Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,2 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u novembru su u odnosu na oktobar u prosjeku bile niže 0,4 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama povrće, voće, usluge smještaja, hljeb i žitarice- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Potrošačke cijene su u periodu od januara do novembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u novembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, prevoz 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, zdravlje i rekreacija i kultura po 0,1 odsto.&nbsp;
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 1,8 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, alkoholna pića i duvan, ostala dobra i usluge, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana po 0,1 odsto.&nbsp;
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Monstat: Inflacija u novembru 4,2 odsto

Inflacija u eurozoni ubrzala je u novembru, uz izrazitije poskupljenje svježe hrane i usluga i blaži pad cijena energije, pokazali su preliminarni podaci Eurostata.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u novembru 2,2 odsto.
Inflacija je u oktobru usporila na 2,1 odsto, nakon septembarskog ubrzanja na 2,2 odsto, prenosi Hina.&nbsp;
Tokom tri ljetna mjeseca cijene su rasle po stopi od dva odsto.&nbsp;
Najviše su i u novembru poskupile usluge, 3,5 odsto, nešto snažnije nego u oktobru, produživši period ubrzanog rasta cijena na tri mjeseca.
Svježa hrana bila je 3,3 odsto skuplja nego u prošlogodišnjem novembru. U oktobru je rast cijena naglo usporio, sa septembarskih 4,7 na 3,2 odsto.
Energija je i u novembru bila neznatno jeftinija nego prošle godine. Njene cijene padaju od marta.
Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni u novembru na godišnjem nivou porasle 2,4 odsto, jednako kao i u septembru i oktobru.

Inflacija u eurozoni blago ubrzala u novembru

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, istakao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E da postoji velika razlika između zvaničnih tvrdnji o stanju u zdravstvu i stvarnog iskustva građana.
- Kažu da je dobro da ima ljekova, da građani ne moraju da kupuju osnovna medicinska sredstva kad dođu u ustanove zdravstvenog sistema, dok sa druge strane građani pričaju potpuno drugačiju priču i negdje po logici stvari realnije je ono što govore pacijenti, jer se oni susreću sa tim - rekao je Mugoša.
Kako je naglasio, tužna realnost crnogorske političke scene, posebno kada je riječ o parlamentarnoj većini, ogleda se u današnjem skupštinskom zasijedanju, gdje neki poslanici koriste pitanja premijeru da bi se obračunavali sa opozicijom.
- Vidjeli ste i neke poslanike koji pričaju da je sve sjajno i bajno. Čovjek se zapita da li da potroši par sati kad je u pitanju premijerski sat, ali mislim, sa druge strane, da je bilo suvislih pitanja iz opozicije koja se tiču ekonomsko-socijalne situacije. Moj kolega Nenezić je otvorio jedno osjetljivo pitanje i vidjećemo kako će se stvari dešavati u narednom periodu - naveo je Mugoša.
Poslanik je podsjetio na situaciju sa Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, te dogovor o saslušanju po pitanju finansiranja zdravstvenog sistema.
- Parlamentarna većina se na sve načine trudila i na kraju, nažalost, uspjela da toj sjednici ne prisustvuje neko ko je na čelu Fonda zdravstva prethodne tri godine, ko je ukazivao na iste te izazove. Nijesmo ga mi kao Odbor pozvali, nego je on u skladu sa poslovnikom sam iskazao interesovanje i urađen je jedan presedan – prvo da mu se odbije prisustvo, a onda da se čak i o tome glasa. Ja sam prosto zamolio kolege iz vlasti da ne rade to, jer se uvode loše prakse. Govorio sam da će i oni možda nekad biti opozicija ili će neko doći poslije njih. Imam osjećaj da se političari ponašaju na način da dok su oni tu to je važno i to će da kontrolišu, a sve što se kasnije bude dešavalo ih apsolutno ne interesuje. Mislim da to nije dobro - naglasio je Mugoša.
On je dodao da je teško nešto sakriti u zdravstvu jer je to javan sistem kroz koji svakodnevno prolaze pacijenti, pa je nerazumljivo zbog čega poslanici parlamentarne većine rade ovakve stvari.
<h2>Finansijski problemi i nedostatak razvoja</h2>
Mugoša je ukazao i na konkretne probleme u zdravstvu, između ostalog i na to što je za testove za onkološke pacijente izdvojeno 300.000 eura umjesto neophodnih 500.000 eura za kontrolu i preventivu, da se ne liječe samo posljedice.
- Uvijek treba dati svakome priliku i onda argumentima pokušati da opovrgnete njegove tvrdnje, a ne na način da mu ne dozvoljavate da prisustvuje. Samo to nedozvoljavanje prisustva govori da se pokušalo da se ne čuje ta druga 'strana', neko ko je bio u tom sistemu duboko involviran. Na kraju krajeva, Vuka Kadića nije birao bivši režim nego je izabran 2022. godine. Ja sam tada rekao da meni Vuk Kadić ne treba da bi o politici pričao i ideološkim razlikama koje su potpuno legitimne, nego ta osoba treba da bude kao neko ko je tri godine bio na čelu Fonda za zdravstvo i kao neko ko je decenijama u zdravstvenom sistemu. Ali prosto vidite ono nevjerovatno glasanje gdje je devet članova Odbora bilo protiv da on dođe. Mislim da se to neće više dešavati u Skupštini. Možda je ovo jedan trenutak slabosti, ali ja, kako analiziram događaje, prosto, ova vlast ne dozvoljava da postoje kritičari te vlasti - rekao je Mugoša.
<h2>Ekonomski model i inflacija</h2>
On smatra da je ekonomski model vladajuće većine u početku izazvao pozitivne reakcije, ali da su građani razuvjereni onim na šta je opozicija ukazivala – da će vještačko povećanje zarada izazvati inflaciju.
Mugoša je ukazao da budžet nema razvojnu komponentu, jer je kapitalni budžet ispod 10 odsto izvornih prihoda budžeta, odnosno samo 3,5 odsto BDP-a, a ulaganje u konkurentnost privrede iznosi 0,12 odsto izvornih prihoda budžeta.
- Ta čuvena krilatica da je inflacija dobra za budžet i državu, loša za građane, koliko god da kritikujemo, ogolila je logiku vlasti i ne postoji rečenica koja je više ogolila tu realnost, a to je da mi u stvari imamo inflatorni budžet, da nama akcize i PDV čine više od 60 odsto prihoda. Akcize i PDV su porez na potrošnju i on najviše pogađa one koji imaju manje - istakao je Mugoša.
<h2>EU, NATO i spoljnopolitički prioriteti</h2>
Komentarišući nedavno glasanje za sudije Ustavnog suda, Mugoša je rekao da je javni interes bio da se pokuša doći do kandidata koji bi imali veći legitimitet uz podršku vlasti i opozicije.
On je naveo da je odluka EU da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije dobra za zemlju.
- Meni su dva ključna spoljno-politička prioriteta nakon nezavisnosti bili NATO i članstvo u EU, jer to nema alternativu za Crnu Goru. Nadam se da ćemo uspjeti do kraja sljedeće godine da zatvorimo sva poglavlja, ali sa ovakvim pristupom parlamentarne većine, uz ovakvu dinamiku biće znatno teže - zaključio je Mugoša.

500x500

1084x550

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru predstavlja brutalno otvoren obračun sa ekonomskom politikom Vlade Crne Gore.
Iza fasade samozadovoljnih saopštenja Ministarstva finansija o "stabilnosti i otpornosti ekonomije", MMF otkriva zabrinjavajuću sliku: ekonomija koja usporava, inflacija koja ponovo raste, fiskalna disciplina koja se raspada, i spoljna neravnoteža koja dostiže opasne nivoe. Dok Vlada Crne Gore objavljuje trijumfalističke poruke, međunarodne finansijske institucije upozoravaju na strukturne probleme koji se godinama akumuliraju kao rezultat nesposobnosti i populizma, ocijenio je za "Dan" ekonomski analitičar Miloš Vuković.
– Najgori pokazatelj ekonomske neodgovornosti sadašnje Vlade je drastično pogoršanje fiskalnih pokazatelja. MMF projekcija da će se budžetski deficit proširiti sa 2,9 odsto BDP-a u 2024. na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Ovo predstavlja potpuni obrnuti trend od perioda fiskalne konsolidacije koji je uslijedio nakon pandemije kovida-19. Vlada je u 2024. godini sistematski urušavala fiskalnu stabilnost države. Umjesto strukturnih reformi koje bi osigurale dugoročnu održivost javnih finansija, Vlada je odabrala put kratkoročnog i neodrživog populizma: povećanje plata u javnom sektoru bez reforme javne uprave, širenje socijalnih programa bez unapređenja sistema ciljanja pomoći i kapitalne projekte upitne ekonomske vrijednosti motivisane prije svega političkim kalkulacijama – kazao je direktor Fideliti konsaltinga.
Posebno je, kako je istakao, alarmantna činjenica koju MMF eksplicitno navodi: "Zakon o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore nije dosljedno poštovan u praksi".
– Ovo priznanje od strane MMF-a otkriva fundamentalnu istinu o načinu na koji Vlada upravlja državnim finansijama – zakoni postoje na papiru, ali se u praksi sistematski krše jer Vlada neometano vodi politiku fiskalne ekspanzije u najgorem mogućem trenutku – naglasio je Vuković.
Dalje je naveo da je MMF izuzetno eksplicitan u ocjeni dugoročne fiskalne pozicije Crne Gore: "Do 2035. godine, Crna Gora će trebati 5–6 odsto BDP-a u dodatnim resursima za pokriće pritisaka iz starenja stanovništva, obaveza vezanih za odbranu i klimatskih promjena".
– No, Vlada ne samo da ne priprema zemlju za ove izazove, već aktivno pogoršava fiskalnu poziciju kroz neodgovorne politike. Umjesto da se vrši reforma penzionog sistema i javne uprave, ovi problemi su ignorisani. Međutim, u izvještaju je jasno navedeno da je Ministarstvo finansija zatražilo tehničku podršku MMF-a za obuzdavanje rashoda i reformu javne uprave. Cijena ove fiskalne neodgovornosti biće plaćena u narednim godinama kada će buduće generacije morati da saniraju budžetske deficite kroz drastične rezove programa ili povećanje poreza – poručio je Vuković.
Kao najalarmantniji nalaz MMF-a, istakao je dramatično pogoršanje spoljnotrgovinske pozicije Crne Gore. MMF projektuje da će se deficit tekućeg računa naglo proširiti na oko 18 odsto BDP-a u 2025. godini.
– MMF je precizan u ocjeni: "Tekući račun se procjenjuje kao značajno slabiji od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima i poželjnim politikama". Drugim riječima, deficit tekućeg računa nije rezultat privremenih eksternih šokova već posljedica loših ekonomskih politika koje vodi Vlada. Objašnjenje ove situacije je jednostavno: Vlada podstiče domaću potrošnju kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku i rast plata koji nije potkrijepljen rastom produktivnosti, što direktno vodi rastu uvoza i pogoršanju tekućeg računa. Istovremeno, turizam, tradicionalni generator deviznog priliva, pokazuje znake stagnacije, a Vlada nije uspjela da diverzifikuje ekonomiju dalje od turizma i nekretnina. Ovakav deficit tekućeg računa predstavlja egzistencijalnu prijetnju. Bez adekvatnog priliva stranih direktnih investicija, Crna Gora će morati da finansira deficit kroz zaduživanje, što će dodatno povećati ionako visok javni dug i otežati servisiranje budućih obaveza – ocijenio je on.
<h3>Skraćeno radno vrijeme je ekonomski populizam</h3>
MMF upozorava da bi "moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo smanjiti ponudu rada i dodatno ograničiti rast produktivnosti".
– Ova mjera, koju Vlada promoviše kao progresivnu socijalnu politiku, u realnosti predstavlja još jedan primjer ekonomskog populizma koji ignoriše strukturne slabosti crnogorske ekonomije. Crna Gora već ima problem sa niskom stopom zaposlenosti, visokom stopom neformalne ekonomije i stagnirajućom produktivnošću. U takvim uslovima, smanjenje radnog vremena bi dodatno smanjilo proizvodni kapacitet ekonomije i pogoršalo ionako loše pokazatelje produktivnosti. Umjesto da radi na reformama koje bi povećale produktivnost (obrazovanje, digitalizacija, unapređenje poslovnog okruženja, smanjenje birokratije), donosioci odluka se bez pardona usuđuju da "slome" mikro, mala i srednja preduzeća – naveo je Vuković.
Vuković je istakao da MMF konstatuje dramatičan povratak inflatornih pritisaka, te da je inflacija porasla na 4,9 odsto u septembru 2025. godine.
– Ovaj skok inflacije nije rezultat eksternih faktora već direktna posljedica ekspanzivne politike plata koju vodi Vlada. MMF eksplicitno upozorava da "inflatorni pritisci ponovo se javljaju, djelimično vođeni rastom plata". Vlada je u predizbornom periodu sistemski povećavala plate u javnom sektoru bez obzira na produktivnost, što je stvorilo pritisak na privatni sektor da prati ta povećanja. Rezultat je spirala plata i cijena koja erodira kupovnu moć građana, posebno onih na fiksnim primanjima poput penzionera – rekao je Vuković.
MMF, kako je naveo, takođe upozorava da "veza između rasta plata i produktivnosti mora biti čvrsto ponovo uspostavljena".
– Ovo je diplomatski način da se kaže ono što ekonomisti odavno znaju: crnogorska Vlada je dozvolila da plate rastu mnogo brže od produktivnosti, što u srednjem roku vodi gubitku konkurentnosti, porastu inflacije, i pogoršanju vanjskotrgovinske pozicije – poručio je direktor Fideliti konsaltinga.
Kako je kazao, MMF predviđa da će "domaće cijene električne energije porasti kako se domaća karbonska cijena usklađuje sa cijenom EU sistema trgovanja emisijama (ETS)".
<h3>Usvajamo EU zakone, ali ih ne primjenjujemo</h3>
MMF kao prioritet navodi "jačanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i operacionalizaciju nezavisnog Fiskalnog savjeta".
– Problem je što Fiskalni savjet, premda predviđen zakonom još prije nekoliko godina, nikada nije postao operativan. Ovo je simptomatično za širi obrazac ponašanja jer Vlada formalno usvaja zakone i institucije koje zahtijevaju međunarodne institucije i EU, ali ih u praksi ne implementira ili aktivno sabotira njihovo funkcionisanje. Rezultat je fasada institucionalnog okvira iza koje stoji politička realnost potpune arbitrarnosti u vođenju ekonomske politike – ocijenio je Vuković.
– Ovo predstavlja ogroman fiskalni i socijalni šok za koji Vlada nije pripremila niti građane, niti privredu. Povećanje cijena električne energije će direktno pogoditi najsiromašnije građane koji već sada imaju problema da plaćaju račune. Istovremeno, energetski intenzivne industrije će se suočiti sa dramatičnim povećanjem troškova što će ugroziti njihovu konkurentnost i može dovesti do zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta. Privreda će trošak povećanja cijene struje prebaciti na građane, što će dovesti do povećanja inflacije, što u krajnjem pogoršava životni standard građana – pojasnio je Vuković.
MMF preporučuje da bi "unapređenje praksi upravljanja javnim investicijama povećalo ekonomski rast i efikasnost kapitalnih rashoda".
– Iza ove formulacije krije se surova realnost: Crna Gora hronično loše upravlja javnim investicijama, sa projektima koji sistematski kasne, prekoračuju budžete, i ne postižu projektovane rezultate. Vlada nema transparentan sistem prioritizacije kapitalnih projekata zasnovan na ekonomskoj analizi troškova i koristi. Umjesto toga, projekti se biraju na osnovu političkih kriterijuma. Rezultat je infrastruktura upitnog kvaliteta, projekti koji ne doprinose produktivnosti ekonomije i ogromno rasipanje javnih resursa – tvrdi Vuković.
<h3>Ugrožavanje CBCG vodi ka lošim ishodima</h3>
MMF naglašava da "za nastavak obezbjeđivanja finansijske stabilnosti, operativna nezavisnost Centralne banke mora biti očuvana".
– Ova opomena nije slučajna jer postoje indicije da Vlada pokušava da utiče na odluke Centralne banke. Istorija pokazuje da ugrožavanje nezavisnosti centralnih banaka uvijek vodi ka lošim ishodima – inflaciji, finansijskim krizama i gubitku kredibiliteta svih aktera – zaključio je direktor Fideliti konsaltinga.
Izvještaj MMF-a, kako je naveo, predstavlja opominjuću sliku ekonomske politike Vlade Crne Gore.
– Iza optimističke retorike i samozadovoljnih saopštenja krije se realnost: fiskalna disciplina se rapidno raspada, spoljne neravnoteže rastu, finansijski rizici se akumuliraju, a dugoročni izazovi se ignorišu. Strukturne reforme se odlažu. Fiskalna pravila se krše. Nezavisne institucije se marginalizuju. Dugoročna održivost se žrtvuje za kratkoročne političke poene. MMF je bio diplomatski ali jasan u svojoj poruci: sadašnja ekonomska politika nije održiva i mora se promijeniti. Pitanje je da li će Vlada uvažiti ove savjete ili će nastaviti da vodi zemlju prema ekonomskoj krizi koja će biti mnogo bolnija i skuplja za saniranje nego preventivne mjere koje bi trebalo preduzeti danas. Građani Crne Gore zaslužuju odgovornu ekonomsku politiku zasnovanu na dugoročnoj održivosti, a ne populističkim mjerama i kratkoročnim kalkulacijama – zaključio je Vuković.

Vuković: Ekonomija usporava, inflacija raste, fiskalna disciplina se raspada

Inflaciona očekivanja u eurozoni su u septembru blago oslabila, saopštila je Evropska centralna banka (ECB).
ECB je objavila izveštaj za septembar u kome se navodi da su inflaciona očekivanja potrošača u eurozoni blago pala, dok su očekivanja kada je riječ o potrošnji i cijenama nekretnina porasla.
Percepcija inflacije za prethodnih 12 meseci ostala je stabilna na 3,1 odsto osmi mjesec zaredom, dok su očekivanja inflacije za narednih 12 mjeseci blago pala sa 2,8 na 2,7 odsto, prenosi Blic.
Takođe, očekivanja za inflaciju u narednih tri i pet godina ostala su nepromijenjene na 2,5 i 2,2 odsto.
Očekivani rast nominalnih prihoda ostao je stabilan na 1,1 odsto, a očekivani rast potrošnje porastao je sa 3,3 na 3,5 odsto, dok je percepcija prošlogodišnje potrošnje blago pala sa pet na 4,9 odsto.
U izvještaju se navodi da su očekivanja ekonomskog rasta ostala negativna na minus 1,2 odsto, a očekivana stopa nezaposlenosti za narednih 12 mjeseci ostala je stabilna na 10,7 odsto.
Očekivani rast cijena nekretnina porastao je sa 3,4 na 3,5 odsto.
Takođe, očekivane kamate na hipotekarne kredite porasle su sa 4,5 na 4,6 odsto. Pristup kreditima je blago otežan u prethodnih 12 mjeseci, a očekivanja za dalje pooštravanje rastu treći mjesec zaredom.

Inflaciona očekivanja u eurozoni blago pala

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvještaja o radu tužilaštva u Skupštini, vrhovni državni tužilac Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovaće se za ključne planove i ciljeve koje Vlada namjerava ostvariti u preostale dvije godine mandata.
Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitaće premijera da li su napadi na bezbjednosni sektor izraz očaja i panike političko-kriminalnih struktura koje su, kako je rekao, decenijama upravljale državom kao privatnim posjedom.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića koje konkretne benefite i koristi, za građane i crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i širenja poslovanja Wizz Air u Crnoj Gori.
Potpredsjednika Skupštine i poslanika Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića interesuje u kojoj fazi je realizacija projekta ski centra na Štedimu u Rožajama.
Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenice da je godišnja inflacija u Crnoj Gori najvisa u poslednjih 16 mjeseci, da je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, te koje je mjere Vlada preduzela u proteklih šest mjeseci da suzbije rast cijena.
Predsjednik poslaničkog kluba pokreta URA Miloš Konatar pitaće Spajića šta je uradio da bi sprijećio rast cijena proizvoda i usluga, s obzirom na to da su premijer i Vlada povećanjem poreza na usluge u turizmu, kao i poreza i akciza na širok spektar proizvoda i usluga, uz narušavanje poslovnog ambijenta i stabilnosti javnih finansija, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći gradana.
Poslanicu Posebnog kluba Radinka Ćinćur interesuje kakav je plan Vlade na polju imigracione politike i šta će preduzeti da uvedete red u, kako je ocijenila, nekontrolisani priliv stranih državljana.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića da li raspolaže preciznim podacima o doseljavanju državljana Turske u Crnu Goru, kao i da li se analiziraju moguće posljedice po demografsku strukturu i tržište nekretnina.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

1250x600

Spajić sjutra pred poslanicima o Markoviću, bezbjednosti, migracijama...

Vlada nema nikakvu strategiju kako da zaštiti građane od inflacije koja im svakodnevno smanjuje životni standard, dok cijene nekontrolisano rastu, gotovo na sedmičnom nivou, ocijenio je generalni sekretar Građanskog pokreta URA, Mileta Radovanić.
On je naveo da su populističke najave o ekonomskim mjerama svedene na političko reklamiranje i jednokratne poteze bez ikakvog efekta na tržištu.
- Cijene osnovnih životnih namirnica u prosjeku porasle su od 60 do 100 odsto, ali i što jasno pokazuje razmjere inflacije i potpuni izostanak odgovorne ekonomske politike, pri čemu kupovna moć građana opada uprkos povećanju plata i penzija - poručio je Radovanić.
On je naveo da dok je URA bila dio Vlade, da je kroz akciju Stop inflaciji, pokazala da se rast cijena može ublažiti jasnim mjerama, dijalogom sa trgovcima i ciljanom podrškom domaćim proizvođačima. Dodajući da je tada uprkos globalnim krizama sačuvana stabilnost tržišta i standard građana.
Radovanić je zbog toga pozvao Vladu da ponovo pokrene akciju Stop inflaciji koja umnogome može doprinijeti stabilnosti cijena i ojačati kupovnu moć i životni standard građana.
- Umjesto odgovornih i jasnih politika, danas imamo improvizaciju gdje je sve svedeno na politički marketing, pri čemu Vlada pokušava da, pukom statistikom, prikrije realnost koju građani vide na rafovima i u svom novčaniku. URA će nastaviti da ukazuje da Crnoj Gori treba održiva ekonomska politika i predlaže ideje kroz naš program Crna Gora 365 - zaključio je Radovanić.

Radovanić: Vlada bez plana u zaštiti građana od inflacije

Crna Gora se suočava s ozbiljnim fiskalnim izazovima, koje potvrđuju i najnovije procjene Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Inflacija je u 2025. premašila očekivanja, dok javne finansije trpe pod pritiskom rastrošne fiskalne politike, rasta rashoda i političkog populizma. Stručnjaci upozoravaju da bez monetarne nezavisnosti i uz sve slabiju fiskalnu disciplinu, zemlja klizi ka ekonomskoj nestabilnosti – a cijenu će platiti građani. Svjetska banka kaže da je tokom &nbsp;2025. inflacija u Crnoj Gori bila veća nego što se očekivalo. Podaci MMF-a kažu da je u avgustu 2025. ukupna inflacija iznosila 4,6 odsto, dok je bazna bila 3,7 odsto. Projekcije MMF-a pokazuju da će inflacija ostati povišena ove godine, uz prosjek od oko četiri odsto.&nbsp; Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), prof. dr Vasilije Kostić, u razgovoru za Portal ETV kaže da i Svjetska banka kao i MMF ukazuju na iste probleme, da ne kažem izazove, sa kojima se susreću crnogorske javne finansije, a naročito fiskalna politika države. – Naime, fiskalna politika kojoj se stalno sužava manevarski prostor odnosno kapacitet djelovanja, kao što je to u slučaju Crne Gore, ne može da rezultira ničim dobrim. Takva politika može samo u perspektivi da rezultira ozbiljnim ugrožavanjem javnih finansija, odnosno ugrožavanjem finansijske stabilnosti, a u takvim okolnostima strada ekonomski rast i opšti standard građana – poručuje Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101318104_dcad39adf8e89d735096f3bd6131e8e892f36537b5cd4dfd102240dc157f951f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101318104_dcad39adf8e89d735096f3bd6131e8e892f36537b5cd4dfd102240dc157f951f" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  On naglašava da je važnost fiskalne politike naročito potencirana u crnogorskim uslovima, zbog izostanka drugog „kraka makaza“ za kreiranje ekonomskog ambijenta – monetarne politike. – Kod nas je funkcija vrhovne monetarne vlasti – Centralne banke (u čijoj je nadležnosti monetarna politika) usljed korišćenja eura svedena uglavnom na kontrolnu funkciju bankarskog sektora, a ne na monetarno regulisanje i emisiju novca. Na taj način, ključni instrument koji preostaje Vladi u cilju kreiranja makroekonomskih uslova jeste fiskalna politika. Otuda smanjenje kapaciteta fiskalnog uticaja u kreiranju pozitivnih uticaja na tržištu nužno znači smanjenje kapaciteta za razvoj – ističe on. ZADUŽENI PREKO MJERE To je, prema njegovim riječima, i razlog što Svjetska banka, a i MMF (iako se potrudio preko mjere da svoje ocjene maksimalno ublaži), ukazuju na važnost fiskalne politike i što Svjetska banka, naročito, jačanje fiskalne discipline – pored napretka u reformama – označava kao ključni činilac za rast crnogorske ekonomije. – Drugačije ocjene ni ne može biti, jer smo zaduženi preko mjere, a ako i dalje nastavimo sa većom potrošnjom u odnosu na produkciju (a sva je prilika da hoćemo), odnosno bržim rastom rashoda u odnosu na prihode, onda će rezultat biti novo zaduženje i sve veća nelikvidnost. Rastući socijalni transferi (penzije i socijalna davanja) kao i nerealni rast plata zarad političkog populizma, a po cijenu održivosti javnih finansija i ukupne finansijske stabilnosti, može samo voditi na ekonomsku stranputicu i ničemu drugom – upozorava Kostić. On navodi da je to jasno svima – i međunarodnim institucijama (SB i MMF i drugima), kao i crnogorskoj Vladi, kako kaže – „sasvim sam siguran“. – To što kod nje nema volje da se tome trendu stane na kraj ili makar otvori proces njegovog zaustavljanja, razlozi su poznati. No, to što međunarodne institucije (predstavnici MMF naročito) o tome govore nemušto i uočljivo relativizuju jasne signale ekonomskog usporavanja i pogoršanja makroekonomskih parametara – formulacijama („crnogorska se ekonomija drži“) otvara značajna pitanja kredibiliteta – zaključuje prof. dr Vasilije Kostić.

Miraš Dušević

Crna Gora vozi bez kočnica - put ka ekonomskoj stranputici, cijenu će platiti građani

Što nam pokazuju istraživanja Damara koja predstavljamo utorkom u 18 sati u emisiji Eho? Što su uzroci pojačane agresije među građanima? Problem inflacije sve više opterećuje građane Crne Gore, nazire li se rješenje? Kakav nam je odnos prema novcu?&nbsp;
Predstavljamo rukometnu avanutru za najmlađe - projekat Rukometić. 
Koje tri stvari u životu ne možemo da promjenimo prema mišljenju argentinskog pisca dr Horhea Bukaja, koji je takođe psihijatar i psihoterapeut sa velikim iskustvom? 
 
Emisiju E uživo na kanalu E televizije možete pratiti radnim danima od 16 do 18 sati.

E uživo: Uzroci pojačane agresije, inflacija, projekat „Rukometić“...

Inflacija u Crnoj Gori je dominantno uvozna i slična kao u zemljama sa kojima smo najviše prehrambeno povezani - Srbiji i Hrvatskoj, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, i dodao da kontinuirano sa ključnim partnerima prate situaciju i održavaju sastanke.
&nbsp;On je, na kontrolnom saslušanju na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na temu Inflacija u Crnoj Gori i njeni efekti na životni standard građana, kazao da smatra da on nije nadležni ministar kome bi trebalo postaviti to pitanje.
&nbsp;- Hvala na pozivu, ali moram istaći da sigurno nijesam nadležan za ovo pitanje. Naše Ministarstvo radi normiranje, dok se mjere donose kroz program ekonomskih reformi, koje priprema i sprovodi Ministarstvo finansija- naveo je Đeljošaj.
&nbsp;On je podsjetio na ranija istraživanja, koja su pokazala da je inflacija u Crnoj Gori uvozna i da su na nju domaći faktori uticali u manjoj mjeri.
&nbsp;- Ako analiziramo region, odnosno Srbiju i Hrvatsku na koje se oslanjamo kada je u pitanju prehrambena industrija, i oni su na sličnom nivou kada je u pitanju inflacija- rekao je Đeljošaj.
&nbsp;On je dodao da ima još uzroka koji su uticali na inflaciju, kao što su mjere koje je Skupština usvojila na predlog Vlade, a koje su podrazumijevale dodatno oporezivanje u nekoliko sektora.
&nbsp;Đeljošaj se osvrnuo i na predlog zaključaka koji je Odbor dostavio Vladi i privredi i u tom smislu ponovio da su predstavnici Ministarstva imali u kontinuitetu sastanke sa udruženjima poslodavaca i trgovačkih lanaca, sa kojima analiziraju stanje i biznis barijere.
&nbsp;- I to ćemo i dalje nastaviti da radimo- poručio je Đeljošaj.
&nbsp;On je dodao da je povećana podrška domaćoj proizvodnji i da su određena sredstva preusmjerena za proizvodnju u prehrambenoj industriji. Za narednu godinu su, kako je najavio, predviđena dodatna povećanja.
&nbsp;- Svaki cent koji bude išao u program razvoja konkurentnosti privrede i Agrobudžet se vraća državi višetstruko u odnosu na ono što se investira- poručio je Đeljošaj.
&nbsp;On je naveo da se radilo i na vidljivosti domaćih proizvoda u marketima, te da &nbsp;podržava smanjenje nameta za zdrave proizvode – konkretno PDV-a na voće i povrće.
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, smatra da se vodi medijska hajka kada je riječ o skoku inflaciji i njenom uticaju na životni standard građana, a da se zanemaruju rezultati Vlade po pitanju povećanju zarada. &nbsp;
&nbsp;On je kazao da je inflacija u Crnoj Gori definitivno problem, kao i da je pred Vladom izazov kako da stane na kraj trgovačkim lancima prilikom formiranja cijena.
&nbsp;Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, rekao je da je kontrolno saslušanje organizovano kako bi se dobile informacije o tome šta Vlada namjerava da uradi da zaustavi rast cijena koji je obesmislio povećanje zarada u Crnoj Gori.
&nbsp;On smatra da Vlada nema strategiju, niti mjere koje bi doprinijele smanjenju inflacije, te da očekuje da se „stvar završi sama od sebe“.
&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Mihailo Anđušić, rekao je da bi Vlada vrlo rado snizila cijene proizvoda i usluga, ali da onda ne bi imala od čega da se finansira.&nbsp;
&nbsp;- Znate li kakav bi nama onda bio budžet i podaci o deficitu- upitao je Anđušić i dodao da ukoliko nijesu istiniti zvanični podaci o rastu inflacije, onda vlast to treba da demantuje. &nbsp;
&nbsp;On je saopštio da je sjednica sazvana zato što je inflacija u Crnoj Gori dvostruko veća nego u državama EU, zbog čega Vlada mora što hitnije da reagije i preduzme određene mjere.
&nbsp;Anđušić je poručio i da građani ne treba da očekuju pad inflacije dok god je na vlasti postojeća garnitura, jer njima to odgovara.&nbsp;
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad, Dražen Petrić, kazao je da je evidentno da su cijene proizvoda i usluga porasle, ali da građani, ipak, tvrde da se, bez obzira na to, danas živi mnogo bolje nego prije par godina.&nbsp;
&nbsp;On smatra da se taj problem pokušava dodatno istaći.
&nbsp;Poslanik DPS-a, Nikola Milović, rekao je da su svi na istom zadatku – kako da se preduprijede negativne posljedice inflacije.
&nbsp;On je objasnio da je fundamentalni uzrok inflacije nizak nivo konkurentnosti crnogorske privrede, ondosno slaba pokrivenost uvoza izvozom.
&nbsp;- To je fijsako crnogorske ekonomije- rekao je Milović i dodao da je drugi uzrok inflacije pokušaj da se taj problem riješi administrativnim mjerama, koje su kratkoročne i negativno utiču na tržišnu utakmicu.
&nbsp;On smatra da se Vlada nije dovoljno bavila dominantnim položajem u Crnoj Gori i povećanjem konkurentnosti, dok je produktivnost bila izuzetno niska.
&nbsp;- Crnogorska ekonomija je pregrijana- poručio je Milović.&nbsp;
&nbsp;Predsjednik Odbora za ekonomiju finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, saopštio je da 74 odsto zaposlenih u Crnoj Gori ima zarade ispod prosječne, te da njih mnogo više pogađa podatak o stopi inflacije.
&nbsp;On je dodao i da 72 odsto penzionera u Crnoj Gori ima penziju do prosječne penzije, a 95 odsto do prosječne zarade.
&nbsp;Mugoša smatra da se podatak o visokoj stopi inflacija ne može stalno pravdati ocjenom da je ona uvozna, jer se onda postavlja pitanje zbog čega Crna Gora toliko uvozi.
&nbsp;On je upozorio i da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) najniži u posljednjih osam godina, te da se njegova struktura pogoršava.
&nbsp;- Ovaj model je od velikih učinio najveće. Profitirali su trgovički lanci, banke, građevinske firme, igre na sreću i telekomunikacione kompanije, ali gro biznisa koji je temelj ekonomije – pati. Mi izmišljamo ekonomske modele, a naša privrede ne može da podnese razne eksperimente- poručio je Mugoša.

Đeljošaj: Vlada prati situaciju po pitanju inflacije

Crnoj Gori otvorena su vrata za zatvaranje pet pregovarčkih poglavlja nakon direktnog razgovora premijera Milojka Spajića i francuskog predsjednika Emaneula Makrona, saznaje nezvanicno CdM.
Pored susreta sa Makronom, prema saznanjima CdM-a, Spajić je razgovarao i sa njemačkim kancelarom, 14 ministara vanjskih poslova država članica EU, tri evropska komesara, kao i sa predstavnicima kompletne administracije Evropske unije, što je doprinijelo prevazilaženju ranijih prepreka u pregovaračkom procesu.
Na Međuvladinoj konferenciji Crna Gora će zatvoriti poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Slobodno kretanje kapitala, 6 – Pravo privrednih društava, kao i poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Podsjećamo, Francuska je ranije na sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, direktni razgovori na najvišem političkom nivou doveli su do promjene stava i davanja zelenog svjetla za zatvaranje svih planiranih poglavlja.
Premijer Spajić će 16. decembra boraviti u Briselu, gdje će nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja održati konferenciju za medije zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Spajić razgovarao sa Makronom: Otvorena vrata za zatvaranje pet poglavlja

Građani Zete sjutra će se na referendumu izjasniti da li su „za“ ili „protiv“ izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. Advokat Veselin Radulović u Dnevniku na RTV Podgorica ističe da referendum ne obavezuje Glavni grad ni na koji način, te da ima samo političku težinu, ali da pravni aspekt mora imati prevagu.
Referendum se održava uprkos garancijama Vlade i Glavnog grada, kroz deset različitih stavki, da postrojenje neće imati štetnih posljedica po zdravlje.
Advokat Radulović navodi da su rezultati na referendumu, sa pravne strane, potpuno nebitni.
- Bez obzira na ishod i rezultat, referendum ne može proizvesti pravne posljedice. Referendum ima svojevrsnu političku težinu i legitimitet, jer će odraditi mišljenje stanovnika Zete, ali u pravnom smislu nije obavezujući i njegov rezultat neće biti od značaja- kazao je Radulović.
Ističe da je čudna situacija da jedan dio vladajućih partija protestuje ili organizuje proteste radi sprečavanja izvršenja odluka iste te vlasti.
- Ovo pitanje vidim sa dva aspekta. Imamo pravni i politički aspekt. U pravnim državama, gdje se poštuje pravni poredak, ne postavlja se pitanje koji će aspekt imati prevagu. U državi poput Crne Gore je očigledno sve moguće. Najčešće je politika iznad prava i poštovanja zakona i zbog toga je neizvjesno kako će se završiti ovaj slučaj- poručuje Radulović.
Navodi da je procedura u poptunosti ispoštovana, ali da proces nije vođen dovoljno transparentno i da vjerovatno nije obezbijedio adekvatnu komunikaciju sa mještanima.
- Pravna procedura je ispoštovana i nema pravnih smetnji za realizaciju ovog projekta. Objekat je ušao u Prostorni plan, dobio sve potrebne dozvole i odobrenja. Pravnih smetnji očigledno da nema i pravna procedura je završena. Ostaje da se vidi da li će biti nekih posljedica druge prirode i da li će se protesti nastaviti ili će doći do neke druge vrste dogovora- istakao je Radulović.
On nije želio da komentariše izjave lidera DNP-a Milana Kneževića, navodeći da takve političke poruke nemaju veliku težinu.
Botunjani imaju rok da do 16. decembra uklone novi šator koji su postavili, a Radulović navodi da su na neki način pronašli rupu u zakonu i da samo pomjeraju šator sa jednog mjesta na drugo, ali da su to vjerovatno i inspekcijske službe svjesno dozvolile, te da je neozbiljno i neodgovorno da se rješenja donose svaki dan.
- Da su inspekcijske službe željele da sprovedu zakon i da stvarno uklone šatore, mogli su donijeti mjeru i zabraniti podizanje i pomjeranje šatora. Vjerovatno je to i neka vrsta političke procjene, da se to ne radi kako se ne bi uzburkivale strasti i podizale tenzije više nego što su podignute. Pravni poredak se mora poštovati i pitanje je, u suprotnom, kakve posljedice može da proizvede. Samo je pitanje kakve ćete štetne posljedice ostaviti po društvo i građane- poručuje Radulović.

Radulović: Referendum u Zeti ne obavezuje Glavni grad, pravni aspekt mora imati prevagu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Što je evropskim diplomatama u Vašingtonu više ledilo krv u žilama – sezonska hladnoća ili ledeni prezir Donalda Trampa prema navodnim transatlantskim saveznicima Amerike – teško je reći. Od nove američke Strategije nacionalne bezbjednosti, koju je bivši šef diplomatije Evropske unije Žoze Borelj opisao kao „objavu političkog rata“, do prezira koji je predsjednik Donald Tramp iskazao u ekskluzivnom intervjuu, ovo nije bilo doba božićnog raspoloženja za evropske izaslanike.
Nakon nekoliko božićnih zabava u evropskim ambasadama, postalo je jasno da je atmosfera prilično sumorna, kao da prestravljeni stanovnici &nbsp;gledaju Grinča kako im krade Božić, piše Politiko.
Sumorno raspoloženje u Vašingtonu
 
 - Zapadni savez je gotov. Odnos se nikada neće vratiti na staro- rekao je izaslanik jedne srednje velike evropske zemlje, tražeći anonimnost kako bi izbjegao međunarodni incident.
Slično su se ponašali i drugi diplomati dok su se družili uz kanapee i utapali tugu na večernjim zabavama duž diplomatske četvrti u Vašingtonu. Suzdržanost je razumljiva, s obzirom na to da Trampova administracija cilja diplomate koji govore „što ne treba“. Prošlog mjeseca belgijski vojni ataše, brigadni general, morao je podnijeti ostavku nakon što se šef Pentagona Pit Hegset uvrijedio zbog njegovih primjedbi, u kojima je opisao Trampovu administraciju kao „obilježenu haosom i nepredvidivošću“.
Diplomatska dezorijentacija
 
 Na božićnim zabavama vladao je konsenzus da je Borelj možda u pravu kada poziva evropske čelnike da shvate kako Tramp Stari kontinent vidi kao neprijatelja i da prestanu sa „skrivanjem iza fatalističke i samodopadne ćutnje“. Psiholozi bi stanje evropskih izaslanika mogli opisati kao psihosocijalnu dezorijentaciju – zbunjenost oko identiteta i budućnosti, potaknuta naglim prekidom kontinuiteta američke administracije, koju je oblikovao Hari Truman, a njegovali svi predsjednici nakon njega, sve do Donalda Dž. Trampa.
Stručnjaci savjetuju da se za početak fokusiraju na male, upravljive zadatke, poput organizacije božićne zabave, kako bi se polako prilagodili promjenama. Oporavak u ovako transformativnim vremenima zahtijeva spremnost na prihvatanje neizvjesnosti.
Šta funkcioniše za Ameriku
 
 Većina nepokolebljivih diplomata još je zapela u ranim fazama tranzicije dok Tramp okreće svijet naglavačke.&nbsp;
- Sve će se vratiti u normalu za dvije godine, kada dođe novi predsjednik- samouvjereno je rekao zamjenik šefa misije jedne jugoistočne evropske zemlje.
Drugi diplomat primijetio je da Tramp ima pravo kada Evropu opisuje kao propadajuću, ističući da slično upozorenje dolazi od Marija Draghija, bivšeg predsjednika Evropske centralne banke, koji je upozorio da se EU suočava s propadanjem ako se ne reformiše. Draghijeva mantra bila je „Učinite nešto“.
No, žele li Tramp ili Dragi doista najbolje za Evropu? „Vjerovatno ne“, priznao je izaslanik, „ali možda nam čini uslugu potičući nas da budemo jači i sposobniji saveznici.“
Zbližavanje s autokratima
 
 Razgovor se odvijao nakon što je bivši republikanski kongresmen Robert Pitenger iz Sjeverne Karoline održao govor hvaleći slobodu – govor u stilu Reganova perioda. Nije, čini se, pročitao novu Strategiju nacionalne bezbjednosti SAD-a, koja naglašava da američka vanjska politika neće biti utemeljena na tradicionalnim vrijednostima i političkoj ideologiji, već vođena „onim što funkcioniše za Ameriku“.
„Funkcioniše“ znači zbližavanje s autokratama i izbjegavanje kritike autoritarnih režima, uključujući Kinu, Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju. Uključuje i odbacivanje staromodnih ideja o poticanju zemalja da usvoje „demokratske ili druge društvene promjene“.
Izuzeci koje potvrđuju pravilo
 
 Neki diplomati ipak gaje nadu da se Tramp i njegovi saradnici mogu ublažiti i umjeriti. Ista nada se javila i nakon govora potpredsjednika Džej D. Vensa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kojem je zagovarao MAGA nacionalističko-populističku ideologiju.
Neki diplomati, poput Njemaca, već su se prilagodili. Njihova zabava u ambasadi, s temom božićnog sajma, održana je na otvorenom, uz kuvano vino i vruće kobasice. Njemački ambasador Jens Hansfeld rekao je: „Bilo bi varanje održati je unutra.“ Njihov vojni ataše, general Gunar Brugner, poručio je da će „učiniti sve da Ukrajina ostane u borbi“.
Tramp se, istovremeno, smješkao gasom bogatom Kataru, čiji su diplomati priredili veliku zabavu u Nacionalnom muzeju građevinarstva. Dvorana je bila puna visokih zvaničnika, a atmosfera vesela. „Srećni smo“, rekao je jedan katarski diplomat.

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: inflacija