna reforma biti u fokusu EU, on je kazao da su, kada su u pitanju pregovori o pristupanju, neki od ključnih djelova ispunjeni rješavanjem pitanja poput izbora u jednom danu i regulisanjem finansiranja političkih partija. 
 
- Međutim, u interesu crnogorske demokratije, zaista apelujem da se ne zaborave ni ostala pitanja koja smo pomenuli- rekao je Satler. 
 
Komentarišući predloge zakona o javnim okupljanjima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Satler je rekao da se raduje što Skupština prošle sedmice nije nastavila sa njihovim usvajanjem. 
 
- Mislim da je bila mudra odluka da se ostavi više prostora za diskusiju i javne konsultacije, ali i da se uključi Evropska komisija. Mi ćemo ih vrlo pažljivo pogledati i vratiti se s prijedlozima- naglasio je Satler. 
 
Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je unapređenje odgovornosti tužilaca i sudija veoma važno i da se EU za to zalaže širom regiona, uključujući i Crnu Goru, ali da je potreban oprez u pogledu toga šta se podrazumijeva pod vetingom, budući da je taj termin ponekad teško definisati. 
 
Satler je kazao da je u Albaniji, gdje je nekada bio ambasador, proces vetinga počeo prije devet godina, ali da još nije okončan. 
 
- Tako da treba da razumijemo šta zapravo stoji iza ideja o vetingu u Crnoj Gori. Isto tako treba da imamo u vidu da se Crna Gora nalazi u završnim fazama procesa pristupnih pregovora. Dakle, ono što ne želimo da vidimo jeste da dođe do ometanja kada je riječ o ispunjavanju mjerila za poglavlja 23 i 24- rekao je Satler. 
 
On je istakao da Crna Gora već ima mnogo instrumenta kojima bi se mogla povećati odgovornost u pravosuđu, ali da nijesu iskorišćeni u punoj mjeri. 
 
Kako je naveo, Sudski i Tužilački savjet imaju različite instrumente za disciplinske i etičke prestupe koji se mogu više koristiti. 
 
- Imate ocjene učinka za sudije i tužioce, a sada po prvi put i za sudije Vrhovnog suda. Osim toga, i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) takođe ima ovlašćenja da sprovodi provjere imovine- kazao je Satler i poručio da ohrabruje savjete i ASK da u potpunosti koriste instrumente koje imaju. 
 
Govoreći o poglavlju 27 i kampanji “Čuvaj da te čuva”, Satler je rekao da vidi određene pomake kada je riječ o postrojenjima za preradu otpadnih voda, po pitanju ulcinjske Solane, ali i kada je riječ o centrima za upravljanje otpadom. 
 
- Veoma sam zainteresovan da ovaj period iskoristimo za podizanje svijesti o značaju životne sredine- kazao je Satler dodajući da je fokus na oblastima poput smanjenja upotrebe plastike, rješavanje problema starih automobilskih guma, ali i pitanja nelegalnih deponija kojih je, kako je istakao, u Crnoj Gori više od 300. 
 
Komentarišuću upozorenja dijela civilnog društva i opozicije da je u Crnoj Gori prisutan istorijski revizionizam i veličanje četničkog pokreta, Satler je rekao da se Crnoj Gori sada ukazuje prilika kakva se javlja jednom u generaciji. 
 
- Ta jedinstvena prilika se zove pristupanje EU. Vrata su otvorena. Vi ste predvodnik procesa. Vi zatvarate poglavlja. Kada vam se ukaže takva prilika, mislim da treba da se fokusirate na budućnost. Treba da se fokusirate na ono što je pred vama, na mogućnosti koje se otvaraju pristupanjem Uniji- naglasio je Satler. 
 
On je poručio da nema „plana B“ i da Crna Gora ne treba da dozvoli da bude iznova rastrzana istim pitanjima koja se odnose na događaje od prije 100 ili 80 godina. 
 
- Prostor za razgovore o partizanima i četnicima postoji na drugim mjestima, poput univerziteta, ali to ne treba da zauzima centralno mjesto u političkoj debati- poručio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Skupština što prije da izabere sudije Ustavnog suda i zamjenika guvernera Centralne banke

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u junu iznosila je 2,43 milijarde eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
Od toga je 94,24 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.
U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.
- U junu je za 21 radni dan realizovano ukupno 1,38 miliona naloga, od čega 40,92 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu - navodi se u izvještaju CBCG.
Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 65,86 hiljada naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 115,63 miliona eura.
U junu je za 11,45 hiljada minuta produkcije bilo sedam minuta zastoja u radu sistema, te je njegova raspoloživost bila 99,94 odsto.
Iz CBCG su napomenuli da su tokom maja pustili u rad novu generaciju nacionalnog platnog sistema – RTS/X, u potpunosti usklađenog sa međunarodnim standardom ISO 20022, što predstavlja najznačajniju funkcionalnu i tehnološku promjenu u radu domaćeg platnog prometa od njegovog uspostavljanja 2005. godine.

Platni promet 2,43 milijarde eura

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju juna u blokadi bilo skoro 21 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,15 odsto više nego na kraju maja.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,48 milijardi eura, što je 1,97 odsto više nego u maju.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 34,4 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 508,99 miliona eura.
Kako se navodi, 53,27 odsto ukupnog iznosa blokade ili 788,16 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,27 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 34,54 miliona eura, što je 2,33 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,72 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,44 milijarde eura.

U blokadi skoro 21 hiljada kompanija

Saradnja sa Luksemburgom ima posebnu vrijednost jer dijelimo karakteristike malih i otvorenih ekonomija, koje su posebno osjetljive na eksterne šokove i stoga zahtijevaju snažne institucije i otpornu finansijsku infrastrukturu, kazala je guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović na sastanku sa guvernerom Centralne banke Luksemburga Gastonom Rajnešom.
Tokom sastanka, guverneri su razmijenili mišljenja o aktuelnim globalnim ekonomskim i finansijskim kretanjima, sa posebnim osvrtom na izazove koji utiču na rad centralnih banaka.&nbsp;
Razgovarano je o mogućnostima za unapređenje bilateralne saradnje između dvije institucije, sa fokusom na nadzor finansijskog sistema, digitalizaciju i jačanje institucionalnih kapaciteta centralnih banaka u kontekstu sve kompleksnijih globalnih izazova.
Radović je istakla da je za CBCG od posebnog značaja saradnja sa Centralnom bankom Luksemburga, kao članicom Evropskog sistema centralnih banaka (ESCB), imajući u vidu da se CBCG aktivno priprema za buduće članstvo u ESCB-u.&nbsp;
- Razmjena znanja, iskustava i dobre prakse sa institucijama koje su dio Eurosistema predstavlja važan doprinos procesu jačanja regulatornog i nadzornog okvira CBCG, kao i njenoj institucionalnoj modernizaciji. Dodatno, saradnja sa Luksemburgom ima posebnu vrijednost jer dijelimo karakteristike malih i otvorenih ekonomija, koje su posebno osjetljive na eksterne šokove i stoga zahtijevaju snažne institucije i otpornu finansijsku infrastrukturu - kazala je Radović.
Iskazana je obostrana spremnost na dalju saradnju i međusobnu podršku u procesima reformi i jačanja otpornosti finansijskog sistema.
Guvernerka Radović boravi u Luksemburgu povodom učešća na redovnom godišnjem sastanku Konstituence Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koji se održava od 2. do 4. jula i okuplja guvernere centralnih banaka i ministre finansija zemalja članica Konstituence, kao i visoke zvaničnike međunarodnih finansijskih institucija.&nbsp;

Radović sa Rajnešom: Od posebnog značaja saradnja sa Centralnom bankom Luksemburga

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prva tri mjeseca je iznosio 211,76 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 89,52 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
Neto priliv stranih direktnih investicija u prva tri mjeseca je iznosio 122,24 miliona eura, što je 3,98 odsto više u odnosu na isti uporedni period.
- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 1,4 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu.
Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 27,06 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 62,46 miliona.
Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 135,19 miliona eura, što čini 63,84 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 113,51 milion eura, a u preduzeća i banke 21,68 miliona eura.
Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 70,11 miliona eura, što je 7,03 odsto manje nego tokom prvog kvartala prošle godine. Preostalih 3,05 odsto se odnosilo na ostala ulaganja.

Odlilo se 89,52 miliona eura

Na Montenegroberzi je danas prodato 74,9 odsto akcija crnogorske Hipotekarne banke za 74,98 miliona eura.
Kupac je, kako prenose mediji, AIK grupa srpskog biznismena Aleksandra Kostića.
Cijena akcije iznosila je 9,77 eura, dok je ukupno podato 7,67 miliona dionica.
AIK grupa je prošle sedmice dobila saglasnost Centralne banke (CBCG) za preuzimanje većinskog vlasništva u Hipotekarnoj banci.

Prodate akcije Hipotekarne banke za skoro 75 miliona eura

Centralna banka (CBCG) objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi sedam blokiranih kompanija manje nego na prethodnom.
Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 20,96 hiljada kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,45 hiljada ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.
U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.
Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika.
U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila više od deset hiljada eura u neprekidnom trajanju više od 30 dana.
Imena kompanija se objavljuju na sajtu CBCG, www.cbcg.me, a u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavljuju se po azbučnom redu.

Manje preduzeća u blokadi

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 22 radna dana u aprilu iznosila je 2,37 milijardi eura, što je 7,2 odsto više nego u martu, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
Od toga je 94,25 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.
U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.
- U aprilu je za 22 radna dana realizovano ukupno 1,32 miliona naloga, od čega 40,16 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu - navodi se u izvještaju CBCG.
Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 59,98 hiljada naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 107,95 miliona eura.
U aprilu je za 11,99 hiljada minuta produkcije bilo tri minuta zastoja u radu sistema, te je njegova raspoloživost bila 99,97 odsto.

Platni promet 2,37 milijardi eura

Obavezna rezerva banaka na kraju marta je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 308,65 miliona eura.
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 73 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 27 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u februaru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,65 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,02 odsto, a na oročene 14,98 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

Obavezna rezerva 308,65 miliona eura

Više nije potrebno čekati tradicionalne cikluse za obradu transakcija koji su se do sada obavljali tri puta dnevno u terminima od 11, 13.30 i 16 i 15 sati - već sada banka novac knjiži direktno i bez zadržavanja po prijemu poruke o tom prilivu - rekao je &nbsp;direktor Sektora za platni promet Centralne banke Crne Gore (CBCG) Andrija Jovović u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Centralna banka Crne Gore saopštila je u ponedjeljak da je pustila u rad novu generaciju nacionalnog platnog sistema RTS/X čime je pokrenuta najznačajnija funkcionalna i tehnološka promjena u domaćem platnom prometu, od njegovog uspostavljanja 2025. godine.
Nova funkcija platnog sistema je onlajn kliring, kaže Jovović, koji funkcioniše na način što transakcije ispod 1.000 eura se stavljaju na raspolaganje u realnom vremenu.
- Čim banka dobije poruku da ćete imati priliv na vašem računu ona stavi sredstva na raspolaganje u roku od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Više nije potrebno čekati tradicionalne cikluse za obradu transakcija koji su se do sada obavljali i sada se obavljaju tri puta dnevno u terminima od 11, 13 i 30 i 16 i 15 sati, već sada banka novac knjiži direktno i bez zadržavanja po prijemu poruke o tom prilivu - rekao je Jovović.
Naglašava da se razmjena poruka odvija u toku radnog vremena radnim danima - od devet do 16 sati.
- Planovi su da u narednoj fazi, koja će biti u narednim mjesecima, radno vrijeme za razmjenu poruka produžimo do 20 sati uveče, a sljedeća faza je i da tu razmjenu poruka omogućimo i tokom vikenda. Brzina i dostupnost sredstava su znatno unaprijeđeni u odnosu na prethodni sistem - zaključio je Jovović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TVE

Jovović: Onlajn kliring omogućava trenutno raspolaganje sredstvima u iznosu do 1.000 eura

Načelnik Direkcije za operativne poslove Radomir Šćepanović kazao je da su trenutno aktivni požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću.
- U Podgorici na Bioču, zaseok Bioči, Danilovgradu u Topolovu i u Petrovićima u Nikšiću. Radi se o požarima manjeg intenziteta, koji su pod kontrolom i ne ugrožavaju ni objekte, ni istanovništvo -rekao je Šćepanović.
Kako je rekao, i dalje su ekipe na terenu pripravne i opserviraju požarišta.
- Pripadmici Direktorata za zaštitu i spašavanje sa termovizijama se obilazi teren, detektujući podzemne požare koji su nam pravili problem prethodnih dana. Najsvježiji primjer je sa Kučkih korita - dodao je Šćepanović.
Prema njegovim riječima, na raspolaganju je sedam letjelica.
On je istakao da je sistem zaštite i spašavanja dao puni odgovor i u punom kapacitetu svih dana.
Šef Odsjeka za obuke i operativne aktivnosti Milan Radović kazao je da je od 11. avgusta, otkad su startovali požari, sistem zaštite se podizao.
- Poslali smo zahjev za međunarodnu pomoć, prvi timovi su stigli 12. i 13. avgusta. Došli su timovi iz Švajcerske i Asutrije koji su pomagali sa zemlje. Oni su i dalje tu i produžili smo njihov boravak ovdje iz preventnivnih razloga da bi bili spremni na eventualnu eskalaciju požara - naglasio je Radović.
On se zahvalio međunarodnim timovima, ali i svim službama zaštite i spašavanja iz svih gradova Crne Gore, Vojsci Crne Gore.
- Nažalost, imali smo smrtni slučaj što je najteža posljedica koja može biti i koja je sve u sistemu i sve građane Crne Gore pogodila. Naš mehaničar koji je bio angažovan dano-noćno u popravci i sređivanju letilica je imao udes, ali se već sjutra stavio na raspolaganje. To je dokaz da oni imaju veliko srce. Poželio bih mu brz oporavak - kazao je Radović.
Podsjetio je da je uspostavaljena baza operacija putem koje su raspoređivali međunarodne timove.
- Što se tiče kapaciteta u Direktoratu MUP-a, prva dva dana požara u reonu Kuča smo angažovali multi-robotički sistem koji je dao odlične rezultate... Stavili smo na raspolaganje sve što smo imali, prekinuli smo godišnje odmore svim službenicima i na kraju nas je pogedao Bog i &nbsp;juče je pala kiša - kazao je, pored ostalog, Radović.
Uskoro opširnije...

Šćepanović: Manji požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću, ne ugrožavaju objekte i stanovništvo; Radović: Timovi iz Švajcerske i Austrije i dalje preventivno tu

Na Evropskom kupu za pionire koji je održan u Đeru (Mađarska) i na kome su učestvovala 273 &nbsp;takmičara iz 77 klubova i 19 zemalja, takmičari džudo kluba Ippon osvojili su tri medalje, po jedno zlato, srebro i bronzu. Zlatnu medalju je osvojio Milorad Tadić, srebrom se okitio Lazar Dubljević, dok je bronzano odličje pripalo Petru Čvoroviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b" data-rendition-name="original" width="3816" height="3232" loading="lazy" alt="Tadić Ippon"> </figure>  Tadić je u prvom kolu kategorije do 50kg bio slobodan, dok je u drugom kolu pobijedio reprezentativca Bugarske Ivana Antonova. U četvrtfinalnom meču Milorad je bio bolji od Litvanca Sinagins Nilsa a u polufinalnom meču savladan je predstavnik Srbije Luka Anđelković. U finalnom meču naš takmičar je bio bolji od reprezentativnog druga Vojina Radoševića. Miloradu je ovo druga zlatna medalja na evropskim kupovima i odličan pokazatelj da se veliki rad i odricanje na svakom treningu itekako isplati.&nbsp; Dubljević je u prvom kolu kategorije do 42kg bio slobodan dok je u drugom kolu savladao reprezentativca Mađarske Janka Marcella. U polufinalnom meču, nakon veoma neizvjesne borbe koja je ušla u produžetak, Lazar je bio bolji od predstavnika Azerbejdžana Satara Gadirova da bi u finalnom meču za nijansu bio bolji reprezentativac Ukraine Svitosav Nesvietov. Prva medalja za Lazara na evropskim kupovima dokaz je da je na pravom putu i da najbolje od njega tek očekujemo. Petar Čvorović je u prvom kolu kategorije do 50kg izgubio od Litvanca Aleksandra Popoksa koji je u nastavku takmičenja došao do polufinala i tako obezbijedio repesaž našem takmičaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689" data-rendition-name="original" width="3060" height="2862" loading="lazy" alt="Petar Čvorović Ippon"> </figure>  U prvom kolu repesaža Petar je bio bolji od reprezentativca Mađarske Sare Hunora, a u drugom kolu je prelijepim iponom savladan predstavnik Srbije Lazar Jokić. U finalu repesaža pobijedio je Dimitrija Dejanovića iz Srbije da bi u borbi za bronzanu medalju Petar na dominantan način savladao prvaka Srbije Luku Anđelkovića. Petru je ovo prva medalja na evropskim kupovima i veliki podstrek i vjetar u leđa za naredna takmičenja. Luka Ranitović je nastupio u kategoriji do 55kg i poražen je u prvom kolu od reprezentativca Ukraine Danila Voloktina nakon veoma neizvjesne borbe koja je riješena tek u produžetku. Ogromno iskustvo za Luku koji ide velikim koracima ka ostvarenju svojih snova. Takmičare je predvodio naš proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević koji se odlično snašao u trenerskoj ulozi i koji je bio velika motivacija i podrška našim takmičarima u pohodu na medalje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1" data-rendition-name="original" width="2696" height="4128" loading="lazy" alt="Ippon Đer"> </figure>

Tri medalje za džudiste Ippona na Evropskom kupu u Mađarskoj

Ulcinjski policajci su kontrolom A.B. (23) pronašli pvc pakovanje sa 10 komada tableta MDMA.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama A.B. ne stiču elementi krivičnog djela već je naložio da se protiv njega podnese prekršajna prijava u redovnom postupku zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Kontrolom J.V. (40) iz Nikšića, u blizini jednog ugostiteljskog objekta na Velikoj plaži, policija je pronašla manju količinu marihuane.
Tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici se izjasnio da u radnjama A.B. nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, te će protiv A.B. biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz istog Zakona.
- Policijski službenici nastavljaju sa pojačanim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe i ulične distribucije narkotika, naročito u južnoj regiji države u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, zaštite građana i turista i njihovog zdravlja - saopšteno je iz Uprave policije.

Kontrole u Ulcinju: Oduzeti MDMA i marihuana, prekršajne prijave protiv dvijer osobe

Reproduktivno zdravlje Crnogorki, u poređenju sa svjetskom statistikom je na zavidnom nivou, ali još uvijek ima prostora za napredak, kazala je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E specijalista ginekologije i akušerstva dr Emilija Delević.
- Puno je tu tema, abortus, kontracepcija, HPV infekcija, &nbsp;karcinom grlića materice, dosta je aktuelnih tema, ali imam utisak da su naše žene priličnoedukovane i dosta znaju o tome - rekla je Delević.&nbsp;
Delević smatra da je neophodno raditi na edukaciji o kontracepciji, jer još uvijek postoje zablude o toj temi.
Sa edukacijom mora početi u školama, dok se kasnije dograđuje u kontaktu sa zdravstvenim radnicima, ali, kako tvrdi, i preko medija, koji imaju veliku ulogu u edukativnom smislu.
- Najčešće zablude su vezane za kombinovane oralne kontraceptive i generalno mali procenat žena u Crnoj Gori koristi efikasne i pouzdane metode kontracepcije, jer nažalost naša statistika pokazuje da svega 16 posto žena starosti između 15 i 49 godina koristi pouzdani metod kontracepcije, što je zaista malo. Najviše je zabluda vezano za kombinovane oralne kontraceptive i intrauterine uloške, odnosno spirale - istakla je Delević.

Delević: Najveći procenat abortusa i neželjenih trudnoća kod djevojaka u dobi od 13 do 17 godina

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: centralna-banka-crne-gore