Prema podacima MONSTAT-a u Crnoj Gori godišnja stopa inflacije konstantno raste od marta ove godine do jula i više je nego duplo veća nego stopa inflacije u zemljama eurozone (20 zemalja EU koje koriste euro), kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Kako je naveo u pstu na mreži X, u julu je kod nas godišnja stopa inflacije iznosila 4,7 odsto a u eurozoni 2 odsto.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1957351917404979414%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1957351917404979414%7Ctwgr%5E068974dde763d16a7de847fdb4b7c233f48a4ff5%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo pokazuje još jednom da ne stoji “argument” vlasti da je inflacija dominantno uvoznog karaktera, jer se pokazuje da je značajnim dijelom i posljedica naših internih ranjivosti uključujući i neadekvatnu ekonomsku politiku praćenu nepromišljenim mjerama fiskalne politike (povećanjem stope PDV-a za 113 posto na usluge smještaja, uvodjenja akciza na “mirna vina”, povećanja poreskih i akciznih stopa na brojne proizvode) i nedovoljnim ulaganjima u konkurentnost naše privrede - naveo je Mugoša.
Podsjeća da, iako je skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, na njegov predlog jednoglasno krajem aprila usvojio i poslao Vladi set mjera sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače u trgovačkim lancima, Vlada, kaže, ništa po tom pitanju nije uradila.
- Te mjere su se odnosile i na korekciju cijena voća, povrća, mesnih preradjevina i ostalih proizvoda. Takodje, dva puta ove godine vlast nije prihvatila predlog našeg poslaničkog kluba da se za 2 miliona eura poveća iznos u budžetu za unapređenje konkurentnosti naše privrede, koji se nažalost iz godine u godinu procentualno u budžetu smanjuje u odnosu na tekuće prihode (sa blizu 6 miliona prije par godina smanjena na manje od četiri miliona eura). Za navedeni iznos od dva miliona eura smo predložili da se smanji stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama koja je sa 34 miliona eura u 2024. predviđena na čak 46 miliona u budžetu za 2025. Godini - podsjetio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Inflacija u Crnoj Gori duplo veća nego u Eurozoni, Vlada nije uradila ništa povodom zaključaka Odbora za ekonomiju

Inflacija u SAD‑u u julu je na godišnjem nivou porasla 2,7 odsto, isto kao i u junu, uz veći pad cijene benzina, a nešto blaža poskupljenja struje i gasa, kao i hrane, pokazao je izvještaj američkog Ministarstva rada.
Kada se isključe energija i hrana, potrošačke cijene su u julu bile više 3,1 odsto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U junu je osnovna inflacija iznosila 2,9 odsto, prenosi SEEbiz.
Benzin je u julu pojeftinio, i to 9,5 odsto, izrazitije nego u junu kada je bio jeftiniji 8,3 odsto nego prije godinu.
Gas za domaćinstva u sedmom ovogodišnjem mjesecu je poskupio 13,8 odsto, nešto blaže nego u prethodnom mjesecu. I struja je poskupjela, 5,5 odsto u odnosu na prošlogodišnji jul, takođe nešto blaže nego u mjesecu ranije.
Hrana je bila skuplja 2,2 odsto nego prije godinu, nakon što su joj u junu cijene bile više 2,4 odsto.
Cijene novih vozila na godišnjem nivou su porasle četiri odsto, a polovnih automobila i kamiona gotovo pet odsto.
Mjesečno poređenje pokazuje rast potrošačkih cijena u junu od 0,2 odsto, 0,1 procentni bod manje nego u junu.
Cijene benzina pale su 2,2 odsto u odnosu na jun, kada su porasle jedan odsto. Pojeftinio je i gas, 0,9 odsto u odnosu na jun, kada je bio skuplji 0,5 odsto.
Struja je blago pojeftinila u odnosu na jun, kada je njena cijena skoćila jedan odsto, pokazuju podaci Ministarstva.
Neznatno jeftinija bila je i hrana, nakon što je u junu bila skuplja 0,3 odsto na mjesečnom nivou.
Kad se isključe energija i hrana, osnovna inflacija iznosila je 0,3 odsto i bila je 0,1 procentni bod viša nego u junu.
Cijene usluga prevoza porasle su na mjesečnom nivou 0,8 odsto, nakon 0,2-odstotnog rasta u junu. Porasle su i cijene polovnih automobila i kamiona, 0,5 odsto u odnosu na jun, kada su pale 0,7 odsto.

Američka inflacija u julu bez promjene

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena u julu su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,5 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene su u julu, u odnosu na jun, u prosjeku bile više 0,6 odsto.
- Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama gorivo i mazivo za motorna vozila, usluge smještaja, meso, voće, čvrsta goriva, mlijeko, sir i jaja, vazdušni prevoz putnika, hljeb i žitarice - navodi se u saopštenju.
Potrošačke cijene su u periodu januar-jul, u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, u prosjeku bile više 3,5 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u julu je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama restorani i hoteli 3,4 odsto, prevoz 2,6 odsto, rekreacija i kultura 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,8 odsto, ostala dobra i usluge 0,7 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,6 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,3 odsto, zdravlje 0,2 odsto i alkoholna pića i duvan 0,1 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća 3,7 odsto i komunikacije 0,1 odsto.
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Inflacija u julu 4,5 odsto

Inflacija u Crnoj Gori ne jenjava, a Vlada je odustala od ključne zaštitne mjere za najugroženije građane. U trenutku kada cijene osnovnih životnih namirnica rastu, a plate i penzije ostaju zamrznute, ukidanje administrativnih ograničenja cijena predstavlja udarac na budžet najsiromašnijih. Dok država ostvaruje veće prihode od PDV-a zahvaljujući poskupljenjima, obični ljudi osjećaju sve veći teret koji im ugrozava standard i egzistenciju. Ovo nije samo ekonomski problem, već duboka socijalna nepravda kojoj je potrebno hitno stati na put. Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka, za Portal ETV ističe da je Vlada Crne Gore na početku inflatornog udara primijenila administrativne mjere ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica s ciljem zaštite najugroženijih slojeva stanovništva. Međutim, ova praksa je napuštena bez jasnog obrazloženja, i to upravo u trenutku kada inflatorni pritisci i dalje prže, a realni prihodi građana ostaju na izuzetno niskom nivou. - Vlada je početkom inflatornog udara pribjegla ograničavanju cijena da bi zaštitila najugroženije, ali je ovu mjeru ukinula bez jasnog razloga, uprkos i dalje prisutnim inflatornim pritiscima- navodi on. Razlozi za ukidanje ove mjere kriju se i u fiskalnim interesima i u pritiscima moćnih maloprodajnih lanaca- navodi on. Kako ističe, ograničavanje cijena, iako korisno za potrošače, smanjuje nominalne prihode od PDV-a – dok rast cijena, iako štetan za građane, donosi veći prihod u državni budžet. Sa druge strane, trgovci su pod pritiskom Vlade zbog smanjenih marži prijetili nestašicama i smanjenjem ponude, što je dodatno uticalo na odluku o ukidanju mjere. - Rast cijena donosi veće prihode od PDV-a, dok ograničavanje cijena ostavlja prazninu u budžetu. Trgovci su pritiskali prijetnjama nestašicama da se mjera ne produži- smatra dr Rabrenović. Pored toga, podvlači da Vlada Crne Gore ne posneduje stratešku politiku za suzbijanje strukturnih problema koji izazivaju skok cijena – poput monopolske tržišne strukture, slabe kontrole uvoznih marži i odsustva robnih rezervi kao zaštitnog mehanizma. Da li je ovo punjenje budžeta na štetu građana? Rabrenović nema dilemu - definitivno jeste.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250716090756_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250716090756_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb" data-rendition-name="original" width="847" height="497" loading="lazy" alt="rabrenović"> </figure>  - Kada cijena litra ulja poraste sa 1,50 na 2,20 €, država ubire gotovo 50% više PDV-a po istoj stopi od 21%. Međutim, građani, naročito oni sa minimalnim primanjima, troše znatno veći dio svog dohotka na iste proizvode. Ova regresivna fiskalna politika najteže pogađa najsiromašnije slojeve društva- smatra sagovornik Portala ETV. Problem je što se ti dodatni prihodi ne vraćaju direktno građanima kroz ciljane subvencije ili pojačanu socijalnu zaštitu, što dodatno produbljuje socijalne nejednakosti. Rabrenović ima preporuke za Vladu Crne Gore: • Ponovno ograničiti marže na esencijalne proizvode (hljeb, mlijeko, brašno, ulje, šećer), uz jasan i transparentan nadzor. • Formirati državne robne rezerve koje bi služile za hitne intervencije u slučaju nestašica ili zloupotreba na tržištu. • Uvesti ciljanu socijalnu pomoć putem vaučera ili kartica za hranu za najugroženije kategorije stanovništva. • Normirati maksimalne dozvoljene marže na proizvode od javnog interesa, po uzoru na Francusku i Italiju. • Razviti digitalne platforme za transparentno poređenje cijena, čime bi se podstakla konkurencija i zaštitio potrošač. Kako sitiče, neaktivnost u ograničavanju cijena predstavlja fiskalni oportunizam i socijalnu neosjetljivost Vlade. Teret inflacije nije ravnomjerno raspoređen, već je prebačen na najranjivije građane. Kratkoročne uštede u budžetu dugoročno će se vratiti kroz rastuću socijalnu ranjivost i potrebu za naknadnim intervencijama. - Neaktivnost u ograničavanju cijena je fiskalni oportunizam i socijalna neosjetljivost – teret inflacije plaćaju najranjiviji, a dugoročno će država morati ispravljati ovu grešku - zaključio je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Rabrenović upozorava: Vlada ignoriše nekontrolisanu skupoću, ovo je udar na najsiromašnije

Rast inflacije u našoj državi se nastavlja.
To govore posljednji podaci Monstata, koji se odnose na jun, a koji govore kako je tokom tog mjeseca godišnja stopa inflacije iznosila 4,6 odsto.
Tako je inflacija još veća nego u maju (4,5), ali i najveća u proteklih 12 mjeseci.
Na takve brojke i minulog su mjeseca presudno uticali rast vrijednosti mesa od 4,5 procenata, cijene u restoranima i kafićima (11,7), te rast cijena kirija i stanarina (20,1 odsto).
Cijene ljekova su na godišnjem nivou porasle za 15,2 odsto, voća za 19,2, ulja i masti za 15,5, a osjetan je rast i cijena pružanja usluga vodosnabdijevanja – 24,1 procenat.
Riječ je o godišnjoj stopi inflacije mjerenoj harmonizovanim indeksom cijena.
Nastavak rasta i kada su u pitanju potrošačke cijene
Sa druge strane, ukoliko se u obzir uzme indeks potrošačkih cijena, i u tom je pogledu došlo do rasta.
Naime, podaci Monstata govore da su potrošačke cijene u roku od mjesec porasle za 0,4 odsto. Sa druge strane, godišnja stopa inflacije prema tom parametru iznosi 4,2 odsto.
Ključni parametri koji su uslovili rast bile su veće cijene hrane, usluga smještaja i stanovanja, ali i ljekova.
Vlada najavila mjere za maj, ali njih – nije bilo
Iako su iz Vlade prije nekoliko mjeseci najavili kako će uslijediti nova akcija koja se odnosi na limitirane cijene, to se do sada nije dogodilo.
Podsjetimo, vicepremijer Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada u maju objelodaniti nove mjere. Ali, od toga za sada nije bilo ništa.
U međuvremenu, na rast inflacije i proteklog je mjeseca naročito uticale upravo cijene 'domaćih' proizvoda i usluga.

Inflacija u Crnoj Gori i dalje raste: Imamo najveću stopu u proteklih 12 mjeseci

Neophodno je da u jednom trenutku počnemo da dio postojećih dugova servisiramo iz sopstvenih sredstava, umjesto stalnog zaduživanja često po višim kamatnim stopama. Takvim pristupom bi pokazali fiskalnu odgovornost, unaprijedili povjerenje investitora i dodatno otvorili prostor za sprovođenje suštinskih ekonomskih reformi. Ako već moramo da se zadužujemo, to mora biti isključivo za projekte koji imaju visoku stopu povraćaja, otvaraju nova radna mjesta i daju snažan impuls ekonomskoj aktivnosti, kazao je za portal Bankar predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je rekao da se Crna Gora na ekonomskom planu suočava sa ozbiljnim izazovima. Prvenstveno misli na inflaciju koja je dva i po puta veća od one u zemljama Eurozone, zatim na nedovoljan obim domaće proizvodnje, visoku uvoznu zavisnost i nedovoljnu diverzifikovanost ekonomije. 
- Posljednji pokazatelji ukazuju i na značajno usporavanje privrednog rasta. Dodatno zabrinjava i pad prihoda od turizma, koji se bilježi već drugu godinu zaredom, što jasno upućuje da su potrebni odlučni koraci kako bi ovaj sektor ponovo počeo da raste i tako kreira nove mogućnosti za dalje investicije. Takođe, zabrinjava i izraženo pogoršanje strukture stranih direktnih investicija, gdje se bilježi pad u svim oblastima osim u dijelu ulaganja u nekretnine - naveo je Milatović.
<h2>Sad vrijeme za reakciju</h2>
Osnovni makroekonomski indikatori su još relativno stabilni, što znači, napominje on, da je sada vrijeme da se reaguje. 
- Neophodno je vratiti fokus na reformske procese koji izostaju. To je put da stvaramo temelje za stabilan, konstantan i održiv rast. U odnosu na svoj potencijal, Crna Gora može da raste po stopi od pet odsto godišnje ili više. Nažalost, trenutne politike Vlade ne pokazuju kapacitet da zemlju povedu tim putem. Pokazatelj toga je i činjenica da je u kvartalu kada su primijenjene ključne reformske mjere po riječima Vlade, uključujući i implementaciju programa „Evropa sad 2“, krajem 2024. godine, zabilježen najniži rast ekonomije još od 2015, izuzimajući pandemijsku godinu. Da se razumijemo, za ovako izazovno stanje u ekonomiji ne krivim samo one koji danas pokušavaju da poprave stvari, ali smatram da pažnju moramo usmjeriti tamo gdje su konkretni rezultati – u pravcu strukturnih reformi koje donose stvarne koristi građanima - ocijenio je predsjednik države.
Strukturna slabost Crne Gore je, smatra on, to što i dalje mnogo više uvozimo nego izvozimo, što nam nedostaje industrijska baza i što ključne ekonomske poluge, poput državnih preduzeća još funkcionišu bez dovoljno odgovornosti, transparentnosti i ekonomskog učinka. 
Ističe i da je krajnje vrijeme da se raskrsti sa starim obrascima ponašanja u vođenju državnih preduzeća.
- Ovo smatram posebno važnim jer je državno vlasništvo koncentrisano u ključnim razvojnim sektorima poput energetike, infrastrukture, turizma i prerađivačke industrije. Dakle, ne smijemo dozvoliti da se urušavaju preduzeća koja pružaju neke od ključnih javnih usluga u našoj zemlji jer se tako, iznova i sistemski, narušava povjerenje građana u javne institucije - naveo je Milatović.
<h2>Stabilno i predvidivo poslovno okruženje za investitore</h2>
Prema njegovim riječima, dugoročno održiva strategija za privlačenje kvalitetnih stranih investicija se mora bazirati na kreiranju stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva efikasno pravosuđe, transparentne javne tendere i jasne procedure.
- Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika vodi po principu netransparentnih kratkoročnih aranžmana, već mora dosljedno graditi sistem koji funkcioniše jednako za sve, a ne samo za pojedine projekte. Strani investitori iz svih zemalja su više nego dobrodošli dok god se poštuje naše zakonodavstvo i procedure koje imamo, a koje nesumnjivo treba da unaprijedimo u cilju boljeg poslovnog ambijenta i bržeg ekonomskog razvoja - naglasio je Milatović.
Da bi motivisali strana ulaganja, potrebno je, dodaje on, obezbijediti sigurno okruženje za njihov razvoj.
- To znači – nulta tolerancija na korupciju i kriminal. Investitorima se mora obezbijediti pravna sigurnost, tržišni uslovi, efikasna administracija i vladavina prava, jer samo tako možemo dugoročno jačati povjerenje i graditi ekonomiju koja ne zavisi od političkih odluka, već od stvarne vrijednosti koju stvara - poručio je Milatović.
<h2>Raditi više, ali pametnije</h2>
U budućem periodu, Crnu Goru vidi kao članicu Evropske unije koja svoju ekonomiju temelji na održivosti, inovativnosti i pravednosti. 
- Regionalna saradnja, veća povezanost kroz modernu saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, kao i pristup širem tržištu, moraju postati naša razvojna osovina. Samo tako ćemo povećati konkurentnost i stvoriti uslove za ekonomski rast koji neće biti kratkog daha. Razvoj je maraton, ne sprint. Ako želimo da Crna Gora bude zemlja u kojoj svaki građanin ima svoju šansu, od Pljevalja do Ulcinja– moramo prestati da razmišljamo kratkoročno. Moramo raditi više, ali i pametnije. I ono najvažnije: ne smijemo dozvoliti da stojimo u mjestu - poručio je Milatović.

Milatović: Ozbiljni izazovi na ekonomskom planu, sad je vrijeme za reakciju

Domaćinstva širom Crne Gore suočavaju se sa najtežim udarima inflacije u posljednjih deset godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, stanovanja nezaustavljivo rastu, a osjećaj gubitka kontrole sve je prisutniji među građanima. - Inflacija u Crnoj Gori ponovo počinje da slabi standard građana. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu brže nego što to naša primanja mogu da izdrže, a osjećaj je da smo kao građani prepušteni sami sebi - ocjenjuje za Portal ETV dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. Dr Rabrenović upozorava da se, pored opšteg rasta cijena, među građanima širi osjećaj institucionalne praznine. - Kada odete u prodavnicu i vidite da je hljeb skuplji nego prošle godine, ili kada na ljetovanje dođe gost iz inostranstva i ne može vjerovati da su cijene kod nas više nego u njihovim razvijenim zemljama, postavlja se pitanje: Ko ovo kontroliše, ako uopšte kontroliše – i da li se iko istinski brine za crnogorske građane - navodi on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae" data-rendition-name="original" width="1064" height="1600" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"><figcaption>Jovo Rabrenović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Podaci govore da su cijene voća, povrća i mesa dostigle nivoe koji su za većinu građana postali nedostupni. - Danas je luksuz kupiti kilogram paradajza ili trešanja. Ljudi biraju između računa za struju i hrane za porodicu - naglašava Rabrenović. <h2>Stanovanje postaje privilegija</h2> Kriza stanovanja dodatno produbljuje socijalne razlike. Cijene stanarina, naročito u Podgorici i primorskim gradovima, premašuju i prosječne zarade. - Šta je nekada bila cijena mjesečne kirije za garsonjeru, danas ne možete naći ni za sobu. Mladi bračni parovi i studenti suočeni su s izborom: ili da žive u neadekvatnim uslovima ili da daju gotovo cijelu platu na kiriju - kaže Rabrenović. Kupovina stana za većinu postaje nerealna opcija. - Zadužiti se do penzije – i to ako banka uopšte odobri kredit – danas je realnost za one koji pokušavaju da steknu vlastiti dom - dodaje. <h2>Inflacija – fiskalna poluga ili fiskalna zamka?</h2> Prema riječima dr Rabrenovića, inflacija u Crnoj Gori dostiže novu fazu: više nije samo statistička kategorija, već stvarni mehanizam fiskalne politike. - Sumnja javnosti da ‘inflacija puni budžet’ u velikoj mjeri je podržana dostupnim podacima. Više cijene znače i više prihoda od PDV-a, jer se porez obračunava na ukupni iznos. Iako to nije bio planirani scenario, inflacija djeluje kao de facto fiskalna poluga - objašnjava on. To, međutim, nije bez posljedica. - Oslanjanje na inflaciju za punjenje budžeta obeshrabruje dubinske fiskalne reforme i stvara model ekonomije na račun naroda. Takva strategija nije dugoročno održiva - upozorava Rabrenović. <h2>Mjere koje dolaze kasno – ili ne dolaze uopšte</h2> Jedna od mjera koja je imala pozitivan efekat među socijalno ranjivim grupama bilo je privremeno ograničenje cijena osnovnih proizvoda. No, njeno ukidanje uslijedilo je naglo i bez jasne tranzicije. - Limitirane cijene bile su predah za mnoge porodice, naročito one sa nižim prihodima. Njihovo ukidanje izazvalo je šok – cijene su se vratile na nivoe više nego prije ograničenja, a to je najteže pogodilo one koji su već bili na ivici siromaštva - kaže Rabrenović. Prema njegovim riječima, posljedice su i psihološke: Odluka o ukidanju mjere ostavila je poruku da država nema ili ne želi da koristi mehanizme zaštite građana. Povjerenje u institucije dodatno je narušeno. <h2>Vrijeme je za ozbiljnu reformu</h2> Neophodan je višesmjerni pristup – kombinacija fiskalne odgovornosti, bolje socijalne politike i strateške komunikacije. - Dosadašnji politički odgovori su bili nedovoljni i neučinkoviti. Potrebne su ciljane fiskalne intervencije, jačanje strukturne ekonomske otpornosti i jasno komunicirane mjere. Ovo nije vrijeme za improvizacije - zaključuje Rabrenović. I dok Vlada balansira između populističkih programa i pritiska da stabilizuje budžet, građani svakim danom osjećaju sve veću težinu ekonomske stvarnosti. U zemlji u kojoj „800 eura danas vrijedi manje nego što je 600 vrijedilo prije tri godine“, pitanje nije više koliko košta život – već da li je održiv.

Inflacija jede sve; Rabrenović: Paradajz i trešnje postali luksuz, stanarine eksplodirale

Standard građana ne smije biti žrtva turističke sezone, naveo je na mreži Iks član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić navodi da razumije tržište ali, napominje, ne smijemo dozvoliti da građani Crne Gore plaćaju cijenu ljetnjih poskupljenja.
- Ako ova vlast nije sposobna da reaguje u trenutku kada inflacija guta plate i penzije, neka kaže jasno – ili neka odež - poručio je Lisičić.&nbsp;
Kao ključne mjere Lisičić predlaže proširenje stope od 7 odsto na: flaširanu vodu, pelene, sapune, dječju hranu, osnovne higijenske proizvode, uvođenje nulte stope PDV-a za korisnike: socijalne pomoći, minimalnih penzija i roditelje sa troje+ djece, sezonski nadzor cijena i inspekcijska kontrola, poreske olakšice za male proizvođače i ugostitelje koji koriste domaće proizvode i digitalni sistem za PDV popuste uz korišćenje ličnih kartica ili poreskog ID broja.&nbsp;
- Ne može se porezom puniti budžet dok građani prazne frižidere - zaključuje Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Ako vlast nije sposobna da reaguje u trenutku kada inflacija guta plate i penzije, neka kaže jasno ili neka ode

Potrošačke cijene u Velikoj Britaniji u aprilu su porasle više od očekivanja, pokazali su podaci Kancelarije za nacionalnu statistiku (ONS).
- Godišnja stopa inflacije iznosila je u aprilu 3,5 odsto, nakon 2,6 odsto u martu, što je najviša vrijednost od januara prošle godine i najveći rast stope od 2022, kada je inflacija vrtoglavo rasla - saopštio je ONS.
Centralna banka Engleske (BoE) je početkom maja prognozirala inflaciju od 3,4 odsto. Ona će vjerovatno zadržati put postupnog smanjenja kamatnih stopa, no, kako analizira Reuters, najnoviji podaci će vjerovatno dodatno smanjiti očekivanja na finansijskim tržištima da će kamatne stope biti smanjene više puta odjednom do kraja ove godine.
Rast cijena usluga u aprilu je skočio na 5,4 odsto, daleko iznad rasta od pet odsto koji je BoE prognozirala u aprilu, prenosi Hina.
ONS je saopštio da je period vaskršnjih praznika vjerovatno doprinio velikom skoku cijena avionskog prevoza, koji je porastao 27,5 odsto u odnosu na mart, što je drugi najveći mjesečni rast u istoriji.
U aprilu su porasle i cijene gasa, struje i vode, uz veće poreze za poslodavce, što će sve vjerovatno podstaknuti rast cijena.
Glavni ekonomista centralne banke, Huw Pill, u utorak je rekao da je dinamika smanjenja kamatnih stopa bila prebrza, s obzirom na i dalje snažan pritisak plata na inflaciju.
BoE je 8. maja snizila kamatne stope za četvrtinu boda, na 4,25 odsto, pri čemu su dva člana Odbora za monetarnu politiku bila za veće smanjenje, a dva za zadržavanje iste stope, uključujući i Pilla.

Inflacija u aprilu porasla više od očekivanja

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u martu su u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 2,6 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene su u martu u odnosu na februar u prosjeku bile više 0,3 odsto.
- Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište, restorani, kafei i slično, voće, farmaceutski proizvodi, povrće, kafa, čaj i kakao, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši - navodi se u saopštenju.
Potrošačke cijene su u periodu januar-mart, u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, u prosjeku bile više 2,7 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u martu je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama zdravlje 3,2 odsto, restorani i hoteli 1,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,5 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,4 odsto, alkoholna pića i duvan 0,3 odsto, ostala dobra i usluge 0,2 odsto, rekreacija i kultura 0,1 odsto.

Pad cijena zabilježen je u grupi prevoz jedan odsto i namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,5 odsto.

Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Inflacija u martu 2,6 odsto

Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt – poruka je hrvatskog europarlamentarca Tomislava Sokola na mreži „X“, kojom je dodatno "prozvao" djelovanje Demokrata i njihovog poslanika Momčila Lekovića. Polemika je počela kada je Sokol ukazao na skandalozan propust u objavi Demokratske Crne Gore. Naime, nakon što su potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović obišli domaće i međunarodne posade koje gase požare, stranka je na svojoj zvaničnoj stranici zahvalila svima – osim Hrvatskoj. U objavi su pomenute posade iz Srbije, BiH, Mađarske i Češke, dok je izostavljena činjenica da je upravo hrvatski kanader bio među prvima u pomoći Crnoj Gori, u najkritičnijim danima požara. - Kao što sam prethodno napisao, Hrvatska će nastaviti pomagati Crnoj Gori, bez obzira na manipulacije i namjerna prećutkivanja od strane beogradskih poltrona u Crnoj Gori, poput Bečića - &nbsp;istakao je Sokol, jasno dovodeći u pitanje motive ovakvog selektivnog pristupa zahvalnosti. Podsjetimo, Bečić je u Hrvatskoj proglašen personom non grata, što dodatno objašnjava zašto je njegova stranka svjesno ignorisala pomoć te susjedne zemlje. Ovakvo ponašanje, koje se graniči sa političkim revizionizmom, jasno ukazuje na "iskrenost" Demokrata kada govore o solidarnosti i regionalnoj saradnji. Umjesto argumentovanog odgovora, uslijedila je uvredljiva reakcija poslanika Demokrata Momčila Lekovića. On je Sokola nazvao „promoterom fašizma“ i „Đukanovićevim potrčkom“, iznoseći niz ličnih i neutemeljenih optužbi.&nbsp; - Sokolove priče ne donose ništa Crnoj Gori, već smrde na fašizam i sluganstvo - &nbsp;napisao je Leković, pokušavajući da diskredituje sagovornika bez ijedne činjenice. Sokol je, međutim, ostao dosljedan, ponovivši:&nbsp; - Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt.&nbsp; Njegov odgovor jasno je stavio akcenat na političku zavisnost Lekovića i na činjenicu da Demokrate umjesto principijelne politike biraju sitno i jeftino politikantstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_832d0b768801978c15c6dbdc567a537ca0cc676e18d1498fcef9cb22027b49ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190840_832d0b768801978c15c6dbdc567a537ca0cc676e18d1498fcef9cb22027b49ca" data-rendition-name="original" width="721" height="582" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  D.J.

Sokol: Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt

Smijenjeni predsjednik RS, Milorad Dodik iako mu je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu na odluku CIK-a kojom mu je oduzet mandat, &nbsp;i dalje insistira da je "izabran od naroda" i da strane vlade nemaju pravo da ga smjenjuju.
- Nijesu poštovali Ustav BiH, nijesu poštovali Ustav RS, nijesu poštovali zakon, a ja treba da poštujem njihovo nepoštovanje svega! Neću poštovati. Poštovaću volju srpskog naroda. Bili ste bahati i osioni, a očekujete da ja budem pokoran. Neću biti. Ja sam predsjednik RS, a vi pišite šta god hoćete. Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada! Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome. Nadam se da nam se putevi neće ukrstiti - &nbsp;poručio je Dodik.
Drugim riječima, Dodik se ponaša kao da je pravila stvorio sam, a zakoni, sudovi i međunarodne institucije postoje samo za druge. CIK BiH, jasno je, sada treba raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS, ali izgleda da bivši šef SNSD-a smatra da to ne važi za njega – jer narod je, naravno, uvijek u pravu, navodi Portal radiosarajevo.ba
Dok svijet i domaća pravna scena čekaju da se procedure završe, Dodik se već grčevito drži svoje verzije realnosti, gdje je on i dalje predsjednik, a svi drugi su "bahati i osioni", piše taj medij.

Dodik i dalje u svom svijetu: Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome

Crnogorsko narodno pozorište saopštilo je da je u Podgorici, u 94. godini života, preminuo književnik i intelektualac Sreten Perović, dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade, počasni član i dugogodišnji predsjednik Savjeta CNP-a.
Perović je bio pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, teatrolog i enciklopedista – jedan od vodećih crnogorskih stvaralaca i začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike. Njegov nemjerljiv doprinos crnogorskoj kulturi ogleda se u višedecenijskom radu na polju književnosti, pozorišne kritike i teatrologije.
Tokom bogate karijere bio je profesor, urednik časopisa i izdavačkih edicija, direktor Leksikografskog zavoda Crne Gore, generalni sekretar i predsjednik Crnogorskog PEN centra, član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti. Autor je brojnih zbirki poezije, eseja, kritika, antologija i teatroloških studija, a njegova drama Ukradeno proljeće izvedena je 1958. na sceni CNP-a.
Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu, među kojima dvije Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade „19. decembar“ (1986), te prestižnih međunarodnih priznanja poput Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013).
Njegovo djelo, kako navode iz CNP-a, „ostaće trajno svjedočanstvo izuzetnog doprinosa književnosti, teatrologiji i afirmaciji crnogorskog identiteta i kulturnog nasljeđa“.

CNP: Odlazak velikana crnogorske književnosti i teatrologije

Večerašnje izdanje Ljetnjeg programa TV E biće posvećeno umjetnosti kroz različite forme i izraze.
Književnica Jasenka Lalović govoriće o svom novom romanu „Zera luče“, koji će izaći u septembru, a publika će saznati i zašto smatra da je upravo ovo njeno najintimnije i najdublje djelo do sada.
Poznata crnogorska sopranistkinja Olivera Tičević predstaviće manifestaciju Nocturne, koja će uskoro biti održana u Ulcinju, dok će scenaristkinja Ana Vujadinović govoriti o filmu „Planeta 7693“, nagrađenom glavnom nagradom na festivalu na Braču.
Ekipa TV E ispratiće i svečano otvaranje manifestacije Bazar Art 2025 u Kuslevovoj kući, a za muzički dio programa biće zadužena Milica Šćepanović.

Umjetnost u fokusu večerašnjeg Ljetnjeg programa TV E

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: inflacija