Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. biće na dnevnom redu sjednice Skupštine koju je predsjednik Andrija Mandić sazvao za 18. decembar, u 13 sati.
Za sjednicu je predložen obiman dnevni red, u čijem se fokusu nalaze zakoni iz oblasti finansija, pravosuđa, rada i regulacije državnih institucija.
Na dnevnom redu je, pored ostalog, Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu. 
Poslanici će razmatrati i više izmjena zakona, među kojima su izmjene i dopune Zakona o osiguranju, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakona o parničnom postupku, kao i Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova.
Pred Skupštinom će se naći i Prijedlog zakona o radnom vremenu i pauzama tokom radnog vremena mobilnih radnika u uređenjima za evidentiranje u drumskom prevozu, kao i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u državnom vlasništvu.
Poslanici će razmatrati i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Na dnevnom redu su i predlozi finansijskih planova i planovi rada nezavisnih regulatornih tijela za 2026. godinu, uključujući: Regulatornu agenciju za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Komisiju za tržište kapitala.
Sjednica će obuhvatiti i tačku izbori, imenovanja i razrješenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poslanici 18. decembra o budžetu i zaduženju za 2026.

Poslanik demokratske partije socijalista Nikola Milović komentarisao je novo zaduženje Crne Gore u iznosu od 450 miliona eura i poručio da je "spirala novih zaduženja, put bez povratka".&nbsp;
- Rezerva se normalno pravi iz viška para a ne iz zaduženja i novih kredita. Zadužujemo se da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm. Vlada je pravi novim dugom, što znači da nema novca u budzetu- poručio je Milović u objavi na mreži X.
On ističe da kamata od oko 4,5 odsto nije povoljna – to je skupa cijena rizika.
- Stabilne zemlje plaćaju 1,5–3 odsto. Mi plaćamo skoro duplo više jer smo rizični, pa nam banke naplaćuju skuplje. Sedam banaka u aranžmanu znači da niko ne želi sam taj rizik?!- istakao je Milović.&nbsp;
On poručuje da bi, da je situacija povoljna, jedna ili dvije banke bi dale kredit.
- Činjenica da ih je čak sedam znači samo jedno, svaka banka želi da podijeli rizik, jer je država finansijski nestabilna. Ovo zaduženje nije uspjeh ovo je znak da je država na ivici finansijskog pucanja, sa visokim rizikom, skupim kreditom i sistemom koji više ne može da funkcioniše bez novih zaduzenja!- zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1995417485630148619%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: To što se zadužujemo da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

Crna Gora se suočava s ozbiljnim fiskalnim izazovima, koje potvrđuju i najnovije procjene Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Inflacija je u 2025. premašila očekivanja, dok javne finansije trpe pod pritiskom rastrošne fiskalne politike, rasta rashoda i političkog populizma. Stručnjaci upozoravaju da bez monetarne nezavisnosti i uz sve slabiju fiskalnu disciplinu, zemlja klizi ka ekonomskoj nestabilnosti – a cijenu će platiti građani. Svjetska banka kaže da je tokom &nbsp;2025. inflacija u Crnoj Gori bila veća nego što se očekivalo. Podaci MMF-a kažu da je u avgustu 2025. ukupna inflacija iznosila 4,6 odsto, dok je bazna bila 3,7 odsto. Projekcije MMF-a pokazuju da će inflacija ostati povišena ove godine, uz prosjek od oko četiri odsto.&nbsp; Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), prof. dr Vasilije Kostić, u razgovoru za Portal ETV kaže da i Svjetska banka kao i MMF ukazuju na iste probleme, da ne kažem izazove, sa kojima se susreću crnogorske javne finansije, a naročito fiskalna politika države. – Naime, fiskalna politika kojoj se stalno sužava manevarski prostor odnosno kapacitet djelovanja, kao što je to u slučaju Crne Gore, ne može da rezultira ničim dobrim. Takva politika može samo u perspektivi da rezultira ozbiljnim ugrožavanjem javnih finansija, odnosno ugrožavanjem finansijske stabilnosti, a u takvim okolnostima strada ekonomski rast i opšti standard građana – poručuje Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101318104_dcad39adf8e89d735096f3bd6131e8e892f36537b5cd4dfd102240dc157f951f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101318104_dcad39adf8e89d735096f3bd6131e8e892f36537b5cd4dfd102240dc157f951f" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  On naglašava da je važnost fiskalne politike naročito potencirana u crnogorskim uslovima, zbog izostanka drugog „kraka makaza“ za kreiranje ekonomskog ambijenta – monetarne politike. – Kod nas je funkcija vrhovne monetarne vlasti – Centralne banke (u čijoj je nadležnosti monetarna politika) usljed korišćenja eura svedena uglavnom na kontrolnu funkciju bankarskog sektora, a ne na monetarno regulisanje i emisiju novca. Na taj način, ključni instrument koji preostaje Vladi u cilju kreiranja makroekonomskih uslova jeste fiskalna politika. Otuda smanjenje kapaciteta fiskalnog uticaja u kreiranju pozitivnih uticaja na tržištu nužno znači smanjenje kapaciteta za razvoj – ističe on. ZADUŽENI PREKO MJERE To je, prema njegovim riječima, i razlog što Svjetska banka, a i MMF (iako se potrudio preko mjere da svoje ocjene maksimalno ublaži), ukazuju na važnost fiskalne politike i što Svjetska banka, naročito, jačanje fiskalne discipline – pored napretka u reformama – označava kao ključni činilac za rast crnogorske ekonomije. – Drugačije ocjene ni ne može biti, jer smo zaduženi preko mjere, a ako i dalje nastavimo sa većom potrošnjom u odnosu na produkciju (a sva je prilika da hoćemo), odnosno bržim rastom rashoda u odnosu na prihode, onda će rezultat biti novo zaduženje i sve veća nelikvidnost. Rastući socijalni transferi (penzije i socijalna davanja) kao i nerealni rast plata zarad političkog populizma, a po cijenu održivosti javnih finansija i ukupne finansijske stabilnosti, može samo voditi na ekonomsku stranputicu i ničemu drugom – upozorava Kostić. On navodi da je to jasno svima – i međunarodnim institucijama (SB i MMF i drugima), kao i crnogorskoj Vladi, kako kaže – „sasvim sam siguran“. – To što kod nje nema volje da se tome trendu stane na kraj ili makar otvori proces njegovog zaustavljanja, razlozi su poznati. No, to što međunarodne institucije (predstavnici MMF naročito) o tome govore nemušto i uočljivo relativizuju jasne signale ekonomskog usporavanja i pogoršanja makroekonomskih parametara – formulacijama („crnogorska se ekonomija drži“) otvara značajna pitanja kredibiliteta – zaključuje prof. dr Vasilije Kostić.

Miraš Dušević

Crna Gora vozi bez kočnica - put ka ekonomskoj stranputici, cijenu će platiti građani

Projekat izdavanja retail-obveznica države za kupovinu od strane malih deponenata i štediša ima ekonomsku validnost i finansijsku održivost, ocijenila je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija (MF) Mila Kasalica.
- Iznos je skroman, mada predstavlja testiranje građana na inovativni instrument na tržištu kapitala. Rok za obveznice od tri godine je relativno kratak, iako je srednjoročna novina na tržištu štednje. Kamata od preko tri odsto, tj. kuponski godišnji prihod je odgovarajući za ovaj moment razvoja crnogorske ekonomije, a predstavlja prihvatljivi prinos svake godine pojedinačno u narednom trogodištu - kazala je Kasalica.
Ministarstvo finansija planira da do kraja godine izda 50 miliona obveznica na domaćem tržištu, po kamatnoj stopi od preko tri odsto uz rok otplate od tri godine. U Fiskalnoj strategiji, pisanoj prošle godine, navodili su kamate do četiri odsto.
- Umanjenje kamate u odnosu na strateški dokument nije indikator za zabrinutost, pošto je Fiskalna strategija 2024–2027. bila i ostaje mrtvuljavi dokument u vezi netalentovanih mjerenja rizika oko sprovođenja fiskalne politike. Međutim, ni tada male štediše i deponenti u državnim obveznicama ne mogu da izgube jer Crna Gora je bila i ostaje odgovoran dužnik bilo kojem povjeriocu, što na osnovu dvo-i-po-decenijskog istorijskog traga garantuje povraćaj uvezan za kredibilne i regulatorno-strukturisane instrumente. U najkraćem: građani ne gube ulaganjem u ove instrumente, uz napomenu da nakon isteka roka od tri godine nominalnu vrijednost regulatorno (prospektom) možda treba uvezati uz opcionost da se bez diskonta mogu izmiriti prijavljene, provjerene poreske obaveze građana-nki (posebno za djelatnost izdavanja stambenih jedinica, turističkih kapaciteta i sl.), što će predstavljati dodatno pojačanje oko zaštite od rizika za male štediše/deponente na crnogorskom tržištu a istovremeno pojačati atraktivnost upisa ovog instrumenta nakon izdavanja – kazala je Kasalica.
Građani u bankama drže 2,26 milijardi eura i Kasalicu smo pitali da li bi iznos emisije trebalo da bude veći od 50 miliona.
- Da, ali ovo je emisija (ako se desi) da se izmjeri atraktivnost ovih instrumenata na crnogorskom tržištu u narednom desetljeću. Uz odgovornu napomenu: ulaganje u retail obveznice (obveznice namijenjene najširem krugu malih deponenata i štediša) nije uspjeh ni tekuće niti bilo koje vlasti već aktivnost svakog pojedinačno ko razumije da je pasivna kamata na depozite po viđenju i/ili ročne depozite ili druge depozitne instrumente u bankarskim bilansima izraz sistemskog rizika zbog golemog nepovjerenja u vezi liderstva u CB CG/ MF/ Vladi Crne Gore – navela je Kasalica.
<h2>Pravac kojim idemo u ekonomiji nije dobar</h2>
Crnogorska privreda (realni sektor) uz limitiranu turističku sezonu (ljeto 2025), što nije zanemarljivo, i uz većinu zaposlenih van javnog sektora, golemim radom dvije i po godine čuvaju privid stvaranja nove vrijednosti (rast BDP-a), navela je Kasalica.
- Paralelno, deficit na kraju jula od stotinjak miliona eura svjedoči kako je nastavljeno decenijsko slabo planiranje budžetskih pozicija za političke projekte, posebno za nerazvojna ulaganja sredstava poreskih obveznika u mrtvuljave privredne subjekte (Institut Igalo) i/ili zakonski-upitne-kupovine brodova. Takođe, približavanjem kraja 2025. ne može se više govoriti o padu kvaliteta javne usluge, već zabrinjavajućem posrnuću servisa javnog karaktera za koji je diskreciono odgovorna 44. Vlada Crne Gore, i tekući saziv poslanika-ca - kazala je ona.
Stoga, kako je istakla, pravac kojim u ekonomiji idemo nije dobar.
- To nije ni krivica ni odgovornost crnogorske ekonomije kao naše zajedničke kuće. Pravac je u ekonomskoj sferi sumanuto-rizičan; premijer Milojko Spajić i njegov tim su se upetljali u sopstvene kučine i sada crnogorskoj ekonomiji prijeti da je nasuču infantilna štetočinanja - rekla je Kasalica.

Kasalica o najavljenom zaduživanju: Iznos emisije skroman, država testira građane

Bivši ministar pravde Andrej Milović, predložio je da Crna Gora emitovanjem petogodišnjih državnih obveznica u iznosu od 500 miliona eura formira digitalne državne rezerve kupovinom Bitcoina i Ethereuma.
On je na mreži Iks kazao da bi ovakvim potezom država stekla imovinu čija bi vrijednost u narednih pet godina vrijedjela od tri do pet milijardi dolara, a neto profit od te investicije mogao bi se iskoristiti za izgradnju saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture.
- Putem formiranja digitalnih državnih rezervi krenule su Sjedinjene Američke Države i druge zemlje fokusirane na razvoj ekonomije. Bitcoin, kao ograničeni resurs budućnosti, u narednim godinama — pogotovo tokom predsjedničkog mandata Donalda Trampa — bilježiće prosječan godišnji rast od 30 do 50 odsto, i do 2030. godine dostići će cijenu u rasponu od pola miliona do milion dolara po Bitcoinu, a Ethereum od 15 do 25 hiljada dolara - dodao je Milović.&nbsp;
Kako ističe Milović, kupljeni Bitcoini i Ethereumi bi mogli da se koriste kao kolateral za dodatno zaduživanje pod povoljnim uslovima, što bi omogućilo servisiranje obaveza u narednim godinama i investiranje u državni data centar, koji bi bio osnov digitalnog razvoja Crne Gore.
- Sa tim kapitalom, Crna Gora bi mogla postati najbrže rastuća ekonomija Evrope i pozicionirati se među deset najbrže rastućih ekonomija svijeta. &nbsp;&nbsp;Sve što je potrebno jeste da premijer pokaže odlučnost i viziju, te brzo povuče potez — hitna emisija petogodišnjih državnih obveznica, od prikupljenih sredstava kupovina Bitcoina i Ethereuma na OTC marketu i deponovanje istih kod najvećih custody kompanija poput Bitgo, Gemini i drugih &nbsp;navodi se u objavi.&nbsp;
Kako ističe, formiranje digitalnih državnih rezervi i da država rudari Bitcoin kroz javno-privatno partnerstvo i tako puni digitalne državne rezerve, predložio sam sadašnjem premijeru još u oktobru 2021. godine, u dokumentu pod naslovom "Regulacija i razvoj blockchaina i kriptovaluta u Crnoj Gori", a prvu verziju nacrta Zakona o blockchain tehnologiji i kriptovalutama, kojim je sve ovo definisano, dostavio sam mu u decembru iste te godine, u svojstvu tada Generalnog direktora Direktorata za blockchain i kriptovalute Ministatstva finansija. &nbsp;&nbsp;
- Da smo tada, prije 4 godine, kao država formirali digitalne državne rezerve i kupovali Bitcoin iz obveznica i dodatno ga rudarili kroz JPP, već bismo imali državne rezerve vrijedne nekoliko milijardi dolara u Bitcoinima, a koji bi do 2030. godine vrijedio desetine milijardi dolara. &nbsp;&nbsp;Ali, ni sada nije kasno da krenemo, ako se imaju znanje i vizija sa jedne strane, a sa druge strane odlučnost da se ignorišu javni i orkestrirani napadi osvjedočenih neznalica u crnogorskom društvu, koje su po pravilu uvijek medijski najbučnije i vuku državu nazad. P. S. Na dašnji dan, prije 10 godina, Bitcoin je vrijedio 280 dolara, danas vrijedi 114 hiljada dolara, a koliko će tek vrijedjeti 6. avgusta 2035. godine? - zaključuje Milović.&nbsp;

Bivši ministar pravde predlaže zaduženje države da bi kupila kriptovalute

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.
To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.
- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura
&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.
- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.
Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.
- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.

1250x600

1084x550

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Milojko Spajić i njegova Vlada su u martu 2024. godine zadužili Crnu Goru za 680 miliona eura, da bi u opet u martu 2025. godine zadužili sve građane za novih 850 miliona eura, a kad tome dodamo kamate, kao i prethodna zaduženja u manjim iznosima, dolazimo do zabrinjavajućih više od dvije milijarde eura za godinu i četiri mjeseca od kad je formirana 44. Vlada, kazao je Miloš Konatar, šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA.
Konatar smatra da ovakvo ponašanje premijera Spajića i njegovih ministara nije bezazleno, već može biti vrlo opasno za buduće generacije Crne Gore, zato što će, kako navodi, ovaj dug od preko dvije milijarde eura doći na naplatu za šest do sedam godina, već 2031. i 2032. godine.
- Da li je odgovorno da generacijama koje dolaze Spajićeva Vlada za samo godinu i par mjeseci ostavi dug od preko dvije milijarde eura, jer će oni koji dolaze poslije nas morati taj dug da vrate? Ako je i od Spajića - mnogo je - zaključio je &nbsp;Konatar.

Konatar: Spajić za godinu i četiri mjeseca zadužio Crnu Goru više od dvije milijarde eura

Srećno novo zaduženje građanima Crne Gore - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić komentarišući na mreži Iks vijest da je Vlada danas na berzi u Londonu izdala 850 miliona eura vrijedne državne obveznice.
- Neka luda sreća jedino je što nas može privremeno spasiti od ekonomskog sunovrata u koji nas vode ljudi koji nas zadužuju milijardama, svakih nekoliko mjeseci - ističe Anđušić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5742%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-emitovala-obveznice-od-850-miliona-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje da pored “refinansiranja starih dugova” nema više čuvenog nastavka “i kapitalne projekte”.
- Jer je očigledno neko rekao: “Nema smisla da se više sprdamo”… &nbsp;Zaduženja koja se realizuju najvećim intenzitetom i obimom u istoriji crnogorske ekonomije, radi finansiranja nekontrolisane javne potrošnje i populizma, vode nas u ozbiljno dužničko ropstvo - zaključio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1904550229199777842%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Srećno novo zaduženje građanima Crne Gore

Ubrzo očekujte novo zaduženje Vlade Milojka Spajića, poručio je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je to kazao, komentarišući Spajićeve nove najave o ulaganjima i novim projektima u Crnoj Gori.
- Kad čujete premijera da priča o "megaprojektima", japanskoj milijardi u Pljevljima, Veljem brdu ili "evropskom Dubaiju" u Ulcinju, pogledajte da nije opet zadužio Crnu Goru za stotine miliona eura. Priča simpatična, ali djela traumatična. Ubrzo očekujte novo zaduženje Spajićeve Vlade - kazao je Konatar.

Konatar: Kad čujete premijera da priča o "megaprojektima" ili "evropskom Dubaiju" pogledajte da nije opet zadužio Crnu Goru

Resorni ministar (Novica Vuković) je kazao da prijeti bankrot ako se ne zadužimo. Znači Vladi nije bitan budžet, nego priča o zaduženju - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić na pres konferenciji za medije.
On je ukazao da prosječan građanin plaća duplirane usluge, te da je stanje alarmantno jer Crna Gora, ukoliko se ne zaduži, neće moći da isplati plate i penzije.
- Nijesu krivi privrednici, nego država - poručio je Anđušić.
Država bi, dodaje on, mogla da smanji određene akcize.
- Suština je da se usvoji odluka o zaduženju, a ne budžet kako su pričali oni iz vlasti - tvrdi Anđušić.
On je ponovio da nemaju informaciju kada će biti glasanje o bužetu, te da će svoju odluku o prisustvu naknadno saopštiti.
Naglasio je da DPS neće ulaziti u bilo koji vid manjinske podrške u Budvi.

Anđušić: Stanje alarmantno, ukoliko se Crna Gora ne zaduži neće moći da isplati plate i penzije

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

Nakon urušavanja dijela saobraćajnice u Radovićima, Opština Tivat je angažovala firmu za geološka istraživanja i projektovanje Geo Standard iz Nikšića kako bi se utvrdili uzroci nastale situacije, saopštili su iz Direkcije za investicije.
Poslije obilaska lokacije i uvida u stanje na terenu, preliminarno stručno mišljenje ukazuje da je do urušavanja došlo usljed prirodnih geoloških procesa u podlozi, koji su dodatno aktivirani izuzetno obilnim i dugotrajnim padavinama, prenosi Radio Tivat.
Područje Luštice izgrađeno je od izrazito karstifikovanih krečnjaka. Za ovaj tip terena karakteristični su brojni karstni fenomeni, poput podzemnih pukotina, kaverni, kanala i šupljina, koje često nijesu vidljive na površini, a mogu se nalaziti i na većim dubinama objasnili su iz kompanije za geološka istraživanja.
Velike količine padavina dovele su do pojačanog podzemnog oticanja i intenzivne infiltracije vode, što je izazvalo ispiranje sitnih čestica nasipa i površinskog sloja prema dubljim zonama podloge. Time je destabilizovan površinski sloj iznad postojeće karstne anomalije, a nakon gubitka oslonca došlo je do lokalnog urušavanja kolovozne konstrukcije.
Preliminarni nalazi ukazuju da se kritična zona nalazi na dubini većoj od izvedenog iskopa (oko tri-četiri metra), dok postoje indicije o mogućoj šupljini na dubini većoj od sedam metara. Ovakve geološke anomalije u karstnim terenima mogu postojati bez vidljivih površinskih znakova i ne mogu se pouzdano detektovati bez primjene posebnih inženjerskogeoloških istražnih metoda.
Ističu da ovakve pojave predstavljaju prirodan rizik u područjima sa razvijenim podzemnim karstnim sistemima, naročito tokom ekstremnih hidroloških događaja.
Narednih dana biće sprovedena detaljna geofizička i geotehnička istraživanja kako bi se precizno utvrdila geometrija i prostorni obuhvat eventualnih podzemnih šupljina, te definisalo trajno rješenje sanacije. Po završetku istraživanja biće izrađen konačan stručni elaborat i sprovedene mjere koje će obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost saobraćajnice.

Tivat: Geološki procesi uzrok urušavanja puta u Radovićima

Četvorica muškaraca na gliseru registrovanom u SAD-u ubijena su u kubanskim vodama, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. U izjavi ministarstva navodi se da su putnici glisera otvorili vatru na plovilo obalske straže koje im se približavalo. U incidentu, koji se dogodio u blizini ostrva na sjevernoj obali Kube, ranjeno je još šest osoba, piše BBC.
<h2>Ministarstvo: Otvorili su vatru na našu patrolu</h2>
U saopštenju objavljenom putem kubanske ambasade u SAD-u, ministarstvo je preciziralo da je plovilo registrovano na Floridi – s registracijskom oznakom FL7726SH – uočeno u srijedu ujutro u blizini Cayo Falconesa, u centralnoj provinciji Villa Clara. Identitet osoba na gliseru, kao ni razlog njihovog boravka u tom području, za sada nije poznat, a kubanska vlada poručuje da je pokrenuta istraga kako bi se događaj “razjasnio”.
Kada se kubansko plovilo s pet pripadnika granične straže približilo gliseru radi identifikacije, “posada glisera koji je bio u prekršaju otvorila je vatru” i pritom ranila kubanskog zapovjednika, stoji u saopštenju.&nbsp;
- U sukobu koji je uslijedio, prema dosadašnjim informacijama, ubijena su četiri napadača na stranom plovilu, a šestorica su ranjena - dodaje se.
Ranjene osobe su evakuisane i pružena im je medicinska pomoć.
<h2>Incident u vrijeme pojačanih tenzija</h2>
Ovaj se incident događa u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i Kube, koja se suočava s produbljenom krizom goriva. Kriza je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte iz Venezuele, dugogodišnje kubanske saveznice u regionu. Kubansko saopštenje aludiralo je na te tenzije, navodeći da “suočena s trenutnim izazovima, Kuba ponovo potvrđuje svoju odlučnost da zaštiti svoje teritorijalne vode” i očuva svoj suverenitet.
Incident se takođe poklapa s dolaskom američkog državnog sekretara Marka Rubija u Sveti Kristofor i Nevis na sastanak s karipskim liderima. Posjeta se odvija u sklopu nastojanja Trampove administracije da pojača pritisak na kubansku vladu, ali i zbog drugih regionalnih pitanja.
BBC je kontaktirao američki State department i Bijelu kuću za komentar.

Tag: zaduzenje