Inflacija u Crnoj Gori ne jenjava, a Vlada je odustala od ključne zaštitne mjere za najugroženije građane. U trenutku kada cijene osnovnih životnih namirnica rastu, a plate i penzije ostaju zamrznute, ukidanje administrativnih ograničenja cijena predstavlja udarac na budžet najsiromašnijih. Dok država ostvaruje veće prihode od PDV-a zahvaljujući poskupljenjima, obični ljudi osjećaju sve veći teret koji im ugrozava standard i egzistenciju. Ovo nije samo ekonomski problem, već duboka socijalna nepravda kojoj je potrebno hitno stati na put. Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka, za Portal ETV ističe da je Vlada Crne Gore na početku inflatornog udara primijenila administrativne mjere ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica s ciljem zaštite najugroženijih slojeva stanovništva. Međutim, ova praksa je napuštena bez jasnog obrazloženja, i to upravo u trenutku kada inflatorni pritisci i dalje prže, a realni prihodi građana ostaju na izuzetno niskom nivou. - Vlada je početkom inflatornog udara pribjegla ograničavanju cijena da bi zaštitila najugroženije, ali je ovu mjeru ukinula bez jasnog razloga, uprkos i dalje prisutnim inflatornim pritiscima- navodi on. Razlozi za ukidanje ove mjere kriju se i u fiskalnim interesima i u pritiscima moćnih maloprodajnih lanaca- navodi on. Kako ističe, ograničavanje cijena, iako korisno za potrošače, smanjuje nominalne prihode od PDV-a – dok rast cijena, iako štetan za građane, donosi veći prihod u državni budžet. Sa druge strane, trgovci su pod pritiskom Vlade zbog smanjenih marži prijetili nestašicama i smanjenjem ponude, što je dodatno uticalo na odluku o ukidanju mjere. - Rast cijena donosi veće prihode od PDV-a, dok ograničavanje cijena ostavlja prazninu u budžetu. Trgovci su pritiskali prijetnjama nestašicama da se mjera ne produži- smatra dr Rabrenović. Pored toga, podvlači da Vlada Crne Gore ne posneduje stratešku politiku za suzbijanje strukturnih problema koji izazivaju skok cijena – poput monopolske tržišne strukture, slabe kontrole uvoznih marži i odsustva robnih rezervi kao zaštitnog mehanizma. Da li je ovo punjenje budžeta na štetu građana? Rabrenović nema dilemu - definitivno jeste.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250716090756_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250716090756_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb" data-rendition-name="original" width="847" height="497" loading="lazy" alt="rabrenović"> </figure>  - Kada cijena litra ulja poraste sa 1,50 na 2,20 €, država ubire gotovo 50% više PDV-a po istoj stopi od 21%. Međutim, građani, naročito oni sa minimalnim primanjima, troše znatno veći dio svog dohotka na iste proizvode. Ova regresivna fiskalna politika najteže pogađa najsiromašnije slojeve društva- smatra sagovornik Portala ETV. Problem je što se ti dodatni prihodi ne vraćaju direktno građanima kroz ciljane subvencije ili pojačanu socijalnu zaštitu, što dodatno produbljuje socijalne nejednakosti. Rabrenović ima preporuke za Vladu Crne Gore: • Ponovno ograničiti marže na esencijalne proizvode (hljeb, mlijeko, brašno, ulje, šećer), uz jasan i transparentan nadzor. • Formirati državne robne rezerve koje bi služile za hitne intervencije u slučaju nestašica ili zloupotreba na tržištu. • Uvesti ciljanu socijalnu pomoć putem vaučera ili kartica za hranu za najugroženije kategorije stanovništva. • Normirati maksimalne dozvoljene marže na proizvode od javnog interesa, po uzoru na Francusku i Italiju. • Razviti digitalne platforme za transparentno poređenje cijena, čime bi se podstakla konkurencija i zaštitio potrošač. Kako sitiče, neaktivnost u ograničavanju cijena predstavlja fiskalni oportunizam i socijalnu neosjetljivost Vlade. Teret inflacije nije ravnomjerno raspoređen, već je prebačen na najranjivije građane. Kratkoročne uštede u budžetu dugoročno će se vratiti kroz rastuću socijalnu ranjivost i potrebu za naknadnim intervencijama. - Neaktivnost u ograničavanju cijena je fiskalni oportunizam i socijalna neosjetljivost – teret inflacije plaćaju najranjiviji, a dugoročno će država morati ispravljati ovu grešku - zaključio je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović upozorava: Vlada ignoriše nekontrolisanu skupoću, ovo je udar na najsiromašnije

Rast inflacije u našoj državi se nastavlja.
To govore posljednji podaci Monstata, koji se odnose na jun, a koji govore kako je tokom tog mjeseca godišnja stopa inflacije iznosila 4,6 odsto.
Tako je inflacija još veća nego u maju (4,5), ali i najveća u proteklih 12 mjeseci.
Na takve brojke i minulog su mjeseca presudno uticali rast vrijednosti mesa od 4,5 procenata, cijene u restoranima i kafićima (11,7), te rast cijena kirija i stanarina (20,1 odsto).
Cijene ljekova su na godišnjem nivou porasle za 15,2 odsto, voća za 19,2, ulja i masti za 15,5, a osjetan je rast i cijena pružanja usluga vodosnabdijevanja – 24,1 procenat.
Riječ je o godišnjoj stopi inflacije mjerenoj harmonizovanim indeksom cijena.
Nastavak rasta i kada su u pitanju potrošačke cijene
Sa druge strane, ukoliko se u obzir uzme indeks potrošačkih cijena, i u tom je pogledu došlo do rasta.
Naime, podaci Monstata govore da su potrošačke cijene u roku od mjesec porasle za 0,4 odsto. Sa druge strane, godišnja stopa inflacije prema tom parametru iznosi 4,2 odsto.
Ključni parametri koji su uslovili rast bile su veće cijene hrane, usluga smještaja i stanovanja, ali i ljekova.
Vlada najavila mjere za maj, ali njih – nije bilo
Iako su iz Vlade prije nekoliko mjeseci najavili kako će uslijediti nova akcija koja se odnosi na limitirane cijene, to se do sada nije dogodilo.
Podsjetimo, vicepremijer Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada u maju objelodaniti nove mjere. Ali, od toga za sada nije bilo ništa.
U međuvremenu, na rast inflacije i proteklog je mjeseca naročito uticale upravo cijene 'domaćih' proizvoda i usluga.

Portal ETV

Inflacija u Crnoj Gori i dalje raste: Imamo najveću stopu u proteklih 12 mjeseci

Neophodno je da u jednom trenutku počnemo da dio postojećih dugova servisiramo iz sopstvenih sredstava, umjesto stalnog zaduživanja često po višim kamatnim stopama. Takvim pristupom bi pokazali fiskalnu odgovornost, unaprijedili povjerenje investitora i dodatno otvorili prostor za sprovođenje suštinskih ekonomskih reformi. Ako već moramo da se zadužujemo, to mora biti isključivo za projekte koji imaju visoku stopu povraćaja, otvaraju nova radna mjesta i daju snažan impuls ekonomskoj aktivnosti, kazao je za portal Bankar predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je rekao da se Crna Gora na ekonomskom planu suočava sa ozbiljnim izazovima. Prvenstveno misli na inflaciju koja je dva i po puta veća od one u zemljama Eurozone, zatim na nedovoljan obim domaće proizvodnje, visoku uvoznu zavisnost i nedovoljnu diverzifikovanost ekonomije. 
- Posljednji pokazatelji ukazuju i na značajno usporavanje privrednog rasta. Dodatno zabrinjava i pad prihoda od turizma, koji se bilježi već drugu godinu zaredom, što jasno upućuje da su potrebni odlučni koraci kako bi ovaj sektor ponovo počeo da raste i tako kreira nove mogućnosti za dalje investicije. Takođe, zabrinjava i izraženo pogoršanje strukture stranih direktnih investicija, gdje se bilježi pad u svim oblastima osim u dijelu ulaganja u nekretnine - naveo je Milatović.
<h2>Sad vrijeme za reakciju</h2>
Osnovni makroekonomski indikatori su još relativno stabilni, što znači, napominje on, da je sada vrijeme da se reaguje. 
- Neophodno je vratiti fokus na reformske procese koji izostaju. To je put da stvaramo temelje za stabilan, konstantan i održiv rast. U odnosu na svoj potencijal, Crna Gora može da raste po stopi od pet odsto godišnje ili više. Nažalost, trenutne politike Vlade ne pokazuju kapacitet da zemlju povedu tim putem. Pokazatelj toga je i činjenica da je u kvartalu kada su primijenjene ključne reformske mjere po riječima Vlade, uključujući i implementaciju programa „Evropa sad 2“, krajem 2024. godine, zabilježen najniži rast ekonomije još od 2015, izuzimajući pandemijsku godinu. Da se razumijemo, za ovako izazovno stanje u ekonomiji ne krivim samo one koji danas pokušavaju da poprave stvari, ali smatram da pažnju moramo usmjeriti tamo gdje su konkretni rezultati – u pravcu strukturnih reformi koje donose stvarne koristi građanima - ocijenio je predsjednik države.
Strukturna slabost Crne Gore je, smatra on, to što i dalje mnogo više uvozimo nego izvozimo, što nam nedostaje industrijska baza i što ključne ekonomske poluge, poput državnih preduzeća još funkcionišu bez dovoljno odgovornosti, transparentnosti i ekonomskog učinka. 
Ističe i da je krajnje vrijeme da se raskrsti sa starim obrascima ponašanja u vođenju državnih preduzeća.
- Ovo smatram posebno važnim jer je državno vlasništvo koncentrisano u ključnim razvojnim sektorima poput energetike, infrastrukture, turizma i prerađivačke industrije. Dakle, ne smijemo dozvoliti da se urušavaju preduzeća koja pružaju neke od ključnih javnih usluga u našoj zemlji jer se tako, iznova i sistemski, narušava povjerenje građana u javne institucije - naveo je Milatović.
<h2>Stabilno i predvidivo poslovno okruženje za investitore</h2>
Prema njegovim riječima, dugoročno održiva strategija za privlačenje kvalitetnih stranih investicija se mora bazirati na kreiranju stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva efikasno pravosuđe, transparentne javne tendere i jasne procedure.
- Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika vodi po principu netransparentnih kratkoročnih aranžmana, već mora dosljedno graditi sistem koji funkcioniše jednako za sve, a ne samo za pojedine projekte. Strani investitori iz svih zemalja su više nego dobrodošli dok god se poštuje naše zakonodavstvo i procedure koje imamo, a koje nesumnjivo treba da unaprijedimo u cilju boljeg poslovnog ambijenta i bržeg ekonomskog razvoja - naglasio je Milatović.
Da bi motivisali strana ulaganja, potrebno je, dodaje on, obezbijediti sigurno okruženje za njihov razvoj.
- To znači – nulta tolerancija na korupciju i kriminal. Investitorima se mora obezbijediti pravna sigurnost, tržišni uslovi, efikasna administracija i vladavina prava, jer samo tako možemo dugoročno jačati povjerenje i graditi ekonomiju koja ne zavisi od političkih odluka, već od stvarne vrijednosti koju stvara - poručio je Milatović.
<h2>Raditi više, ali pametnije</h2>
U budućem periodu, Crnu Goru vidi kao članicu Evropske unije koja svoju ekonomiju temelji na održivosti, inovativnosti i pravednosti. 
- Regionalna saradnja, veća povezanost kroz modernu saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, kao i pristup širem tržištu, moraju postati naša razvojna osovina. Samo tako ćemo povećati konkurentnost i stvoriti uslove za ekonomski rast koji neće biti kratkog daha. Razvoj je maraton, ne sprint. Ako želimo da Crna Gora bude zemlja u kojoj svaki građanin ima svoju šansu, od Pljevalja do Ulcinja– moramo prestati da razmišljamo kratkoročno. Moramo raditi više, ali i pametnije. I ono najvažnije: ne smijemo dozvoliti da stojimo u mjestu - poručio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Ozbiljni izazovi na ekonomskom planu, sad je vrijeme za reakciju

Domaćinstva širom Crne Gore suočavaju se sa najtežim udarima inflacije u posljednjih deset godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, stanovanja nezaustavljivo rastu, a osjećaj gubitka kontrole sve je prisutniji među građanima. - Inflacija u Crnoj Gori ponovo počinje da slabi standard građana. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu brže nego što to naša primanja mogu da izdrže, a osjećaj je da smo kao građani prepušteni sami sebi - ocjenjuje za Portal ETV dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. Dr Rabrenović upozorava da se, pored opšteg rasta cijena, među građanima širi osjećaj institucionalne praznine. - Kada odete u prodavnicu i vidite da je hljeb skuplji nego prošle godine, ili kada na ljetovanje dođe gost iz inostranstva i ne može vjerovati da su cijene kod nas više nego u njihovim razvijenim zemljama, postavlja se pitanje: Ko ovo kontroliše, ako uopšte kontroliše – i da li se iko istinski brine za crnogorske građane - navodi on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae" data-rendition-name="original" width="1064" height="1600" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"><figcaption>Jovo Rabrenović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Podaci govore da su cijene voća, povrća i mesa dostigle nivoe koji su za većinu građana postali nedostupni. - Danas je luksuz kupiti kilogram paradajza ili trešanja. Ljudi biraju između računa za struju i hrane za porodicu - naglašava Rabrenović. <h2>Stanovanje postaje privilegija</h2> Kriza stanovanja dodatno produbljuje socijalne razlike. Cijene stanarina, naročito u Podgorici i primorskim gradovima, premašuju i prosječne zarade. - Šta je nekada bila cijena mjesečne kirije za garsonjeru, danas ne možete naći ni za sobu. Mladi bračni parovi i studenti suočeni su s izborom: ili da žive u neadekvatnim uslovima ili da daju gotovo cijelu platu na kiriju - kaže Rabrenović. Kupovina stana za većinu postaje nerealna opcija. - Zadužiti se do penzije – i to ako banka uopšte odobri kredit – danas je realnost za one koji pokušavaju da steknu vlastiti dom - dodaje. <h2>Inflacija – fiskalna poluga ili fiskalna zamka?</h2> Prema riječima dr Rabrenovića, inflacija u Crnoj Gori dostiže novu fazu: više nije samo statistička kategorija, već stvarni mehanizam fiskalne politike. - Sumnja javnosti da ‘inflacija puni budžet’ u velikoj mjeri je podržana dostupnim podacima. Više cijene znače i više prihoda od PDV-a, jer se porez obračunava na ukupni iznos. Iako to nije bio planirani scenario, inflacija djeluje kao de facto fiskalna poluga - objašnjava on. To, međutim, nije bez posljedica. - Oslanjanje na inflaciju za punjenje budžeta obeshrabruje dubinske fiskalne reforme i stvara model ekonomije na račun naroda. Takva strategija nije dugoročno održiva - upozorava Rabrenović. <h2>Mjere koje dolaze kasno – ili ne dolaze uopšte</h2> Jedna od mjera koja je imala pozitivan efekat među socijalno ranjivim grupama bilo je privremeno ograničenje cijena osnovnih proizvoda. No, njeno ukidanje uslijedilo je naglo i bez jasne tranzicije. - Limitirane cijene bile su predah za mnoge porodice, naročito one sa nižim prihodima. Njihovo ukidanje izazvalo je šok – cijene su se vratile na nivoe više nego prije ograničenja, a to je najteže pogodilo one koji su već bili na ivici siromaštva - kaže Rabrenović. Prema njegovim riječima, posljedice su i psihološke: Odluka o ukidanju mjere ostavila je poruku da država nema ili ne želi da koristi mehanizme zaštite građana. Povjerenje u institucije dodatno je narušeno. <h2>Vrijeme je za ozbiljnu reformu</h2> Neophodan je višesmjerni pristup – kombinacija fiskalne odgovornosti, bolje socijalne politike i strateške komunikacije. - Dosadašnji politički odgovori su bili nedovoljni i neučinkoviti. Potrebne su ciljane fiskalne intervencije, jačanje strukturne ekonomske otpornosti i jasno komunicirane mjere. Ovo nije vrijeme za improvizacije - zaključuje Rabrenović. I dok Vlada balansira između populističkih programa i pritiska da stabilizuje budžet, građani svakim danom osjećaju sve veću težinu ekonomske stvarnosti. U zemlji u kojoj „800 eura danas vrijedi manje nego što je 600 vrijedilo prije tri godine“, pitanje nije više koliko košta život – već da li je održiv.

Inflacija jede sve; Rabrenović: Paradajz i trešnje postali luksuz, stanarine eksplodirale

Standard građana ne smije biti žrtva turističke sezone, naveo je na mreži Iks član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić navodi da razumije tržište ali, napominje, ne smijemo dozvoliti da građani Crne Gore plaćaju cijenu ljetnjih poskupljenja.
- Ako ova vlast nije sposobna da reaguje u trenutku kada inflacija guta plate i penzije, neka kaže jasno – ili neka odež - poručio je Lisičić.&nbsp;
Kao ključne mjere Lisičić predlaže proširenje stope od 7 odsto na: flaširanu vodu, pelene, sapune, dječju hranu, osnovne higijenske proizvode, uvođenje nulte stope PDV-a za korisnike: socijalne pomoći, minimalnih penzija i roditelje sa troje+ djece, sezonski nadzor cijena i inspekcijska kontrola, poreske olakšice za male proizvođače i ugostitelje koji koriste domaće proizvode i digitalni sistem za PDV popuste uz korišćenje ličnih kartica ili poreskog ID broja.&nbsp;
- Ne može se porezom puniti budžet dok građani prazne frižidere - zaključuje Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Ako vlast nije sposobna da reaguje u trenutku kada inflacija guta plate i penzije, neka kaže jasno ili neka ode

Potrošačke cijene u Velikoj Britaniji u aprilu su porasle više od očekivanja, pokazali su podaci Kancelarije za nacionalnu statistiku (ONS).
- Godišnja stopa inflacije iznosila je u aprilu 3,5 odsto, nakon 2,6 odsto u martu, što je najviša vrijednost od januara prošle godine i najveći rast stope od 2022, kada je inflacija vrtoglavo rasla - saopštio je ONS.
Centralna banka Engleske (BoE) je početkom maja prognozirala inflaciju od 3,4 odsto. Ona će vjerovatno zadržati put postupnog smanjenja kamatnih stopa, no, kako analizira Reuters, najnoviji podaci će vjerovatno dodatno smanjiti očekivanja na finansijskim tržištima da će kamatne stope biti smanjene više puta odjednom do kraja ove godine.
Rast cijena usluga u aprilu je skočio na 5,4 odsto, daleko iznad rasta od pet odsto koji je BoE prognozirala u aprilu, prenosi Hina.
ONS je saopštio da je period vaskršnjih praznika vjerovatno doprinio velikom skoku cijena avionskog prevoza, koji je porastao 27,5 odsto u odnosu na mart, što je drugi najveći mjesečni rast u istoriji.
U aprilu su porasle i cijene gasa, struje i vode, uz veće poreze za poslodavce, što će sve vjerovatno podstaknuti rast cijena.
Glavni ekonomista centralne banke, Huw Pill, u utorak je rekao da je dinamika smanjenja kamatnih stopa bila prebrza, s obzirom na i dalje snažan pritisak plata na inflaciju.
BoE je 8. maja snizila kamatne stope za četvrtinu boda, na 4,25 odsto, pri čemu su dva člana Odbora za monetarnu politiku bila za veće smanjenje, a dva za zadržavanje iste stope, uključujući i Pilla.

Inflacija u aprilu porasla više od očekivanja

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u martu su u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 2,6 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene su u martu u odnosu na februar u prosjeku bile više 0,3 odsto.
- Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište, restorani, kafei i slično, voće, farmaceutski proizvodi, povrće, kafa, čaj i kakao, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši - navodi se u saopštenju.
Potrošačke cijene su u periodu januar-mart, u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, u prosjeku bile više 2,7 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u martu je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama zdravlje 3,2 odsto, restorani i hoteli 1,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,5 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,4 odsto, alkoholna pića i duvan 0,3 odsto, ostala dobra i usluge 0,2 odsto, rekreacija i kultura 0,1 odsto.

Pad cijena zabilježen je u grupi prevoz jedan odsto i namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,5 odsto.

Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Inflacija u martu 2,6 odsto

Inflacija u Njemačkoj u martu je pala više nego što se očekivalo, pokazali su objavljeni podaci.
Prema preliminarnim podacima Saveznog zavoda za statistiku, stopa inflacije smanjena je na 2,3 odsto. To je podstaklo pozive Evropskoj centralnoj banci (ECB) da dodatno smanji referentne kamatne stope.
- Inflacija u Njemačkoj postepeno se približava nivou koji znači stabilnost cijena, koji je definisan na dva odsto - rekao je ekonomista kopmanije ZEV Fridrih Hajneman.
On je dodao da su pad cijena nafte i letargična ekonomija pokretači slabljenja inflacije, prenose Nezavisne novine.
ECB je smanjila kamatne stope šest puta od juna prošle godine, ali je na sastanku u martu signalizirala da će tempo umanjenja ubuduće biti sporiji.
Naredni sastanak na kojem se odlučuje o kamatnim stopama biće održan 17. aprila.

U Njemačkoj pad inflacije u martu

Kad političari govore o inflaciji, prosječni građanin se pita o čemu oni govore. Tako smo se “vozali” od krivih statističkih podatka o BDP-u do vrhunca apsurdnih objašnjenja kako Crna Gora nema uticaja na ukupnu svjetsku tražnju. I stvarno nema, apluz za premijera. Nijesam bio siguran da li je rasprava o uticaju Crne Gore na inflaciju na globalnom nivou ili o uticaju trgovinskih lanaca na inflaciju u Crnoj Gori. Te kako se kroz veće zarade nije povećala novčana masa u opticaju nego formalizovala siva ekonomija. Prema toj računici izgleda da je preko 60.000 radnika javne uprave radilo u sivoj zoni. I da radnici u privatnom sektoru koji su formalno primali minimalnu zaradu od 222 eura iznos do stvarne zarade od 400 eura nijesu trošili nego su ih slagali u slamarice pa se to ne očitava kroz BDP prije 2022. god. Izgleda da smo svi primali veće zarade nego što kaže zvanična statistika te da Evropa sad programi u stvari nijesu administrativo veće zarade nego samo prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Jedino smisleno što smo prije neki dan na tribini Ekonomskog fakulteta mogli čuti od političara je zaklučak da “krivac” galopirajućoj inflaciji (knjiški termin za dvocifrenu inflaciju) nijesu trgovinski lanci.&nbsp;
Ekonomisti, ali bez izuzetka, složiće se u jednom – osnovni uzrok inflacije je uglavnom povećanje količine novca u opticaju, što je i teorijski i empirijski dokazivo, što je na raspravi prof. dr Maja Baćović prezentovala na primjeru uticaja programa Evropa sad 1 na inflaciju. Brzina kojom će inflacija reagovati na program Evropa sad 2, budući da premijer reče kako evo nema inflacije, zavisi od brzine obrta ukupnih novčanih sredstava i povjerenja građana u ekonomiju države. Ne sumnjajte da će je biti. Nobelovac Milton Fridman je rekao: ”Inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen”. Ekonomisti to znaju, znaju i političari, ali političari misle da građani to ne trebaju znati, jer na čemu će se onda sakupljati politički poeni.
Upravo zbog onih kojima ekonomija nije struka želim da približim pojam inflacije zbog administativnog povećanja novčane mase na primjeru jabuke i jednog eura. Pretpostavimo da jabuka predstavlja skup svih dobara i usluga u državi, a jedan euro ukupnu količina novca u opticaju. To znači da jedna jabuka košta jedan euro, a ujedno je to i vrijednost BDP-a. Ako sad administrativnim putem povećamo količinu novca u opticaju na dva eura, što je urađeno programima ES1 i 2, a da pritom nije povećana proizvodnja na dvije jabuke, lako je zaklučiti da će sad cijena jabuke iznositi dva eura. To se zove inflacija. Takođe to znači da je naš BDP dupliran, a da mi to ne osjećamo kroz veći standard jer i dalje možemo kupiti samo jednu jabuku, ali sad za dva eura. Dakle da bi imali veće zarade koje će značiti veći standard moramo povećati produktivnost koja će odgovarati većoj količini novca, odnosno trebaju se proizvesti dvije jabuke i onda imati dva eura. Jedino u tom slučaju imamo više novca za koji možemo kupiti više proizvoda. Isključivo tada rast zarada i shodno tome rast BDP-a znači i rast standarda.
Na kraju, inflacija u Crnoj Gori je posljedica više faktora. Jedan je rast cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda. Drugi je administrativno povećanje novčane mase u opticaju zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i smanjenje doprinosa za PIO. Treći – povećana tražnja zbog prisustva preko 100.000 stranaca u Crnoj Gori zbog rata u Ukrajini.
Da je to tako, odnosno da razlog nijesu “krivi” statistički podaci Monstata niti isključivo skuplji uvezeni inputi kako je to premijer neuspješno pokušavao predstaviti, može se zaključiti i iz podataka Eurostata gdje jasno uočavamo da je inflacija u Crnoj Gori u odnosu na prosječnu inflaciju Eurozone u periodu 2022–2024. god., značajno veća. Prije 2022. god., inflacija u Crnoj Gori je bila u nivou, a u pojedinim godinama čak ispod nivoa prosjeka eurozone. Veću inflaciju za navedeni period od prosjeka eurozone možemo u najvećem dijelu objasniti većom količinom novca u opticaju prouzrokavanu programom ES1. Šta reći osim aplauz za premijera.

Aplauz za premijera

Skup na Ekonomskom fakultetu, na kojem se juče diskutovalo o analizi cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori, još jednom je potvdio da crnogorska privreda, odnosno trgovinski lanci nijesu generator inflacije - ističu iz Privredne komore Crne Gore.
Podsjećaju da je ovu analizu za Privrednu komoru uradio tim profesora Ekonomskog fakulteta.
- Ponavljamo, nepodijeljeni zaključak predstavnika Vlade i akademske zajednice tokom jučerašnjeg sastanka najbolja je potvrda našeg stava da je bojkot privrede besmislen i da su uzroci inflacije na drugoj strani - naveli su iz PKCG.
U vezi ovog aktuelnog izazova crnogorska privreda je, kako dodaju, prošle sedmice uputila poziv premijeru Milojku Spajiću za hitan sastanak, kako bi se što prije preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede.
- Mi se nadamo, a privrednici očekuju da će se sastanak dogoditi ubrzo, imajući u vidu da se danas još jednom potvrdilo da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Napominjemo, neopravdanim bojkotom i targetiranjem trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Privrednici nijesu krivi za inflaciju

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Predrag Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Direktor-vojvoda Doma učenika, predsjednik SO i reprezentativac slavili spomenik četničkom zločincu

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata Vujadinu Dobrašinoviću, osumnjičenom za krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu.
Za naveddno krivično djelo, kako se navodi u Krivičnom zakoniku Crne Gore, zaprijećena je kazna od jedne do tri godine zatvora.
- Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomenobilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine - piše u KZCG.
- Osumnjičeni je dana 07. 08. 2025. godine, u ranim jutarnjim časovima, u selu Gornje Zaostro, opština Berane, zajedno sa NN licima, podigao spomen obilježje Pavlu Đurišiću, čije podizanje nije dozvoljeno - navodi se u saopštenju ODT-a.
Tužilaštvo navodi da je izviđaj u ovom predmetu u toku.

ODT Berane: Dobrašinoviću zadržavanje do 72 sata zbog podizanja nedozvoljenog spomen-obilježja Pavlu Đurišiću

Marko Ljubiša - Kan, koji prema podacima policije slovi za člana škaljrskog klana, ranjen je danas u Budvi.
Prema informacijama Portala ETV, na Marka Ljubišu je pucano dok je bio na bazenu jednog hotela u Budvi. Ljubiša je u svjesnom stanju prebačen u Hitnu pomoć u Biudvi.&nbsp;
Očevici koji su kontaktirali našu redakciju, ističu da je osoba koja je pucala na Marka Ljubiša prišla iz unutrašnjeg bazena hotela. Očito da su mu bile poznate navike Ljubiše koji se običnu kupa na otvorenom bazenu &nbsp;hotela. &nbsp;
Prema našim saznanjima na Ljubišu je pucano pred prepunom plažom, bazenom na kojem je boravio, kao i &nbsp;terasama okolnih restorana. Napadač je mlađe dobi, bio je obučen u bijelu majicu i plavi šorts i nosio je peškir oko vrata, koji mu je ispao tokom bjekstva sa lica mjesta.
Iz više izvora Portalu ETV je potvrđeno da je napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost.
Prema našim informacijama, istražitelji provjeravaju identitet napadača i ne isključuju mogućnost da je bio prijavljen pod lažnim imenom.
Istražitelji će izuzeti DNK tragove iz sobe u kojoj je boravio i sa peškira koji mu ispao prilikom bjekstva kako bi sa sigurnošću utvrdili njegov identitet.
Saznajemo da je na Kana pucano iz neposredne blizine sa dva hica. Napad se desio pred posjetiocima bazena a sve su zabilježile i nadzorne kamere.
Kan je smješten u risansku bolnicu i život mu nije ugrožen.
Viša državna tužiteljka Radmila Gačević kazala je za Portal ETV da je oko 19 sati obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je ranjena jedna osoba.
Ona je rekla da se prema njenim informacijama Ljubiša ne nalazi u životnoj opasnosti.
- Izuzeti su tragovi sa mjesta događaja koji će biti vještačeni. Policija i Tužilaštvo preuzimaju sve neophodne radnje kako bi počinilac bio identifikovan i lišen slobode - kazala je Gačević.
Policija je ranije saopštila da su njihovi službenici iz Odjeljenja bezbjednosti Budva postupali po prijavi da je u kompleksu jednog hotela "došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica, prilikom čega je zadobilo povrede lice M.Lj., a koje za sada, prema preliminarnim informacijama nijesu opasne po život, i dok je lice medicinski zbrinuto" .
Marko Ljubiša Kan je bezbjednosno interesantna osoba koja je u više navrata bila na meti napadača. Policija je označila Ljubišu kao pripadnika i vođu takozvane "budvanske grupe" koja je bliska škaljarskom klanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fko-je-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je nedavno lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega koji se dogodio 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.
Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FUpiPj0swMl0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fh3jDhJBRf3Y%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost

Koliko se god trudili predstavnici PES-a i neki drugi subjekti da njihovu trenutnu vladavinu predstave kao nešto što je na tekovinama antifašizma, žao mi je - nije. Jer, ova vlast sastavljena je od četnika i od saradnika četnika - kazao je za 24 sata Televizije E međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću posljedica je politike i partnerstva premijera Milojka Spajića i njegovog Pokreta Evropa sad napravljenih nakon poslednjih parlamentarnih izbora, kaže Đuričković. Na to su, u svojim reakcijama, ukazali gotovo svi opozicioni, politički akteri.
- I ranije je bilo neuspjelih pokušaja postavljanja spomenika Đurišiću. Ljudi koji su se danas odlučili na ovakav potez to su izveli sa mnogo više kuraži, iz prostog razloga što trenutni ambijent u Crnoj Gori doživljavaju kao da je politika koja je na snazi, ona koja nosi takve vrijednosti. Njihov logični slijed bio je da imaju kuraži i postave spomenik. To je bio moj prvi utisak… Međutim, pomalo mi je sve ličilo i na situaciju u kojoj je izabran neki četnik nižeg ranga, kojem je neko namignuo, rekao mu da je pravi trenutak da se ovo uradi (postavi spomenik). Onda smo vidjeli vlast koja, prvi put, reaguje i pokazuje silu prema nekom nižem četničkom činovniku. Spomenik je ekspresno prekriven, naloženo je da se ukloni - kaže Đuričković.
Osvrnuo se i na rekaciju premijera Milojka Spajića i kritkovao, kako kaže, licemjerstvo i kukavičluk vladajućih struktura.
- Premijer je imao naročito hrabru izjavu, kako država neće tolerisati rušenje evropskog puta. Moj utisak je da je riječ o licemjerima i političkim kukavicama, zato što su izabrali nekoga cvilila koji ima svoja ubjeđenja (da podigne spomenik), možda je i pogrešno obrazovan i needukovan. Političke kukavice su i zato što su se i prije nedelju dana u Parlamentu Glavnog grada veličali četnički pokret i želju da se u Podgorici podigne spomenik četničkom komandantu Blagoju Jovoviću. Sve je to dolazilo od odbornika većine, koja je na vlasti sa PES-om, u sali u kojoj je bio i gradonačelnik Podgorice. On je sve prećutao, konstatovao da je riječ o drugačijem mišljenju. Bio je i zahvalan što ti četnici, iz njegovih redova, imaju dovoljno tolerancije za njega koji je pokušao da položi cvijeće na spomenik Partizanu borcu - kaže Đuričković.
Podsjeća da je vlast prećutala sve one poruke Joanikija Mićovića, Metodija Ostojića kojima su veličali četnički pokret.
- Zašto je tretman prema građaninu Berana (koji je podigao spomenik Pavlu Đurišiću) ovakav kakav je, a prema ljudima koji se suštinski bave propagnadom četničkog i fašističkog pokreta drugačiji? Zašto se ne usuđuju da to osude, da kažu svoj jasan stav – pita Đuričković.
Dodaje da je na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u beranskom selu izostala reakcija Demokrata, a koje se predstavljaju kao građanska partija.
- Znači, riječ je o političkim kukavicama, a moguće čak i o izrežiranom jednom događaju kako bi se pokazalo da su oni protiv, a suštinski nije tako. Političke kukavice su i zato što su spremni da pokažu snagu države na nekom građaninu. Mnogo je teže kada jedan mitropolit, crkveno lice veliča četnički pokret, nego kada to radi individua na nekom svom imanju – ističe Đuričković.
Istorija je, podsjeća Đuričković, jasna - četnička ideologija je fašistička, ideologija koja je klala, ubijala, silovala po Crnoj Gori i činila najmonstruoznije zločine prema svom stanovništvu u saradnji sa okupatorom.
- U svakom društvu imate maligne pojave. U svakom društvu postoje fašističke strukture, koje bitišu u nekom obliku. Ali, u civilizovanim zemljama imaju problem da budu dio javnog prostora. Sigurno je nezamislivo da takve strukture budu dio vlasti. Koliko se god trudili predstavnici PES-a i neki drugi subjekti da njihovu trenutnu vladavinu predstave kao nešto što je na tekovinama antifašizma, žao mi je – nije. Jer, ova vlast sastavljena je od četnika i od saradnika četnika. Oni, još malo, imaju priliku da izaberu kako žele da budu zapamćeni, jer su na pola mandata. Ubijeđen sam da se ova retorika i inicijative na ovome neće zaustaviti. Dobijaće dodatni intenzitet naredne dvije godine. Pokazaće se koliko je štetno bilo savezništvo između samoproklamovanih građanskih snaga PES-a sa četničkim strukturama kao što je Demokratski front. Vidimo i da nema suštinske razlike između njih i Demokrata - naglasio je Đuričković.
Vjeruje i da će incident sa spomenikom u Gornjem Zaostru dodatno uticati na pogoršanje odnosa sa susjednom Hrvatskom, koja je već notirala da je jedan od problema u relacijama sa Crnom Gorom revizija istorije i veličanje fašističkog i četničkog pokreta.
- U konačnom, cilj je promjena identiteta, ukidanje državnosti Crne Gore, da ona bude dio jedinstvenog ,,srpskoga sveta” i na tom putu im definitivno prepreku predstavljaju evropske integracije. Sve ovo što se dešava nije slučajno, sve je to planirano, sa ciljem da se nanese šteta - zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F_e6l9mI6kMg%3Fsi%3D63UGLFHpDyuXTiMa&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Vlast je sastavljena od četnika i njihovih saradnika

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najozbiljniji je kandidat za novog ministra odbrane, tvrde izvori Portala ETV bliski Vladi i premijeru Milojku Spajiću. - Premijer je prethodnih dana imao niz intenzivnih sastanaka sa političkim partnerima, ali i sa diplomatskim predstavnicima i najbliži je odluci da resor odbrane preuzme Mirsad Nurković – kažu naši nezvanični sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije dva dana da će Spajić smijeniti aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je tada jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. ZVANIČNO ĆUTANJE Na informacije Portala ETV nije bilo reakcije. Bečićeve Demokrate, uvijek spremne i agile za reakciju preko društvenih mreža – zaćutale su. Nije su se oglašavali iz najjače partije parlamentarne većine, Nove srpske demokratije Andrije Mandića. I DNP milana Kneževića se nije oglašavao. Očito je da partneri PES-a u čekaju da prvi javni potez povuče Milojko Spajić: da zvanično predloži razrješenje ministra odbrane.&nbsp; Za sada, Spajić je za odluku da smijeni Krapovića prvo zatražio podršku svoje partije, odnosno Predsjedništva Pokreta Evropa sad, a u prethodna dva dana imao je brojne konsultacije sa domaćim i međunarodnim partnerima. Naši nezvanični sagovornici nemaju informacije koji su još kandidati pominjani, ali, kako tvrde, Nurković je, za sada, Spajićev „prvi pik“. Izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti kažu da će jedan od prvih zadataka novog ministra odbrane morati da bude potpuni otklon od agenata i saradnika srpske vojne obavještajne službe koji su detektovani već neko vrijeme. - Međunarodni partneri izrazili su ozbiljnu zabrinutost za evropski put Crne Gore zbog politike koju sprovodi značajan dio ministara u Spajićevoj Vladi koji su naklonjeni politici nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore koju predvode aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević – tvrde izvori Portala ETV.&nbsp; Treći lider DF-a, iako je u političkoj penziji, bivši poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, dodao je naš sagovornik, pruža podršku nastavku dominacije te politike kroz sponzorisane objave na društvenim mrežama.&nbsp; NEVOLJE U ,,SPAJIĆEVOM RAJU“ „Raznolika“ Vlada Milojka Spajića suočava se sa brojnim problemima u funkcionisanju i koordinaciji, ali međunarodni partneri su neko vrijeme tolerisali sve njene ispade u pokušaju da i sa ovakvom izvršnom i parlamentarnom vlašću Crna Gora uđe u Evropsku uniju. „Crvena linija“, kako kažu naši izvori, bili su prijedlozi izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kada je Spajić upozoren da se takve izmjene neće tolerisati. A onda je uslijedio i skandal koji je izazvao Krapović sa značkama za posadu „Jadrana“, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Zagreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>U „KANDŽAMA“ SRPSKIH VOJNIH OBAVJEŠTAJACA: Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Krapović je na protestnu notu poručio da za ,,njom nije bilo potrebe“. POSLJEDNJA OPOMENA Ispostavlja se da će on, ipak, morati da plati cijenu svoga skandaloznog postupka, jer je Spajić svjestan da - ako ne bude reakcije iz Podgorice - postoji ozbiljna mogućnost da Hrvatska, kao i u decembru prošle godine, Crnoj Gori opet blokira zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.&nbsp; I tada je Hrvatska prethodno upozorila našu zemlju dostavljajući non-pejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a među njima i brod „Jadran“. Da neće tolerisati ispade crnogorskih proruskih i prosrpskih vlasti Hrvatska je jasno stavila do znanja i u julu prošle godine kada je za nepoželjne u toj zemlji proglasila čak dvojicu crnogorskih zvaničnika i jednog poslanika.&nbsp; Na „crnoj listi“ Hrvatske našli su se lideri otvoreno proruskih i prosrpskih partija - šef Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prvi čovjek Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević, te predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Proglašavanju Mandića, Kneževića i Bečića perosnama non grata u Hrvatskoj prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Skupštini Crne Gore, nepun mjesec ranije. Kako smo objavili prije dva dana, Spajić je Predsjedništvu PES-a najavio i mogućnost rekonstrukcije Vlade.

Mirsad Nurković kandidat za ministra odbrane

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

KATNIĆ: „Nećete zatrijeti pravdu i istinu, luča slobode i pravde odagnaće sile mraka i tame!“

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama (ODT) formiralo je predmet povodom jutrošnjeg postavljanja spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, a zbog toga je uhapšen Beranac V.D.
To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka beranskog ODT-a Jadranka Mićović.
- Osumnjičeni protiv koga je podnijeta krivična prijava lišen je slobode i biće sproveden na saslušanje postupajućem državnom tužiocu, u zakonskom roku - kazala nam je Mićović.
Prema njenim riječima, radi se o krivičnom djelu povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.
Osim toga, Ministarstvo kulture i medija (MKM) obaviješteno je da je spomenik četničkom komandantu podignut bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura. Oni su, kako je rečeno Vijestima, na teren poslali inspektora koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmkm-salje-inspekciju-na-teren-trazice-od-opstine-berane-da-ukloni-spomenik-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kazali su i da će najvjerovatnije izdati nalog Opštini Berane da ga ukloni - budući da nijesu dali nikakvu saglasnost za podizanje spomenika.
Crna Gora je Zakonom o spomen-obilježjima obavezana da spriječi njihovo podizanje licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.&nbsp;
Iz Ministarstva su ranije upozoravali da bi svaki pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta kroz spomeničku simboliku predstavljao direktno kršenje Zakona i Ustava Crne Gore, koji se temelji na antifašističkoj borbi.

Tag: inflacija