Savjet za finansijsku stabilnost usvojio je danas Mapu puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, u cilju usklađivanja poslovanja finansijskog sistema Crne Gore sa evropskim i globalnim standardima održivog razvoja i ESG principima.
Kako je saopšteno iz Centralne banke Crne Gore (CBCG), ovaj dokument pruža strukturisan pristup integraciji ekoloških, društvenih i upravljačkih kriterijuma u finansijsko odlučivanje, jačanju ekonomske otpornosti i podsticanju društvene jednakosti, čime se daje značajan doprinos tranziciji cjelokupnog društva ka održivom razvoju. 
- Mapa puta stavlja poseban akcenat na jačanje institucionalnih kapaciteta, intenziviranje međusektorske saradnje i kreiranje podsticajnog okruženja za upravljanje klimatskim i rizicima povezanim sa prirodom i usvajanje ESG prakse. Njenu implementaciju pratiće Savjet za finansijsku stabilnost, a u ovom procesu će učestvovati Centralna banka Crne Gore, Komisija za tržište kapitala, Agencija za nadzor osiguranja, Ministarstvo finansija, banke, osiguravajuće kompanije, investicioni fondovi i ostale institucije finansijskog sistema - navedeno je u saopštenju.
Na sjednici, kojom je predsjedava guvernerka CBCG Irena Radović, razmatrana je i Informacija o stanju finansijske stabilnosti za četvrti kvartal 2024. godine u kojoj se navodi da je crnogorska ekonomija, prema preliminarnim podacima, ostvarila rast od tri odsto u 2024. godini. 
- Ovaj rezultat je posljedica pozitivnih kretanja u sektoru trgovine na malo, građevinarstva i saobraćaja. U turizmu je, međutim, zabilježen blagi pad broja dolazaka (0,2 odsto) i broja noćenja turista (4,9 odsto) - ističe se u saopštenju.
Centralna banka Crne Gore informisala je Savjet za finansijsku stabilnost da je, uz podršku Svjetske banke, formirala Radnu grupu za izradu zakonskih izmjena u cilju uvođenja elektronske mjenice, čime se pokreće važna reforma usmjerena ka modernizaciji platnog sistema i usklađivanju sa međunarodnim standardima.
- Javne finansije su tokom 2024. godine ocijenjenje kao relativno stabilne, uz smanjenje javnog duga u odnosu na BDP. Bankarski sektor je ostao stabilan, likvidan i solventan, uz nastavak rasta depozita - dodaje se u saopštenju.
U Informaciji je konstatovano i da je izloženost bankarskog sektora sistemskim rizicima na kraju 2024. godine bila na umjerenom nivou, uz prisustvo rizika ciklične prirode.
Sjednici Savjeta za finansijsku stabilnost prisustvovali su članovi Savjeta – Novica Vuković, ministar finansija, Željko Drinčić, predsjednik Komisije za tržište kapitala i Marko Ivanović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja. Na poziv guvernerke, sjednici je prisustvovao i direktor Fonda za zaštitu depozita Vojin Vlahović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zeleni i održivi razvoj - ključ za budućnost Crne Gore

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju februara u blokadi bilo 20,89 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,11 odsto manje nego na kraju januara.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,39 milijardi eura, što je 1,1 odsto više nego u januaru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 33,12 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 459,6 miliona eura.
Kako se navodi, 52,25 odsto ukupnog iznosa blokade ili 724,92 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,53 hiljade dužnika čija je blokada iznosila 22,07 miliona eura, što je 1,59 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,36 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,36 milijardi eura.

U blokadi 20,89 hiljada kompanija

Likvidna aktiva banaka na kraju decembra prošle godine je iznosila 1,67 milijardi eura, što je 12,39 odsto više nego u novembru. 
 
Likvidna aktiva banaka u decembru je, u odnosu na isti mjesec 2023. godine, bila viša 4,62 odsto. 
 
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma. 
 
Bilansna suma banaka na kraju decembra iznosila je 7,25 milijardi eura i zabilježila je rast od 2,17 odsto u odnosu na novembar, dok je na godišnjem nivou ojačala 7,66 odsto. 
 
U strukturi aktive banaka, na kraju decembra dominantno učešće od 62,12 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 18,18 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 16,66 odsto, dok se 3,04 odsto odnosilo na preostale stavke aktive. 
 
U strukturi pasive, dominantno učešće od 80,53 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,39 odsto, pozajmice sa 3,72 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,36 odsto ukupne pasive. 
 
Ukupan kapital banaka na kraju decembra iznosio je 894,69 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi pad od 2,15 odsto, a na godišnjem rast od 9,07 odsto.

Likvidna aktiva banaka 1,67 milijardi eura

Savjet centralne banke Crne Gore održao je danas sjednicu na kojoj je razmatran Izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za januar 2025. godini.
U Izvještaju je navedeno da su aktivnosti CBCG u posmatranom periodu realizovane u skladu sa Politikom CBCG za 2025. godinu.
- Konstatovano je da bankarski sektor solventan i likvidan, uz stabilan rast depozita i nastavak intenzivne kreditne aktivnosti - navodi se u saopštenju CBCG.
Kreditni standardi i kreditni uslovi za stanovništvo i privredu su, prema ocijeni banaka, u četvrtom kvartalu 2024. godine ublaženi u odnosu na prethodni kvartal, pokazuju podaci iz Izvještaja o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za četvrti kvartal 2024. godine, koji je danas razmatrao Savjet.
- Očekivanja banaka su da će se i u prvom kvartalu 2025. godine nastaviti ublažavanje kreditnih standarda i kreditnih uslova za oba sektora na šta će, po njihovoj ocijeni, uticati povećana konkurencija, povoljna ekonomska situacija, manja nenaplativost potraživanja i smanjenje kamatnih marži -saopšteno je iz CBCG.
Na današnjoj sjednici donijet je i set podzakonskih akata čija obaveza usvajanja proističe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija.
- Donošenjem ovih akata vrši se usklađivanje regulatornog okvira za sanaciju kreditnih institucija sa relevantnim EU propisima i obezbjeđuju preduslovi za efikasno sprovođenje sanacionih postupaka, unapređenje pravne sigurnosti i smanjenje sistemskih rizika - saopšteno je iz Centralne banke.
Kako navode iz CBCG, radi unapređenja standarda sigurnog i efikasnog platnog prometa u zemlji, kao i u cilju pružanja doprinosa uspješnoj realizaciji SEPA projekta, Savjet je donio Odluku o osnivanju Nacionalnog odbora za platni promet.
Pojasnili su da je osnovni zadatak ovog međuinstitucionalnog tijela, čijim će radom koordinirati CBCG, podsticanje saradnje učesnika platnog prometa, razmjene mišljenja i usaglašavanja aktivnosti koje doprinose unapređenju platnog prometa Crne Gore kao dijela SEPA područja, kao i predlaganje novih rješenja u cilju postizanja većeg stepena sigurnosti i efikasnosti platnog prometa i njegovog daljeg razvoja.
Sjednicom Savjeta predsjedavala je guvernerka Irena Radović.

Savjet CBCG donio odluku o osnivanju Nacionalnog odbora za platni promet

U Crnoj Gori je prošle godine otkriveno 848 falsifikovanih novčanica, vrijednosti iznad 71,660 eura, saopštio je šef nacionalnog centra za analizu novčanica Centralne banke (CBCG), Dejan Levičar. 
 
On je za Radio Crne Gore kazao da je u minule tri godine više lažnih novčanica u opticaju. 
 
- Sve skupa je obrađeno tačno 1,68 hiljada komada novčanica. Prošle godine bilježi se porast u odnosu na 2023. za 324 komada, odnosno 61,83 odsto. Takođe i 2023. godine bilježi se porast u odnosu na 2022, nekih 70 odsto, što ukazuje da je trend falsifikata novca u povećanju -rekao je Levičar - prenosi portal RTCG. 
 
U prošloj godini najčešće su, kako je dodao, falsifikovane novčanice od 50 i 100 eura. 
 
- A poeni od 50 eura prednjače, ukupno ih je bilo 47,41 odsto - naveo je Levičar. 
 
Prepoznavanju falsifikata doprinose i moderne tehnologije, ali Levičar preporučuje da se ipak treba provjeriti kada god se prima novac. 
 
- I onda je jako važno da građani mogu da prepoznaju falsifikat, a to jedino mogu na način što će obratiti pažnju na neke od karakteristika zaštite koje se nalaze na novcu. Sve te karakteristike zaštite mogu se vidjeti na sajtu CBCG i one vam pokazuju neke detalje koji se nalaze na novčanicama eura - saopštio je Levičar. 
 
U slučaju sumnje na falsifikat, CBCG, ali i poslovne banke i mikrofinansijske institucije, obavezne su da povuku novac, a ako se nakon tehničke analize utvrdi da je riječ o lažnim novčanicama, obavještava se Uprava policije i tužilaštvo koje sprovodi dalju istragu i utvrđuje ko je takav novac stavio u opticaj.

Prošle godine otkriveno 848 falsifikovanih novčanica eura

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prošloj godini iznosio 889,8 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 399,86 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, na kraju prošle godine je iznosio 489,94 miliona eura, što je 12,99 odsto više nego 2023. godine.
- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 3,18 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu.
Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 92,3 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 307,56 miliona.
Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 569,27 miliona eura, što čini 63,98 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 455,33 miliona eura, a u preduzeća i banke 113,94 miliona eura.
Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 290,84 miliona eura, što je 9,78 odsto više nego u 2023. Preostalih 3,33 odsto se odnosilo na ostala ulaganja.

1250x600

1084x550

Iz države se odlilo 399,86 miliona eura

Obavezna rezerva banaka na kraju januara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 311,62 miliona eura.
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 73,26 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 26,74 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u decembru prošle godine, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,71 milijardu eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,44 odsto, a na oročene 14,56 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

Obavezna rezerva 311,62 miliona eura

Sastankom predstavnika Centralne banke (CBCG) i Svjetske banke zvanično je započeta dvodnevna misija čiji je cilj sveobuhvatna procjena stanja u oblasti elektronskih plaćanja u Crnoj Gori, sa fokusom na nivo prihvatanja i korišćenja ovih usluga.
U okviru ove misije, kako je najavljeno iz CBCG, tim Svjetske banke će održati niz sastanaka sa predstavnicima CBCG, Ministarstva finansija, Privredne komore, Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), platnih institucija i poslovnih banaka.&nbsp;
U fokusu diskusija biće sprovođenje procjene prihvatanja elektronskih plaćanja (EPA – Electronic Payment Acceptance), koja će uključiti detaljnu analizu trenutnog stanja u ovoj oblasti i identifikaciju ključnih koraka za unapređenje prihvatanja i korišćenja elektronskih plaćanja u zemlji.
Tokom uvodnog sastanka, predstavnici CBCG na čelu sa viceguvernerkom dr Zoricom Kalezić razmijenili su sa predstavnicima Svjetske banke mišljenja o ključnim trendovima i izazovima u razvoju digitalnih plaćanja, posebno u kontekstu njihove dostupnosti, efikasnosti i sigurnosti. Istaknuta je važnost digitalne transformacije platnog sistema kao ključnog faktora za povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije i ubrzanje njenog razvoja.
- Uključivanje Crne Gore u SEPA zonu i razvoj nacionalnog sistema za instant plaćanja – TIPS klon, koji se realizuje uz podršku Svjetske banke, dodatno će ubrzati procese modernizacije platnog sistema i unapređenja elektronskih plaćanja u zemlji. Članstvo u SEPA omogućava korisnicima u Crnoj Gori da obavljaju transakcije pod istim uslovima kao i korisnici u drugim SEPA članicama, dok će implementacija TIPS klon sistema osigurati brže, sigurnije i efikasnije plaćanje u realnom vremenu. Ove inicijative će stvoriti dodatne mogućnosti za razvoj digitalnih usluga, podstaći širu primjenu elektronskih plaćanja i povećati konkurentnost crnogorskog finansijskog sektora - kazali su iz Centralne banke.
Na osnovu prikupljenih podataka i analiza, Svjetska banka će pripremiti preporuke za unapređenje elektronskih plaćanja u Crnoj Gori.&nbsp;
EPA misija se realizuje u okviru projekta „Modernizacija platnih sistema Zapadnog Balkana“ koji od 2022. godine sprovodi Svjetska banka u šest zemalja ovog regiona, u saradnji sa Savjetom za regionalnu saradnju i CEFTA Sekretarijatom, uz podršku Evropske komisije.&nbsp;
- Ovaj projekat obuhvata i druge strateške aktivnosti koje će doprinijeti modernizaciji finansijskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana. Među prioritetima su kreiranje regionalnog registra "Know Your Client" (KYC), harmonizacija okvira za licenciranje nebankarskih pružalaca platnih usluga, razvoj strategija za finansijsku edukaciju i unapređenje kapaciteta sajber bezbjednosti - kazali su iz Centralne banke.

Procjenjuju stanje u oblasti elektronskih plaćanja

Obavezna rezerva banaka na kraju decembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 308,5 miliona eura.
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 72,99 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 27,01 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u novembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,65 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,41 odsto, a na oročene 14,59 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

Obavezna rezerva 308,5 miliona eura

Ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maida Gorčević posjetila je danas Centralnu banku Crne Gore (CBCG), gdje se sa guvernerkom Irenom Radović razgovarala o ključnim izazovima i postignućima u pregovaračkom procesu i putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.&nbsp;
Gorčević je predstavila ambicioznu agendu Vlade u vezi sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, istakavši odlučnost u ubrzanju evropskog puta Crne Gore.&nbsp;
- Prepoznavanje napora koje ulažemo od strane evropskih partnera i konkretni pomaci na našem evropskom putu ohrabruju nas da, sa još većom posvećenošću, nastavimo da radimo i ispunjavamo sve preuzete obaveze - kazala je ministarka Gorčević.
Guvernerka Radović je predstavila konkretne korake koje CBCG preduzima u cilju ispunjavanja uslova za pristupanje Evropskom sistemu centralnih banaka (ESCB).&nbsp;
- Uz kontinuirani rad na usaglašavanju domaće regulative sa pravnom tekovinom Evropske unije i unapređenje institucionalnih kapaciteta, guvernerka je posebno istakla pomake na polju modernizacije platnog prometa, uključujući nedavno pristupanje Crne Gore SEPA sistemu - saopšteno je iz CBCG-a.
U cilju omogućavanja što skorijeg korišćenja benefita SEPA članstva za građane i privredu, dogovoreno je ubrzanje aktivnosti na usvajanju potrebne regulative.&nbsp;
Ministarka Gorčević i guvernerka Radović pohvalile su dosadašnju saradnju između Vlade i CBCG, ocijenivši je kao primjer zajedničke posvećenosti ključnom cilju – članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.

Gorčević i Radović: Evropske integracije u fokusu

Demokratska narodna partija neće napuštati Vladu na poziv Miodraga Lakovića, već ga ohrabrujemo da iskoristi svoj uticaj i kod premijera Milojka Spajića izlobira da on pokrene inicijativu o isključenju DNP-a iz parlamentarne većine, kazala je portparolka te stranke Jovana Todorović.
Ona je reagovala na današnju izjavu poslanika Pokreta Evropa sad koji je kazao da, ukoliko ima konstituenata parlamentarne većine koji su redefinisali odnos prema koalicionom sporazumu, treba da preispitaju učešće u 44. Vladi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-ako-je-neko-redefinisao-odnos-prema-koalicionom-sporazumu-i-barometru-26-neka-preispita-ucesce-u-vladi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Laković to rekao nakon na izjave predsjednika DNP-a Milana Kneževića da niko iz te stranke nije bio upoznat sa namjerom premijera Milojka Spajića da potpiše sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- DNP iskazuje nemjerljivo zadovoljstvo povodom oglašavanja nezavisnog poslanika iz redova PES-a, Miodraga Lakovića, neposredno nakon naše reakcije na izjavu njegove koleginice Vučelić, čime je priznao da je autor njenog saopštenja. Prijetnje Miodraga Lakovića ne zaslužuju posebno ozbiljan komentar, jer je on očigledno navikao da tako prijeti sitnim dilerima droge dok je radio u policiji - navela je Todorović u reagovanju.
Todorović je rekla da u DNP-u znaju da Laković "čezne za koalicijom sa DPS-om jer stara ljubav zaborava nema".
- Ali svoju strast prema DPS-u neka ne zaklanja floskulama o evropskim integracijama i reformskom putu - istakla je ona.
Ovdje, kako kaže, očigleno nisu problem evropske, nego arapske integracije koje su izazvale potres u Crnoj Gori.
- Zato još jednom saopštavam da nećemo podržati ni jedan projekat, dok se ne otklone sumnje da iza njega stoje Milo Đukanović i njegov prljavi novac, a podržaćemo sve što bude isključivo u interesu Crne Gore koji nam neće stepenovati poslanik Laković - poručila je Todorović.

Todorović: Znamo da Laković čezne za koalicijom sa DPS-om, DNP neće napuštati Vladu na njegov poziv

Sara Vuković je novinarka, pjesnikinja i slikarka. Rođena je 14. juna 1995. godine u Podgorici. Odrasla je u Budvi, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Kao novinarka, Sara je radila na RTV Budva, gdje je, pored ostalog, bila autorka i voditeljka emisije “Imam nešto da ti kažem”, u kojoj je predstavljala zanimljive ličnosti, mlade neafirmisane umjetnike, ali i one već afirmisane. Sada je dio jutarnje redakcije emisije “Budilnik” na TV E. Na književnu scenu je stupila ilustrovanom zbirkom poezije “Atelje”, a trenutno radi na drugoj zbirci, kao i na romanu. Njena poezija kombinuje introspektivne motive sa slikama svakodnevnog života, istražujući teme identiteta, emocija i prolaznosti. Pored pisanja, aktivno se bavi slikarstvom i do sada je imala nekoliko samostalnih izložbi. Njeni radovi su rađeni u akvarelu, akrilnim bojama i uljem na platnu i papiru. Takođe, ističe da joj pas Beśo (Bella) donosi svakodnevnu radost i smirenost i mišljenja je da su životinje veoma važne za razvoj empatije kod djece. Vječito traga za novim načinima kreativnog izražavanja, ne pristajući na granice između novinarstva, književnosti i slikarstva. Ipak, često joj nedostaje vremena da se potpuno posveti umjetnosti na način na koji bi željela. Za to, kako kaže, krivi kapitalizam – sistem koji ne ostavlja dovoljno prostora za stvaralačku slobodu, već tjera pojedinca da balansira između strasti i obaveza svakodnevice. <h2>BUĐENJE</h2> Što Vam nedostaje iz vremena kada ste bili dijete? – Skupljanje životinja i bezuslovna ljubav prema svijetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330150324_f3e826b28a4e77ee476a5dd25f0136a6915a5e44ae00e8708f2f9635d89bf73b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330150324_f3e826b28a4e77ee476a5dd25f0136a6915a5e44ae00e8708f2f9635d89bf73b" data-rendition-name="original" width="1407" height="1725" loading="lazy" alt="Sara Vuković"></figure>  Što najviše volite u tome što ste odrasli? – Mogu da kažem „Ne“. Za koji Vaš talenat smatrate da nije došao do izražaja? – Pjevanje, sviranje klavira i gitare. Koju svoju osobinu smatrate najgorom? – Brzo praštam i nemam disciplinu. Šta najviše cijenite kod drugih? – Racionalnost. <h2>U OGLEDALU</h2> Kako bi se zvala Vaša filmska biografija i ko biste voljeli da glumi Vas? – „U Limbu“, a voljela bih da me glumi, kada bi to bilo moguće, Nebojša Glogovac. Kako biste nekome, preko telefona, u pet riječi opisali sebe? – Tako je kako je, brate.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330150324_3505d96d40c53b28f6b34b984cc8e8e9396ebf80009f203a4524db5a478b8aef.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250330150324_3505d96d40c53b28f6b34b984cc8e8e9396ebf80009f203a4524db5a478b8aef" data-rendition-name="original" width="1536" height="2048" loading="lazy" alt="Sara Vuković"></figure>  Kako biste opisali sebe da ste hrana? – Torta od jagoda koju majka pravi za svaki moj rođendan – komplikovana za pravljenje, izdašna, veoma ukusna, i uvijek se odvoji jedno parče da ostane u zamrzivaču. Koju moć super-junaka biste voljeli da imate? – Da ispunim sve želje svojim roditeljima i braći. Sa kojom biste se ličnošću, stvarnom ili izmišljenom, zamijenili na jedan dan? – Nije tijesno ni u svojoj koži da ostanem. <h2>SVAKODNEVICA</h2> Što radite nedjeljom poslijepodne? – Ako ne pripremam emisiju za ponedjeljak, šetam svog psa Beśa i pijem kafu sa dragim. Koja pjesma Vam je uvijek u vrhu liste omiljenih? – “Etida”, Korni grupa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCRk_JGwahEM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Koja knjiga/predstava/film je, u posljednje vrijeme, na Vas ostavila najsnažniji utisak? – Film “Speak No Evil”, Christian Tafdrup. Gdje biste voljeli da otputujete? – Na Galapagos. Koje prevozno sredstvo najmanje volite? – Električni trotinet. <h2>DA TI KAŽEM...</h2> Kome sve ispričate? – Nekad ne smijem ni sebi reći određene stvari, jer bih tako izbjegla potiskivanje koje praktikujem. Sve ostalo, majci. Čemu se uvijek obradujete? – Svom psu, biljkama/cvijeću, kafi sa benzinske pumpe u 4 ujutru, novcu i cigaretama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330150324_2973a5bd9aaae9a0b961cb84ff08f24673a34392412557aee7aca3c777d601a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250330150324_2973a5bd9aaae9a0b961cb84ff08f24673a34392412557aee7aca3c777d601a6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sara Vuković"></figure>  Da li za nečim žalite? – Što nisam nastavila muzičko obrazovanje. Mislila sam da će mi mladost izmaći ako se tome posvetim, a zapravo je trošim žaleći za muzičkom školom. Sviram i sada, ali bez discipline i znanja, sve je improvizacija. Bez čega ne možete? – Bez psa Beśa. Za što ste se posljednji put izvinili? – Naglo sam zakočila i rekla: „Izvini, ali tako je kako je.“ <h2>SUMRAK</h2> Koje tri želje biste tražili da Vam ispuni zlatna ribica? – Radost osobama koje volim, da moj pas živi koliko i ja i da mi ne fali para.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330150324_284ad0f5525519a3861ff596e587f5163fc8efde185ed0b3055bdc757deefc51.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250330150324_284ad0f5525519a3861ff596e587f5163fc8efde185ed0b3055bdc757deefc51" data-rendition-name="original" width="696" height="854" loading="lazy" alt="Sara Vuković"></figure>  Što je najteže što ste do sada uradili? – Pomirila sam se s tim da je svijet zaspao. Kada biste saznali da Vam je ostalo samo tri mjeseca života, kako biste ih proveli? – Završila bih roman i drugu zbirku poezije, objavila ih i zamolila svoje da me ne oplakuju. Neka se pomire s tim prvog dana. Kako biste voljeli da umrete? – U snu. Koji bi bio Vaš epitaf? – Ne bi ga bilo. Želim da budem kremirana.

U Limbu

Službenici regionalnih centara bezbjednosti „Jug“ i „Zapad“ izvršili su pretrese na više 17 lokacija u Ulcinju, Baru, Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Budvi, Plužinama i Pljevljima, kontrolisali 18 osoba i tom prilikom oduzeli pet lovačkih pušaka, pištolj, dva startna pištolja, vazdušna puška, municija i jedno luksuzno vozilo. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fj8nw9wilKbA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na teritoriji nadležnosti Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj izvršen je pretres na jednoj lokaciji. Postupajući po naredbi suda, ulcinjska policija je pretresom kuće i vozila koje koriste J.M. (29) i V.M. (20), pronašla i, iz preventivnih razloga, oduzela lovačku pušku marke Baikal, lovački karabin Zastava, vazdušnu pušku marke Norica, 529 komada municije različite vrste i kalibra, pakovanje baruta i dva pakovanja sačme za patrone.&nbsp; Pretresom stana i drugih prostorija kod operativno interesantnog lica M.V. iz Bara, pronađeni su pištolj, dvije lovačke puške, lovački karabin i jedan startni pištolj. Pomenuto oružje je oduzeto radi pokretanja odgovarajućeg upravnog postupka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033015034_8a342c6164db7740832d512699bf0922aa77ae5b431fb3d012f3cd7e1279c112.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033015034_8a342c6164db7740832d512699bf0922aa77ae5b431fb3d012f3cd7e1279c112" data-rendition-name="original" width="1162" height="857" loading="lazy" alt="pretresi"> <figcaption>Oduzete puške(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ su izvršili pretrese na pet lokacija. Postupajući po naredbi Osnovnog suda u Nikšiću, službenici Stanice policije Plužine su kod P.Ć. (38) pronašli startni pištolj marke Zoraki i 49 komada pripadajuće municije i istom izdali prekršajni nalog zbog neposjedovanja odgovarajuće dokumentacije - saopšteno je iz Uorave policije. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su izvršili pretres na tri lokacije i tom prilikom od operativno interesantnog lica N.L. (32) oduzeli vozilo VW Golf 7 radi daljih provjera.&nbsp; - Uprava policije nastavlja sa sprovođenjem pojačanih represivnih aktivnosti u borbi protiv svih oblika nezakonitog djelovanja, suzbijanja nasilja i kriminala, kao i zapljeni oružja, municije i eksplozivnih sredstava u ilegalnom posjedu, sa ciljem povećanja kolektivne bezbjednosti i zaštite života građana - poručuju iz policije.

Pretresi u više crnogorskih gradova: Oduzeti puške, pištolji, municija i luksuzno vozilo

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da ukoliko ima konstituenata parlamentarne većine koji su redefinisali odnos prema koalicionom sporazumu, treba da preispitaju učešće u 44. Vladi.
Laković je reagovao na izjavu predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da niko iz te stranke nije bio upoznat sa namjerom premijera Milojka Spajića da potpiše sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Prilikom formiranja 44. vlade, sa koalicionim partnerima je potpisan Sporazum kojim se definišu prioriteti rada Vlade i parlamentarne većine, kad je u pitanju spoljna i unutrašnja politika, što je kasnije potvrđeno i Barometrom 26. Ako je u međuvremenu DNP ili bilo ko od konstituenata većine redefinisao svoj odnos prema ovim dokumentima, pozivamo ih da preispitaju svoje učešće u Vladi - naveo je Laković na mreži X.
Poručio je da neće odustati od proklamovanih ciljeva.
- Oni ostaju naši prioriteti, do ispunjenja - zaključio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1906306191203930321%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906306191203930321%7Ctwgr%5E4717a98132490fc42b321e5fee57a095d6e3e745%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković pozvao DNP da preispita učešće u Vladi

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: centralna-banka-crne-gore