U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju oktobra u blokadi bilo 21,16 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,11 odsto više nego na kraju septembra.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,56 milijardi eura, što je 1,31 odsto više nego u septembru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 560,15 miliona eura.
Kako se navodi, 54,77 odsto ukupnog iznosa blokade ili 852,29 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,88 miliona eura, što je 2,37 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,91 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,52 milijarde eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U blokadi 21,16 hiljada kompanija

Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović učestvovala je u Tirani na visokoj međunarodnoj konferenciji povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Banke Albanije. Konferencija, organizovana u saradnji sa Reinventing Bretton Woods Komitetom (RBWC), okupila je vodeće centralne bankare, ekonomiste i predstavnike međunarodnih finansijskih institucija iz Evrope i svijeta, koji su razgovarali o globalnim ekonomskim kretanjima, regionalnoj konvergenciji i budućnosti novca u digitalnom dobu, saopšteno je iz Centralne banke.
Guvernerka Radović govorila je na panelu “Strateški izbori i budući izazovi Evrope”, kojim je predsjedavao guverner Banke Albanije Gent Sejko, a među učesnicima su bili i Alfred Kamer, direktor za Evropu Međunarodnog monetarnog fonda, Primož Dolenc, guverner Banke Slovenije, Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine i Debora Revoltella, glavna ekonomistkinja Evropske investicione banke.
Tokom izlaganja, guvernerka Radović istakla je da inovacije predstavljaju ključni pokretač održivog ekonomskog rasta, konkurentnosti i otpornosti savremenih društava. U kontekstu evropskih politika, guvernerka Radović je naglasila da su ambicije i agenda EU u sferi inovacija ohrabrujuće za buduće članice EU posvećene stvaranju konkurentnog i inkluzivnog ekosistema, koji povezuje javni, poslovni, finansijski i naučno-istraživački sektor. Takav pristup, kako je istakla, treba da osigura da koristi od inovacija budu ravnomjerno raspodijeljene među regionima i društvenim grupama, doprinoseći društvenoj koheziji i održivom razvoju.
Guvernerka je naglasila da Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja koja se približava članstvu u Evropskoj uniji, ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse. Podsjetila je da je Crna Gora prva zemlja van Evropske unije koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije, čime je postavila čvrste temelje za razvoj inovacionog sistema i digitalne transformacije.
Govoreći o ulozi centralnih banaka u ovim procesima, guvernerka Radović je istakla da se savremeni koncept finansijske stabilnosti sve više oslanja na inovacije – od razvoja digitalnih plaćanja i FinTech rješenja, do unapređenja analitičkih i nadzornih kapaciteta centralnih banaka.&nbsp;
- Za Crnu Goru, Evropska unija predstavlja najvažnije sidro stabilnosti, jer sam proces pristupanja podrazumijeva jačanje institucija, unapređenje finansijske regulative i uključivanje u evropski finansijski i inovacioni ekosistem. Transfer znanja, učešće u evropskim inicijativama i primjena EU standarda u digitalnom i finansijskom sektoru omogućavaju našoj zemlji da brže uvodi moderne tehnologije, unapređuje nadzorne kapacitete i povećava transparentnost tržišta. Na taj način, evropske integracije predstavljaju strateški put ka dugoročnoj stabilnosti, inovacijama i održivom rastu, za Crnu Goru i naš region- istakla je guvernerka Radović..
Sa konferencije je poručeno da centralne banke imaju ključnu ulogu u oblikovanju stabilnog i otpornog globalnog finansijskog sistema, posebno u vremenu ubrzanih tehnoloških i strukturnih promjena. Istaknuto je da njihova odgovornost danas prevazilazi tradicionalne okvire monetarne politike – centralne banke su pozvane da postanu aktivni pokretači inovacija, održivosti i inkluzivnog ekonomskog rasta.

1250x600

1084x550

Radović u Tirani: Crna Gora ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse

Savjet Centralne banke Crne Gore donio je danas Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka Crne Gore.&nbsp;
Kako ističu u saopštenju, ovom odlukom, koja se primjenjuje od 1. decembra ove godine, naknade koje CBCG obračunava bankama za usluge u RTGS i DNS platnim sistemima snižene su za 50%.&nbsp;
- Za izvršenje naloga u vrijednosti do 1.000 eura naknada će iznositi 0,05 eura umjesto dosadašnih 0,10 eura, a za izvršenje naloga u vrijednosti preko 1.000 eura naknada će, umjesto dosadašnjih 1,50 eura, iznositi 0,75 eura- navode.
Kako su kazali, ovim se stvaraju preduslovi da banke proporcionalno prenesu smanjenje naknada u platnom prometu na krajnje korisnike – građane i privredu, te da efekti ove mjere budu u potpunosti ostvareni u korist korisnika platnih usluga.&nbsp;
- Ova promjena predstavlja važan korak u pripremi za implementaciju nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS klon), koji se razvija na osnovu tehničkih standarda Eurosistema, u saradnji sa Centralnom bankom Italije i Evropskom centralnom bankom, a koji će građanima biti na raspolaganju od kraja jula naredne godine- poručili su iz CBCG.
Iako će se sniženje naknada negativno odraziti na prihode CBCG, ova mjera je, kažu oni, ocijenjena opravdanom, imajući u vidu šire ciljeve – povećanje efikasnosti, dostupnosti i konkurentnosti nacionalnog platnog sistema, kao i očekivane pozitivne efekte nižih troškova za građane i privredu.
- U cilju potpunog usklađivanja sa relevantnim propisima Evropske unije, Savjet je danas utvrdio Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnim institucijama. Ključni cilj predloženih izmjena je dodatno unapređenje postupka sanacije i njegovo prilagođavanje savremenim evropskim standardima- rekli su u saopštenju.
Kako dodaju, glavna novina odnosi se na uvođenje jasnog regulatornog tretmana za subjekte za koje je planom sanacije predviđen isključivo stečaj, a ne sanacija.&nbsp;
U cilju povećanja pravne sigurnosti, transparentnosti i efikasnosti sprovođenja interne sanacije, kako piše dalje u saopštenju, Savjet je donio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o bližoj sadržini planova sanacije kreditnih institucija i planova sanacije za grupu.
- Ovim aktom se propisuje obaveza izrade posebnog priručnika koji će sadržati detaljan opis procedura, internih pravila i koraka za sprovođenje instrumenta interne sanacije, uz preciznu raspodjelu nadležnosti i odgovornosti unutar kreditne institucije, jasan plan komunikacije sa relevantnim subjektima i druge elemente neophodne za zakonito i pravovremeno sprovođenje sanacionih mjera- pojasnili su.
Kako se dodaje, Savjet je, takođe, u cilju potpunog usaglašavanja sa relevantnim EU propisima, utvrdio Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama.
- Predloženim izmjenama proširuje se opseg kreditnih institucija koje su dužne da otvaraju i vode račune za plaćanje sa osnovnim uslugama. Naime, ova obaveza se uvodi za sve kreditne institucije sa sjedištem u Crnoj Gori, čime se podstiče šira upotreba računa sa osnovnim uslugama koji uključuje niz pogodnosti (besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, besplatne uplate i isplate gotovine na šalteru i bankomatu, kao i deset besplatnih nacionalnih platnih transakcija mjesečno)- naglasili su.
Takođe se, kako navode, proširuje opseg potrošača koji imaju pravo na otvaranje računa sa osnovnim uslugama.
- Pored dosadašnjih kategorija (korisnika minimalne zarade, materijalnog obezbjeđenja, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć i novčane naknade po osnovu osiguranja od nezaposlenosti), ovo pravo ostvarivaće i korisnici najnižih penzija, privremenih naknada od strane Fonda PIO i dodatka za djecu. Savjet je donio Odluku o dopuni odluke o imenovanju predsjednika i članova Savjetodavnog odbora, kojom se za člana ovog tijela imenuje dr Marko Škreb, bivši guverner Hrvatske narodne banke- piše u saopštenju.
Na današnjoj sjednici, kako su zaključili, Savjet je razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti.

Savjet CBCG utvrdio nacrte zakona i odluke u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima i jačanja efikasnosti platnog sistema

Guvernerka Irena Radović je juče parlamentu ponovo uputila prijedloge za imenovanje Gordane Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere CBCG. Skupština u maju nije izabrala Kalezić i Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika.
Za izbor Kalezić glasao je 21 poslanik, isto toliko ih je bilo uzdržano, dok niko nije bio protiv. Remikovića je podržalo 15 poslanika, 28 je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv. Njih je prvobitno na te funkcije prvi put prošle godine predložila guvernerka Radović.
<h3>Uticaj na nezavisnost</h3>
Evropska komisija u izvještaju za Crnu Goru registrovala je političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku.
- Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG – navodi se u izvještaju EK objavljenim u utorak, uz problematizovanje što je Skupština u maju odbila prijedloge guvernerke za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) je nedavno ukazao na veliki značaj operativne nezavisnosti CBCG, što podrazumijeva i adekvatnu kadrovsku popunjenost. Zato su apelovali da se što prije popune mjesta u Savjetu CBCG i viceguvernera.
<h3>Obrazloženje</h3>
U obrazloženju guvernerka Radović je navela da je Gordana Kalezić od februara 2019. godine zaposlena u Centralnoj banci kao direktorica Direkcije za nadzor oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštite prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga.
- Od 2020. godine je članica Komiteta za superviziju i sanaciju kreditnih institucija Centralne banke, gdje je u jednom periodu bila i njegova predsjednica, a sada je zamjenica predsjednice. Članica je stalne delegacije Crne Gore pri Komitetu eksperata za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma - MONEYVAL, kao stalnom nadzornom tijelu Savjeta Evrope. U postupku evaluacije sistema Cme Gore od strane MONEYVAL-a, koji je započet tokom 2022. godine, dala je izuzetan doprinos uspješno predstavljajući znatan dio sistema u svim fazama evaluacije, što je rezultiralo usvajanjem pozitivnog izvještaja o evaluaciji Cme Gore na plenarnom zasijedanju MONEYVAL-a, u decembru 2023. godine – navodi se u obrazloženju.
U obrazloženju se ističe da je Kalezić nakon specijalističkih obuka i dobijenih sertifikata od strane FATE (Financial action task force) i MONEYVAL-a, i pored aktivnog doprinosa kad je Crna Gora u pitanju, jedina je ekspertkinja iz Crne Gore ekstemo angažovana od strane MONEYVAL-a za potrebu procjene usklađenosti finansijskog sistema drugih jurisdikcija, uključujući zemlje članice EU, sa FATF standardima.
Dodaje se da je Kalezić članica Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti CBCG i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.
- Početkom 2023. godine imenovana je za članicu Koordinacionog tijela za izradu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i upravljanje utvrđenim rizicima. U toku 2024. godine je, kao dio najužeg tima Centralne banke Cme Gore, koji je uspješno i značajno prije predviđenih rokova pripremio u julu predatu aplikaciju za pristup Cme Gore SEPA, koordinirala važan segment aktivnosti na pripremi aplikacije. Znatno je doprinijela ostvarenju potrebnih rezultata, neophodnih za proširenje geografskog obuhvata SEPA na Crnu Goru kroz usklađivanje regulatomog okvira sa evropskom legislativom i dostizanje visokih standarda koje postavlja Evropska centralna banka (ECB) i Bankarska unija – kaže se, između ostalog, u obrazloženju.
<h3>Radno iskustvo</h3>
Guvernerka Irena Radović je u obrazloženju navela da je Milan Remiković cjelokupno profesionalno i radno iskustvo stekao radeći u Centralnoj banci. Od 2007. do 2010. godine kao kontrolor u Sektoru za kontrolu banaka, obavljao je poslove kontrole kreditnog rizika u bankama, vršio analizu kreditnog rizika i učestvovao u razvoju i primjeni politika, procedura, smjernica za rad i priručnika.
- Od 2010. do 2016. godine je kao viši kontrolor obavljao najsloženije poslove u procesu kontrole kreditnog rizika, pripremao analize finansijskih pokazatelja pravnih lica u postupcima izdavanja odobrenja ili saglasnosti, pripremao analize o trendovima kreditnog rizika na nivou bankarskog sistema, uključujući i pružaoce nebankarskih finansijskih usluga, te učestvovao u izradi i realizaciji više projekata iz oblasti upravljanja kreditnim rizikom – piše u obrazloženju.
U obrazloženju je navedeno da je Remiković od 2016. do 2020. godine kao portfolio menadžer rukovodio timovima za posredne i neposredne kontrole poslovanja banaka i radio na najkompleksnijim poslovima uključujući: definisanje godišnje supervizorske strategije, koordinaciju aktivnosti i rješavanje najsloženijih problema u procesu kontrole banaka, praćenje ukupnog rizičnog profila kontrolisanih banaka, predlaganje supervizorskih mjera i praćenje njihove realizacije, te implementaciju brojnih projekata u koordinaciji s međunarodnim partnerima.
- Od 2020. do 2024. godine, odnosno od osnivanja Direkcije za sanaciju kreditnih institucija, kao njen direktor radio je na uspostavljanju ove ključne funkcije Centralne banke kao organa za sanaciju, ovlašćenog da primjenjuje instrumente sanacije i izvršava sanaciona ovlašćenja utvrđena Zakonom o sanaciji kreditnih institucija. Učestvovao je u pripremi propisa iz oblasti sanacije kreditnih institucija i pripremi internih akata kojima se detaljnije opisuje način, proces planiranja i sprovođenje sanacije – dodaje se u obrazloženju.
Rukovodio je procesom uspostavljanja Sanacionog fonda i pripreme podzakonskih akata i metodologije u skladu sa evropskom regulativom. Radio je na odobravanju i izmjenama planova sanacije kreditnih institucija, praćenju i odobravanju minimalnih zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama i koordinirao aktivnosti na realizaciji međunarodnih ugovora i memoranduma o razumijevanju.
Od 12. jula 2024. godine obavlja poslove direktora Sektora za kontrolu koji je zadužen za kontrolu banaka i pružalaca finansijskih usluga u Centralnoj banci.
Od 2023. godine je član Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU za oblast pravne tekovine EU koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 9 - Finansijske usluge, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti Centralne banke i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.

Radović parlamentu predložila iste kandidate nakon što u maju nijesu dobili podršku

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
<h2>Negativne posljedice</h2>
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulešković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.&nbsp;
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore.&nbsp;
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković.&nbsp;
Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija.&nbsp;
- Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mulešković.&nbsp;
<h2>Podaci</h2>
Tvrdnje sagovornika Pobjede potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda.&nbsp;
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Likvidna aktiva banaka na kraju avgusta je iznosila 1,64 milijarde EUR, što je 4,36 odsto više nego u julu.
&nbsp;Likvidna aktiva banaka u avgustu je u odnosu na isti mjesec prošle godine bila viša 9,74 odsto.
&nbsp;Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
&nbsp;Bilansna suma banaka na kraju avgusta iznosila je 7,8 milijardi EUR i zabilježila je rast od 2,47 odsto u odnosu na jul, dok je na godišnjem nivou ojačala 11,62 odsto.
&nbsp;U strukturi aktive banaka, na kraju avgusta dominantno učešće od 67,16 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,08 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 12,42 odsto, dok se 3,34 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
&nbsp;U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,39 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,65 odsto, pozajmice sa 4,78 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,18 odsto ukupne pasive.
&nbsp;Ukupan kapital banaka na kraju avgusta iznosio je 984,82 miliona EUR i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,47 odsto, a na godišnjem 12,55 odsto.

CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,64 milijarde EUR

Centralna banka Crne Gore, u saradnji sa poslovnim bankama, svim bebama koje se rode od 31. oktobra do 6. novembra, darovaće prvu štednju u iznosu od 2.000 eura.&nbsp;
Zajednička poklon štednja, čiji je iznos ove godine udvostručen, predstavlja dugogodišnji simbol kampanje „Nedjelja štednje“, koju pod sloganom „Prvi korak u sigurnu budućnost“ CBCG i poslovne banke, u cilju podsticanja kulture štednje od najranijih dana, već 22 godine zaredom partnerski sprovode.
Nastavljajući tradiciju zajedničke kampanje, guvernerka CBCG dr Irena Radović i predsjednici upravnih odbora poslovnih banaka potpisali su danas Sporazum o realizaciji Nedjelje štednje, ističući da je ova inicijativa značajan primjer dugoročnog partnerstva usmjerenog na promociju štednje i društvene odgovornosti.
Radović je kazala da Sporazum predstavlja zajednički iskaz uvjerenja da ulaganje u djecu znači ulaganje u sigurniju, stabilniju i prosperitetniju budućnost cijelog društva, te da se kampanjom „Nedjelja štednje“ pruža simbolična podrška roditeljima i novorođenima u Crnoj Gori.
- Kampanje poput Nedjelje štednje dio su naše šire misije – unapređenja finansijske pismenosti i inkluzije. Danas, u vremenu brzih tehnoloških i ekonomskih promjena, finansijska pismenost predstavlja preduslov lične i društvene stabilnosti, a štednja je njena prva i najvažnija lekcija. Zato će CBCG, zajedno sa partnerima, nastaviti da razvija programe koji podstiču finansijsku pismenost i odgovoran odnos prema novcu - zaključila je Radović.
Shodno potpisanom sporazumu, CBCG i poslovna banka u kojoj roditelji bebe otvore štedni račun, novorođenčetu će uplatiti po 1.000 eura.&nbsp;
- Ukupan iznos od 2.000 eura biće oročen na godinu dana, a po isteku tog roka roditelji mogu novac podići ili ga ponovo položiti na štednju. Roditelji štednu knjižicu mogu otvoriti najkasnije do 31. marta 2026. godine, u jednoj od poslovnih banaka, uz ličnu kartu oba roditelja i izvod iz matične knjige rođenih za novorođeno dijete - navedeno je u saopštenju CBCG.
U prethodnom periodu, kroz ovu kampanju svoju prvu štednju dobilo je skoro 2.800 djece u Crnoj Gori, za šta su izdvojena sredstva u iznosu od blizu 1,2 miliona eura.
- Pored darivanja beba, CBCG će tokom „Nedjelje štednje“ tradicionalno realizovati i niz zajedničkih edukativnih radionica za predškolce, kao i predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola širom Crne Gore, u cilju jačanja svijesti o značaju finansijske pismenosti, odgovornog odnosa prema novcu i razvoja zdravih finansijskih navika od najranijeg uzrasta - najavljeno je iz CBCG.
U tom kontekstu, sjutra će, u sklopu zajedničkog projekta Centralne banke Crne Gore, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Fonda za inovacije Crne Gore, biće održano nacionalno takmičenje u robotici za najmlađe „RoboFin“, koje okuplja 217 učenika osnovnih škola iz svih krajeva Crne Gore.
Guvernerka Radović će, zajedno sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija dr Anđelom Jakšić Stojanović, tom prilikom razgovarati sa mladim robotičarima o značaju znanja, inovacija i odgovornog odnosa prema novcu kao ključnim preduslovima uspjeha u savremenom društvu, te dodijeliti medalje pobjednicima takmičenja.
- „Robotika za najmlađe“ samo je jedan u nizu projekata kojima CBCG, kroz povezivanje znanja, tehnologije i finansijske edukacije, doprinosi razvoju digitalnih i inovativnih vještina djece, kao temelja njihove buduće finansijske i društvene osnaženosti - kazali su u CBCG.

Svim bebama rođenim od 31. oktobra do 6. novembra štednja od 2.000 eura

Centralna banka Crne Gore postala je članica Evropskog udruženja za automatizovano kliring poslovanje (European Automated Clearing House Association – EACHA), organizacije koja okuplja evropske klirinške kuće i pružaoce usluga kliringa.
CBCG se, kako je precizirano u saopštenju, pridružila zajednici koja okuplja 29 članica, među kojima i centralne banke Evropskog sistema centralnih banaka, centralne banke našeg regiona kao i nekoliko značajnih institucija evropske platne infrastrukture.
- Članstvo u EACHA Centralnoj banci Crne Gore donosi dodatnu prepoznatljivost unutar evropske centralnobankarske i platne zajednice, potvrđujući njen kredibilitet i usklađenost sa najvišim evropskim standardima u oblasti platnog prometa. Istovremeno, CBCG ovim članstvom dobija pristup najsavremenijim standardima, dokumentima i smjernicama koje definišu prakse u oblasti evropskih platnih sistema, što je od posebnog značaja za strateške projekte poput SEPA integracije i implementacije nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone) - kazali su u CBCG.
EACHA takođe zastupa interese svojih članova pred evropskim institucijama, uključujući Evropsku centralnu banku, Evropski savjet za plaćanja (EPC) i druge aktere u oblasti platnih sistema.
- CBCG kroz članstvo dobija priliku da aktivno učestvuje u radnim grupama i tematskim forumima posvećenim razvoju zajedničkih tehničkih standarda i okvira interoperabilnosti, posebno u segmentu instant plaćanja, čime dodatno jača svoju ulogu u evropskoj platnoj infrastrukturi - ističu u CBCG.&nbsp;
Članstvo Centralne banke Crne Gore u EACHA, kako dodaju, donosi i šire koristi za Crnu Goru, jer doprinosi jačanju integracije domaćeg finansijskog sistema u evropski okvir i podstiče primjenu najboljih standarda i praksi u oblasti platnih sistema.&nbsp;
- Na taj način, država dodatno unapređuje modernizaciju nacionalne platne infrastrukture u skladu sa dugoročnim ciljem potpunog usklađivanja sa evropskim finansijskim tržištem - zaključili su u saopštenju.

CBCG postala članica Evropskog udruženja za automatizovano kliring poslovanje

Radno vrijeme &nbsp;domaćeg platnog sistema od danas se produžava i na dane vikenda i praznika, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Time će, kako je pojašnjeno iz CBCG-a, građanima i privredi biti omogućeno izvršavanje novčanih transakcija i subotom, nedjeljom, kao i tokom državnih i drugih praznika, i to: do 14:30 sati za iznose do 1.000 eura, odnosno do 15 sati za iznose preko 1.000 eura.&nbsp;
- Uvođenjem rada vikendom i praznicima, domaći platni sistem biće aktivan dodatnih 118 dana godišnje, čime se obezbjeđuje neprekidna obrada platnih transakcija tokom cijele godine. To znači da novčana sredstva više neće „čekati ponedjeljak“, već će se novac između računa prenijeti i tokom vikenda i praznika, što skraćuje prosječno trajanje transakcija u Crnoj Gori za oko 0,43 dana ili 10 sati i 20 minuta - navedeno je u saopštenju CBCG-a,
Zahvaljujući bržem protoku novca između banaka i privrede, procjenjuje se da će se godišnje osloboditi oko 32 miliona eura kapitala koji se trenutno zadržava u sistemu zbog vremenskog kašnjenja u poravnanju plaćanja. Taj kapital biće na raspolaganju bankama i preduzećima za druge namjene, ulaganja, kreditiranje i tekuće poslovanje.
- Istovremeno, kompanije i fizička lica više neće morati da koriste kratkoročne kredite ili prekoračenja (overdraft) kako bi premostile kašnjenja u prilivu novca tokom neradnih dana. Time se smanjuju troškovi finansiranja i kamate na ta kratkoročna zaduženja, što privredi i građanima donosi uštede od oko 1,6 miliona eura godišnje. Ovaj efekat proizlazi iz boljeg upravljanja novčanim tokovima i dostupnosti likvidnih sredstava u realnom vremenu - kažu u CBCG-u.
Podsjećaju da je, od 18. avgusta 2025, radno vrijeme domaćeg platnog sistema radnim danima produženo do 19:30 sati za transakcije do 1.000 eura, odnosno do 20 sati za transakcije iznad 1.000 eura, uz ukupno šest kliring ciklusa dnevno.
- Produženje radnog vremena domaćeg platnog sistema na vikende i praznike predstavlja još jedan važan korak u modernizaciji nacionalne platne infrastrukture i pripremu za uvođenje instant plaćanja kroz projekat TIPS Clone, koji Centralna banka Crne Gore realizuje u saradnji sa Bankom Italije i Svjetskom bankom. Implementacija TIPS Clone sistema očekuje se u julu 2026. godine, čime će građanima i privredi Crne Gore biti omogućena plaćanja u realnom vremenu – 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine (24/7/365) - ističu u CBCG-u.
Kako poručuju, ovim aktivnostima CBCG potvrđuje snažnu posvećenost razvoju savremenog, efikasnog i inkluzivnog platnog sistema, koji, uz članstvo Crne Gore u SEPA zoni, omogućava brži, jeftiniji, sigurniji i dostupniji protok novca, u skladu sa najvišim evropskim standardima i praksama.

Platni sistem od danas radi i vikendom i praznicima

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka Crne Gore obračunava naknade za svoje usluge, jer se osnovano postavlja pitanje njihove usklađenosti sa Ustavom i zakonom.
Postupak je, kako se navodi u saopštenju, pokrenut prihvatanjem inicijative Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
- U inicijativi je osporena odluka Savjeta Centralne banke kojom je propisana naknada za platne transakcije preko računa banke u inostranstvu - 0,20 odsto od iznosa sredstava, a najmanje 10 eura. Zaštitnik je ukazao da komercijalne banke, za platne transakcije preko računa Centralne banke u inostranstvu, plaćaju fiksnu naknadu od jedan i po euro po nalogu, bez obzira na iznos novca koji se prenosi, dok Glavni državni trezor plaća 0,10 odsto od vrijednosti svake transakcije - navodi se u saopštenju.
Ministarstvo finansija je u svom izjašnjenju navelo da, prema važećoj tarifi, komercijalne banke za transakciju od million eura plaćaju naknadu Centralnoj banci od jedan i po euro, dok taj organ plaća hiljadu eura, ocjenjujući da takva razlika nije zasnovana na objektivnim kriterijumima.
- CBCG je osporila navode iz inicijative Zaštitnika, navodeći da Savjet nije arbitrarno uveo finansijske obaveze korisnicima usluga, već da su prilikom donošenja Odluke o tarifama uzeli u obzir kompleksnost usluga koje pružaju određenom korisniku - kazali su iz Ustavnog suda.
Osnovano se postavlja pitanje, navodi se u rješenju Ustavnog suda, da li propisivanje procentualnog iznosa naknade bez jasnih kriterijuma za stvarni trošak dovodi do nesaglasnosti osporenog akta sa Ustavom i zakonom.&nbsp;

Ustavni sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti naknada Centralne banke

Približno 48 miliona barela ruske nafte ostalo je zaglavljeno na moru zbog početka primjene američkih sankcija protiv Rosnjefta i Lukoila, što primorava desetine tankera da mijenjaju rute i traže nove kupce usred velikog poremećaja na globalnom tržištu energenata.
&nbsp;Prema podacima agencije Kpler, skoro 50 tankera sa ruskom naftom usmjerenih ka Kini i Indiji, kao i više brodova bez naznačene destinacije, nalaze se u tranzitu širom rute od Baltika do Južnog kineskog mora, prenosi Tanjug.
&nbsp;Rusija održava obim pomorskih isporuka nafte na oko 3,4 miliona barela dnevno, ali dio tereta već nailazi na prepreke, prenosi Blumberg.&nbsp;
&nbsp;Neki brodovi koji su ranije bili primorani da znatno promijene kurs ponovo su krenule ka Indiji, poput tankera Spirit 2 i Furija, iako je malo vjerovatno da će stići na odredište prije isteka prelaznog perioda za sankcije.
&nbsp;Pojedini tankeri preusmjereni su ka područjima poznatim po pretovarima na druge brodove radi prikrivanja porijekla nafte, kao što su vode kod Singapura, Malezije i Južne Koreje.
&nbsp;Eksperti očekuju da će tržište u naredna tri do četiri mjeseca pokušati da razvije nove mehanizme za uvoz ruske nafte, ali je u kratkom roku vjerovatno da će sankcije izazvati dodatne zastoje, pritiske na cijene transporta i veće korišćenje netransparentnih ruta, napominje njujorška agencija.

Američke sankcije remete isporuku

Najnovija inicijativa koja dolazi od gradonačelnika Saše Mujovića je još jedan pokušaj koji ima za cilj da skrene pažnju sa onih suštinskih stvari, a to su projekti koje su obećali za razvoj Podgorice, ocjenjuje za Antenu M međunarodni sekretar Socijaldemokrata i odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Đuričković, komentarišući prijedlog o postavljanju spomen-ploče koja će prikazivati susret nekadašnjeg mitropolita SPC Amfilohija Radovića i Podgoričanina Halita Đečevića.
O tom prijedlogu, odbornici bi trebalo da se izjasne na sjednici Skupštine Glavnog grada koja je zakazana za ponedjeljak.
Ponovo, ističe Đuričković, klizimo u neke teme koje ne bi trebalo da budu prioritetne.
- Kao što je i nedavno, prije ovoga, bila inicijativa o davanju imena ulice po Pavlu Bulatoviću koja je takođe problematična - napominje sagovornik Antene M.
Što se tiče konkretno ove inicijative, ukazuje Đuričković, ona je pogrešna sa više aspekata.
- Inicijativa, sama po sebi pod broj jedan ne odražava ono što je realno stanje. U Crnoj Gori građani nemaju kratko pamćenje. Svi smo svjesni uloge Amfilohija Radovića u devedesetim godinama, ali i onim godinama koje su došle nakon toga - podvlači predstavnik ES.
Njegova uloga je, kako naglašava bila sve, sem pomiriteljska.
- Postoje brojne izjave koje svjedoče da on upravo nije bio neko ko je bio pomiritelj između vjera, etničkih skupina itd, već naprotiv. On je taj koji je svojim izjavama potpirivao vjersku i nacionalnu mržnju u Crnoj Gori - izričit je Đuričković.
To je, kaže, jedna stvar.
- A druga stvar, koja je posebno problematična je to što gradonačelnik sa ovom inicijativom pokušava da prikrije istinu. Računa na kratko pamćenje građana i pokušava da prikrije istinu na način što inicijativa, sama po sebi, onako kako je koncipirana navodno predstavlja odraz ukupnog pravoslavnog življa u Crnoj Gori, tj. u Podgorici i ukupnog življa islamske vjeroispovijesti - ukazuje sagovornik Antene M.
Inicijativa je, kako dodaje i u tom osnovu pogrešna.
- Jer smo s jedne strane imali izjave i predstavnika Islamske zajednice, koji nijesu saglasni sa ovom inicijativom, prvo Reisa, pa i drugih sudionika te vjerske zajednice. A ako pogledamo i ovu drugu stranu, tj pravoslavno življe u Podgorici i sa te strane je problematično, jer sveukupno pravoslavno življe u Podgorici i u Crnoj Gori nijesu vjernici SPC, već jedan dio. A kao što smo imali prilike da vidimo, inicijativa je predstavljena i koncipirana na taj način da ona predstavlja simbol suživota između te dvije vjerske skupine u Crnoj Gori, što je samo po sebi paradoksalno. Samo ako uzmete tu skupštinsku salu u Glavnom gradu, vi imate barem pola te sale gdje odbornici jednostavno nijesu poštovaoci i pripadnici SPC - podvlači Đuričković.
Kako dodaje, pola jeste.
- I kad samo po tom osnovu pogledate, vidite pogrešnost ove inicijative, tj njenu besmislenost. Ova inicijativa, kao takva, jedino što može da predstavljaje navodno neki suživot i poštovanje između jedne porodice i Saše Mujovića, ili u konkretnom slučaju Amfilohija Radovića. Ali, svakako, po svojoj biti i onome što su predstavljali lik i djelo Amfilohija Radovića, ali i bezmalo da kažem onoga što predstavlja lik i djelo gradonačelnika Podgorice – oni ne mogu biti simbol suživota i pomirenja - naglašava odbornik ES.
Đuričković podsjeća na izjave Amfilohija Radovića, poput one da su pripadnici islamske vjeroispovijesti lažni ljudi, lažne vjere.
- To nijesu poruke pomirenja i ti ljudi nikad ne mogu biti simbol pomirenja u Crnoj Gori. A kad pričamo o pomirenju, tu je i taj treći paradoks o kojem možemo da govorimo, a to je da mi, koji smo pravoslavci – da tako kažem, nikad nijesmo bili ni u zavadi sa pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori - izričit je Đuričković.
Ovo je, kako navodi, inicijativa koja je poprilično ograničena i može da predstavlja simbol jedne ideologije i pokušaja mirenja sa jednom malom grupom ljudi.
- A i to je problematično, imajući u vidu njihov životni lik i djelo, a i ono što oni danas simbolizuju i predstavljaju – da tu nema ni govora o pomirenju, nego je upravo suprotno - ističe Đuričković.
Podsjeća na još jedan paradoks ove inicijative, a to je činjenica da se ta tabla pokušava postaviti u Podgorici samo mjesec dana nakon pokušaja da se imenuje ulica po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je, kako ukazuje, poprilično kontroverzna i koja je upravo vodila ratove u bivšoj Jugoslaviji na etničkom i vjerskom ključu.
- To je pod broj jedan. A pod broj dva, gradonačelnik Saša Mujović itekako nema pravo da inicira ovu vrstu aktivnosti, ako ništa drugo, barem zbog toga što u redovima vladajuće većine, odnosno među njegovim koalicionim partnerima postoje ljudi koji su zagovornici najmračnijih ideologija devedesetih godina, koje su donijele krv i razaranje i čije je stavove gradonačelnik Saša Mujović branio različitim mišljenjem. To nije različito mišljenje. To je osnovni vrijednosni princip i ne možemo prihvatiti da je normalno da jedan gradonačelnik inicira ovakva obilježavanja, ako je svega mjesec dana prije toga zažmurio na izjave njegovih odbornika o tome da u Podgorici treba postavljati spomenik Pavlu Đurišiću i veličanju četničke ideologije - izričit je Đuričković.
Ističe da Evropski savez neće podržati ovu inicijativu iz svih ovih razloga.
- Nadamo se da ćemo i među drugim odbornicima imati podršku za ovakav stav - zaključuje Đuričković.

Đuričković: ES neće podržati inicijativu za postavljanje spomen-ploče u Podgorici, uloga Amfilohija Radovića bila sve sem pomiriteljska

Neosporno je da bi članstvo Crne Gore u Evropskoj Uniji bilo izuzetno korisno za našu državu, po mnogo osnova.
Države-kandidati za to članstvo imaju obavezu da ispune brojne uslove kako bi zadovoljile kriterijume za ulazak u ovaj ekskluzivni klub.
Ono što se nerijetko i namjerno prenebregava od strane lokalnih političkih aktera u procesu učlanjenja individualnih država jeste činjenica da institucije EU nemaju svrhu, a nemaju ni želju, da uređuju unutrašnje političke situacije svojih potencijlnih članova. Briselska administracija je često i jasno deklarisala ovu svoju ulogu i poziciju.
Taj posao trebaju da rade institucije i politički subjekti u individualnim državama. Svako treba da rješava sopstvena unutrašnja pitanja jer je taj posao, pored ostalog, manifestacija suvereniteta država-članica.
Na žalost, jasni stavovi EU administracije po ovom pitanju nikada nijesu smetali političkim partijama da svojim građanima nude drugačiju i neosnovanu interpretaciju funkcije EU članstva i da to članstvo predstavljaju kao magični štapić kojim će se namah riješiti svi domaći problemi.
Istini za volju, članstvo u EU kreira okvir koji na duge staze može da bude određena motivacija lokalnim akterima da reformišu i izmijene domaće situacije koje vide kao problematične.
Ali taj okvir nije, sam po sebi, garant unutrašnjih reformi u državama-članicama, a pogotovo kada su u pitanju želje političke opozicije da smijeni vlast s kojom se ne slaže. Taj posao se mora uraditi “kod kuće” sopstvenim snagama.
Imajući ovo na umu, politički motivisan narativ o EU članstvu Crne Gore kao činu rješenja svih unutrašnjih problema i tenzija je, blago rečeno, neutemeljen.
To je prodavanje nade da će neko drugi riješiti naše domaće nevolje i promijeniti unutrašnju političku mapu na način koji preferiraju opozicione partije.
Insistiranje na promociji ovakvog neutemeljenog narativa pokazuje da opozicionim partijama koje ovu priču prodaju građanima, u stvari, nedostaju snaga i kapacitet da u svoju korist promijene domaću političku mapu.
Ovo je, takođe, tačka u kojoj se iznova naglašava potreba za istinskim osvježenjem domaće političke scene kako bi se djelatnici mogli, nakon decenijske pauze, vratiti istini i objektivnosti kao jedinim stabilnim temeljima društvenog progresa.

Sve će to EU “pozlatiti”!

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima i vidljivost je mjestimično smanjena, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na pojedinim dionicama zadržava voda i da su učestali odroni.
&nbsp;Oni su vozačima savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
&nbsp;Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
&nbsp;Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Bar - Ulcinj, promijenjen je sa dvosmjernog na neizmjenični zbog sanacije mosta Kruče.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
&nbsp;Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
&nbsp;Saobraćajna traka uz magistralni put M-1 dionica Kotor-Budva, u mjestu Budva, biće zauzeta od devet do 17 sati.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: centralna-banka-crne-gore