Crnoj Gori potrebni snažniji mehanizmi za zaštitu standarda penzionera

Crnoj Gori su neophodni mehanizmi koji će doprinijeti poboljšanju položaja i zaštite standarda penzionera, smatraju članovi skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, dok su predstavnici penzionerskih udruženja tražili da se preispita odluka o odbijanju vanrednog povećanja penzija.

Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, kazao je da se treba fokusirati na to kako da se poboljša standard penzionera, ali da se to ne može postići ukoliko se samo govori o tome kako je bilo prije deset godina.

- Para ima, samo je pitanje alokacije tih sredstava. Nemojte da vam nabrajam million segmenata gdje se prisipaju pare bez ikakvog rezultata - rekao je Mugoša na kontrolnom saslušanju više ministara i vršioca dužnosti direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), Vladimira Drobnjaka, o uticaju rasta cijena na životni standard penzionera u Crnoj Gori.

Na saslušanje su bili pozvani ministri ekonomskog razvoja, finansija i socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Nik Đeljošaj, Novica Vuković i Damir Gutić, ali se nijesu odazvali pozivu.

Mugoša je upozorio da cijene drastično rastu i da je to fakat.

- Priča o kumulativnoj stopi inflaciji je zamagljivanje suštine. Kumulativna inflacija je podatak koji sakriva mnogo toga, jer uključuje nešto što ne korstite u svom životu - naveo je Mugoša.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Mihailo Anđušić, rekao je da se odnos prema penzijama, penzionerima i inflaciji može vidjeti kroz današnje neprisustvo članova Vlade kontrolnom saslušanju.

- Od tri pozvana ministra, nije došao nijedan - saopštio je Anđušić.

On je naveo da su u prethodnih pet godina cijene hrane i ljekova i zdravstvenih usluga rasle značajno brže nego u eurozone, te da je stopa inflacije bila značajno veća nego u državama eurozone.

Anđušić je podsjetio da oko 50 hiljada penzionera prima minimalnu penziju od 450 eura i dodao da ih treba pitati da li je to dovoljno. On je upozorio i da je u prva četiri mjeseca ove godine, deficit Fonda PIO iznosio 136 miliona eura.

Drobnjak je, kada je riječ o visokom deficitu Fonda PIO, kazao da u toj instituciji to ne spore i da je to veliki izazov za naredni period.

- Međutim, penzioni sistem u Crnoj Gori je najvitalniji u regionu, gledajući neke indikatore - dodao je Drobnjak.

On je kazao da cijene u Crnoj Gori jesu visoke, ali da smo među povoljnijim državama kada se uporedimo sa drugima.

- Ima odakle da se uštedi na svim nivoima. Država u narednom periodu treba više da čuje 132 hiljade korisnika prava, jer penzionera ima između čevrtine i petine ukupnog stanovništva Crne Gore - rekao je Drobnjak.

On smatra da je Vlada, time što je u prethodnih par godina povećala minimalne penzije, u suštini spasila dostojanstvo penzionera i preduprijedila inflatorne šokove.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović, je kazao da su sredstva za izdvajanje za penzije u ovoj godini planirana na nivou od 837,2 miliona eura i veća su u odnosu na prošlu godinu oko 40 miliona.

Tih 40 miliona su planirana za redovno usklađivanje penzija.

- U budžetu za ovu godinu nijesu planirana sredstva za vanredno usklađivanje - objasnio je Paunović.

Poslanik Pokreta Evropa sad, Dražen Petrić, rekao je da ne smatra da je položaj penzionera odličan, ali da trendovi ukazuju na to da se danas može kupiti više nego u proteklom periodu.

- Kada razgovaram sa penzionerima, oni kažu da su dana u boljoj poziciji da uzmu kredite, što znači da je njihova kreditna potentnost na većem nivou nego što je bila - kazao je Petrić.

On je dodao da Vlada ima odgovoran odnos prema penzionerima i građanima i podsjetio da je minimalna penzija 2020. godine iznosila 125 eura, dok danas iznosi 450 eura. Porasla je i prosječna penzija, sa 293 eura u 2021. godini do 562 eura danas.

- To je rast od 90 odsto, a ukoliko se uzme u obzir inflacija, realni rast je 37 odsto - naveo je Petrić.

Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, pitao je može li se govoriti o ekonomskim uspjesima Crne Gore ako 130 hiljada građana nema primanja dovoljna za kupovinu ljekova i osnovnih životnih namirnica.

- Mi se gađamo desetinama miliona eura za Velje Brdo. Kako možemo imati za Velje Brdo, a nemamo za povećanje penzija - pitao je Konatar.

On smatra da ne treba dovoditi u pitanje potrebu povećanja penzija, već da se mora nači način da se to uradi.

- Penzioneri zaslužuju povećanje penzija i mi moramo da nađemo način kako da ostvarim oto povećanje - poručio je Konatar.

Poslanik Bošnjačke stranke, Mirsad Nurković, kazao je da niko ne osporava težak položaj penzionera, te da je neophodno posvetiti se nalaženju mehanizama zaštite njihovog životnog standarda.

On je apelovao da Vlada u narednom periodu da predlože mjere za poboljšanje standarda penzionera, nakon čega bi se oni o tome izjasnili.

- Saglasni smo sa da su penzioneri jedna od najranjivijih grupa, jer najveći dio svojih primanja troše na osnovne životne potrebe, među kojima su i zdravstvene usluge - naveo je Nurković i dodao da tu treba tražiti rješenja.

On je rekao i da su artikli koji su najpotrebniji penzionerima istovremeno i najbrže rastući.

Nurković je podsjetio da crnogorska ekonomija bilježi nominalni rast, ali i da ima visoku stopu inflacije.

- To je uvezena inflacija, ali imamo i bazičnu – koja pogađa vas. Imamo i rizik od rastućeg fiskalnog deficita, jer postoji pritisak na budžet sa svih strana, zbog čega bi taj deficit mogao da isklizne - kazao je Nurković.

Predstavnik Pokreta penzionera Crne Gore, Sadik Klimenta, pozvao je predstavnike Vlade da preispitaju odluku o odbijanju vanrednog povećanja penzija, jer bi na taj način pokazali da država nije zaboravila one koji su je gradili.

- Mi od vas danas ne tražimo milost, već pravdu - poručio je Klimenta.

On je podsjetio da veliki broj penzionera živi ispod ili na samoj granici siromaštva.

- Najlošije žive oni koji primaju minimalnu penziju, jer su svaki put kada je dobiju u dilemi da li da kupe ljekove ili hranu. Niko nije zaslužio da živi tako - kazao je Klimenta.

On je poručio da je u vrijeme rasta troškova života neophodno zaštititi one koji su najranjiviji, te da penzioneri ne žele život ispod granice ljudskog dostojanstva.

Predstavnik Udruženja penzionera Za život dostojan čovjeka, Anđelko Lojpur, smatra da je neophodno započeti proces otklanjanja slabosti sistema.

- Penzioni sistem se raspao, a ako tome dodamo zdravstveni - podaci su ubitačni. To je poraz, ali ne treba tražiti krivca, jer je to način života. Ipak, tu se može mnogo toga promijeniti - kazao je Lojpur.

On je dodao da ne postoji ekspert koji može kontrolisati cijene, te da je Vlada pokušala što je mogla i izvukla maksimum.  

- Profitirali su monopolisti, a izgubili potrošači i država. Vlada je maksimum - rekao je Lojpur.

On je objasnio da je uvozna inflacija posljedica činjenice da se ništa ne proizvodi.

- To je posljedica strukture naše proizvodnje, ali mi moramo krenuti od nule, moramo napraviti strategiju - kazao je Lojpur.

Predstavnik Udruženja penzionera Pravda, Momo Joksimović, saopštio je da je podizanje minimalnih penzija na 450 eura bilo značajno i prihvaćeno sa oduševljenjem, ali da ga je u međuvremenu „pojela“ inflacija.

- Trećina penzionerske populacije živi ispod granice siromašta. Cijene stalno rastu, a penzije ne prate rast troškova života. Treba naći model koji će zaštititi najugroženije - poručio je Joksimović i dodao da „ako ima za Riki Martina, onda mora biti i za penzionere“.